OSVRTI I PRIKAZI

Miro A. Mihovilovi

IZABRANI RADOVI
Hrvatski sociolozi klasici,
Hrvatsko socioloko drutvo,
Zagreb, 2000, 597 str.

Izdana u povodu 85. obljetnice ivota i

55. godinjice znanstvenog rada, ta je knjiga
rezime jednoga bogata ivota i jedne nada
sve plodne znanstvene karijere. Miro A.
Mihovilovi kao roeni Splianin koji je
najvei dio svoga ivota proivio u Zagrebu,
ali je po djelovanju bio graanin svijeta
jo je uvijek aktivan ovjek. Stoga, dvije po
sljednje monografije o otocima olti i Hva
ru, koje je pripremao svom duom i srcem
Dalmatinca, Hrvata i Mediteranca, nikako
nisu toka na njegov ivotni opus, a niti je
to pozamano izdanje koje predstavljamo
dopisano do kraja.
Kako ta knjiga nije puki izbor radova
jednoga autora, ve je u podjednakoj mjeri
posveena njegovu cjelokupnom ivotu, radu
i djelima, ovaj prikaz ne moe a izbjei, ma
kar dajui to u naznakama, biografski por
tret profesora Mihovilovia ili, kako ga je
okarakterizirao jedan od autora zbornika
(Vjekoslav Afri), vrhunskog vaterpolista,
velikog sportaa, sportskog djelatnika na
hrvatskom i meunarodnom planu, znan
stvenika, istraivaa, profesora, pedagoga i
promicatelja humanizma, slobode i ljudske
dobrote.
Biografska injenica mjesta roenja i
odrastanja, ili kako bi sociolozi empiriari
rekli, socijalne sredine rane socijalizacije, bi
la je posebno uinkovita u sluaju Mira A.
Mihovilovia. Rodni Split, obiteljska kua
Boti na Dobrome (majka Danica iz obitelji
splitskog pjesnika Luke Botia), djeake
druine, klasina gimnazija i zaviajna olta
(otac Ante iz Srednjeg Sela na olti), ivi su
peat na svim ivotnim i karijernim frontovima toga ovjeka od njegova jo i danas
prepoznatljiva splitskog idioma, preko sport
skih afiniteta (vaterpolo), profesionalnih iza
zova (slobodno vrijeme, rekreacija, sport, tu

rizam), drutvenog angamana (projekti po

put Sedmog kontinenta, prvih sportskih am
bulanti u Hrvatskoj i si.), sve do posljednjih
projekata za duu, ve spomenutih monogra
fija o otocima Hvaru i olti.
Znanstveno obrazovanje i profesional
no radna aktivnost profesora Mihovilovia
nisu slijedili uobiajen karijerni obrazac sve
uilinog profesora. Kao sporta od svojih
srednjokolskih dana i to sporta koji je
dosegao same vrhunce (najbolji vaterpolski
vratar svijeta na olimpijskim igrama 1936.
godine u Berlinu), radni je vijek zapoeo u
prosvjeti (splitska klasina gimnazija), nasta
vio ga u institucijama vezanima uz sport, da
bi od 1965. pa sve do umirovljenja 1978. go
dine, radio u Institutu za drutvena istra
ivanja Sveuilita u Zagrebu, kojemu je je
dan od osnivaa. S doktoratom iz psihologije
(1965) i obrazovanjem u svjetskim znanstve
nim centrima (ameriki Springfield College,
Mass., rimski institut C. Gini), stekao je re
putaciju naeg vodeeg istraivaa u podru
ju sociologije slobodnog vremena. Znan
stveni rad profesora Mihovilovia moe se
podijeliti u dva velika bloka: do 1965. godine
on je fokusiran na tematiku fizikog odgoja,
sporta, rekreacije i mladei, a nakon toga in
teres se iri na slobodno vrijeme, obitelj, po
loaj ene u drutvu, gerontologiju, turizam,
urbano i regionalno planiranje te najire
aspekte kulture. Istraivaki rad empiriara
ravnomjerno je pratila i bogata predavaka
karijera, i na naim i na mnogobrojnim svjet
skim sveuilitima. Doprinos sociologiji, po
sebice onoj slobodnog vremena i srodnih
meudisciplina, potvren nebrojivim sudje
lovanjima na znanstvenim i strunim skupo
vima, kongresima i konferencijama diljem
svijeta i domovine najbolje pokazuje, uz
brojne nagrade i priznanja to ih je ponio,
uvrtavanje profesora Mihovilovia u edicije
kao to su: The first five hundred (Internatio
nal Biographical Center, IBC Cambridge,
1998) ili Five hundred leaders of influence
(The American Biographical Institute, ABI,
1999).
Izabrani radovi Mira A. Mihovilovia
knjiga je hrestomatijskog tipa, strukturirana
u dvanaest formalnih i sadrajnih cjelina.
Sredinjih deset poglavlja vezano je uz deset
207

OSVRTI I PRIKAZI
znanstvenih i/ili djelatnih podruja kojima se
profesor Mihovilovi tijekom svojega dugo
godinjeg rada profesionalno bavio. Svakom
je od poglavlja uvod obradio jedan od naih
renomiranih poznavatelja podruja, a potom
slijedi izbor, u pravilu, dvaju najreprezenta
tivnijih radova. Svako poglavlje popraeno je
iscrpnom bibliografijom i popisom izlaganja
na znanstvenim skupovima iz dotinog po
druja.
Prvo poglavlje predstavlja sredinju i
najvaniju temu znanstvenog i istraivakog
rada Mira A. Mihovilovia, a to je slobodno
vrijeme. Obradila ga je autorica Blaenka
Despot, koja u uvodu istie da je opus rado
va M. A. Mihovilovia iz podruja sociologi
je slobodnog vremena zahtjevan za prikazi
vanje zbog sama pojma slobodnog vremena,
koje je najvii stupanj apstraktnosti u odnosu
na radno vrijeme. Zbog takva odreenja
uopena definicija nije bila od koristi socio
logiji slobodnog vremena kao mladoj empi
rijskoj znanosti, pa je operacionalizacija slo
bodnog vremena upuivala Mihovilovia na
istraivanja razliite distribucije budeta slo
bodnog vremena, a ujedno i na interdiscipli
narnost, budui da ga je obrazovni nivo i sve
druge sociodemografske oznake razliitih
drutvenih stratuma vodio do srodnih socio
lokih disciplina: sociologije sela, urbane so
ciologije, sociologije sporta, sociologije tu
rizma, religije itd. Njegova istraivanja zbiva
ju se izmeu ranih pedesetih i sedamdesetih,
to znai u vrijeme poetnih godina socijali
stikog samoupravljanja, sve do ustavnog
etabliranja udruenog rada, samoupravnih
interesnih zajednica, dohodovnih odnosa
ukratko: dogovorne ekonomije. Rezultati is
traivanja tog razdoblja vrlo su vani za ra
zumijevanje dananjeg stanja drutva u tran
ziciji jer u svijesti ljudi ostaje razlika u parti
cipaciji slobodnog vremena onda i danas. Iz
mnogo razloga, istie Blaenka Despot, is
traivanja Mira A. Mihovilovia nisu anakro
nizam. Danas, kada je radno vrijeme dobilo
drugaiji znaaj, kada zbog nezaposlenosti i
katastrofalne situacije u gospodarstvu slo
bodno vrijeme ima drugaiji sadraj, ona
s proirenim istraivanjima na marketinkom
principu, primjerice ekonomikom turizma
trebaju biti ogledalo drutva kakvo ono jest.
208

Od izvornih Mihovilovievih radova u

knjigu su uvrteni: Slobodno vrijeme i kultur
ne potrebe stanovnika naih gradova (prvi put
objavljeno 1973. godine) i Slobodno vrijeme
graana Zagreba (1969). Priloena bibliogra
fija s tematikom slobodnog vremena sadri
46 bibliografskih jedinica, a izlaganja na
znanstvenim skupovima s istom tematikom
biljee 20 Mihovilovievih nastupa.
Direktno uz tematiku slobodnog vreme
na povezana su, iako joj u radu M. A. Miho
vilovia vremenski prethode, istraivanja re
kreacije. Spoznajom o interdisciplinarnosti
kao bitnoj pretpostavci istraivanja rekreativnih sadraja u radnom i izvanradnom pro
cesu Mihovilovi je, kako to istie Zoran Zugi, postavio smjerokaze svim kasnijim rado
vima u kojima se kod nas istraivalo slobod
no vrijeme kao apstraktni, supsumirajui po
jam. U preko trideset radova (istraivaki
projekti, monografije, lanci, referati na do
maim i inozemnim kongresima) promatrao
je i popularizirao rekreaciju kao podruje
vrijedno znanstvene elaboracije ak i prije
formalnog utemeljenja spomenutih subdisciplina u domaoj znanstvenoj zajednici.
Mihovilovieve radove o rekreaciji mo
gue je razvrstati u dvije skupine: to su rado
vi koji se bave razliitim aspektima i uinci
ma rekreacije na ovjekov organizam, psihu i
drutveno okruenje (interpersonalni odnosi
u malim grupama), i radovi o znaaju rekreativnih aktivnosti u svakidanjem ivotu. U
prikazani izbor uli su radovi: Fiziki odgoj
kao sredstvo rekreacije radnike omladine
(1958) i Slobodno vrijeme, koritenje slobod
nog vremena i oblici rekreacije u selu Filip Ja
kov (1968). Priloeni popis radova s temati
kom rekreacije biljei 31 rad i 17 izlaganja
na znanstvenim skupovima.
U nizu metoda kojima se istrauju dru
tvene pojave posebno mjesto zauzima rela
tivno novija metoda budeta vremena. Pod
naslovom Stil, kvaliteta i standard ivota, au
tor Mladen Stankovi obradio je Mihoviloviev opus vezan uz tu metodu. Osim sni
manja aktivnosti u vremenu tokom 24 sata u
danu, ta metoda u svojoj razvijenijoj formi
(Mihoviloviev doprinos) daje empirijsku sli
ku i drugih aspekata ovjekova ivota pri

OSVRTI I PRIKAZI
je svega socijabilnost (s kime i u kojoj mjeri
netko provodi svoje vrijeme), mjesto i sekun
darni aktivitet. U tom bloku predstavljen je
samo jedan rad: 24 sata ivota i rada studena
ta Sveuilita u Zagrebu. Priloena bibliogra
fija sadri 17 jedinica i 10 znanstvenih izla
ganja.
Idua dva poglavlja: Fiziki odgoj i Sport,
tematski su i sadrajno vezana uz prvu fazu
Mihovilovieva strunog i znanstvenog rada i
direktno izviru iz njegova dominantnog ivot
nog afiniteta. Relativno velik broj publikacija
vezan uz te aktivnosti ne udi jer Mihovilovi
je dug niz godina bio vrhunski aktivni sporta,
a i svoju je primarnu fakultetsku izobrazbu
usmjerio u tom pravcu (studij na Dravnom
institutu za fiskulturu u Beogradu). Oba po
glavlja obradio je na ugledni kineziolog Ra
dovan Medved, svrstavi Mihovilovieve pu
blikacije toga kruga u nekoliko segmenata. Tu
se nalaze znanstveni i struni radovi objavlje
ni kod nas i esto prikazivani na znanstvenim
skupovima u inozemstvu. Elaborirane su, na
dalje, posebne publikacije zasebnih studija te
knjige, odnosno knjiice koje obrauju poje
dine sportove.
U bloku o fizikom odgoju predstavlje
ni su radovi: Zapaanja o utjecaju fizikog
odgoja na psihiki, socioloki i pedagoki raz
voj u preadolescenciji (1967) i Dobne skupine,
njihove karakteristike i primjena sredstava fi
zikog odgoja (1955). Pobrojano je 42 biblio
grafske jedinice i 20 izlaganja na skupovima.
U bloku o sportu nalaze se radovi: Neka za
paanja o utjecaju domaeg terena u sportu
(1960), Smjena generacija (1959) i Sastavlja
nje momadi od mlaih i starijih igraa
(1958). Na kraju je prikazana 41 bibliograf
ska jedinica i 18 izlaganja.
Stvarateljski opus Mira A. Mihovilovia, istie Miroslav Jilek, autor poglavlja o
turizmu, toliko je osebujan i irok da turi
zam, kao jedan od predmeta njegovih istra
ivanja, sam za sebe, predstavlja malo ivot
no djelo. Predmetom je istraivanja bio do
mai i europski turizam. Okupivi iroki
krug suradnika analizirao je socioloke i
ekonomske probleme turizma, promatrao ga
u povezanosti sa sportom, odmorom i rekre
acijom, slobodnim vremenom i okolinom,

planirao rekreativne turistike centre, istra

ivao strane i domae turiste, djeji i omla
dinski turizam, razvijao modele turistikih
centara na jadranskome podruju. Radovi su
nastali u razdoblju od 1966.do 1988. godine i
doprinijeli su smjetaju turizma, bilo kao go
spodarstvenoga podruja ili kao znanstvene
discipline, na mjesto koje ima ili tek treba
zauzeti u naoj sveukupnoj stvarnosti. Bloku
o turizmu priloeni su radovi: Slobodno vrije
me i turizam u Europi (1980.) I 24 sata ivota
turista u turistikom centru GH Metropol
Portoro (1985). Bibliografski prilog sadri
39 jedinica i 13 izlaganja na znanstvenim
skupovima.
Nezanemariv broj radova M. A. Mihovilovia tematski je koncentriran na mlade.
Autorica poglavlja o Mladei, Vlasta Iliin,
istie da je orijentacijom na odabrane pro
bleme odreenih podskupina i oslanjanjem
na empirijske podatke u njihovu izuavanju
Mihovilovi trasirao put buduim istraiva
njima mladei postavi tako jedan od rodonaelnika sociologije mladei u Hrvatskoj.
Drugi vaan Mihoviloviev doprinos u tome
podruju odnosi se na njegovo rano istupa
nje na meunarodnim skupovima te informi
ranje meunarodne znanstvene javnosti, po
sebice pedesetih godina, o injenici da i u
zemljama tadanjeg socijalistikog lagera po
stoje znanstveni radovi koji su po svojim os
novnim znaajkama integralan dio svjetske
znanosti. Inozemnim publiciranjem znan
stveno utemeljenih nalaza o nekim aspekti
ma tadanjeg hrvatskog drutva Mihovilovi
je direktno obogaivao ukupan fundus svjet
ske znanosti.
Od 10 radova o mladei i 4 izlaganja na
znanstvenim skupovima u knjizi su objavljeni
Neka zapaanja o ivotu i radu radnike om
ladine (1956) i Seoska omladina i slobodno
vrijeme (1977).
Istraivanja i javni nastupi M. A. Mihovilovia o odnosima meu generacijama u
obitelji, te o poloaju ene u obitelji i
drutvu smjeteni su u jedno desetljee
(T9691978). U bloku Obitelj i ena Zoran
Zugi istie da je hvalevrijedan uloeni na
por autora da, istraujui obitelj i ene, iz
bjegne zamkama redukcionizma, te da obje
209

OSVRTI I PRIKAZI
teme prikae u punini i sloenosti svih njiho
vih dimenzija, a ne samo u radno-ekonomskoj. irina u postavljanju i sagledavanju
problema nagraena je prihvatljivom i transparentnom recepcijom tih studija cijelo de
setljee nakon njihova nastajanja kada je u
tadanjoj Jugoslaviji tijekom osamdesetih
uzeo maha pravi drutveni pokret za dru
gaije pozicioniranje obitelji i ene u dru
tvu.
0 toj tematici M. A. Mihovilovi obja
vio je zajedno sa suradnicima 24 rada i imao
13 izlaganja, uglavnom na inozemnim znan
stvenim skupovima. U knjizi su nanovo oti
snuti: Analiza nekih faktora koji utjeu na
budet vremena zaposlene i nezaposlene ene
(1974) i Konflikti generacija: roditelji-djeca
(1978).
Tema urbanizma i prostornog planiranja,
prema rijeima autorice tog pretposljednjeg
poglavlja knjige, Duice Seferagi, artificijelno je odvojena, jer se u svim Mihovilovievim radovima radi o prostoru, o planiranju,
o temama: slobodnog vremena, turizma, rek
reacije, a subjekti su uvijek djeca, omladina,
penzioneri, turisti... Usprkos tome, da se dio
njegovih ideja o planiranju, po njenu milje
nju, ostvari danas bi Hrvatska imala najbolji
turizam na svijetu! Od zapanjujue brojnih
radova s ovog podruja (23 bibliografske je
dinice i 6 izlaganja) u knjizi su predstavljeni:
Sedmi kontinent idejne, programske i pro
stome osnove (1971) i Rekreacija turista u
HTC Babin Kuk Dubrovnik. Programska
koncepcija (1976).
1 na kraju, u podruje gerontologije M.
A. Mihovilovi je uao na velika vrata ve
1966. godine svojom studijom Povlaenje od
aktivnosti Socijalno-psiholoko-ekonomski
status bivih sportaa zvijezda, po miljenju
autorice poglavlja, Nade Smoli-Krkovi, pio
nirskim djelom u tom podruju, kako po
svom predmetu i cilju, tako i po metodologiji
provedenog istraivanja.
Kada itatelj proita do kraja tu i opsegovno impresivnu knjigu, ne moe se oteti
dojmu koji je kod poznavatelja znanstveno-istraivakog rada i djela profesora Mihovi
lovia utemeljen na prethodnom uvidu: go
tovo sve ime se taj istraiva par excellence
210

bavio a bavio se, kao to smo vidjeli, vrlo

irokim spektrom tema i sadraja poveza
no je na inherentni nain s njegovom osnov
nom preokupacijom, a to je slobodno vrije
me. Ovaj pregled zavrit u stoga rijeima
Duice Seferagi, koja je, po mome milje
nju, uspjela u knjizi najbolje oslikati Mihovilovievu znanstveniku linost.
U vremenu apoteoze rada i radnog
ovjeka koji se odmara samo zato da bi bolje
radio, impresivno je otvaranje jedne nove
sociologije, sociologije slobodnog vremena.
Mihovilovi ju stvara relativno stidljivo, na
nain da se radni ljudi moraju odmarati da
bi bolje radili, ali je sub rosa potpuno jasno
da se autor usuuje govoriti o slobodnom
vremenu kao temi po sebi a ne kao rezidui
rada i spavanja.
Branka Golub

Jasenka Kodrnja

NIMFE, MUZE, EURINOME

DRUTVENI POLOAJ
UMJETNICA U HRVATSKOJ
Alinea, Zagreb, 2001, 255 str.

Pojavu knjige Jasenke Kodrnje s naslo

vom veoma neobine vokacije i zagonetna
smisla, treba smatrati ne samo izuzetnim do
gaajem i velikim obogaenjem nae socio
logije, nego i pravom svetkovinom duhovno-kulturnog i znanstvenog trenutka u nas.
U oskudnim prilikama takova je knjiga vie
nego osvjeenje. Po diskursu, ona obuhvaa
bar tri sloja kroz koja se kree tema tog neo
binog naslova: socioloko-kulturoloki, antropoloko-mitski i onaj najdublji: femini
stiki.
Danas ve neupitna srodnost sociologi
je i feminizma tu je dovedena do jednog veo
ma uspjena sinkretizma, kakav je u nas go
tovo nov i neiskuan. Jedan socioloki, znan