Professional Documents
Culture Documents
Jovan Marjanovic Slucaj Gde Ne Vazi Njutnov Zakon U Magnetnom Polju
Jovan Marjanovic Slucaj Gde Ne Vazi Njutnov Zakon U Magnetnom Polju
APSTRAKT
Cilj ovog rada je da se ukae na izvesne injenice u elektro magnetnom
polju to se tie vaenja treeg Njutnovog zakona. Iako je poznata injenica u
teoriji elektro magnetizma da Njutnov zakon akcije i reakcije ne vai kod
Amperovog zakona za silu izmeu dva mala strujna elementa, on vai za
zatvorenu strujnu konturu. Meutim, zanemarena je injenica da isti problem
postoji za dva takasta naelektrisanja koja se kreu normalno jedno prema
drugom. Znaaj izbegavanja vaenja treeg Njutnovog zakona je od najvee
vanosti za konstrukciju takozvanog over-unity elektro generatora gde je energija
na izlazu maine vea od uloene mehanike energije na ulaz maine.
U ovom radu autor e pokuati:
-
UVOD
Autor je poslednju godinu dana posvetio prouavanje raznih sluajeva gde
postoje anomalije u Njutnovim zakonima, kao i dela raznih autora koji su tvrdili da
su napravili takozvanu over-unity mainu koja daje vie energije nego to troi.
Neke od tih maina su radile na principu kombinacije gravitacije i centrifugalne
sile, neke na energiju kosmikog etera, a veina na generisanje elektrine
energije uz pomo super magneta. U sluaju elektro generatora na super
magnete autori su davali razne teorije o principu rada njihovih naprava samo da
bi imali neku teoriju kako bi mogli da patentiraju svoj izum. Uglavom su sve
teorije bile neprecizne, poneke smene a veina su naglaavale potrebu
vremenske preciznosti u diktiranju odreenog takta prilikom rada generatora.
Da bi bolje razumeo te naprave autor je ponovo prouio neke svoje
univerzitetske udbenike sa elektrotehnikog fakulteta, ali sa otvorenim
pristupom to se tie vaenja Njutnovih zakona. Prouavajui udbenik sa
elektrotehnikog fakulteta u Beogradu [1] autor je pronaao veoma specifian
zakljuak o ne vaenju treeg Njutnovog zakona kod Amperovog zakona za
elektromagnetnu silu izmeu dva strujna elementa. Naravno taj zakon je bio u
skladu sa Njutnovim zakonom akcije i reakcije za zatvorene strujne konture.
Autor je pokuavao da pronae poloaj izmeu dve strujne konture gde trei
Njutnov zakon ne vai, ali nije uspeo. Meutim autor je pronaao sluaj ne
vaenja Njutnovog zakona akcije i reakcije za dva takasta naelektrisanja i
kasnije uspeo da proiri tu ideju na neke druge sluajeve o kojima e biti rei
kasnije, kao i da je generalizuje za bilo koji elektro generator koji pretvara
mehaniku energiju u elektromotornu silu.
Elektro inenjeri e veoma lako razumeti o emu se radi u ovom
dokumentu. Da bi te ideje bili pristupane irem krugu italaca sa odreenim
znanjem iz matematike i fizike, autor e pokuati da kratko prikae odreene
formule za magnetnu indukciju i za silu na strujni elemenat u polju magnetne
indukcije, kao i Lorencovu silu na naelektrisanu esticu.
TEORIJSKE OSNOVE ELEKTROMAGNETNE SILE I INDUKCIJE
Elektromagnetna sila
Eksperimentalno je utvreno da na provodnik u kome protie elektrina
struja deluje odreena sila ako se on nalazi u polju elektromagnetske indukcije.
Dole je prikazana slika sa strujnom konturom kroz koju protie struja intenziteta I,
iji se donji deo u obliku tapa duine L nalazi u polju magnetske indukcije
stalnog magneta a iji je intenzitet B.
Slika 1
(1)
Gornja formula vai samo ako je provodnik upravan na pravac magnetnog polja
(indukcije). Ukoliko provodnik zaklapa ugao sa poljem onda je formula
F = I L B sin()
(2)
F = IL B
(3)
Formule (2) i (3) su formule za ukupnu silu na deo provodnika koji se nalazi u
magnetnom polju. Ako provodnik u magnetnom polju podelimo na male delove,
onda se moe rei da je ukupna sila u stvari zbir sila na te male delove.
Elementarna sila koja deluje na jedan deo provodnika dL se moe napisati kao:
dF = I dL B
(4)
Slika 2
Q
t
(5)
L
v
(6)
Qv
L
(7)
F = Qv B
(8)
I=
Smenom gornje formule u (3) imamo
Slika 3
kI
R
(9)
0
2
(10)
5
0 I dL r
4 R 2
(11)
R
.
R
0
4
I dl r
R2
(12)
(13)
0
4
I 2 I1
dL 2 dL1 r 12
R2
(14)
0
4
I1 I 2
dL 1 dL 21 r 21
R2
(15)
) ( )
( )
A B C = B AC C A B
(16)
Slika 4
0 dy
I2
4 x 2
dx dy
dF21 = I 1 dx dB2 = 0 I 1 I 2
4
x2
dB2 =
0
v1 r 12
Q1
4
R2
(17)
Analogno
F 21 =
0
4
0
4
(18)
(19)
Q1Q2
v 2 v 1 r 12
R2
Q1Q2
v 1 v 2 r 21
R2
Slika 5
Slika 6
F12 =
0
vv
Q1Q2 1 22
4
R
F21 = 0
Znaaj ovog sluaja bie jasan nakon analize rada Doove elije.
GENERATOR ELEKTRINE STRUJE
Vanost treeg Njutnovog zakona za rad elektrinog generatora
Kao to je poznato Faradejev zakon elektromagnetne indukcije glasi:
Indukovana elektromotorna sila u zatvorenoj konturi je srazmerna brzini promene
fluksa. Promena fluksa moe biti statika usled promene intenziteta magnetne
indukcije i dinamika usled pokretanja ili deformacije strujne konture. Dole je dat
primer dinamike indukcije elektromotorne sile e (odnosno elektrinog napona)
usled pomeranja stalnog magneta u odnosu na konturu.
Slika 7
e=
d
dt
(20)
Znak minus u formuli je zbog Lencovog pravila koje kae da: indukovana
elektromotorna sila ima uvek takav smer da u zatvorenoj konturi generie struju
koja se svojim poljem suprotstavlja promeni fluksa koji ju je indukovao.
Lencovo pravilo krije u sebi trei Njutnov zakon akcije i reakcije. Kao to u
mehanici svaka sila koja deluje na neko telo izaziva reakciju koja istom takvom
silom deluje nazad na izvor poremeaja, tako u zatvorenoj konturi indukovana
struja stvara magnetnu indukciju takvog smera da se suprotstavlja svom tvorcu.
Na taj nain indukovana struja izaziva koenje promena u svojoj okolini i izvorni
fluks mora da ulae rad da bi se odrao. Na ovaj nain se mehanika energija
pretvara u elektrinom generatoru u elektrinu. Naime, mehanika energija obre
rotor generatora i izaziva promene fluksa a struja koja tee kad se kolo zatvori
kroz potroa koi generator i oduzima mu energiju, tako da se stalno mora
dovoditi spolja mehanika energija da bi odravala struju u kolu potroaa. Dole
je data slika kolskog primera generatora jednosmerne elektrine struje.
Slika 8
(21)
(22)
E in = v B
(23)
(24)
( )
e = v B L
(25)
i=
e vBL
=
R
R
(26)
(27)
Struja koja je indukovana u kolu stvara magnetnu silu na tap datu sa (3). Lako
se vidi da je vektorski proizvod (3) usmeren u suprotnom pravcu od mehanike
sile G . U stacionarnom stanju te dve sile e biti jednake po intenzitetu a
suprotnog smera pa ce se tap kretati konstantnom brzinom v.
11
Slika 9
12
Slika 10
poveati magnetna indukcija B jer i ona uestvuje u magnetnoj sili (3). Ako se
pogleda formula (25) za napon vidi se da je jedini preostali nain da se povea
napon, da se povea brzina tapa, odnosno rotora. Kod generatora naizmenine
struje, time bi se poveala i frekvencija.
To znai da zbog razliite sile koenja, generator sa malom strujom i
velikim naponom daje vie elektrine energije od generatora iste snage koji ima
veliku struju a mali napon, ako im se dovodi ista mehanika energija na ulaz.
Naravno, uslov je da je poveanje napona prvog generatora ostareno
poveanjem brzine a ne poveanjem broja navoja ili magnetne indukcije.
- Uspostavljanje nove sile u pravcu mehanike
Mnogi izumitelji su se okrenuli korienju stalnih magneta za konstrukciju
over-unity generatora. Razlog je taj to su uz pomo odgovarajueg broja stalnih
magneta sa odgovarajuom raspodelom magnetnih polova pokuali da dobiju
efekat privlaenja pola rotora dok je prilazio polu statora a zatim odbijanja dok je
pol rotora prolazio pored pola statora. Na ovaj nain se generator ponaao
istovremeno i kao motor i na taj nain manje zavisio od spoljne mehanike sile.
Dok su neki koristili magnetne i na rotoru i na statoru, Gari Vesli i Bil Muler
su otkrili specijalni sluaj odbijanja gvoa od magneta, iako je poznato da
magnet privlai gvoe. O oveme e biti rei kasnije.
Mehanika analogija generatora
Svaka mehanika sila ili pritisak je analogan sa elektrinim naponom a
svako kretanje ili brzina tela sa elektrinom strujom. Poluga sa osloncem je
analogna elektrinom transformatoru. Klatno sa fiksiranom takom veanja je
analogno sa generatorom sa otvorenim krajevima gde ima napona a nema
struje. Klatno sa pokretnom takom veanja je analogno sa generatorom sa
zatvorenim krajevima gde ima i napona i struje.
Dvostepeni mehaniki oscilator Veljka Milkovia [2] je analogan sa
elektrinim generatorom spojenim sa transformatorom.
U tom sluaju klatno ima ulogu tapa ili rotora, a pritisak klatna na taku
veanja klatna je analogan indukovanoj elektromotornoj sili. Kretanje poluge
oscilatora, koju pokree sila na taku veanja klatna, bi bilo analogno
indukovanoj elektrinoj struji, koja malo kasni dok klatno ne doe u poziciju da
moe da je podigne. Ovo kanjenje je analogno reaktivnom otporu u kalemovima
generatora. Elektromagnetna indukcija bi bila gravitaciona sila u kombinaciji sa
centrifugalnom, jer centrifugalna sila modifikuje gravitacionu tako da klatno dolazi
u besteinsko stanje, kao i u stanje da je tri puta tee od teine u mirovanju.
Zbog povratnog uticaja poluge na klatno oscilatora koje zbog toga gubi
energiju, oscilator bolje radi ako je krak poluge na kome je obeeno klatno krae
14
od suprotnog kraka. Tada klatno mora da bude tee da bi podizalo polugu, ali
zbog minimalnog kretanja njegove take veanja ono se due njie. Da bi se
video dobitak potrebno je zanemariti energiju utroenu na poetno dizanje teeg
klatna i samo meriti novo investiranu energiju na ulazu. Na isti nain treba
zanemariti energiju utroenu na start tekog rotora dok ne postigne radnu brzinu.
Na taj nain je dvostepeni mehaniki oscilator potpuno analogan sa ve
diskutovanim generatorom koji ima manju struju a vei napon.
Generator Bila Mulera
Poznato je da gubici u generatoru mogu biti i do 50% zbog gubitaka u
mekom gvou (histerezisni gubici) i gubitaka u bakru i metalu oklopa (Edijeve
struje).
Kanaanin nemakog porekla koji je iveo u Pentiktonu u Britanskoj
Kolumbiji je napravio dinamo od amorfnog polikristalnog ferita (patentiranog u
Kanadi) i na taj nain smanjio gubitke na minimum. Generator od 450 konjskih
snaga se mogao okretati jednom rukom u praznom hodu, to je nezamislivo za
komercijalne generatore.
Bil je otkrio jedan specijalni sluaj izmeu stalnog magneta i gvoa. Ako
se stalnom magnetu prinesu tri eline lopte, jedna e se uvek prilepiti za magnet
a jedna ili dve e se odbiti od njega. Bil je zakljuio da se odbijene lopte odbijaju
bez uloene energije i da taj sluaj naruava Njutnove zakone.
Napravio je generator sa odreenim brojem stalnih super magneta
(Neodimijumski) sa odreenim rasporedom kako bi se meusobno privlaenje
uravnoteilo i zatim je iskoristio svoj specijalni sluaj kako bi smanjio koenje
reaktivne magnetne sile. Taj sluaj je omoguavao ne samo privlaenje kada je
rotor prilazio polu statora, ve i odbijanje gvoa od strane magneta kada rotor
treba da napusti odgovarajui pol statora. Tano vreme upravljanja specijalnim
sluajem je bilo od velike vanosti.
Zvanini izvetaj Energetske Konferencije od Jeane Manning 1990. na
demonstraciji u Stanford Univerzitetu je potvrdio da generator daje 12% vie
energije na izlazu nego na ulazu. Kad se uzme u obzir da obini generatori rade
sa 50% gubitaka Mulerov dinamo je imao oko 62% dobitka. Naravno vei deo
poboljanja je bio usled smanjenja gubitaka zbog specijalne feritine smese od
koje je unutranjost generatora bila napravljena.
Ovde je potrebno primetiti vanost vremenskog upravljanja specijalnim
sluajem odbijanja metala od magneta.
sajt
[3]
Oni koji ele da vie saznaju o Bilu Muleru mogu posetiti njegov zvanini
. Meutim detalji o konstrukciji generatora nisu javno publikovani.
15
Slika 11
16
Slika 12
Slika 13
Slika 14
18
Slika 15
20
REFERENCE
[1] Jovan V. Surutka, OSNOVI ELEKTROTEHNIKE Elektromagnetizam,
Akademska Misao, Beograd 2003.
[2] Slubeni sajt akademika Veljka Milkovia www.veljkomilkovic.com.
[3] Slubeni sajt Bila Mulera http://www.mullerpower.com/index2.php
[4] http://www.nutech2000.biz
[5] Alex Schiffer, EXPERIMENTER'S GUIDE TO THE JOE CELL, NuTech 2000,
Po Box 255, Ivanhoe, Victoria 3079, Australia
[6] Slubeni sajtovi dr Myron Evans-a: www.aias.us, www.atomicprecision.com
Jovan Marjanovi
dipl. inenjer elektrotehnike
http://www.veljkomilkovic.com
21