GRAFIKI PROIZVODI

Trea grupa AMBALAA

Pod pojmom ambalaa podrazumjeva se sve ono u to je neki proizvod
smjeten. Taj primarni proizvod uglavnom se smjeta u posbno dizajniran
grafiki proizvod koji zovemo prodajna ili skupna ambalaa.
Svaka kreacija grafikog dizajnera koji radi na oblikovanju grafikog proizvoda
u ovom sluaju kartonske kutije i ambalae izraene od laminata, mora
zadovoljiti potrebu kupca da bude potpuno i pravilno informiran o kvaliteti i
drugim svojstvima robe upakirane u ambalau. Jedna od vanih funkcija
dizajna je pridodati proizvodu takav vanjski izgled (ambalau) koji e u to
veoj mjeri zadovoljiti ukus kupca i potaknuti ga na kupovinu robe.

Funkcija dizajna ambalae ogleda se u sljedeem:

- dizajnu trendovske i ljepo oblikovane ambalae i proizvoda u njoj
- upotrebi boljih i praktinih materijala
- izdvajanju dizajna od konkurentskog proizvoda
- pronalaenju najpogodnijeg oblikovanja za proizvod i ambalau
- dizajnu koji privlai panju te prua osjeaj zadovoljstva kupca
- izboru i kombinaciji boja pisma i grafikih elemenata

Osnovna podjela ambalae.

I Podjela prema materijalu od kojeg je ambalaa napravljena.
II Podjela prema osnovnoj funkciji ambalae.
III Podjela prema trajnosti ambalae.
IV Knjigovodstvena podjela ambalae.

1. Podjela prema materijalu

- papirna i kartonska ambalaa
- ambalaa od laminata
- plastina ambalaa
- tekstilna ambalaa
- drvena ambalaa
- staklena ambalaa
- metalna ambalaa
U svakodnevnoj upotrebi, svakako se najvie koriste kartonska, papirna i
ambalaa izraena od laminata.

2. Podjela prema osnovnoj funkciji ambalae

- Prodajna
- Skupna
- Transportna
Prodajna ambalaa slui za pakiranje robe iroke potronje. Ona prezentira
robu potencijalnom kupcu, pa zato i njezin izgled mora biti u skladu s tim.
Pogodnim dizajnom koji obuhvaa izbor materijala, tisak, boje, oblik, izbor
slovnih znakova, zatitni znak robe, ambalaa mora kupca obavijestiti o
proizvodu, i naznaiti razliku od slinog proizvoda drugog proizvoaa. Na
prodajnoj se ambalai moraju nai podaci o sastavu i svojstvima robe, nainu
upotrebe, koliini robe u svakoj prodajnoj jedinici i itljiv ipkasti kod ("barcode").
Prodajna ambalaa zatiuje robu, osobito njena originalna svojstva kao to
su: miris, okus, boja i konzistencija. Ona garantira odreenu koliinu i kvalitetu
robe u predvienom roku.
Skupna ambalaa slui za pakiranje veeg broja prodajne ambalae. No,
skupnu ambalau moemo promatrati i kao prodajnu, jer se vrlo esto u prodaji
nae na polici uz prodajnu. Pakiranje od 20 kutija cigareta spada u skupnu
ambalau, boce ili limenke pive pakirane u kartonsku ambalau i slino
takoer. Vie jedinica prodajne ili skupne ambalae pakira se u transportnu
anbalau. Sa stanovita dizajna, veina skupne ambalae ravnopravna je
prodajnoj.

Transportna ambalaa slui za zajedniko pakiranje vie jedinica prodajne ili

skupne ambalae. Roba upakirana u transportnu ambalau predstavlja
transportnu jedinicu robe.
Ova ambalaa mora osigurati robu od oteenja vezanih za trnasport,
skladitenje i manipuliranje. Oblikom, dimenzijama, i koliinom upakirane robe
transportna ambalaa mora omoguiti racionalan transport, manipuliranje i
skladitenje. Palete, kontejneri... Ova ambalaa najee ne dolazi u kontakt sa
potroaima pa njezin izgled nije presudan za prodaju. No izgled i kvaliteta
transportne ambalae moe utjecati na prodaju robe grosistima ili trgovcima na
malo pa se ona ne smije potouno zanemariti.

3. Podjela ambalae prema trajnosti

- povratna ambalaa (boce, kanisteri, transportna a.)
- nepovratna ambalaa ( kart. kutije, kutije od val. ljepenke, kutije od laminata,
vree...).

FUNKCIJE AMBALAE
1. a) Zatitna funkcija od mehanikih sila:
- naprezanje vertikalnih sila
- naprezanje horizontalnih sila
- naprezanje drmanja
- naprezanje od udaraca

b) Zatita od klimatskih uvjeta:

- vanjski, unutarnji, korozija, svjetlo, tama
- insekti, glodavc

2. Skladino-transportna funkcija:
- otkriveni skladini prostor
- natkriveni skladini prostor
- zatvoreni skladini prostor
- klimatizirani skladini prostor

3. Prodajna funkcija ambalae

Podrazumijeva sljedee specijalne funkcije:
a. Racionalizacija prodaje, automatsko punjenje i pakiranje robe u
odgovarajuu ambalau.
b. Pakiranje robe u koliine koje odgovaraju kupcu.

4. Upotrebna funkcija ambalae

4.1. Olakvanje upotrebe robe
Kupac ambalau treba prvo otvoriti, zatim uzeti potrebnu koliinu robe i
eventualno ponovno zatvoriti. To su razlozi zbog kojih ambalaa mora biti tako
konstruirana da u okviru svoje upotrebne funkcije omogui:
a) lagano otvaranje
b) pripremu robe za upotrebu
c) uzimanje potrebne koliine robe bez rasipanja
d) ponovno zatvaranje ambalae

4.2. Ukupno estetsko djelovanje ambalae i robe u njoj.

4.3. Upotreba ispranjene ambalae.

KARTONSKE KUTIJE - PRODAJNA AMBALAA

Kartoni:
- polukartoni i jednoslojni kartoni
- dvoslojni kartoni
- troslojni kartoni
- valovita ljepenka (mikro val)

Pri grafikom oblikovanju ambalae dizajner treba razmiljati o sljedeem:

kako oblikovati ambalau da ona privue kupca bolje od konkurentske, kako
dizajnom bolje istai prenosti proizvoda te kako ambalau napraviti drukijom.
U ovom razmiljanju treba voditi rauna o injenici da dobar dizajn moe
prodati lou robu ali samo jedanput. I nasuprot tome loe odabrani materijal i
izvedeni dizajn moe tetit ili ak moda unititi u osnovi dobar proizvod.
Tekst kod grafikog rijeenja ambalae mora sadrati sljedee podatke: naziv
proizvoda, naziv i adresa proizvoaa, naziv konponenti sadraja i njihovo
pojedinano uee izraeno u propisanim mjernim jedinicama, teinu,
dimenzije, koliinu, vjek trajanja, uputstva za upotrebu i drugo u dogovoru s
proizvoaem ako je potrebno.
Dobro dizajnirana ambalaa i proizvod u njoj gotovo uvjek privlai panju
kupca. Za neke vrste takozvanih luksuznih proizvoda kao to su naprimjer
kozmetiki ili konditorski proizvodi veliku ulogu u izgledu ambalae ima
kvaliteta odabranog materijala kao tiskovne podloge i kvaliteta tska.

Proizvodni proces izrade kutija

1. Izrada nacrta kutije i kotiranje svakog elementa. Izrada nacrta je strojna
(vienamjenski ploteri) ili runa.
2. Izrada prototipa kutije, strojno ili runo.
3. Prezentacija i usvajanje.
4. Odabir najpovoljnijeg formata kartona i stroja za tisak.
5. Izrada tance i protutance
a) kopiranje nacrta kutije na perplou
b) piljenje i buenje perploe za ugradnju alata (pilom, laserom).

c) Ugradnja alata: noevi, linije za savijanje i perforiranje

d) lijepljenje guma za izbacivanje.
6. Ugradnja gotove tance i protutance u stroj za tancanje.
7. tancanje, preganje i optrgavanje sloivih kutija (runo, strojno)

PRODAJNE KARTONSKE KUTIJE

1. Nesloive
2. Sloive
3. Kutije za pakiranje tekuih roba

- Nesloive kutije
Obzirom na konstrukciju podjeljene su u etiti grupe:
a) Teleskopske kutije, poklopac se die sa donjeg osnovnog djela kutije.
b) Provlane kutije, "tunel" je stabilan a sanduk se provlai na obje strane.
c) Rasklopne kutije, donji dio kutije vezan je sa poklopcem za jednu stijenku
kutije.
d) Kombi kutije
Nesloive se kutije izrauju uglavnom runo. Proizvode se iz krutih materijala,
kao to su deblji kartoni ili tanje ljepenke. Ovi materijali daju kutiji stabilnost i
potrebnu krutost, a uz to su i jeftiniji.
No, njihova estetska svojstva nisu prikladna za dizajn bez daljnje obrade.
Nakon sklapanja kutije na sve povrine kaira se papir s odgovarajuim
otiskom, tiskarski obraeno platno, skaj, koa ili neki drugi materijal. Osim
vanjskog kairanja, nesloive kutije kairaju se papirom iznutra, oblau se
pogodnim materijalom ili se u kutiju ugrauju razliita leita za robu
(bombonijere).
Nesloive kutije izrauju se uglavnom lijepljenjem, a manje elinim
spajalicama.

Nesloive kutije kao prodajna ambalaa slue za pakiranje nakita, bombona,

kozmetike i ostale uglavnom luksuzne robe. U nesloive kutije pakira se roba
koja se troi direktno iz ambalae, i roba koja zahtijeva posebnu konstrukciju
(kristal, keramika) zbog teine proizvoda.
Nesloive kutije zauzimaju puno prostora pa prilikom transporta i uskladitenja
poveavaju trokove. Obzirom da se izrauju veim dijelom runo veliki su im i
trokovi proizvodnje. To su razlozi da se nesloive kutije kao prodajna
ambalaa izbjegavaju gdje je to god mogue.

- Sloive kartonske kutije

Proizvode se iz polukartona i kartona (200 - 600 g/m2), jednostrano povrinski
obraenog mat ili sjajnim premazom, te iz odreene (mikro val) valovite
ljepenke. Sloive kutije sastavljaju se neposredno prije punjenja robom.
Sastavljanje se obavlja automatski, i to: lijepljenjem ili pomou posebno
konstruiranih jeziaka, krila, uiju i drugih dijelova za spajanje. Sloive kutije je
uvijek mogue vratiti u poetno sloeno plosnato stanje.
Mjere sloivih kutija su odreene meunarodnim standardom i daju se u
milimetrima. Mjere se daju kao unutranje, to znai da su dimenzije veliina
mjerene od ljeba (biga) do ljeba, odnosno ruba prireza kutije. Mjere se daju
redoslijedom: A x B x H, gdje su A i B u pravilu mjere baze (odnosno dna
kutije), a H je visina sloive kutije.
A je mjera sloive kutije koja se zatvara uticanjem ili lijepljenjem i paralelna je s
vanjskim zatvorenim klapnama. Dijelovi viedijelnih sloivih kutija mjere se
posebno.

Prema konstrukciji, sloive se kutije dijele u pet skupina:

1. Sklopive kutije
2. Provlane kutije
3. Rasklopne kutije
4. Kutije s odvojenim oplojem
5. Teleskopske kutije

Prema nainu spajanja preklopca prilikom oblikovanja dna i zatvaranja

napunjene kutije, one mogu biti:
1. Kutije zatvorene lijepljenjem na vie toaka.
2. Kutije zatvorene jezikom za zatvaranje.
3. Kutije zatvorene uima za zatvaranje.
4. Kutije zatvorene bonim krilima za zatvaranje.
5. Kutije s kombiniranim zatvaranjem.

VALOVITA LJEPENKA
Valovita ljepenka je ambalani materijal sastavljen od vie slojeva meusobno
slijepljenih papira. Patentirana je u Engleskoj 1856. godine, no vrlo je sporo
prodirala na trite kao ambalani materijal. Tek 1914. godine, u USA, ambalaa
izraena od val. ljepenke prihvaena je od eljeznice kao transportna ambalaa.
U Europi je ambalaa od val. ljepenke prihvaena jo kasnije: Francuska 1935.,
Italija 1958., Njemaka 1959. godine; na naim prostorima prihvaena je od
eljeznice tek 1962. godine.
Sirovine za izradu valovite ljepenke:
1. Natron papir i karton. Glavna odlika ovih materijala je velika vrstoa na vlak.
Proizvodi se i iz nebijeljene celuloze i starog papira. Zavisno o vrsti i namjeni
ambalae proizvodi se u gramaturama od 125 do 250 g/m2. Za izradu prodajne
ambalae koriste se papiri od bijeljene celuloze.
2. Ljepila: vodeno staklo, krobno ljepilo, sintetska ljepila.
Oblik i dimenzije vala
Osim izbora papira i kartona, na karakteristike i kvalitetu valovite ljepenke
utjecaj imaju oblik i dimenzije vala. O dimenzijama i obliku vala ovise
mehanika svojstva ljepenke, osobito vrstoa na savijanje, izvijanje,
pregibanje i elastinost.
Valovi imaju obino oblik sinusoide, ali mogu biti i kvadratinog oblika.

U upotrebi su tri standardna tipa vala:

Veliki A val: visina 5,6 mm duina 9,1 mm
Mali B val: visina 3,5 mm duina 5,4 mm
Srednji C val: visina 4,5 mm duina 7,3 mm
Mikro E val: visina 1,2 mm duina 3,2 mm
A val ima malu vrstou na tlak, ali najbolje ublaava dinamika optereenja
koja djeluju okomito na povrinu ljepenke, jer osigurava najdui put "koenja".
Ljepenke izraene iz A vala imaju u smjeru pruanja vala najveu vrstou na
savijanje i izvijanje, a u smjeru okomitom na smjer pruanja vala najmanju. Ova
ljepenka ima i najveu vrstou na probijanje.
B val ima veliku vrstou na tlak, ali slabo amortizira dinamika optereenja.
Ljepenka B vala ima manju vrstou na savijanje i izvijanje u smjeru pruanja
vala, ali joj je zato vrstoa na savijanje i izvijanje u okomitom smjeru na smjer
pruanja vala vea nego kod A vala.
C val ve po svom nazivu srednji oznaava da ga po mehanikim
karakteristikama svrstavamo izmeu A i B vala. Ljepenke izraene iz A, B i C
vala upotrebljavaju se za izradu transportne ambalae.
E val ima najveu vrstou na tlak a najmanju na savijanje. Ljepenka izraena
iz E vala upotrebljava se za izradu prodajne ambalae.
Strojeve za izradu valovite ljepenke nazivamo sloteri.

Vrste valovite ljepenke

Prema broju slojeva papira razlikujemo vie vrsta ljepenke:
a) dvoslojna
b) troslojna
c) peteroslojna
d) sedmeroslojna
Dvoslojna valovita ljepenka sastoji se iz dva meusobno slijepljena papira, od
kojih je jedan ravan a jedan valovit.

Proizvodi se od razliitih vrsta papira i vala, zavisno o namjeni i optereenjima

kojima je u toku upotrebe izloena. Lako se savija u smjeru pruanja vala i
isporuuje se u koturima. Upotrebljava se za jastuenje razliite robe.
Troslojna se ljepenka sastoji iz tri sloja meusobno slijepljenih papira, od kojih
su dva ravna s vanjske strane i jedan valoviti u sredini.
Obzirom da ova ljepenka ima ravne slojeve s obje strane vala, ne da se savijati.
vrsta je i kruta a upotrebljava se za izradu sloive transportne i prodajne
ambalae.
Od svih vrsta i tipova valovite ljepenke ova se najvie proizvodi i upotrebljava.
Za pakiranje lakih i osjetljivijih roba upotrebljava se ljepenka izraena s valom
A. Za tee i manje osjetljive robe upotrebljava se ljepenka s valom B.
Prodajna ambalaa izrauje se iz troslojne ljepenke - val E.
Peteroslojna valovita ljepenka graena je od pet slojeva meusobno sljepljenih
papira, od kojih su dva valovita i tri ravna. Izrauje se iz A ili B vala u
kombinaciji sa C valom.
Peteroslojna ljepenka je vrlo vrsta, pa se upotrebljava za izradu transportne
ambalae za pakiranje teke robe.
Sedmeroslojna valovita ljepenka ima sedam meusobno slijepljenih slojeva
papira od kojih su tri valovita i etiri ravna.
Po mehanikim svojstvima, ovu ljepenku moemo usporediti s drvenom
daskom. Upotrebljava se za pakiranje tekih tereta ili strojeva. Za izradu ove
ljepenke upotrebljavaju se val A, B i C u razliitim kombinacijama.

KARTONI I LJEPENKE
Kartoni i ljepenke najvie se koriste za izradu prodajne ambalae. Kartoni i
ljepenke izrauju se sljepljivanjem vie slojeva papira a gramatura im se kree
od 200 do 5000 g/m2. Kartoni mogu biti i jednoslojni.
Dvoslojni karton je sloen karton od dva sloja papira koji mogu biti razliiti po
gramaturi, boji, povrinskoj obradi i kvaliteti. Ako se karton mora grafiki
obraditi, otisnuti, onda jedna strana kartona mora biti sposobna da na sebe
prihvati tiskarsku boju.
Troslojni karton sastavljen je od tri sloja kartona, od kojih je onaj srednji
obino loije kvalitete.

Sljepljivanje papira u kartone izvodi se postupkom kairanja.

Kairanje podrazumijeva presvlaenje neke sirove podloge papirom, metalnim
folijama, plastinim folijama, meusobno sljepljivanje papira, papira i folija i
slino.
Kairanje pri izradi kartona i ljepenke ima svrhu da se postigne vea debljina i
krutost materijala, te da se sprijei uvijanje kartona u fazi suenja. Povrinu
svakog kartona koji se kaira treba tanko premazati odgovarajuim ljepilom.
Smjer vlakanaca papira ili kartona mora se preklapati. Kairanje se izvodi
strojno, ali se moe za manje koliine i runo.
Ljepenka je kruti i deblji karton sastavljen od jednog ili vie slojeva. Smatra se
da se gramature ljepenke kreu iznad 500 g/m2. Kao sirovina za izradu ljepenke
upotrebljava se drvenjaa i stari papir te koa. Razlikujemo bijelu ili drvnu,
smeu, sivu i konu ljepenku. Izrauje se u formatu 70 x 100 cm. Upotrebljava
se za izradu korica knjiga, tvrdi uvez, i za prodajnu ambalau - nesloive kutije.
Drvna ili bijela ljepenka je jednostrano satinirana, nekeljena i bijele boje.
Lagana je i lomljiva. Upotrebljava se za izradu prodajne ambalae, kutije za
cipele...
Kona ljepenka izrauje se iz otpadaka koe i slina je ljepenci izraenoj iz
smee drvenjae.
Ispitivanje kartona i ljepenke izvodi se isto kao i za papir, no obzirom na
namjenu vre se i neka mehanika ispitivanja koja se ne izvode kod papira, a to
su:
a) vrstoa na proboj
b) vrstoa na dizanje
c) vrstoa na savijanje
d) naklonost raslojavanju

LAMINATI
Laminati ili kombinirani materijali relativno su noviji ambalani materijal.
Laminati su sastavljeni od vie meusobno vrsto spojenih ambalanih
materijala u obliku folija. Kao slojevi laminata upotrebljavaju se manje ili vie
fleksibilni materijali: razne vrste papira, tanji kartoni, celofani, Al folije i folije
razliitih plast. masa. Svaki sloj prenosi svoja dobra svojstva ovom
vieslojnom materijalu i prekriva loa svojstva ostalih slojeva, pa se na taj
nain dobije ambalani materijal sa odgovarajuim svojstvima za pakiranje
razliitih roba. Pravilnim odabirom pojedinih slojeva mogue je dobiti laminat
ija svojstva najbolje odgovaraju odreenoj robi i zahtjevima trita, a sve uz

povoljnu cijenu. Stoga se moe rei da su laminati u veini sluajeva idealni

ambalani materijali.
S obzirom na velik broj moguih kombinacija slojeva, mogue je dobiti
laminate s vrlo razliitim svojstvima i razliitim podrujima upotrebe.
Prema broju slojeva, ne raunajui pri tom slojeve veziva i slojeve za
oplemenjivanje, laminati mogu biti: dvoslojni, troslojni i vieslojni.
Prema prozirnosti: prozirni i neprozirni.
Pri izboru folija za izradu laminata, prvo se bira folija koja laminatu daje
osnovna mehanika svojstva. Za neprozirne laminate to su obino papiri ili
tanji kartoni zbog niske cijene, ali moe biti i Al folija zbog svojih odlinih
mehanikih svojstava (no ona je znatno skuplja). Za prozirne laminate kao
osnovne folije uzimaju se polietilenske, polipropilenske ili neke druge plast
ine folije ili celofan zbog svoje niske cijene (danas se celofan izbjegava iz
ekolokih razloga).
Nakon izbora osnovne folije biraju se ostale , vodei pri tom rauna o svojstvu
osnovne folije i potrebnim svojstvima laminata.
Redoslijed slojeva odreuje se prema svojstvima robe i zahtjevima trita.
Za vanjski sloj uzima se folija koja ima povoljna tiskarska svojstva kao i
svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalae.
Gornji sloj obino nosi tisak. No, to ne mora biti pravilo jer kod primjene
celofana ili transparentne plastine folije moe se tiskati na donju stranu,
odnosno primijeniti obrnuti tisak. Otisak moe biti i na drugom sloju ukoliko je
on papir ili Al folija, a prvi sloj je transparentan i ne utjee na boju otiska.
Za donji ili unutarnji sloj uzima se folija koja ima najmanju propusnost na
plinove i vodenu paru. Posebno treba voditi rauna pri izboru donjeg sloja za
ambalau u koju se pakiraju namirnice. On mora biti netoksian, i bez mirisa i
okusa. Za agresivne robe, on mora biti otporan na agresivnost robe.

Proizvodnja laminata
Odabrane folije mogu se meusobno spajati u jednu kompaktnu cjelinu:
kairanjem i ekstruzijskim laminiranjem.
Primjena jednog od dva naina ovisi o odabiru folija.

Kairanje
Kairanje je postupak za spajanje dvije folije uz upotrebu sila adhezije,
odnosno sredstava za spajanje. Kao adheziv mogu sluiti dvokomponentna
sintetska ljepila, prirodna ljepila i voskovi. Upotrebljeni adhezivi osim svoje
osnovne funkcije povezivanja folija, mogu imati znatan utjecaj na svojstva
laminata osobito na njegovu propustljivost.
Prema vrsti upotrebljenog adheziva razlikujemo tri postupka kairanja:
Suho kairanje se primjenjuje za proizvodnju najkvalitetnijih laminata. Kao
adhezivi upotrebljavaju se dvokomponentna termoaktivna ljepila. Pripremaju
se mijeanjem dvije komponente neposredno prije upotrebe uz dodatak
lakohlapljivog razrjeivaa. Pripremljeno ljepilo nanosi se na jednu od folija
kao lak, u koliini od 1,5 do 2,5 g/m2. Premazana folija osui se isparavanjem
razrijeivaa, a zatim se prekrije drugom folijom koja nije premazana. Ovaj
"sendvi" provlai se izmeu dva zagrijana valjka. Zagrijavanjem na valjcima
inicira se kemijska reakcija izmeu komponenata ljepila, i pod pritiskom dvije
folije se poveu.
Laminat se namata na kolut, koji prije upotrebe mora odstajati 24 sata kako bi
se kemijska reakcija zavrila i folije potpuno spojile. Prije suhog kairanja
obino se jedna folija otisne s unutranje strane, pa se tako otisak nae u
"sendviu" izmeu dvije folije. Boja za tisak mora biti otporna na utjecaj ljepila
i na temperaturu.
Suho kairanje pogodno je za spajanje razliitih plastinih folija, Al folija,
papira oplemenjenih voskom - ali se mogu spajati i ostale folije.
Mokro kairanje je tipino kairanje ljepilima koja sadre vodu. Za lijepljenje se
upotrebljavaju razna biljna i ivotinjska ljepila ili neko sintetiko ljepilo u obliku
emulzije. Ljepilo se nanosi na jednu foliju (obino Al), a zatim se spaja sa
drugom koja je papir i provodi kroz tunel sa zagrijanim zrakom, gdje voda
ispari.
Termokairanje je postupak spajanja folija prilikom kojeg se adheziv tjekom
spajanja zagrijavanjem rastali.
Kao adhezivi upotrebljavaju se: voskovi, parafini, smole i slini materijali.
Laminati dobiveni ovim postupkom odlikuju se nepropusnou za plinove i
vodenu paru, fleksibilni su, postojani prema uljima i mastima, dobro podnose
niske temperature, no ne podnose povienu temperaturu. Ovim postupkom
mogu se kairati gotovo sve folije.

TUBE
Laminatne tube predstavljaju funkcionalnu ekoloku ambalanu formu,
namjenjenu pakiranju pastoznih roba kao to su: paste za zube, kozmetiki,
kemijski, prehrambeni i proizvodi drugih industrija. Ova ambalaa prua dobru
zatitu robe od vanjskih utjecaja, praktina je za upotrebu, prua razliite
mogunosti dizajna, privlanog je izgleda i s tim ima veliku ulog u prezenteciji i
prodaji proizvoda.
Osnovni materijal za izradu ove ambalae je peteroslojni laminat (folija).
Zavisno o formiranju barijere koju sadri laminat razlikuju se dva standardna
tipa.
Al- laminatne tube sa barijerom od aluminijske folije
Pb- laminatne tube sa barijerom od plastine folije
Pb laminatne tube proizvedene su od peteroslojnog laminata sa brijerom od
plastine folije. Specifinost ovih tuba je da zadravaju oblik, to znai da
nakon istiskivanja sadraja oblik ostaje nepromjenjen. Prednost ovih tuba je da
zbog vrstoe i postojanosti materijala te mogunosti tiska, nije potrebno
dodatno vanjsko pakiranje u sloivu kartonsku ambalau.
Za laminatne tube karakteristino je da imaju uzduni av na platu (tjelu)
tube. Tube su sastavljene od tri djela: plata, grla sa poklopcem ili havojem za
ep, gdje se plat i dio s navojem ili poklopcem spajaju termovarenjem. Tube
mogu biti bjele, transparentne sa ili bez tiska. Tisak na foliju vri se tehnikom
flexsotiska ili bakrotiska i to prije proizvodnje samog laminata odnosno tube.
Zatvaranje tube vri proizvoa robe za pakiranjei to postupkom termovarenja.
Ove tube za razliku od drugih tuba, unutar grla tube imaju plastini umetak.
Funkcija tog umetka je da kroz ugraene rupice proputa boju, koja onda
osnovnu boju paste proara prugama u dvije razliite boje (pasta za zube).

ETIKETE
Pod nazivom etiketa podrazumjevamo obino samoljepljivu ili ljepivu
naljepnicu otisnutu na palstine folije (polimeri), papire ili metalne folije.
Prednja ili stranja strana etikete premazana je pogodnin ljepilom i poslje
skidanja plastificiranog papira moe se aplicirati na podlogu. Etiketa je
sastavni dio ambalae i ini je atraktivnijom te daje potrebne informacije
kupcu.
Osim direktnim tiskom razliita ambalaa oznaava se etiketiranjem. Jasno je
da je direktni tisak atraktivniji no svi ambalani materijali nisu pogodni za takvu
obradu a postupci nisu ni ekonomini za neke proizvode.

Vrste etiketa
Samoljepljive etikete u primjenu su uvedene 1980 godine. Kao tiskovne
podloge za ove etikete koriste se polipropilenske folije i papiri. Mogu se tiskati
sitotiskom (manje serije), fleksotiskom, dubokim tiskom i plonim tiskom na
papirne podloge. No za posebne efekte moe se tiskati reljefnii tisak ili
zlatotisak.
Lepljene etikete ljepe se na ambalau u procesu punjene ambalae robom. To
su uglavnom etikete za pivo, vino, bezalkoholna pia i slino. Na ambalau,
uglavnom staklene boce, ljepe se na automatskim linijama za simultano
punjenje i etiketiranje. Tiskaju se na papirnatu tiskovnu podlogu u velikim
serijama najee u tehnici plonog tiska (OFF). U tisku se mogu upotrebljavati
i specijalne boje koje kod odreene temperature mjenjaju nijensu te time
upuuju korisnika na pravu temperatur konzumiranja recimo piva.
Prstenaste etikete izrauju se na bazi papira i prozirne folije. Ove etikete ljepe
se na danas sve prisutniju PET ambalau razliitih zapremnina. Pri dizajnu ovih
etketa treba voditi rauna o injenici da se one prilikom ljepljenja na ambalau
preklapaju odprilike jedan centimetar. Prsten etikete ljepi se samo djelomino
na rubovima ili po cjeloj povrini. Tiskaju se plonom tehnikom tiska ili
fleksotiskom.
In-mold etikete na bazi polimernih folija dodaju se vrstoj ambalai od
polimernog materijala za vrijeme formiranja. U tjeku izrade ambalane jedinice
(ekstruzijsko puhanje, brizganje) etiketa se nalazi u alatu na tono odreenom
mjest i spaja se sa formiranom ambalaom djelovanjem temperature i pritiska.
Folije mogu bitibijele, metalizirane, sa ili bez tiska.
Termoskupljajue etikete omoguavaju najveu slobodu pri dizajniranju
ambalae, osiguravaju cjelovitu pokrivenost proizvoda po takozvanom principu
od glave do pete ukljuujui sva udubljenja i ispupenja na ambalai (skupna
ambalaa vode).