Professional Documents
Culture Documents
PREPORUKA
JUS TP 21
2002
I izdanje
szs
SAVEZNI ZAVOD ZA
STANDARDIZACIJU
JUS TP 21
Tehnika preporuka
za zatitu od poara stambenih, poslovnih i
javnih zgrada
Lektor
Slavica Aleksi
Tehniko uredenje
Marija Stankovi
U pripremi uestvovali:
prof. mr Slobodan Kmjetin, dipl. in.
Mirjana Drpi, dipl. in. dr
Slobodan Milutinovi, dipl. in.
Nikola Kleut, dipl. in.
Radovan Luki, dipl. in.
Preporuku izradila
Tanja Sokolov, dipl. in.
JUS___________________________________________________________________________JUS TP 21:2002
Sadraj
Strana
Prilozi
Prilog A (intormatrvan) Analiza zapaljivosti i dinamikih promena parametara
poara tokom vremena za osnovne scenarije nastanka i irenja
poara.....................................................................................................27
Pntog B (rtumafcvan) Primeri primene (kao iluslracija postupaka).......................32
Predgovor
Propisima u oblasti zatite od poara i eksplozija u naoj zemlji nisu predvidene
gradevinske mere tehnike zatite za stambene 1', poslovne i javne zgrade 2'. Nekoliko tehnikih propisa odnosi se na instalacije (elektrine, gasne, hidrantsku mreu
itd.) u zgradama ove namene, ali se mnogi zadaci pred kojima se nalaze projektanti rie mogu reiti bez primene gradevinskih mera zatite od poara jo u fazama urbanistikog planiranja, izrade idejnih projekata i arhitektonskog projektovanja.
Imajui u vidu znaaj zatite od poara u izgradnji stambenih poslovnih i javnih
zgrada i potrebu donoenja jednog ovakvog dokumenta, kao i injenicu da jo ne
postofe uslovi za donoenje jugoslovenskog standarda, izradena je tehnika preporuka kojom se daju reenja iz evropske prakse i stvara osnova za pripremu i do
noenje standarda ili pravilnika o tehnikim normativima).
Ova preporuka se koristi za odredivanje:
rastojanja izmedu zgrada kako bi se spreilo irenje poara sa jedne zgrade
na drugu;
prilaza za vatrogasna vozila u unutranja dvorita zgrada koje formiraju zatvoreni blok i u garae;
stepena otpornosti zgrade ili poarnog segmenta prema poaru
JUS U.J1.240:1994);
(prema
1)
Normativne reference
Sledei normativni dokumenti sadre odredbe koje putem pozivanja u ovom tekstu ine odredbe ove
tehnike preporuke. Kada se navode datirane reference ne primenjuju se naknadne izmene i dopune ili
revizije bilo koje od ovih publikacija. Medutim, uesnici sporazuma koji se zasniva na ovoj tehnikoj
preporuci pozivaju se da ispitaju mogunost primene najnovijih izdanja nie navedenih normativnih
dokumenta. Kada se navode nedatirane reference primenjuje se najnovije izdanje normativnog dokumenta
na koji se poziva. SZS odrava registre trenutno vaeih jugoslovenskih standarda.
JUS ISO 834:1994,
JUS ISO 1182:1997,
JUS U.J1.050:1997.
JUS TP 21:2002
_________________________________________________________ JUS
'
:
i
Termini i definicije
3.1
visina zgrade, H [m]
Visinska razlika tzmedu kote kolovoza uz zgradu, ili platoa namenjenog za vatrogasno vozilo, sa kojeg bi se
intervenisalo u sluaju poara u zgradi, i kote poda najvie etae na kojoj borave Ijudi.
3.2
boravak Ijudi
Stanovanje, rad, zabava, rekreacija ili drugo zadravanje due od 3 asa nedeljno.
Gornje prostorije dupleks stanova, slikarski ateljei i sline prostorije koje se manje koriste jesu boravine
prostorije.
Gaipne stanarske ostave, podstanice grejanja, prostorije za opremu za ventilaciju ili klimatizaciju, liftovske
kuice i sl. nisu boravine prostorije.
3.3
stambena zgrada
Zgrada koja ima vie od 80 % korisne povrine namenjene za stanovanje i pratee sadraje (stanarske
ostave, podstanica grejanja, hodnici, stepenita, liftovska okna i sl.), a ostatak ine prostorije za garairanje
vozila, poslovni prostor i dr.
3.4
poslovna zgrada
Zgrada koja ima vie od 80 % korisne povrine namenjene za poslovanje (prodaju, kupovinu, usluge i sl.) a
ostale prostorije su stambene i/ili javne namene.
3.5
javna zgrada
Zgrada koja ima vie od 80 % korisne povrine namenjene za okupljanje Ijudi (obrazovni, kufturni, sportski,
religiozni i sl. susreti, ugostiteljstvo, autobuski, elezniki, avio-terminali i sl.) a ostale prostorije su stambene
i/ili poslovne namene.
NAPOMENA Neki objekti (odmaralita, planinarski domovi, domovi za stara lica, pansioni, bolnice, hoteli, robne kue
itd.) svrstavaju se u stambene, odnosno poslovne ili javne zgrade zavisno od nekoliko konkretnih uslova: javnosti
pristupa i korienja, tipa vlasnitva itd.
JUS TP 21:2002
JUS
3.5
zgrade u nizu
Susedne zgrade sa rastojanjem manjim od 4 m.
3.6
poarni segment
Deo objekta koji konstrukciono i funkcionalno ini jednu gradevinsku celinu koja je i poarno izdvojena od
ostalih delova zgrade konstrukcijama otpornim prema poaru. Poarni segment ima -najmanje dva poarna
sektora.
3.7
poarni sektor
Osnovna prostoma jedinica objekta koja se moe samostalno tretirati u pogledu nekih tehnikih i
organizacionih mera zatite od poara (procena rizika, zona dojave poara, zona automatskog zapreminskog
gaenja poara itd.). a odeljena je od ostalih delova objekta konstrukcijama otpornim prema poaru.
Stambene zgrade:
1. Izdvojene stambene zgrade i zgrade u nizu visine do 10 m (IS 1 i NS 1)
2. Izdvojene stambene zgrade i zgrade u nizu visine od 10 m do 16 m (IS 2 i NS 2)
3. Izdvojene stambene zgrade i zgrade u nizu visine od 16 m do 22 m (IS 3 i NS 3)
Poslovne zgrade:
1. Izdvojene poslovne zgrade i zgrade u nizu visine do 9 m (IP 1 i NP 1)
2. Izdvojene poslovne zgrade i zgrade u nizu visine od 9 m do 15,5 m (IP 2 i NP 2)
3. Izdvojene poslovne zgrade i zgrade u nizu visine od 15,5 m do 22 m (IP 3 i NP 3)
Javne zgrade:
1. Izdvojene javne zgrade i javne zgrade u nizu visine do 8 m (IJ 1 i NJ 1)
2. Izdvojene javne zgrade i javne zgrade u nizu visine od 8 m do 15 m (IJ 2 i NJ 2)
3. Izdvojene javne zgrade i javne zgrade u nizu visine od 15 m do 22 m (IJ 3 i NJ 3)
Broj osoba
Klasa P
A
do 20
21 " 50
51 do 100
101 do 300
301 do 700
701 do 1 500
1 501 i vie
P1
P2
P3
P4
P5
P6
P7
< 1 200
< 1 600
< 2 000
< 2 500
< 3 000
< 400
<
~ _'_
JUS TP 21:2002
JUS
Klasa P cdredena prema broju osoba koriguje se usvajanjem prve vee vrednosti, ukoliko je povrina
poarnog seklora, A, vea od one navedene u koloni.
PRIMER
klase.
Ako je u zgradi 200 osoba a povrina poarnog seklora vea od 1 600 m 2, usvaja se da je zgrada P5
Potrebno rastojanje izmedu zgrada, /? [m], odnosno njihovih najbliih prozora, s obzirom na prenoenje
poara, mogue je odrediti iz uslova potrebnih za paljenje zavese na prozoru susedne zgrade zraenjem
plamena koji izbija kroz prozore prostorija poarnog sektora (PS), odnosno iz uslova da topJotni fluks na
zavesi 30 minuta od nastanka poara bude manji od 8 kW/m 2.
Potrebno rastojanje izmedu zgrada moe se alternativno odrediti po obrascu:
R> a (HI2) cos P + 4 [mj;
gde je:
a
faktor otvora (prozora i sl.)l
a = 1 + 0,001 (/?, p 2 );
H [m]
visina vie zgrade.
p, i p, [m 2] povrine prozora najbliih poarnih sektora dve posmatrane zgrade.
Za novu zgradu visine 18 m i 15 prozora u poarnom sektoru, sa ukupno 25 m 2 koji se sueljavaju sa prozorima
na susednoj zgradi (P = 0; cos P = 1):
a = 1,5;
R> 1.5 18/2 + 4 = 17.5 m;
b.
Za novu zgradu iste visne kpja se deli u poarne sektore tako da u najbliem poarnom sektoru ima 6 prozora
ukupne povrine 6 m:
a = 1 + 0,12 = 1,12; R>
1,12 9 + 4 = 14 m.
JUS
JUS TP 21:2002
Za zgrade koje ine blok zgrada, sa povrinom dvorita veom od 400 m 2 i najmanje jednom zgradom
viom od 15 m. klase P3 ili vie, treba da se ostvari ulaz u dvorite, kako bi se omoguila vatrogasna
intervencija i sa dvorine strane.
Za dvorita vea od 2 000 m 2 u kojima postoje okretnice u skladu sa Pravilnikom o tehnikim normativima
za pristupne puteve, okretnice i uredene platoe za vatrogasna vozila u blizini objekata poveanog rizika od
poara ("Sl. list SRJ", br. 5/95) moe se izvesti samo jedan ulaz/izlaz. U ostalim sluajevtma se izvode
putevi sa dva ulaza/izlaza u dvorite, kao na slici 2.
Parkiranje na kolovozima ovih saobraajnica treba onemoguiti ugradnjom prepreka proptsanih za ovu
namenu i postavJjanjem znaka upozorenja "Put za vatrogasna vozila".
Za zgrade manje od onih iz stava 1, u zgradama koje formiraju blok oko dvorita izvode se prolazi irine
najmanje 2,8 m i visine 3,3 m u nivou ulice, da bi se unela vatrogasna oprema (oprema za gaenje, lestve,
jastuk, ventilatori i dr.) i omoguilo gaenje poara iz dvorita.
JUS TP 21:2002
JUS
NAPOMENA Ova defmicija podzemne garae data je s obzirom na razvoj poara u prostoriji ispod nivoa okolnog
terena, kao i mogunost pristupa vatrogasaca u garau i odvodenje dima i toplote.
Ulaz treba da je udaljen od izlaza najmanje 20 m da bi se spreilo istovremeno zadimljavanje oba puta za
evakuaciju. Ukoliko je rastojanje izmedu ulaza i izlaza manje od 20 m, ali ne manje od 10 m, u garai se
postavlja zid otporan prema poaru, F60, bez vrata i drugih otvora, tako da je zbir , + L, > 20 m.
Slika 4 Rastojanje izmedu dva izlaza/ulaza u garau IV stepena otpornosti prema poaru
Podzemne garae sa preko 1 500 m 2 treba da imaju dvosmerne saobraajnice na ulazu i izlazu.
Stepen otpornosti zgrade prema poaru odreduje se u zavisnosti od namene, izdvojenosti objekta, visine
zgrade, povrine reprezentativnog poarnog sektora u kojem borave Ijudi, broja osoba koji u tom sektoru
borave i drugih faktora (znaaja i vrednosti objekta, ugradenih zatitnih instalacija itd.).
NAPOMENA Za odredivanje stepena otpornosti poarnog segmenta sa industrijskom namenom koristi se JUS TP 19.
U sluaju da je zgrada meovite namene, ona ima poslovni poarni segment.
Preporuka JUS TP 19, koja je namenjena za odredivanje SOP-a industrijskih zgrada, moe se alternativno koristiti i za
odredivanje otpomosti prema poaru poslovnih i javnih objekata jednostavne kutijaste staikture.
Stepen otpomosti zgrade prema poaru moe se odrediti i analitikim postupkom ili kompjuterskim programom kada je
priloena potpuna dokumentacija za korisnika, a kojima se prema analizi mogueg poara odreduje ponaanje prema
poaru osnovnih noseih konstrukcija, kao i ostalih konstrukcija, u skladu sa standardom JUS U.J1.240.
10
JUS
JUS TP 21:2002
IS1
NS1
IS2
NS2
IS3
NS3
IP1
NP1
IJ1
IP2
NJ1
NP2
IJ2
IP3
NJ2
NP3
IJ3
NJ3
P1
II
II
III
III
III
IV
II
II
II
III
III
IV
IV
P2
II
III
III
III
IV
IV
II
II
III
III
IV
IV
IV
P3
III
III
III
IV
iv
IV
II
II
IV
IV
IV
III
III
IV
IV
IV
IV
III
III
iv
IV
IV
P4
IV
IV
IV
IV
P5
IV
IV
IV
IV
IV
IV
III
III
IV
IV
IV
IV
P6
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
P7
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
IV
Projektni stepen otpornosti prema poaru odreduje se na osnovu osnovnog stepena otpornosti prema
poaru, a uveava se za jednu klasu (III u IV ili IV u V) ako je zgrada od veeg znaaja za drutvo
(venice, sudovi i sl.), i'i ako je namenjena za smetaj dragocene robe (muzeji, banke i sl.)
Ukoliko se zgrada ili poarni segment u celini opremaju instalacijom za automatsko gaenje rasprenom
vodom (sprinkler sa odgovarajuim rezervoarom za vodu), projektni stepen otpornosti prema poaru moe
se smanjiti sa V na IV ili sa IV na III.
Stepen otpornosti prema poaru odreduje otpornost osnovnih konstrukcija prema tabeli 1 standarda
JUS U.J1.240. (ovde je data kao tabela 3).
Tabela 3 Veza SOP i otpornosti prema poaru F[h] konstrukcija
Metoda
Vrsta konstrukcije
Nosei zid
Stub
Greda
Meduspratna
konstrukcija
Nenosei zid
Krovna konstrucija
Zid
Meduspratna
konstrukcija
Vrata i klapne do
3,6 m2
Vrata > 3,6 m2
Poloaj
ispitivanja
JUS U.
J1.090
Unutar
J1.100
poamih
sektora
J1.114
J1.110
J1 .090
/
J1.092
J1.110
Na granici
poarnih
sektora
J1.160
J1.160
1/41/23/41J1.092Spolj
a) Videti napomenu 1 u taki 9, pod 6) b)
Videti napomenu 2 u tak' 9. pod
6). Fasadni zida)
1/2
1,5
1/4
1/2
1,5
1/4
1/2
1,5
1/4
1/2
1,5
1/4
1/2
1/2
1/4
1/2
1/2
1/4
1,5
1/4
1/2
1,5
1/4
1/4
1/2
1,5
1/4
1/2
1,5
negoriv
materijal
1/2
1/2
1,5
NAPOMENA
Otporoost pfe~3 poaru konstrukcija moe se izraavati i u minutama. npr F90 za otpornost prema
poaru cxj 90 minuta.
11
Oznaka HIS ukazuje da posloji prepreka (I) izmedu hodnika (H) i stepenita (S); u oznaci HDS znak D simbolizuje
tampon prostoriju. Znak D pripada "windings" simbolu.
*' Izraz "otporan prema prodoru valre i dima" objanjen je u Prilogu A.
5)
Oznake klasa materijaJa A1 i A2, kao i B1, 82 i B3 preuzete su iz odgovarajueg DIN-a koji je konen u izradi
JUS U.J1.055. Materijali klase B1 su gorivi ali tekozapaljivi, isto je potvrcJeno ispitivanjem u ahtnoj pei prema
JUS U.J1.055. Materijali klase B2 su gorivi ali normalno zapaljivi prema testu normalne zapaljivosti iz JUS U.J1 055.
Materijali klase A1 su negoovi. bez Dnmesa gorivih, (prema lestu negorivosti iz JUS ISO 1182), a A2 su negorivi, ali
sa primesama gorivih.
12
JUS_______________________________________________________________________________JUS TP 21:2002
Za zgrade koje nemaju tavanicu (sportske, koncertne, sajamske, sen/isne i dr. hate, aerodromski
terminali, eleznike i autobuske stanice i sl.), tj kad je krovni pokriva direktno iznad prostora u kojem
borave Ijudi, krovni pokriva moe biti od negorivih ili gorivih materijala klase B1, a za zgrade klase
IP1, IP2, IJ1, U2, NP1, NP2, NJ1. NJ2 moe biti i klase B2, i to prema JUS U.J1.050:1997, pod 33.2
a), b). d). e) i r).
Za zgrade koje nemaju tavanicu, u krovnom pokrivau od negorivih ili gorivih materijala klase B1, za
hidroizolaciju i sl. tolerantna je i mala koliina gorivog materijala klase B2 ali-najvie 1 kg po 1 m 2
povrine krovnog pokrivaa, ako se ovaj zapaljivi materijai sa donje strane titi ploama od negorivih
materijala dovoljne debljine da se sprei njegovo paljenje.
Interne saobraajnice, atrijumi, zimske bate, ekaonice i sl. prostorije javnih i poslovnih zgrada mogu
se pokrivati i samo transparentnim gorivim materijalima klase 82 ako je njihova koliina po 1 m 2 manja
od 5 kg a brzina irenja poara takva da spadaju u klasu I prema JUS U.J1.060, pri tome irina polja
je manja od 5 m, a prekidno rastojanje do sledeeg polja vee od 2 m.
6) Konstrukcije fasade, balkona i druge spoljanje konstrukcije
Konstrukcije fasade, balkona i druge spoljanje konstrukcije treba da budu izvedene tako da se sprei
paljenje gorivih materijala u njima (ako ih ima, kao npr. termoizolacionih materijala za ispunu i sl.) i
prenos poara preko otvora na fasadi (prozora, aluzina i sl.).
NAPOMENA 1 Fasadne konstrukcije izloene ispitivanju u standardnoj pei za ispitivanje zidova treba da
zadovolje kriterijum integriteta R, i kriterijum E u traenom vremenu, prema tabeli 2; kriterijum I moe biti
zadovoljen za jednu klasu manje, ako u zidu ili na zidu nema gorivih materijala koji bi mogli da se zapale i ako u
blizini nema materijala koji bi mogli da se zapale isijavanjem toplote sa fasadnog zida (npr. fasada RE 60/I 30).
Spreavanje prenosa poara na gornju etau postie se prekidnim rastojanjem 6', h, ne manjim od 1,4 rn
od otvora na nioj i vioj etai i primenom negorivih materijala za fasade, balkone i sl. Prekidno
rastojanje na fasadi tampon prostorije (sa vratima otpornim prema poaru i povezanim sa hodnikom)
moe biti manje od h, ali ne manje od 1 m, a na stepenitu i manje (kako bi se postigla bolja prirodna
osvetljenost).
Sendvi ptoe za fasadu sa oblogama od negorivih materijala (beton, gips ploe i sl.) i ispunom od
gorivih materijala klase B1 (npr. fenolizirana mineralna vuna i sl.) koriste se za zgrade kiase P1 i P2
visine do 15 m, a ako je ispuna klase 82 (poboljani penasti sintetiki materijali i sl.). do 8 m visine.
Prefabrikovani elementi od presovane drvene strugotine ("durisol") sa ispunom od materijala lake
zapaljh/osti (klase B3 npr. polistiren (stiropor) i sl.), primenjuju se za prizemne, lako malterisane
zgrade klase P1, a ako su obostrano malterisane malterom debljine 2,5 cm sa unutranje strane (i
donje, ako je izloena vatri) i 1,5 cm sa spoljanje strane (i gornje, ako moe biti izloena vatri), mogu
se koristiti i za prizemne zgrade klase P2.
Ventilirane i staklene fasade sa aluminijumskom konstrukcijom izvode se tako da se prenos poara
spreava preko zaptivnog materijala i drugih gorivih materijala koji se mogu nai na putu plamena.
NAPOMENA 2 Za krovni pokriva data je otpornost prema poaru zgrade koja moe biti izloena zraenju ili
leteoj vatri poara sa susednih zgrada. u nivou krova. a sadri i gorivi malerijal. U sluaju da nema u blizini
zgrada koje bi mogle da ugroze posmatrani krovni poknva, i nema izgleda da se takve zgrade u dogledno vreme
izgrade, krovni pokriva treba da bude izveden tako da ne pnhvata i ne iri poar koji bi nastao nekim radovtma
na njemu ili u njegovoj btzini (postavljanje gromobranske mslalacije, reklama i sl.)
I!
'
71
14
JUS
JUS TP 21:2002
Slika 5 Postavljanje zida koji preseca krov ili potkrovlje i spreava prenos poara preko prozora
15
JUS TP 21:2002
JUS
Slika 6 Princip zatite stepenita i dela stambenog prostora od dima pri poaru i delovi
prostorije predvideni za evakuaciju
Pozorita i scene
Pozorita klase od P4 do P7 dele se na sledee poarne sektore: binski prostor, gledalite, deo za
administrativno i tehniko osoblje, skladine prostorije za dekor, radionice i tehnike prostorije.
Vea gledalita umesto tavanice i krovne konstrukcije imaju samo krovnu konstrukciju (sa pokrivnom
DOtkonstrukcijom od negorivih ploa) ija je otpornost prema poaru najmanje F60, a krovni pokriva iznad
nje moe imati samo neznatnu koliinu gorivih materijala (parna brana i zaptivni materijali).
U krov bine i gledalita ugraduju se klapne, aluzine i slini uredaji za isputanje dima i toplote nastalih u
DOaru. Ukupna povrina otvora treba da bude vea od 4 % povrine poda prostorije, a odreduje se
ororaunom na osnovu oekivane masene brzine gorenja, odnosno produkcije dima i to tako da se ostvari
.idljivost vea od 10 m na nivou evakuacionog puta, a koncentracija toksinih produkata gorenja manja od
ne koja moe da pomuti svest oveka u periodu evakuacije i na poetku vatrogasne intervencije.
10.3.2
Bioskopi
iledalite bioskopa je poseban poarni sektor za sale koje primaju preko 200 gledalaca.
rioskopi sa vie od 200 gledalaca ne smetaju se u podzemne etae.
10.3.3
Diskoteke
iskoteka za vie od 300 posetilaca ne smeta se u podzemne etae, niti na etae vie od 8 m.
:skoteka za vie cxl 150 posetiiaca izdvaja se kao poarni sektor u odnosu na ostale prostorije koje ne
ipadaju ovoj nameni.
roj osoba u diskoteci treba da se ogranii na jednu osobu po 1 m 2 slobodne povrine poda sale za igru i
denje.
_ JUS________________________________________________________________________________JUS TP 21:2002
10.3.4
Hoteli i moteli
Stambeni deo hotela u koji se smeta vie od 300 gostiju izdvaja se od ostalih sadraja kao poarni
segment.
Poarni sektor obuhvata sobe (ili apartmane) u koje se smeta manje od 100 gostiju.
Najmanje jedno stepenite stambenog dela hotela visine preko 15 m jeste tipa HIS ili -HCHS.
U hcxinicima i stepenitu hotela klase IP3 i NP3 ne koriste se gorive lamperije i sline obloge.
U hotelima klase IP1, NP1, IP2 i NP2 u hodnicima se mogu koristiti obloge od gorivih materijala klase 81.
Podne obloge hodnika (tapisoni i sl.) mogu biti najmanje klase B2, ali njihova irina ne treba da bude vea
od 1,5 m, a duina vea od 15 m. Prekidno rastojanje na podu (pojas bez gorivih materijala) treba da bude
najmanje 1.5 m kako bi se spreio prenos poara du poda.
Restoran, kafe-bar, diskoteka, TV-sala, bilijar ili sportska sala i druge prostorije u koje doiaze gosti mogu biti
samo u nivou suterena, prizemlja iii prvog sprata, ukoliko je predvideno da u njima bude vie od 100
osoba.
Izuzetno, restoran i kafe-bar za najvie 300 osoba mogu biti i na najvioj etai (sa terasom, vidikovcem), aii
tada se izvode dva nezavisna HDS stepenita.
Tehnike prostorije hoteia za vie od 100 gostiju izdvajaju se u poseban blok kao poami segment, a
poarni sektoii u njemu su, pored osnovnih: perionica sa suionicom i pogierajem, kuninja i skladite,
hladnjaa itd.
10.3.5
Sale za konferencije i amfiteatri za preko 200 slualaca smetaju se na nivou prizemlja ili prvog sprata i
izdvajaju se kao poarni sektori.
10.3.6
kole i fakulteti
Osnovne kole se grade najvie kao dvospratnice, srednje kole kao trospratnice, a fakulteti sa ne vie od
5 spratova.
Uionice, kabineti i sline prostorije u kojima borave uenici ne mogu biti u suterenu iii podzemnim
etaama.
-,.
^,
kole i fakulteti sa dva, tri ili vie spratova, duine vee od 35 m, moraju imati. najmanje dva stepenita
medusobno udaljena najmanje 25 m i tako izvedena da se sprei istovremeno zapmljavanje.
'
'
/*
t
^
10.3.7
Robne kue i trni centri
Prostorije namenjene posetiocima robnih kua izdvajaju se od skladinih i administrativnih prostonja kao
posebni poarni sektori
Prodajne etae vee od 1 500 m 2 izdvajaju se u poarne sektore sa najmanje 2 zatiena stepenita
Ukoliko su ove etae povezane eskalatorima oni treba da budu opremljeni tako da se u sluaju poara
etae poarno izdvajaju (pregrade tipa roletni koje zatvaraju put plamena i dima).
Prodavnice vee od 500 m 2 u veiikim poslovnim zgradama izdvajaju se kao poseban poarni sektor
17
Muzejski i arhivski depoi sa gorivim sadrajima (slike, skulpture od drveta, knjige i sl.), tehnike prostorije
(kotlarnica, toplotna podstanica i dr.) smetaju se u podrumskim etaama i to su posebni poarni sektori.
Odeljenje konzervacije, biblioteka retkih knjiga i administrativni blok izdvajaju se kao posebni poarni sektori.
Izlobeni prostor se deli na poarne sektore ne vee od 2 000 m 2 , sa vratima koja su otvorena (zatvaraju
se na impuls iz centralnog uredaja za nadzor poara).
Stepen otpornosti prema poaru za regionalne ustanove najmanje je IV, a za nacionalne normalno V.
10.3.9
Klinike i bolnice
Sportske hale za vie od 300 posetilaca sa svojim putevima za komunikaciju izdvajaju se kao poarni
sektor u odnosu na administrativne i tehnike sadraje.
Sportske i sline hale koje nemaju klasinu tavanicu moraju da imaju krovnu konstrukciju ija otpornost
prema poaru odgovara onoj za meduspratne konstrukcije ili je manja samo za jednu vrednost otpornosti.
10.3.11
Garae
Garaa za vie od 5 vozila u stambenoj, poslovnoj ili javnoj zgradi izdvaja se kao poarni sektof.
Jednoetana suterenska ili nadzemna garaa izdvaja se zidovima i meduspratnim konstrukcijama otpornim
prema poaru najmanje 60 minuta.
Za vieetane podzemne garae stepen otpornosti prema poaru je V, a za jednoetane podzemne i
vieetane nadzemne garae je IV
18
JUS
JUS TP 21:2002
Garae koje se nalaze ispod stambenih, posiovnih ili javnih zgrada i imaju sa njima vezu preko zajednikog
stepenita treba da budu poseban poarni sektor. Kod takvih garaa sa preko 500 m 2 do stepenita se
dolazi kroz tampon prostoriju.
Suterenske i podzemne garae do 500 m 2 treba da imaju prirodno isputanje dima nastalog u poaru preko
nadzemnih kuica sa aluzinama.
Podzemne garae sa preko 1 500 m 2 treba da imaju prirodno isputanje dima nastalog u poaru (preko
aluzina, ahtova i sl.), ali i ventilacione uredaje za izvlaenje dima i otvore za nadoknadu vazduha.
Otvori (aluzina, klapni) za nadoknadu vazduha sistema za odvodenje dima nastalog u toku poara treba da
budu dovoljnog svetlog preseka i takvi da omoguavaju brzinu strujanja manju od 1 m/s za potreban protok
sveeg vazduha.
Duina dimnog sektora, L^, u garai ne treba da bude vea od 40 m. Dimni sektor treba da ima visinu
dimne zone, h^, najmanje 0,75 m.
Svaki dimni sektor treba da ima najmanje jedan otvor za isputanje dima, odnosno jedan kanal sa
ventilatorom za izvlaenje dima i jedan otvor za nadoknadu vazduha.
19
20
JUS________________________________________________________________________________JUS TP 21:2002
Vreme evakuacije, 4, jeste vreme pripreme za evakuaciju i vreme krelanja od polaznog mesta do
bezbednog mesta.
Vreme pripreme za evakuaciju, ., jesle projektno vreme u kojem se Ijudi pripremaju za evakuaciju, tj.
procenjuju potrebu za evakuacijom, savetuju se, trae ta e poneti itd.
Vreme evakuisanja, 4. jeste vreme kretanja od polaznog mesta do bezbednog mesta.
Put evakuacije je projektna putanja koju prelazi osoba u toku evakuacije.
22
JUS
JUS TP
23
JUS TP 21:2002
JUS
Razmaci izmedu redova sedita su takvi da kad se sedite obori u poloaj za sedenje, do naslona sedita
ispred ima p > 35 + A//2 cm (mereno horizontalno, gde je /V broj spojenih sedita u tom redu, tj. najvie
48,5 cm).
U redu sedita gde je propisan samo jedan prolaz (krajnje sedite u redu postavljeno je blizu zida) moe
biti najvie 12 sedita, a najmanja mera p je 40 cm.
Zbog zamora lica i potrebe da se predvidi preticanje i mimoilaenje Ijudi, dimenzije stepenita su:
24
JUS
JUS TP 21:2002
1
2
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
150
220
240
260
280
300
190
260
285
310
335
360
230
300
330
360
390
420
270
340
375
410
445
480
310
380
420
460
500
350
420
465
510
390
460
510
560
430
500
550
470
540
600
10
510
580
645
1,6
1,7
1,8
320
340
360
385
410
435
450
480
510
515
550
585
540
580
620
660
555
600
645
690
735
610
660
710
760
810
610
665
720
775
830
885
660
720
780
840
900
960
710
775
840
905
970
1 035
Kapacitet stepenica koje opsluuju vie od 10 spratova moe se dobiti linearnom ekstrapolacijom
(izvor BS 5588).
Stepenita treba da imaju prave krake.
Mogu se izvoditi i zavojna stepenita, ali sa unutranjim cilindrom od najmanje 2,5 m tako da je dubina
gazita najmanje 25 cm sa radijusom A>1,4 m od ose cilindra.
Izuzetno, kao veza dve etae u stanu ili prodavnici, servisu, radionici i sl. (gde drugu etau koristi samo
osoblje, i to najvie 3 lica), mogu se koristiti i spiralna stepenita sa unutranjim cilindrom od sar >o 0,3 m,
ako se na gazitu postiu dubine od najmanje 25 cm.
Na krajnjem izlazu poslovnog objekta klasa P3, P4 i P5 mogu se koristiti osnovna evakuaciona vrata,
obrtna ili klizna, sa mogunou zakretanja krila primenom sile ne vee od 150 N, na radijusu ne manjem
od 1 m, ako na rastojanju do 10 m postoje druga alternativna zaokretna vrata.
25
JUS TP 21:2002
JUS
Spoljna stepenita za evakuaciju i prilaz vatrogasaca primenjuju se za zgrade visine preko 15 m, kako bi se
ostvarilo traeno rastojanje od Pl do El u sluajevima gde je izgradnja drugog stepenita praktino nemogua bez velikih irrtervencija na okolnim objektima (prilikom dogradnje i rekonstrukcije zgrada).
Spoljna stepenita se izgraduju od negorivih materijala, na mestu zatienom od vatre, kie ili snega (zbog
zaledivanja).
JUS
____________________________________________JUS TP 21:2002
Prilog A
(informativan)
Analiza zapaljivosti i dinamikih promena parametara poara tokom
vremena za osnovne scenarije nastanka i irenja poara
Poarni sektori u kojima borave Ijudi u stambenim, poslovnim i javnim zgradama imaju malo specifino
poarno optereenje (manje od 1 000 MJ/m 2 ); izuzetak su poarni sektori sa prodajno-skladinim
prostorijama u robnim kuama, trnim centrima i si. u kojima je srednje specifino poarno optereenje (od
1 000 MJ/m2 do 2 000 MJ/m 2).
Za stambene, poslovne i javne zgrade, kao i za druge u kojima povremeno borave Ijudi, poarno
optereenje i specifino poarno optereenje su od sekundarnog znaaja. Prisustvo i manjih koliina
materijala koji se lako pale, imaju veliku brzinu irenja plamena i razvijaju toksine dimove (PVC podne
obloge, izolatori kablova, penasti poliuretan kao izolator, polistirol kao ambalani materijal i sl.) predstavlja
znatno veu potencijalnu opasnost po Ijude od prisustva mnogo vee koliine materijala koji se tee pali,
ima veliku toplotnu mo, pa daje i veliku toplotnu snagu pri gorenju (na primer komadno drvo, ugalj i dr.).
Opasnost od poara za Ijude u stambenim, poslovnim i javnim objektima proistie prvenstveno od dima
(posebno ako u njemu ima vrlo toksinih komponenata ugljen-monoksida, hidrogen-sulfida, cijanida,
hlorovodonika i dr.), a zatim od vatre i nedostatka kiseonika. Zato su za sve mere zatite od poara, pa i
arhitektonsko-gradevinske, bitne zapaljivost i dinamike promene parametara poara:
brzina irenja fronta plamena,
promena masene brzine gorenja, toplotne snage poara i stvaranja dima tokom vremena.
Ove karakteristike poara zavise od materijala zahvaenih poarom, ventilacionih uslova u prostorijama,
vatrogasne intervencije itd.
Za sve objekte poveanog rizika od poara namenjene za boravak velikog broja Ijudi treba analizirati
zapaljivost i dinamike promene parametara poara tokom vremena za osnovne scenarije nastanka i irenja
poara.
U prvih 5 minuta veina poara u ovim objektima karakterie se promenom toplotne snage /V tokom
vremena / [s] (slika 13) prema obrascu:
N= a t 2 [kW j, a =
0,005 - 0,02;
Vee vrednosti a odnose sa na paljenje gorivih materija koje se lake pale i imaju vee toplotne moi, veu
brzine prenoenja plamena i vee povrine kontakta gorivo-vazduh.
Za navedene vrednosti a toplotna snaga poara u prostoriji na kraju petog minuta je A/
= 0,45 - 1,8 MW
Ovim vrednostima odgovara i tokalno paljenje leaja, vee fotelje, drvenog garderobnog ormana, drvenog
pisaeg stola i sl. Koliana dima koja se do tada razvije ispunjava sve prostorije sa otvorenim vratima, do
ukupne zapremine 300 m 3 , to znai da ispunjava ne samo prostoriju u kojoj je poar nastao, nego i ceo
stan ili slian ambijent
27
JUS TP 21:2002
JUS
Kritini uslovi u pogledu opasnosti od dima za oveka u stambenim prostorijama ili kancelariji nastaju ve
oko drugog minuta.
Ukoliko ovek sam ne lokalizuje poar (ukloni oblinje predmete tako da vatra nema na ta da se prenese,
iznese predmet koji gori na povoljno mesto i sl.) ili ne ugasi poar vatrogasnim aparatom, preporuuje se
da otvori prozor, izade iz prostorije, zatvori vrata i zatim zatrai pomo.
U vieetanoj zgradi postoji vazduna cirkulacija koja, u sluaju da je u zgradi temperatura vea od
temperature okoline, ima smer usisavanja na donjim etaama, kretanja navie u vertikalnim ahtovima
stepenita, lifta i sJ., i isisavanja iz prostorija boravka na gornjim etaama (prikazano na slici 15). U sluaju
poara u zgradi ova se cirkulacija ubrzava, pa je efekat dimnjaka u stepenitu, liftovskom i instalacionom
ahtu vrlo izraen. U tim uslovima dim se kree zavisno od etae na kojoj se dogodio poar. Iz tog aspekta
mnogo nepovoljniji je poar na nioj etai jer se vatra i dim od prostorija za boravak kreu ka hodniku i
brzo zadimljavaju i vrlo udaljene etae pri krovu.
Sa aspekta gaer^a poara nepovoljniji su poari na viim etaama zbog dueg vremena potrebnog za
dolazak na arile.
U skoro svim sluajevima (gde nema posebne opreme za kontrolu kretanja dima) dobro je da se odri i ak
potpomogne promaja u zoni poara. Time se intenzivira gorenje (to je nepovoljno), aii je efekat potpunijeg
gorenja vaniji jer je manje toksinih komponenti, dima je manje i on je istiji, pa je vidljivost mnogo vea.
U skoro svim sluajevima slaba vidljivost i toksinost dima predstavljaju osnovne uzroke smrtnosti.
U daljem razvoju poara veliku ulogu imaju ventilacioni uslovi i parcelizacija zgrade. U prosenoj sobi,
Kancelariji sa dva pisaa stola i prateim enterijerom, u lokalu za prodaju konfekcije, obue, hrane, povrine
oko 20 m 2 , maksimalna snaga poara je u domenu od 30 do 60 minuta i iznosi 3 MW 10 MW.
Parcelizacija zgrade vri se na tri nivoa: poarne segmente, poarne sektore i prostorije.
Za ispitivanje tipskih konstrukcija otpornih prema poaru koristi se standardni razvoj poara (prema
IJS ISO 834), ali se za stambene i poslovne zgrade visine do 16 m moe koristiti standardni razvoj poara
sa linijom hladenja od 60. minuta odnosno 90. ili 120. minuta (prema JUS ISO 834) za zgrade za koje se
irai IV odnosno V stepen otpornosti prema poaru.
Slika 13 Promena toplotne snage poara i prosene temperature u prostoriji tokom vremena
U skladu sa JUS ISO 834 otpornost prema poaru pregradne konstrukcije znai da su zadovoljena sva tri
kriterijuma za tu vrstu konstrukcija (zid, vrata, meduspratna konstrukcija), i to:
nosivost (R), ouvanje oblika i stabilnosti (noseih zidova i meduspratnih konstrukcija);
integritet (E), celovitost (bez pfskotina koje omoguuju prodor vatre i dima); i
termika izolativnost (I). (na strara neizloenoj vatri maksimalna temperatura moe da bude 180 C,
odnosno porast temperature ne sme da bude vei od 140 C u odnosu na poetnu).
28
_ JiJS
__________________________________________________________JUS TP 21:2002
Vrata u zidu otpornom prema poaru izraduju se kao tipski proizvodi i sastoje se od dve osnovne
komponente toka i pomerljivog (zaokretnog, kliznog) krila. Krilo vrata obino predstavlja vieslojnu
pregradu sa termikim izolatorom za prodor vatre i dima. U sluaju poara potrebno je da se u odredenom
vremenu ouva integritet krila vrata i rama, ali i da se odri naleganje krila vrata na okvir. Kako se krilo
vrata pod uticajem vatre vitoperi potrebno je da su vrata zaptivena kako bi se spreio prodor vatre i dima u
odredenom vremenu (kriterijum S). Zaokretna vrata oslanjaju se na 3 arke posebne konstrukcije i
zabravljuju se sa najmanje 3 reze. U nekim standardima se pod integritetom podrazumeva integritet sklopa
u smislu ouvanja zaptivnog svojstva, pa se ne naglaava posebno da vrata koja zadpvoljavaju kriterijum E
zadovoljavaju i kriterijum S.
U ovoj preporuci, vrata koja su otporna na prodor vatre i dima, ali ne zadovoljavaju kriterijum izolativnosti,
oznaavaju se sa ES30, a vrata koja zadovoljavaju i kriterijum izolativnosti sa F30.
ES vrata se obino izvode kao eline konstrukcije delimino zastakljene (jednoslojnim borsilikatnim
staklima), ime se ostvaruje izvesna transparentnost koja je pogodna posebno za vrata na duim koridorima
za evakuaciju, etanim izlazima npr., tako da mogu da se sagledaju dalje etape evakuacije.
F vrata se obirK) izvode kao metalne konstrukcije bez zastakljivanja ili sa njim (vieslojnim borsilikatom sa
gelom).
ES30 ili F30 vrata mogu se izvoditi i kao drvene konstrukcije.
Metalna ES ili F vrata neki proizvodai laminiraju tankim furnirima da izgledaju kao drvena, ali je potrebno
da i ovakve modifikovane konstrukcije budu podvrgnute standardnom ispitivanju.
Za zaptivanje zazora vrata u okvir (tok), proizvodai vrata klase F ili ES i SR koriste ekspandujue trake, a
za automatsko zatvaranje zaokretnih vrata posle prolaska osobe ugraduju se posebni mehanizmi koji mogu
biti montirani na vrata, na okvir vrata, u vrata ili u pod.
Klizna vrata se, u principu, tee zaptivaju, pa je potrebno da se primene zaptivne trake vee ekspanzije ili
posebni mehanizmi za naleganje krila na okvir.
Kako se sertifikovana ES i F vrata ne smeju na bilo koji nain naknadno modifikovati (montaom uredaja za
automatsko zatvaranje, ugradnjom razliitih brava itd.), prilikom ispitivanja uzorak se oprema svim onim to
se oekuje da e se u praksi normalno koristiti.
Vrata koja spreavaju samo prodor razblaenog dima (SR vrata) umesto ES vrata, mogu da se primene
samo na lokacijama koje su udaljene najmanje 10 m od mesta gde se moe oekivati poar (obino u
dugakom hodniku, daleko od vrata odakle bi mogao da se pojavi plamen ili vreo dim). Poto treba spreiti
prodor dima temperature najmanje 180 C (obino iznad 300 C) pri natpritisku od 25 Pa, potrebno je da
staklo i zaptivne trake dobro podnose ove temperature u odredenom vremenu.
Greda treba da zadovolji kompleksni kriterijum nosivosti, R, (kritini ugib 4 = //30 i kritinu brzinu porasta
A/
I2
29
JUS TP 21:2002
e jus
Konstrukcije balkona
Na slici 14 prikazani su poarni sektori horizontalne orijentacije PS1 i PS2, poarni sektori
vertikalno
orijentisani koje ine stepenita PS3 i PS4, kao i ahtovi za ventilaciju (VK) i elektrine kablove (EK). i
Na slici 14 nalaze se i druge oznake koje se odnose na uslove evakuacije.
"5
*
Imajui u vidu ram konstrukcije, reetke, konstrukcije sa zategnutim uadima i druge elemente, statiar treba
da ralani konstrukciju na proste elemente i utvrdi uslove njihovog ispitivanja kao stubova ili greda, \
odnosno pritisnutih ili istegnutih tapova, i definie ispitna optereenja koja treba da prikau sliku napona u -i
ispitivanom uzorku kakva se oekuje u realnoj konstrukciji.
|? Prostorne reetkaste konstrukcije, konstrukcije tipa kupola, koljki itd. (obino se primenjuju za veliki unikatni
objekat) nisu tipske, pa za sve takve objekte u kojima e boraviti Ijudi, ali i za objekte druge vane
namene, treba da se izvre modelska ispitivanja ponaanja konstrukcije u sluaju poara. Za to je potrebno
!? da se izvre odgovarajui prorauni i da statiar posebnim elaboratom definie uslove ispitivanja konstrukcija
b na dejstvo poara i ulogom tih konstrukcija u datom gradevinskom objektu definie kriterijume dozvoljenog
ponaanja uzorka i realne konstrukcije.
l U principu, u sluaju velikih gradevinskih konstrukcija ispitivanja na dejstvo poara u ispitnim peima
obavljaju se na njihovim umanjenim modelima, jer su pei dimenzija do 4 m (u nekim laboratorijama su i
vee, npr. za ispitivanje greda), a rasponi greda mogu biti vei od 20 m. Modelska ispitivanja se obavljaju
:
po principu iste vrednosti i slike napona u kritinom preseku, a mere se srazmerno umanjuju. fnterpretacija
rezultata merenja i zapaanja, s obzirom na umanjenje mera, zahteva primenu savremenih saznanja iz
oblasti termikog modeliranja, veliko iskustvo u oblasti ispitivanja, ali i poznavanje ponaanja takvih
konstrukcija u uslovima realnih poara.
'.
Krovni pokriva je sloena konstrukcija koja se oslanja na krovnu konstrukciju. U nekim sluajevima zgrada
nema izraenu krovnu konstnjkdju i krovni pokriva, a nekad nema ni tavanicu.
30
JUS
JUS TP 21:2002
31
JUS TP 21:2002
jus
Prilog B
(informativan)
Klasa zgrade
JUS TP 21:2002
JUS
Zato se preporuuje da se stepenite izdvaja od hodnika vratima otpornim na prodor vatre i dima
Tada bi svaki sprat bio poarni sektor sa povrinom 30 m x 17 m = 510 m 2 , odnosno neto manje.
Prema broju lica u poarnom sektoru (18 do 25) i povrini poarnog sektora zgrada spada u klasu P2.
Prema klasifikacijama NS3 i P4 i tabeli 2 odreduje se stepen otpornosti prema poaru.
Dobija se da je osnovni stepen otpornosti IV.
Dobijeni stepen otpornosti nije potrebno korigovati s obzirom na znaaj.
Uzimajui u obzir osnovni stepen otpornosti (IV), prema tabeli 3 (JUS U.J1.240) odreduje se stepen
otpornosti prema poaru pojedinih konstrukcija.
Vrednosti otpornosti prema poaru pojedinih konstrukcija prikazane su na slici 18.
Na granicama poarnih sektora:
Podeoni zidovi prema drugom ulazu i prema poslovnom objektu F120 izdiu se na dilataciji od 50 cm.
Meduspratne konstrukcije (sve dele stambene etae u poarne sektore) F90; vrata koja povezuju hodnik
i stepenite ES60; stepenino okno F60 (kao glavna deonica evakuacionog puta); okno lifta F60;
vrata lifta - ES30.
U suterenu su dve prostorije zajednike ostave i jedna podstanica kao posebni poarni sektori:
njihovi podeoni zidovi F90; vrata F60. Unutar poarnog sektora:
Podeoni (nosei) zidovi stanova F90; vrata stanova F30 jer su rastojanja izmedu vrata manja od 3 m,
ali su vea od 1 m (to je najmanje dozvoljeno rastojanje).
Stubovi F90; grede F60 (bolje je usvojiti F90 ako ploa na gredi nema svoju nosivost, kao i
meduspratna konstrukcija).
Fasadni zid F60; nenosei zidovi u stanovima F30.
Krovna konstrukcija (tavan) F30; krovni pokriva negoriv.
34
JUS
JUS TP 21:20O2
B.3
Poslovna zgrada Po + P + 5
Podrum ove zgrade je ve prikazan. U podrumu je garaa, nekoliko manjih magacina i jedna radionica.
Magacini, garaa i radionica predstavljaju posebne poarne sektore. Sa ove etae poinje da se uzdie
poarni sektor stepenita. Zgrada je osnove 30 m x 18 m = 540 m 2 , pa je ukupna korisna povrina zgrade
oko 7 m x 54O m^. To je prevelika povrina za jedinstven poarni sektor, pa je garana etaa ve
izdvojena i podeljena u male sektore.
Zgreda je poslovne namene, sa predstavnitvima i trgovinom na veliko. U zgradi radi oko 50 lica, a dolazi
do 20 stranaka. Na III spratu je firma koja ima raunski centar velike vrednosti za koji se procenjuje da
treba da bude poseban poarni sektor (povrine oko 120 m ?).
35
JUS TP 21:2002
JUS
Ovde bi bilo prihvatijivo da se prizemlje i l sprat tretiraju kao jedinstveni poarni sektor i da imaju svoje
-posebno stepenite (vezano za podrum), a da se za II, III, IV i V sprat izvede posebno stepenite i da te 4
etae budu poarni sektor sa oko 2 000 m 2 ili da svaka etaa bude poseban poarni sektor.
Bolja varijanta je da svaka etaa bude poseban poarni sektor. Pri primeni vrata tipa ES na stepenitu tipa
HIS, u stepenitu ne sme biti gorivih materijala. Pri primeni vrata tipa ES na stepenitu HdS, ne sme biti
gorivih materijala u tampon prostoriji jer postoji opasnost da dode do paljenja (ES vrata nemaju potrebno
svojstvo termike izolativnosti).
NAPOMENA U principu postoji mogunost da dve etae budu jedan poami sektor, ali to stvara probleme pri podeli
stepenita na te dve etae. Analizom se lako utvrduje da bi vrata koja nisu klase ES ili F na nekoj etai, sem najvioj,
omoguila prodor dima u obino vertikalno stepenite, pa se zato nekad projektuju izlomljena stepenita.
Stepen otpornosti zgrade prema poaru je IV (tabela 2). Iz tabele 3 dobijaju se potrebne vrednosti
otpomosti prema poaru pojedinih konstrukcija.
U objektu je malo Ijudi pa je evakuacija lako reiva koridorima ije mere zavise od nekih drugih potreba
(prenos nametaja iii nosila za hitne intervencije i sl.).
JUS
JUS TP 21:2002
2 x 15 (proseno) x 24 reda
Slika 22 Popreni presek kroz sredinu bioskopske sale - princip zatite gledalita
Na slici 22 prikazana je otpomost prema poaru meduspratmh konstrutccija i stepeninih krakova. Stepenini
krak se izvodi od negorivih matenjaJa (armiranog betona).
37
JUS TP 21:2002
JUS
NAPOMENA U principu, mogue je ispitivati tipski stepenini krak kao meduspratnu konstrukciju i traiti da se
postignu kriterijumi R i E . a u nekim sluajevima i I. Ovi zahtevi bi imali smisla u sluajevima kad bi ispod slepemnog
kraka bila znaajnija koliina gorivih materijala. Prema naoj regulativi nije dozvoljeno da u stepeninom oknu bude
gorivih materijala, ali je za unutranja stepenita (u holovima, atrijumskim objektima i sl.) mogue da stepenini krak
bude direktno izloen plamenu. pa bi zbog takvih sluajeva trebalo ispitati ponaanje stepeninog kraka i njegovih
veznih elemenata.
U ovoj zgradi ram konstrukcije velikog raspona, stubovi i gornja greda nalaze se izvan zgrade. O gornju
gredu privruje se krov. U zgradi je donja greda raspona oko 30 m. Ovaj deo konstrukcije je kljuni. Ceo
ram treba da je najmanje klase F90. Dva rama sa spojnim ploama u stvari ine most.
Testiranje modela ovog mosta na poar (na primer u razmeri 1:10) zahteva vrlo veto modelovanje.
38
JUS
JUS TP 21:2002
Zgrada spada u klase NJ2 i P6. Osnovni stepen otpornosti zgrade prema poaru je IV, afi se zbog znaaja
objekta (pozorite od nacionalnog interesa) usvaja V stepen.
Otpornost prema poaru osnovnih pregradnih konstrukcija je sledea:
39