Roditelji i crkva moraju da se ukljue u seksualno vaspitanje u cilju spreavanja irenja
pogubnih kulturolokih poruka na mlade. Mediji uvruju stanovite da ene moraju biti seksualno atraktivne. ak i ona deca koja imaju dobru komunikaciju sa svojim roditeljima gledaju televiziju, filmove i asopise traei informacije o seksu. Kako se ove informacije sukobljavaju sa roditeljskim vrednostima, roditelji i crkva moraju vie o ovome da govore. Razmotrite za trenutak ove statistike iz Njujork Tajmsa (New York Times): * 3/4 svih devojaka koje su imale prvo seksualno iskustvo bile su tinejderke, * 15% devojaka su imale etiri ili vie partnera, * 1 milion tinejderki u Sjedinjenim Dravama svake godine ostanu trudne, * Od onih koje se porode gotovo da je polovina od njih mlaa od 18 godina. Veina tinejderki ne ele da postanu seksualno aktivne ili majke ali se ipak zateknu u ovakvim situacijama. Jedan od razloga za to je nedostatak drutvene podrke za poruku o apstinenciji. Drutveno gledajui seks se smatra neim maginim i pitanjem prestia. Posledica svega ovoga je da deca imaju svoja prva seksualna iskustva u ranijoj dobi nego ikada pre i to sa vie partnera. Ovo je stvorilo epidemiju HPV-a (polno prenosiva bolest koja izaziva rak grlia maternice), SIDU i hepatitis B. Pre 1960. postojale su dve glavne polno prenosive bolesti a danas ih ima vie od 25! Polno prenosive bolesti utiu pogubno na zdravlje nacije od kojih tinejderi kao potencijalne rtve predstavljaju najvei broj. Oni su otvoreni, ranjivi i neodluni u vezi svoje seksualne aktivnosti i veina njih je ubeena da treba da postane seksualno aktivna jer i svi ostali jesu. Mediji svojim porukama brutalno podstiu na seksualnu aktivnost ali bez da prezentuju i mogunost njene opasnosti. ula sam da lekari koji bi podsticali tinejdere da budu seksualno aktivni (kao to to rade mediji) bi bili krivi za krenje svoje medicinske zakletve. Opta je poruka medija da je seks tako mona stvar da niko i ne oekuje od tinejdera da to dre pod svojom kontrolom. Stoga treba poduavati omladinu o bezbednom seksu. Bezbedan seks je la koja nastavlja da biva glavno uporite TV mrea kao to su MTV i mnogi veliki proizvoai prezervativa. Na Svetskom kongresu seksologa 1987. godine, Theresa Crenshaw je upitala uesnike: "Ako biste imali partnera svojih snova i znali da je ta osoba HIV pozitivna, koliko vas bi imalo seksualne odnose sa njom raunajui na prezervativ kao sredstvo zatite?" Niko od 800 uesnika nije podigao ruku! U jednom izdanju strunog medicinskog asopisa (Social Science Medicine) iz 1993.
29-08-08 11:39
1 of 2
La o bezbednom seksu / dr Linda S. Mintl
http://siont.net/
godine, sledee je napisano o delotvornosti prezervativa: u 87 procenata sluajeva
prezervativi su delotvorni u prevenciji trudnoe a u 69 procenata u smanjivanju rizika od HIV infekcije. Teko da onda ovde nema rizika tj. da ima "sigurnog seksa". Razgovarajte sa bilo kojim pedijatrom i dobiete stvarnu sliku o slomljenim srcima tinejdera koji su verovali u reklamu o "bezbednom seksu". Pridruite mi se u terapiji i pokuajte objasniti petnaestogodinjakinji kako je dobila bradavice na genitalijama, rak grlia materice, ili razliite polno prenosive bolesti a ponaajui se strogo po uputstvima o "bezbednom seksu". Doite na grupnu terapiju i ujte pogrene informacije koje devojke imaju o oralnom seksu. Promocija seksualne slobode se skupo plaa - fiziki, emotivno, duhovno, a rezultuje poremeenim odnosom u drutvu koje postaje nezdravo, bolesno. Komentari poput: "To nije ono ta sam ja mislila.", ili: "Niko mi nije rekao kako u se oseati posle toga" su veoma esti a javno skoro da se i ne uju. Vreme je da jasno pouimo nau decu u vezi ovih jezivih kulturolokih seksualnih poruka. Deca trebaju roditelje koji e na lai uzvratiti istinom i poduiti ih kako da sauvaju svoja srca i svoja tela kao svete hramove. Veina tinejdera mi se ali da im njihovi roditelji retko ta kau o seksu. Veina onoga to saznaju o seksu dolazi upravo iz medijske pop kulture. Zar to nije strano? Roditelji i crkvo, vreme je da progovorite i zaustavite lai o "sigurnom seksu". Dr. Mintle - autor, profesor, potvreni supervizor i kliniki lan Amerikog Udruenja za porodicu i porodinu terapiju je govornik i medijska linost kao i ovlatena klinika socijalna radnica sa vie od dvadeset godina iskustva u radu na psihoterapiji. Za vie informacija posetite Internet stranicu: www.drlindahelps.com. Preveo: Ante Milia.
Ovaj tekst je preuzet/odtampan sa sajta SIONSKE TRUBE - http://www.siont.net/.
Uslovi i prava za korienje ovog materijala su dati na stranici http://www.siont.net/garancije.htm.