P O S E B N O B E S P L AT N O l j etn O D I G I T A L N O I Z D A N J E

fotoaparati
na premium
smartfonima
L J E T O

2 0 1 5

[ mobilna fotografija visoke klase ]

[ smartfoni ]

Samsung
Galaxy S6
vs LG G4

ludilo u Londonu

Zadovoljite potrebe
svojeg posla.
HP ProBook 450
Suprotstavite se koliini posla s tankim, izdrljivim HP ProBook 450 s Intel Core
procesorom dizajniranim da ga moete ponijeti bilo gdje. Raunajte na snagu, stil i
sigurnost - posebno u pokretu. Osjetite aroliju novog osobnog raunala uz Intel Inside.

K9K64EA

K9J35EA

HP ProBook 450 Notebook PC

HP ProBook 470 Notebook PC

Intel Core i3-5010U procesor

(2.1 GHz, 3 MB cache, 2 cores)
FreeDos
8 GB DDR3L, 1 TB HDD
AMD Radeon R5 M255 (s 1 GB DDR3 zasebne memorije)

Intel Core i5-5200U procesor

(2.2 GHz, 3 MB cache, 2 cores)
Windows 8.1
4 GB DDR3L, 750 GB HDD
AMD Radeon R5 M255
(s 2 GB DDR3 zasebne memorije)

4.399,00 KN*

5.799,00 KN*

HP PARTNERI:
DARUVAR: VACOM, 043/332 005 | KARLOVAC: COMEL, 047/421 111 | KOPRIVNICA: HANGAR 18, 048/222 909 | OSIJEK: LINKS, 031/374 048 | POEGA: ALLES, 0800/200
194 | RIJEKA: CHIPOTEKA, 051/227 848 | ELIPSO, 051/422 112 | HG SPOT, 01/6611 555 | LINKS, 051/403 777 | SANCTA DOMENICA, 01/3369 550 | VENTEX, 051/372
001 | SPLIT: CHIPOTEKA, 021/533 474 | ELIPSO, 021/276 550 | HG SPOT, 021/332 885 | LINKS, 021/385 103 | METRO, 021/708 200 | SANCTA DOMENICA, 01/3369 550 |
TECHNOMARKET, 0800/300 400 | ZADAR: ELIPSO, 023/344 405 | METRO, 023/353 200 | ZAGREB: ARHITEH COMPUTERS, 01/2991 646 | CHIPOTEKA, 01/5595 036 | EKUPI,
01/3338 888 | ELIPSO, 01/5509 843 | EMMEZETA, 072/202 022 | FENIKS KOMPJUTORI, 01/2910 400 | HARVEY NORMAN, 01/5566 200 | HG SPOT, 01/6611 555 | HP BRAND
STORE, 01/6523 177 | LINKS, 01/3096 944 | MAKROMIKRO, 01/5392 400 | METRO, 01/3442 221 | METRO, 01/2051 600 | MIKRONIS, 01/3033 100 | PROSAT, 01/3873 875 |
SANCTA DOMENICA, 01/3369 550 | SVIJET MEDIJA, 01/2850 919 | TECHNOMARKET, 0800/300 400 |
Ultrabook, Celeron, Celeron Inside, Core Inside, Intel, Intel Logo, Intel Atom, Intel Atom Inside, Intel Core, Intel Inside, Intel Inside Logo, Intel vPro, Itanium, Itanium Inside, Pentium, Pentium Inside, vPro Inside,
Xeon, Xeon Phi i Xeon Inside trini su znaci tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim dravama. *Preporuena cijena za krajnjeg korisnika (s PDV-om). Ponuda vrijedi do isteka zaliha. Cijene vrijede samo za
opisane znaajke. Cijene se esto mijenjaju te mogu biti izmijenjene bez prethodne najave. Slika prikazuje prijenosno raunalo HP ProBook 450. 2015 Hewlett-Packard development Company, L.P.

sadraj
4 Online komentari

14
18
24

Oleg Matruko
Dragan Petric
Drago Gali
Kako to izgleda putovati na Computex?
MineCon 2015 - Bojno polje ExCel London
Proljee hrvatskog crowdfundinga

28 Dvoboj LG G4 vs. Samsung

Galaxy S6

2
3
48
50
54
63
64

Fotoaparati na premium smartfonima

Foruma recenzira Optoma NuForce NE750M
Airsoft trackeri
itanje stripova na smartfonima
Ljetnih top5 igara
Alternative za Windows Media Center

72 Kompjuter

na kotaima

02
1
109

Portret developerskog studija Lion Game Lion

O programiranju grafikog API-a

113 Svemirski letovi - VASIMIR

17
1
118

Neprilike s multiverzumima
Nuklearni otpad

Uvodno slovo
Ovo izdanje sada ve ima lijepu tradiciju iza

sebe. Prvi put pojavilo se u kolovozu 2012. godine,

isprva je bilo kombinirano tiskano i digitalno, pa
digitalno dostupno samo pretplatnicima i na koncu digitalno i besplatno dostupno svima!
Posebno ljetno izdanje pokrenuli smo kako bismo
popunili prazninu koja nastaje sredinom ljeta jer je
redovni Bug iz srpnja dvobroj, pa sljedei izlazi tek
krajem kolovoza.
Ovaj put smo se posebno potrudili i priredili vam
najbogatiji Bug[2] do sada! Ima debelo preko stotinu
stranica, pa ete doista imati to itati ovog ljeta. Pri
odabiru tema prednost smo dali tehnolokim opisima,
reportaama i softverskim osvrtima.
Cover story nam je usporedba fotoaparata na
ponajboljim smartfonima koji se trenutano nalaze u
prodaji. Denis Arunovi iz Bug Laba komparirao ih je u
razliitim situacijama i u skladu s time rangirao. Moda
vas neki rezultati iznenade...
Dragan Petric je napravio ono to nije stigao za
redovni Bug - dvoboj LG-a G4 i Samsung Galaxya S6, a
to su trenutano i dva najpoeljnija flagship smartfona
na tritu.
Imamo i jednu neobinu reportau, naime Damir
Klemeni posjetio je MineCon 2015 u Londonu, sveto
mjesto za sve oboavatelje Minecrafta. Svijet za sebe.
Foruma Friday dobio je na nagradnom natjeaju
slualice NuForce NE750M, pa smo ga nagovorili
da napie kakvi su mu dojmovi; znai jednu pravu
korisniku recenziju.
Oleg Matruko analizirao je crowdfunding scenu u
Hrvatskoj, Darko Gali napravio pregled najkorisnijih
programa za ekipu koja se bavi airsoftom, Matija
Graanin daje vam upute kako itati stripove na
smartfonima i kako nadomjestiti MS-ov Media
Center na PC-ju, a Miro Rosandi savjetuje to igrati
ovog ljeta na mobitelima ili tabletima. Ljubiteljima
programiranja namijenjen je osvrt Tonija Jukia o tzv.
draw callsima.
I uz to pripremili smo malo ponavljanja gradiva, opet
iz sfere novih tehnologija, malo probranih napisa naih
kolumnista i znanstvenika s Bug Onlinea.
Nadamo se da e vam uz ovako puno tema ostati
vremena za odmor, kupanje, sunanje i - oputanje.
Uivajte u ljetu i Bugu[2]!
Redakcija

Impresum
glavni urednik
Miroslav Rosandi

marketing
urica Briski, Vinko Kriti

direktor
Aron Pauli

pomonici glavnog urednika

Drago Gali, Ren Lattinger

izdava
Bug d.o.o.
za novinsko-nakladniku djelatnost

pretplata i distribucija
Vesna Ujakovi

izvrni urednik
Dragan Petric
suradnici
Denis Arunovi, Matija Graanin, Toni Juki, Damir
Klemeni, Oleg Matruko, Davor uti
dizajn i naslovnica
Hrvoje Brekalo
grafika obrada
Manfred Pecko

adresa
Milana Ogrizovia 36a, 10001 Zagreb
tel.: 01/3821555; fax.: 01/3821669
e-mail redakcije: pisma@bug.hr
e-mail prodaje: pretplata@bug.hr

oib
05461674840
www.bug.hr
Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Buga bez
dozvole izdavaa. Sva prava zadrana.
ISSN 1848-5421
BUG2 Bug d.o.o.

2015. LJETO BUG2 / 3

[ online komentari ]

Oleg Matruko

Velike ideje
i mali narodi
Estonski game-changer:
mogunost virtualnog
boravita i pristupa uslugama
koje imaju graani druge
zemlje politika novost
desetljea?

avravam itanje maestralne Fukuyamine

povijesti politike i ljudskog roda - Izvorita
politikog poretka (The
Origins of Political Order). U Originsima
Fukuyama prati razvoj politizacije ljudskog
roda od pretpovijesti do amerike i francuske revolucije. Naglaava osobine pojedinih
civilizacija, njihove jake i slabe toke - npr
klju Kine, od ne znam kojeg stoljea prije
nae ere do danas, uvijek je bio u vrhunskoj
administraciji, karakteristike Otomanskog
carstva dok je bilo na vrhu moi temelje se
na spahijama, koje naziva aristokracijom za
jednu generaciju (spahije posjede i titule
nisu prenosili na nasljednike), renesansnim
Francuzima i panjolcima zamjera manjak
politike odgovornosti na raznim razinama,
Ruse smatra autokratima (na momente
izbornim autokratima) od mongolskih
4 / BUG2 LJETO 2015.

vremena do Putina, dok pad nae sestre

Maarske tumai neogranienim moima i
ovlastima, te sebinou visokog plemstva,
koja ni kralj nije znao obuzdati, pa je Maa
pala to pod Turcima, to u zagrljaj spasa
Majci Austriji.
Pokuaj saimanja maestralnog djela od
600 stranica na par redaka, bizaran je,
tek dajem vam ideju o emu ovjek razmilja i pie, i zato e dogaaj o kojem piem u nastavku sjesti u tu sliku.
Drugi dio, koji je izaao nedavno, bavi
se politikim poretkom, ili porecima, od
spomenutih revolucija do danas. Fukuyama je evoluirao u 20-ak godina, i dok je u
End of History and the Last Man s poetka
devedesetih smatrao kako je politiki razvoj dosegao vrh (zapadnu demokraciju)
u novim je djelima spreman na mnogo
vie smjerova i naina razvoja, a niti oko
demokracije nije tako optimistian kako je
nekad bio. U nekom hipotetskom buduem
nastavku, kojeg e napisati Fukuyama ili
netko drugi, moda se ba dogaaj kojem
svjedoimo ovih dana bude smatrao kao
prijeloman za poetak neke nove politike
ere, ili skupa politikih rjeenja (da ne kaem
ideologija) kakve su nam danas nepoznate.
O emu je rije? Estonija, koju s njenih oko
1,3 milijuna stanovnika moemo slobodno
nazvati minijaturnom zemljom, otvorila je
vrata virtualnog boravita strancima. Projekt
e-residency nudi se svima koji ispune
osnovne uvjete, bez obzira na to gdje su

se rodili, ije dravljanstvo imaju i iju putovnicu posjeduju. Neki su mediji povrno
prenijeli kako je u pitanju citizenship dakle
graansko pravo identino ostalim estonskim graanima. Nije rije o tome, ve o
residencyu, dakle boravitu, ali virtualnom,
pa tako i sama rije boravite, koja se odnosi
na fiziku prisutnost i na emu na primjer
naa policija inzistira, nema previe smisla.
Dakle, nemate pravo na estonski paso,
ulaz preko engenske granice (moete misliti koliko bi inae bilo zloporaba) i slino.
Set usluga koje se nude vrlo je slian
onom to se u zaecima nudi i kod nas
u pompozno objavljenom i medijski popraenom projektu e-graana. Razne dozvole, papiri, vjenani listovi, mogunost
otvaranja firme i bankovnog rauna (tu
su ispred nas), ali kljuno je - to se nudi
svima, ne samo Estoncima! Je li ovo prvi
korak u odumiranju klasinih 19-stoljetnih
nacionalnih drava kakve poznajemo?
Neki budui Fukuyama i dosta strpljenja dat e nam odgovor na to pitanje.
Estonija u principu konkurira na tritu
drava svojom ponudom, zasad samo
boravita, ali jednog dana moda i pravog
graanstva.
Najavljuje se kako bi ljudima koji preko
ovog programa dobiju prvo e-residency, a
zatim eventualno pokrenu posao i/ili otvore
raun, omoguilo i glasanje (e-glasanje,
naravno, jer to je Estonija, pionir ove tehnologije) na buduim estonskim izjanjavanjima koja se tiu poslovnih ljudi i firmi.
Zamislite, dok vi sjedite u Hrvatskoj i gledate muno, besciljno i besmisleno prepucavanje naih predsjednikih kandidata, koji niti
ita ele (osim privilegija) a niti imaju ovlasti
da ita smisleno i zaista bitno izmjene, dotle
va susjed u stanu pored vas u Zagrebu ili
Osijeku, koji je pokrenuo crowdfunding
projekt u Estoniji, i dobio njihovo vritualno
boravite i/ili graanstvo, uredno se identificira svojim smart cardom i na estonskim
izborima glasa o elementima poslovnog
ustroja Estonije, zemlje koja ga se tie vie
i od same Hrvatske. Apsolutno spektakularan game-changer suvremene politike, za
koji su vrata skromno odkrinuta ovih dana.
Kako itamo, za dobijanje estonskog virtualnog boravita bit e potrebno jednom
fiziki otii do Tallinna, da vam uzmu otiske prstiju i ostali biometrijski materijal,
da ispunite papirologiju i dobijete smart
card kojim dokazujete identitet, a sve
skupa kota 50 eura. Inae, ovo je zgodno

povezano i s estonskom turistikom ponudom, ako ve elite njihovo boravite

pa odete tamo zaradit e i njihovi hoteli
i prijevoznici. Vremenom e uslugu moda nuditi i estonske ambasade. Jednom
kad vas tako zavedu i imaju u bazi, samo
o njihovoj mati ovisi to vam sve mogu
ponuditi. Imaju prednost pred drugim zemljama kojima to moe pasti na pamet, a
birokracija im oito nije prevelika prepreka.
Estonce je inae pogreno zamiljati kao
neke posebno pametne svemirce bio
sam tamo, obini su ljudi, imaju loe ceste,
hrpe seljaka i drvosjea u kojekakvim umskim zabitima i selima koja su zimi zametena
snijegom, djedice koji nikad nisu uli za PC,
ne govore engleski ni uestalije ni bolje
od nas i bili su pod SSSR-om do pred 25
godina. Hou rei - nama na mentalitet ni
rat ni okruenje nisu opravdanje. I Finci su
imali mentalitet i ugled drvosjea do pred
70-ak godina, ali tome pametni politiari i
slue - da izmjene taj mentalitet, a ne slijeu ramenima i na svaku reformu, posebno
uprave i obrazovanja, odgovaraju kako
nema politike volje. Oni su, odnosno bi
trebali biti ta politika volja!
Ovaj bi komentar mogao zavriti ovdje i da bude zaokruen, ali elim ipak dodati jo neto.
Na projekt e-graani za poetak uope nije
lo, jest da mu je stvarna korisnost upitna,
jer za mnoge papire i dalje trebate fiziki do
nekog ureda, ali kao poetak je sasvim OK.
Projekt je vodio Darko Pari, inae glavni
SDP-ov kadar za e-Hrvatsku, e-ovo i e-ono.
Pari, koji je dosadanjim radom na projektu
zasluio titulu jednog od rijetkih sposobnih
SDP-ovaca, pred par mjeseci s e-Hrvatske
prebaen je na mjesto efa izbornog stoera SDP-a za Splitsku upaniju, odnosno
odgovarajuu, koju ve, izbornu jedinicu.
Dakle jednog od rijetkih pozitivaca alje
se da zadnju treinu mandata odradi na, za
dravu i graanstvo, potpuno beskorisnom
mjestu, od kojega koristi moe imati samo
stranka, ne i graani at large ili drutvo
openito. To vam je, naalost, slikovit
primjer gdje se na ljestvici prioriteta nae
politike nalaze graani i e-servisi. Nie od
potrebe da se par profesionalnih foteljaa iz Splita domogne saborskih klupa (u
kojima e veinom utjeti i ubirati plau
i beriva). Sposoban ovjek, umjesto da
Hrvatsku vodi stazama Estonije, protraen
potpuno bez veze za sebine ciljeve aice povijesno nebitnih uguza. To je slika

hrvatskog gledanja na servise e-drave.

A za to vrijeme, Estonija.... 50 eura u negdje
nai, gledam jeftine letove za Tallinn... zemlja je divna i osim e-boravita, ne bi imao
nita protiv da je fotografski obiem jo
jednom... (sliku uz tekst sam napravio kod
prolog posjeta).

Sony A7II foto smjer

budunosti
Sony je objavio novi model
u svojoj ponudi full frame
fotoaparata

bog ega je ovo bitno,

i zato mu posveujemo komentar dana, a
ne samo obinu vijest? Na ovo emo se
vratiti malo kasnije, za
poetak pogledajmo
pregled osnovnih tehnikih karakteristika
novog modela.
A7II (ili A7-2 ili A7 Mk2) kao i model A7 ima
24 megapikselni senzor takozvanog punog
formata, full frame, dakle jednakih dimenzija kao 35mm film. U Sonyevom priopenju
za full frame se koristi termin puni kadar,
koji je nejasan i pogrean i nadamo se da
nee zaivjeti. Kadar je uvijek pun - moe
biti lo, malen, uzak ili irok ali je uvijek
pun. Frame se ovdje odnosi na format - puni

format (starog filma). Veina hrvatskih fotografa koristi engleski termin - full frame, ili
govore o dimenzijama filma. A7II donosi i
optiku stabilizaciju slike na senzoru, i to u
ak pet osi: gore-dolje (prva os), lijevo-desno (druga), zatim rotacija senzora oko osi
aparata (trea), te yaw and pitch (etvrta
i peta), odnosno kruno gibanje gore-dolje
i lijevo-desno kao kad klimate glavom da i
ne. Yaw and pitch odnosno klimanje da i
ne nisu isto to i pomaci lijevo, desno, gore
i dolje, opisani kod prve dvije osi, jer vam
kod klimanja potiljak i vrat stoje, a mie se
samo lice. Ljubitelji Olympusa ve su digli
glas da je ovo Sony kopirao od njihove omiljene tvrtke, a ima i teorija da su Sony i Oly
jednostavno razmjenili tehnologije, pa je
Olympus dobio senzore i/ili neto drugo od
Sonya a zauzvrat ustupio svoju tehnologiju
stabilizacije.
Zbog ega je ovo bitno? to je senzor vei,
stabilizacija senzora tea je za izvesti. Dva
velikana foto trita, koji, meutim, sve vie
tehnoloki kaskaju - Nikon i Canon, svoje
sisteme za optiku stabilizaciju temelje
na pomacima stakala u objektivima. Sony,
Olympus, Panasonic i ostali igrai, koji se
trude sustii vodei dvojac, oslanjali su se
veinom na stabilizaciju slike na senzoru
(dakle, stabilizaciju samog senzora) a ne u
objektivu. Hrpe i hrpe slika su okinute i jo
vee hrpe slova napisane u pokuajima da
se doe do zakljuka koji tip stabilizacije
je bolji, i u to se sada neemo uputati. injenica je da niti je svaki objektiv jednako
lako stabilizirati, niti svaki senzor. Full frame
senzori vei su i tei, pa se tee stabiliziraju.
Sony je nudio stabilizaciju na nekim svojim
starijim, old school full frame modelima, no
okrenuvi se mirrorlessima, prvi full frame
mirrorlessi, A7, A7R i A7S izbaeni pred oko
godinu dana, nisu imali stabilizaciju senzora. Sony je iznenadio izbacivi stabilizirani
objektiv. Za sve koji su mislili da je to smjer
za budunost - nije.A7II opet nas vraa u
svijet stabiliziranog senzora.
Uz ovo, nadograen je sustav fokusiranja
i izmjenjen dizajn tijela, odnosno gripa
(ruke, dijela aparata koji najvre drimo
kod fotografiranja). Na iznenaenje onih
koji od mirrorlessa stalno oekuju smanjenje dimenzija - grip je povean, kako bi
aparat bolje sjedio u rukama prosjenog
Evropljana.
Udavio sam malo ovim opisom stabilizacije,
poanta je da u ovako visokim, snanim i ambicioznim fotografskim sferama nove modele doekamo vrlo rijetko. Flagship, najjai
2015. LJETO BUG2 / 5

[ online komentari ]

Oleg Matruko
proizvod neke firme, dri se na tritu i po
3 do 5 godina, eventualno uz nadogradnje
firmwarea. Sony, pak, u ovom momentu u
sferi aparata s izmjenjivim objektivima, odrava tri razliite linije (moda i etiri, ovisi
kako gledate). U kategoriji full framea pred
jedva godinu dana izbacio je dva iznimno
bitna nova modela, par mjeseci zatim jo
jedan, poprilino revolucionaran (posvetili
smo mu komentar dana) i sada, prije zavretka godine, ve ima unaprijeenu verziju
jednog od svjee izbaenih modela! I to s
prilino bitnom novitadom u vidu prve
pet osne stabilizacije full frame senzora
na svijetu.
Fascinira mo divovske korporacije kao
Sony, fascinira pokuaj napada na divove
kao Canon i Nikon, a fascinira i koliina
inovacija koja je jo uvijek mogua u inae
iznimno zrelom svijetu digitalne fotografije. Spike po kojima digitalija se ne moe
mjeriti s filmom ve su odavno potpuni
mit. Shvaamo ljude koji gutaju u starom
kemijskom procesu, to ima svoj arm i svoje
specifine rezultate, ali digitalija je odavno
pretekla film i ostavila ga u praini. Ukoliko
nemate novca za najnovije - ne oajavajte.
I solidan high end kompakt posve je dovoljan za ozbiljno bavljenje fotografijom to
zbog razvoja tehnologije koji se s najjaih
modela prelijeva i na slabije, to zbog toga
to tehnologija uglavnom samo olakava
stvari, koje su bile mogue i prije (sporije
ili tee, ali mogue).

Graani, radite
na posao!
Nedavno je objavljeno kako je
na Internetu postala dostupna
geografska baza naputenih
objekata bive JNA

aza objekata, super!

pomislih, i to na vie
razina. Naime, sada e
konano poduzetnici,
lokalna zajednica, udruge i strani investitori na
jednom mjestu moi
pregledati sve te objekte i eventualno nai
neki za koji mogu ponuditi revitalizaciju,
stavljanje u nekakav svrhovit nain uporabe,
6 / BUG2 LJETO 2015.

i slino. Bajkovito razmiljanje? itajte dalje... Osim toga, u svom osobnom bavljenju
fotografijom oboavam apokaliptine lokacije, nekada naseljena, a sada naputena i
zaputena mjesta, pa u pregledom baze
moda nai i neto vrijedno foto-izleta....
Svima s iskustvom ivota i rada u ovoj
zemlji, ne treba posebno pojanjavati da najkasnije u drugom pasusu mogu oekivati razoarenje i hejt. Baza je
loa, nepotpuna, gotovo beskorisna.
Interaktivna karta moe se vidjeti na stranici http://vojnaimovina.milimap.com
U bazi je 231 nekretnina.
Crvene zastavice oznaavaju nekretnine,
odnosno vojne prostore koji nemaju tonu
lokaciju ili fotografiju, a zelene zastavice
su one nekretnine kojima su dodijeljene
tone koordinate i fotografije. Tih zelenih, s
tonim koordinatama, fotografijama i pogledom odozgo iz Google Eartha, nabrojao
sam tono 5, slovima pet! Ostali nemaju
tonu lokaciju ili fotografiju kao da je kasarnu JNA teko locirati na topo kartama,
satelitskim slikama, ili osobnim obilaskom.
I opet imamo bizarnu situaciju u kojoj nam
neka meunarodna organizacija, u ovom
sluaju Google, mapira i autima obie,
vizualizira i virtualizira, itavu zemlju i to
na iznenaujue cjelovit i efikasan nain, a
nai skupo plaeni dravni uredi, kojima bi
to trebao biti jedini smisao postojanja, sjede
u svojim tornjevima od ebanovine i akaju
nos. Jednog dana, i neka to bude to skorije,
Internetski startupi nudit e na svim razinama usluge kvalitetnije i bolje od drave,
i ostat e nam samo kljuni problem - kako
da se rijeimo same drave i njenih nameta.
Informacije o veini lokacija su beskorisne.
Pogledajmo na primjer lokaciju 139. Kae,
Golo Brdo, Petrovac, nemamo podatak o
kvadraturi, nemamo fotografiju, da imamo

potencijalnu ideju koritenja

nemamo otkud poeti, pogled odozgo iz Google Eartha
pokazuje oblinju umu, ira
lokacija je Sisak, Sisako-moslavaka upanija, a jedina
napomena o nekretnini - zaputeno. Napomena zaputeno prati i veinu ostalih
objekata u bazi, zapravo veina
je stavki kao ovo Golo Brdo.
Inae, pored ni sam ne znam
koliko ministarstava, dravnih, opinskih i upanijskih
ureda, agencija i tko zna ega, mi imamo
jednu koja bi se specifino trebala baviti
ba ovim. Zove se DUUDI, Dravni ured za
upravljanje dravnom imovinom. Dodue,
nije da nam je i taj DUUDI nuan, ovakvim
se stvarima bez problema mogu baviti
upanijski uredi za katastar, ministarstvo
pravosua (s dva geeka na ovakvom zadatku), ministarstvo obrane (kao slijednik
JNA i njihove imovine) ili tkogod i togod.
Ali eto, imamo DUUDI, kao, ono buraz, ba
turbo specijaliziranu ustanovu kojoj ovako
neto jednostavno ne bi trebalo promai
ama ba nikako, i koja je ovakvu bazu na Internetu trebala imati jo pred 10-15 godina.
Podsjeam, od raspada Jugoslavije i JNA
prolo je etvrt stoljea! A mi jo nismo
sposobni sloiti popis njihovih nekretnina.
Autor projekta je Centar za mirovne studije.
Projekt je provoen tijekom protekle dvije
godine uz financijsku podrku EU u sklopu
programa IPA 2010. Uz Centar za mirovne
studije na projektu su radili Transparency
International Maarska, Transparency
International UK, Sveuilite u Zagrebu,
Zelena Istra, Eko Zadar i Cenzura Plus.
Drugim rijeima - drava i njen DUUDI bili
su nesposobni napraviti ak i ovako lou
kartu, te se u izradu trebao ukljuiti cijeli
niz tijela i nevladinih organizacija kojima
to u principu nije glavni posao, ali za lovu
- iz EU i/ili dravnog budeta, mogu pogledati... i napraviti ovakav poluproizvod.
I tu je ono gotovo klasino kod javnih
projekata u Hrvatskoj zato bismo mi
radili svoj posao, kad ga moemo prebaciti na graane? Mapu prati poziv za
crowdsourcanjem informacija: Ukoliko
znate gdje se nekretnina nalazi, molimo
Vas da nam pomognete smjestiti ju tako
da na google maps (earth view) runo
pronaete lokaciju, te u komentar kopirate
koordinate te lokacije. Takoer, ako imate

slike trenutnog stanja nekretnine, stavite

ju na web kako bi svima bilo vidljivo.
Fenomenalno! Ja da ti runo traim i unosim lokaciju u bazu, i dajem na koritenje
svoju fotku?? Vi ete dobiti financiranje od
drave, EU, ili bog te pitaj otkud, ali ete se
za punjenje baze stvarnim podacima i fotografijama, oslanjati na dragovoljne priloge
i neplaen rad graana? Da ne govorim da
se tu kod unosa koordinata od strane Internetskih udaka moe dogaati trolanje,
namjerno dezinformiranje i razni oblici
internetskog vandalizma. Slina je shema i
kod prirodnih katastrofa kad udari poplava, skupo plaene budetske organizacije
prodaju zjake, DUZS vrti paleve, Crveni
kri broji lovu na oroenim raunima, ali su
zato mediji preplavljeni pozivima, apelima i
pomo zovi! telefonskim brojevima kako
bi graani opet radili tui posao, koji su
ve platili.

Mo odline
kampanje
Zadnjih mjeseci smo svjedoci
sve bogatijih, sve luih i
sve izdanije financiranih
crowdfunding kampanja, ova
je po neem posebna

- da ste me pitali hoe li i to skupiti, bio bih

zdravo skeptian - ali je dohvatio preko 12
milijuna dolara (!!!) i preko 36.000 supportera. 36 tisua ljudi, pa to bi u Hrvatskoj bio
grad solidne veliine... i svi se misle baviti
pelarstvom?!?!

to se tie dobrih savjeta

za crowdfunding, imali smo
lani o tome temu broja u
Mrei, a i prvi Mrein Smart
Day bavio se time. Imate i
web Crowdfunding.hrHrvoja Hafnera, pun znanja i
savjeta kao ipak kotica.
Toliko o tome, krenimo se
glavnom motivu za ovaj
tekst. U cijeloj poplavi tehnolokih kampanja, hardverskih gadgeta, smart satova,
koji uspjeno skupljaju lovu,
zatim raunalnih igara koje su takoer mamac
za pare, ali i sprdnji koje se pokau uspjenima, kao krumpir salata, mene je zadnih mjeseci najvie oduevila kampanja za Flow Hive.
Flow Hive je konica, da, prava konica za
prave pele, letee insekte koji bodu, a kad
su dobre volje proizvode med. Flow Hive
nije nikakva elektronska ia, nije aplet za
mobitel, nema LED-ice i ne bljeska obina
old school konica od drveta, unaprijeena
tek sitnim detaljem da iz nje moete direktno
izliti med u posudu, na pinu, ili zagrebaki
- pipu, slavinu, kao to se toi piva u boljim
krmama. Projekt Flow Hive je na Indiegogou
traio poprilino ambicioznih 70.000 dolara

Vjerujem da su i sami malo uplaeni svojim

uspjehom 17.000-postotno (da, sedamnaest
tisua posto) ispunjenje cilja. Rezultat kampanje bit e ili golemo razoaranje za desetke
tisua supportera, ili prava mala globalna
revolucija pelarstva i proizvodnje meda!
S Flow Hiveom ili ne, pelarstvo je zahtjevan
zanat, oko pela se treba brinuti, paziti da
imaju hrane, i da je ta hrana zdrava (bez pesticida), braniti ih od nametnika i tako dalje
i tako dalje i tako dalje. Moj dugogodinji
zubar, naalost pokojni, legendarni Miroslav
Farka, bio je ogroman entuzijast pelarstva.
Prie o pelama koristio je kao poseban anestetik i psiholoku pomo. Naime, uasavam
se zubara, ali kad bi on budistiki strpljivo i
polako krenuo s pelarskim pripovijestima i
doivljajima, na zubarskoj stolici osjeao sam
se kao u Nirvani... taj pastoralni svijet mira,
zujeih insekata koji proizvode med, tek tu i
tamo prekinut agresorskim napadom osa ili
kakvih drugih predatora.... volio bih da mogu
uti njegov komentar na ovu kampanju...

r o w d f u n d i n g s ce n a
uzbudljiva je kao nikad
prije. Osim spektakularnih globalnih kampanja,
s druge strane svjedoimo i nekolicini hrvatskih
crowdfunding katastrofa,
koje se, dodue, uglavnom odvijaju u tiini i
samo pred oima nas koji pomnije pratimo
scenu. U svijetu se milijuni diu na satove,
na krumpir salate, na igre s kartama (ako
iza njih stoji globalna ikona kao Oatmeal). S
druge strane, Hrvati rade sve loije kampanje,
ak i ako ciljaju na vrlo skromne iznose. U
2015 svjedoim barem pola tuceta domaih
kampanja za koje sam, pokazalo se potpuno ispravno, ve pola dana nakon njihove
objave predvidio da e propasti. Imam li
moi vidioca u budunost? Pa ba i ne, samo
dovoljno iskustva da mi je pogled na trajanje
od 60 dana to je maksimalno dozvoljeno
trajanje, ali ujedno i vrlo neefikasno dovoljan znak da autor kampanje nije obavio niti
onaj najosnovniji rad na pripremi kampanje.
Ali ne elim govoriti o tome danas, jer je tema
analize domaih kampanja preduga i preobimna za obian Komentar
dana.

Osnovni i najpopularniji perk - potpuna Flow Hive konica, ali bez pela (koje nabavljate sami) nije ni jeftin
- 600 dolara. Spektakularna kampanja!
ak i kao ljubitelju crowdfundinga ovaj
uspjeh mi je toliko okantan da mislim kako
su neki jednostavno zamijenili rije bee (pela) za rije beer (pivo). Znaju li ti ljudi koliko
prostora, vremena i energije trai bavljenje
pelarstvom, za to je nabava ove konice ili uostalom bilo koje konice - tek poetak?
Naime, u tome je magija crowdfundinga, i
zapravo svakog dobrog salesmana, ovjeka
za prodaju, svake dobre kampanje da vas
uvjeri da vam treba neto o emu vjerojatno
niste ni razmiljali, kao u onim frazama prodao bi Eskimima led, a Beduinima pijesak. E
pa Stuart i Cedar Anderson, otac i sin, autori
projekta Flow Hive, prodalisu ljudima koji
vjerojatno nikad u ivotu nisu doivjeli ubod
pele, a ivot provode u klimatiziranoj sobi
kuckajui po tipkovnicama i ekraniima 25
sati dnevno kutiju za pele! Autori ove kampanje kraljevi su kakve svijet jo nije vidio.

2015. LJETO BUG2 / 7

[ online komentari ]

Dragan Petric

Tiskano
novinarstvo (jo
uvijek) ima smisla
Reakcija jedne tvrtke na kritiki
osvrt u Bugu bila je posve
neoekivana

itko se vie ne zavarava

oko toga jesmo li ve ili
nismo proli kroz onu
toku u vremenu kada
je online novinarstvo
postalo utjecajnije od
tiskanog. Brzina, cijena
i zemljopisni doseg koje za itatelje imaju portali
u odnosu na papirnate medije takvi su da im itanost ine iz dana u dan sve veom, demotivirajui
mnoge da uope nastave s kupnjom novina na
kiosku. Svi se mediji tome prilagoavaju i svi
osjete posljedice te prilagodbe. Jedna od tih
posljedica jest i znatno vea koliina reakcija
na napise objavljene online u odnosu na one
objavljene u tiskanim izdanjima.
Ipak, da parafraziramo Marka Twaina, izvjetaji
o smrti tiska uvelike su pretjerani.
Isti argumenti koji idu u prilog online medijima,
zapravo, rade i kontra njih. Zbog brzine online
novinarstvo gubi na temeljitosti te je povrno
i esto neinformativno i beskorisno. Zbog toga
to se sadraji nude besplatno, ono je i vrlo nevjerodostojno itatelji (s pravom) tradicionalno
vie vjeruju onim informacijama koje su skuplje
platili i iza kojih stoje novinari s viegodinjom
djelovanjem i iskustvom u medijima. Upravo zato
tiskani mediji i dalje postoje i zacijelo nikada nee
izumrijeti usprkos prijetnji koju za njih predstavlja
Internet, a to znai da jo uvijek postoje i reakcije
na napise objavljene na papiru.
Jedan takav primjer dogodio se nedavno i nama,
8 / BUG2 LJETO 2015.

u Bugu. Objavio sam u Bugu od oujka kolumnu

s naslovom Obmana mobilnom aplikacijom u
kojoj sam kritizirao loe napravljenu aplikaciju za
iOS jedne domae osiguravajue kue. Taksativno
sam naveo to sve aplikaciju ini loom. Takva
kakva je bila, aplikacija je zavaravala klijente te
osiguravajue kue na nain da ih namami da
uplate policu putnog osiguranja, dajui naslutiti
da se osigurani sluaj dogaa i u situacijama koje,
u stvari, nisu pokrivene tom policom
Kada je objavljena, na kolumnu nisam ukazao
nikome iz te osiguravajue kue, niti je to uinio
itko drugi iz Buga. Nakon nekoliko tjedana, meutim, uslijedila je njihova reakcija. Zvuat e
vam nevjerojatno ali napravili su upgrade svoje
aplikacije za iOS, uvaavajui svaku pojedinu
kritiku iz moje kolumne. Ispravno su postupili,
kao to bi valjda i svaka druga privatna tvrtka,
te su uklanjanjem svojih greaka napravili maksimum da zadre svoje klijente, a samim time i
poslovnu dobit.
Poanta prie nije samo u tome da je kolumna
stigla do odgovarajuih ljudi u toj tvrtki usprkos
tome to Bug nije asopis koji je namijenjen publici koja se bavi osiguranjima (i to im nitko od
nas, kako rekoh, nije ukazao na kolumnu), ve i to
da su je shvatili vrlo ozbiljno. Kritika objavljena u
tisku, jo k tome u asopisu koji ima gotovo etvrt
stoljea tradicije u izlaenju, i za koji se zna da
je najutjecajniji i najtiraniji u svojem sektoru,
nije neto to bi ozbiljna kompanija, kakva ovo
osiguravajue drutvo oito jest, mogla ignorirati.
Dogodila se profesionalna reakcija na profesionalno upuenu kritiku i upravo zato tiskano
novinarstvo jo uvijek ima smisla.

Prokletstvo
prodajnih rezultata
Samsung Galaxyja
S6
Svi mediji koji su prenosili analize
o loim prodajnim rezultatima
junokorejskog flagshipa
misteriozno su se sutradan
samodemantirali...

ekoliko globalno vrlo

utjecajnih portala za
mobilne tehnologije,
meu kojima su i glasoviti GSMArena.com
i PhoneArena.com,
bombastino su prenijeli analizu investicijske kue Oppenheimer
u kojoj stoji kako je Samsung Galaxy S6 trino
podbacio. Ista analiza tvrdi da Samsungov
biznis implodira, a tvrdnju temelje, izmeu
ostalog, i na brojci od samo 10 milijuna
prodanih Galaxyja S6 u prva tri mjeseca prodaje, to je milijun manje primjeraka no to
se u istom razdoblju lani prodalo Galaxyja S5.
tovie, Oppenheimer, uz otvorenu podrku
spomenutih portala, argumentira realistinost
takve pesimistine analize injenicom kako je
trite razoarano s Galaxyjem S6 jer su sve
novosti u odnosu na prethodnike temeljene
iskljuivo na poboljanom hardveru, a ne i
inventivnijem softveru koji bi donio suvremenije korisniko iskustvo kupcima, pa, kao,
nitko ne vidi pravi razlog za migraciju s nekog
starijeg Samsungovog flagshipa na ovaj novi.
Uz to, IDC je objavio kako je u posljednjih
dvanaest mjeseci Samsung ostvario ak upola
manju prodaju svojih smartfona u Kini, trenutano najlukrativnijem podneblju za trite
mobilnih ureaja, pa je implozija tim stvarnija...
Samsungov globalni PR je, ini se, promptno
reagirao na ove napise i - da parafraziramo
naslove koji se mogu nai i na takvim portalima - neete vjerovati to se onda dogodilo!
Ve sutradan, kao da analizu Oppenheimera
nisu unazad manje od 24 sata objavili, isti portali
donose novi bombastian naslov o tome kako
analitiari predviaju rekordne prodajne rezultate Galaxy S6 dua. Counterpoint Research, jedna u
nizu analitikih kua koja je, eto, relevantna dan
nakon to je relevantan bio Oppenheimer, tvrdi
kako e S6 vulgaris i S6 Edge zajedno, do kraja
godine, biti prodani u ak 70 milijuna primjeraka!
To je, potvruju GSMArena.com i PhoneArena.
com, ak 6 milijuna vie, primjerice, samo tijekom travnja, no to je lani u travnju prodano

Galaxyja S5. Uz to, vesele se i optimistini su,

Samsungov biznis e toliko eksplodirati
da e moda, eventualno, nije eto iskljueno, daj-boe-sree, Galaxyja S6 biti prodano do kraja godine vie ak i od iPhonea 6!
Kako ono, Oppenhaimer, Oppenheimar, Opento? Tko jo vjeruje tim anonimusima, dajte
brojke Counterpoint Researcha na stol, zavapili
su oigledno analitiari analitiarskih radova
nakon to su najavili implodiranje i odluili se da
im je ipak bolje pisati o ekplodiranju, a u povijesti
Interneta ostala je zapisana jo jedna korisnicima ionako nebitna crtica u reiji svemogueg
korporativnog PR-a...

Svaki etvrti Hrvat

ima iPhone
Drugi najee koriten telefon
u nas je Samsung Galaxy S III,
s udjelom od 3,55%. Po udjelu
iPhonea meu stanovnitvom,
Hrvati su regionalni predvodnici

animljivo istraivanje
namijenjeno oglaivakoj
industriji objavio je ClickAttack, jedna od najveih
oglaivakih mrea u naoj
regiji. Istraivanje govori
o tome koliko se pojedini
mobilni ureaj u svakoj zemlji regije koristi za
klikanje po oglasima koji se pojavljuju na webstranicama, pa se moe zakljuiti da brojke iz tog
izvjetaja koreliraju sa stvarnima, makar ako se
ograniimo na onaj dio korisnika koji zbilja aktivno koristi svoj smartfon za surfanje Internetom
Utoliko ja na naslov da svaki etvrti Hrvat ima
iPhone zapravo neprecizan tonije bi bilo rei
da svaki etvrti vlasnik mobitela u Hrvatskoj
koji na tom mobitelu i surfa webom ima iPhone.

Naime, prema izvjeu ClickAttacka, u prvom

kvartalu 2015. godine ak24,34% takvih Hrvata
koristilo je neku od verzija iPhonea! Na drugom mjestu te ljestvice je s udjelom od znatno
manjih, ali i dalje respektabilnih 3,55% Samsung
Galaxy S III. Slijedi ga s 3,34% Samsung Galaxy
S 4, s 3,21% Samsung Galaxy S4 Mini i s 2,17%
Samsung Galaxy S III Mini.
tovie, sveukupno gledajui po proizvoau
mobitela, Samsungipak nadmauje Apple
jer33,06%aktivno mobilno surfajuih Hrvata koristi neki od Samsungovih ureaja, dok
Appleoveureaje koristi njih25,81%(udio
je neto vei no udio iPhonea zbog mogunosti surfanja mobilnog surfanja Internetom i
iPodom). Na treem mjestu jeSonys udjelom
od7,71%, slijediHTCsa6,38%dok je na petom
mjestuLGsa6.04%.
Ako emo po OS-ovima, najzastupljeniji jeAndroid OSs udjelom od72,28%, drugi jeiOSsa
spomenutih25,81%, a trei jeWindows Phones1,62%. Ostatak od manje od jednog postotka su smartfoni s nekim drugim OS-om, poput
BlackBerry OS-a.
U usporedbi s ostatkom regije, Hrvati su najvjernije Appleovo stado! Naime, udio iPhonea meu
korisnicima u BiH je 10,77% (iOS je na 11,55%), u
Maarskoj je 15,51% (iOS je na 21,66%), u Makedoniji je na visokih, ali za Hrvate i dalje mizernih
20,68% (iOS je na 21,69%), dok je, primjerice, u
Srbiji na 20,26% (iOS jena 21%).
Zanimljivo je da Hrvati i inae tuju i adoriraju
premium brendove. Ve smo spomenuli da su
Samsung, Apple, Sony, HTC i LG pet najzastupljenijih proizvoaa smartfona meu korisnicima
u naoj domovini. U BiH su na toj top 5 listi
generiki (dakle uglavnom no-name kineski telefoni) na drugom mjestu, a na petom je Huawei.
U Maarskoj su Kinezi na etvrtom mjestu, a u
Srbiji na petom. Zanimljivo, B-brend Alcatel je u
Srbiji, kao i u Crnoj Gori na etvrtom mjestu, a u
Maarskoj na visokom treem. Uglavnom, kineski brendovi su na top-5 ljestvici najkoritenijih
smartfona svugdje u regiji, osim u Hrvatskoj.
Iz svega ovoga ma koliko spomenute brojke
bile temeljene samo na aktivnijem segmentu
populacije kada je rije o koritenju mobilnih
usluga moe se zakljuiti kako Hrvati najlake
izdvajaju novac za telefone i spremni su ih vie
platiti od svojih regionalnih susjeda. Znai li to da
vie cijenimo kvalitetu i pouzdanost ureaja koji
kupujemo ili nas je lake navui marketinkom
spikom, procijenite sami
Pozivam vas i na mali eksperiment. Odaberite
random metodom 10 prijatelja/kolega/poznanika
i izbrojite koliko njih doista ima iPhone. Vidjet
ete ClickAttackova statistika vrlo je bliska
stvarnosti.

Neete vjerovati
koliko e vam se
zgaditi hrvatski
web kada proitate
ovih 5 naslova
Takozvani clickbait naslovi,
poput ovog naeg, osmiljeni su da
vas, itatelje, pretvore u generatore
prihoda, a vi ete, iako to znate,
svejedno nasjesti...

riznajte: svaki put kada na

nekom od novinskih portala ugledate naslov koji
sadri neete vjerovati,
okirat ete se ili neku
treu frazu kojom urednici djeaki naglaavaju
odueveljenje bezvezarijom koju otkrivaju
u sadraju teksta ispod naslova, isti vam se
portal sroza za dodatnu stepenicu-dvije prema
dnu dna, ali ipak - na isti klikate.
Clickbait je tip internetskog sadraja na kojem su globalni uspjeh izgradili portali poput
Buzzfeeda ili Business Insidera. Znate da se iza
naslova krije potpuno zaglupljuju, nebitan i
esto posve dosadan sadraj, no formuliran
je tako da vam je izuzetno teko odoliti a da
ne provjerite hoete li se zbilja okirati i ostati
u nevjerici.
Svaki va klik, jasno je, portali pretvaraju u
novac, pa su ovu novu novinarsku formu,
uvidjevi kako ista generira znatno vee koliine klikova od kvalitetnog sadraja, mahnito
poeli koristiti i mnogi drugi online mediji
diljem svijeta. Kako su svjesni da ona, iako
poveavajui atraktivnost meu oglaivaima,
2015. LJETO BUG2 / 9

[ online komentari ]

Drago Gali
obara reputaciju medija meu itateljima,
puno slobodnije clickbait formu koriste oni
izdavai koji tek stasaju, pa nemaju otprije izgraenu reputaciju koju ovime mogu izgubiti.
Na webovima iji izdavai imaju desetljetnu ili
ak stoljetnu izdavaku i novinarsku tradiciju
takve naslove neete nai. Osim, naravno, ako
ne proeete hrvatskim webom.
Oaj kojeg i najvei novinski izdavai u nas
osjeaju zbog teke monetizacije sadraja na
lokalnom jeziku, zbog ega ni najkvalitetnijim
novinarskim radovima na svijetu ne mogu
nabiti dovoljno klikova da impresioniraju ionako na otvaranju novanika redovito teke
oglaivae, natjerao je urednike hrvatskih
portala da clickbait formu pretvore u mutanta
kakvog ekipa s Buzzfeeda i Business Insidera
nikada nije ni sanjala da e stvoriti.
Njihov recept za generiranje clickbait naslova
je jednostavan a svodi se na ubacivanje barem
dva od sljedeih nekoliko sastojaka, ali redovito uz seksualnu tematiku: poziv na nevjericu
(neete vjerovati..), upozorenje na ok (okirat e vas...), traenje odgovora od itatelja (je
li ovo najgori/najbolji/najneto koji neto?),
top-listu (osam razloga zato ete povratiti/
ozdraviti/svriti...) i, naravno, najefikasniji od
svih clickbait okidaa, tzv. razotkrivanje (evo
to se dogodilo kada je....).
Poredano od petog mjesta prema prvom,
dakle, evo mojih favorita koji e vam ogaditi
hrvatski web, a da se vidi da su to primjeri iz
stvarnog ivota, dajem i linkove na tekstove
koji stoje iza tih naslova:

5.
Ove injenice o penisima e vas okirati

4.
Poseksala se na moru, sijenu i haubi, a neete
vjerovati gdje joj je bilo najljepe!

3.
Ovo je 10 razloga zato se ljeti ee seksate!

2.
Evo to se dogodilo kada je pored prsate porno zvijezde stisnuo gas

1.
JE LI OVO NAJBIZARNIJI EKSPERIMENT IKADA?
Mlada znanstvenica i feministica uzgojila pa
pojela jogurt iz vlastite vagine

10 / BUG2 LJETO 2015.

Kretenu, tko ti je
to runo rekao?!
Slijedei onu Kad si u Rimu,
radi to i Rimljani, obini,
normalni diskutanti na Internetu
preuzimaju osobine trolova to
brzo raspravu odvodi kvragu.
Najgore od svega - toga nisu ni
svjesni

oznato je da forumska
rasprava potie slobodnu
razmjenu ideja, uvaavanje
tueg miljenja i argumentiranu diskusiju... u nekom
drugom svijetu, moda.
U ovome u kojem ivimo
uglavnom slui pomicanju granica primjerenog u komunikaciji, tako da se tek najgrublja
vrijeanja i prijetnje smru ili batinama smatraju (donekle) neprimjerenima. Sve ostalo diskutanti veinom doivljavaju kao normalan
nain komunikacije
Web 2.0, odnosno tobonja dvosmjerna komunikacija stvaratelja sadraja i konzumenata,
izdavaa i itatelja, donijela je pravu poplavu
konfliktnih, mrziteljskih i iskreno reeno patolokih rasprava koje ne doprinose mnogo

opem znanju ili naslovnoj temi o kojoj navodno

raspravljaju, ali su zanimljivi kao pokazatelj kako
brzo svi moemo otklizati
u agresivni, netolerantni
nain funkcioniranja ako
su prilike i okruenje takvi
da to doputaju.
Jedna od prvih stvari koje primijete oni koji prvi
puta itaju rasprave na
forumima i komentare na
webu je izuzetno agresivna verbalizacija i slobodno
ventiliranje ideja koje
su toliko ekstremne da ih
u stvarnom ivotu rijetko kada ujemo. Takoer,
ton postova je uglavnom
debelo ispod svih prihvaenih razina pristojnosti
i esto se diskutabilni ili
kontroverzni stavovi, pa i oni posve neprihvatljivi ili dokazano pogreni, brane takvom
estinom da mnogi ostanu zgroeni Ako
je ovo ono to prosjeni ovjek misli jadna
nam majka!.
Sreom, istraivanje od rujna prole godine
na temu internetskih trolova (Trolls just want
to have fun) pokazuje da se ne radi o prosjeku. Internetske diskusije bilo na dediciranim
forumima ili kao komentari lanaka na webu
privlae esto poseban tip pojedinaca psihopate, sadiste, narcisiste i makijaveliste. Dakle,
dobre vijesti za ovjeanstvo su da prosjean
forum, odnosno zbir internetskih komentara
sadrava vie psihopatolokih sluajeva od
prosjeka za opu populaciju. To je i jedan od
razloga zbog kojega su rasprave na Internetu
razliite od onih koje vodimo uivo s drugim
ljudima u stvarnom svijetu. Stvarni svijet daje
stvaran presjek psiholokih karaktera, internetski forumi vie naginju onim patolokim.
To je dobra vijest. Loa vijest je da i oni normalni nakon nekog vremena provedenog u internetskim raspravama bitno promijene vlastitu
percepciju toga to je prihvatljivo, pristojno i
normalno i sami prihvate nain komuniciranja
i argumentacije koji doprinose opem agresivnom tonu i profaniranju rasprave, pa time i
ideja koje zastupaju.
Kao administrator na Bugovom forumu mogu
potvrditi da ljudi esto sasvim iskreno ne razumiju zbog ega su opomenuti od strane moderatora ili administratora jer je opi ton takav da
su kriteriji postali posve poremeeni. Dakle, ne
radi se samo o poznatim trolovima, odnosno

onima s nekim psihopatolokim poremeajem,

ve i obinim diskutantima koji nemaju iza
sebe bogatu povijest kartoniranja i brisanja
postova, te koji uistinu ne mogu shvatiti da
njihov vlastiti post koji poinje reenicom
Vrlo glup i nepismen tekst od ovjeka koji do
sada nije napisao nita pametno... moe biti
brisan i kanjen kartonom. Zato, o, Nepravdo
vapijua do nebesa?!
Jedan drugi se, pak, udi forumau koji mu je
rekao da ga je prijavio zbog vrijeanja:
- Kretenu, tko ti je to runo rekao?!
Jednostavno, u svom tom moru uvreda, prijetnji, izazivanja, dizanja tenzija koje pokrenu patoloki sluajevi i oni normalni se rekalibriraju
za takvo okruenje i smatraju da tu vrijede
posve druga pravila od onih u stvarnom ivotu.
Pravila su uvijek ista, pitanje je samo uspiju li
ih moderatori i administratori utjerivati onom
brzinom kojom ih agresivna manjina kri. Kao
pravilo palca stavite si u zadatak da je post
koji piete takav da biste ga bez skanjivanja
proitali pred vlastitim roditeljima, nastavnicima, prijateljima, nepoznatim ljudima (uivo)
i (zlu ne trebalo) na sudu, ako do toga doe.
Ako post prolazi sve ove filtre odapnite ga.
Ako ne poradite jo malo na njemu.

Hoemo li biti
govna i prema
androidima?
Umjetna inteligencija zadnja
velika granica informatike
tehnologije koju pokuavamo
prijei. Mnogi smatraju da emo
uskoro i uspjeti, ali postavljaju
se pitanja kakvi emo biti prema
njoj...

a vrstu koja se ponosi

svojim razumom koji
je izdvaja od drugih
ivotinjskih vrsta i sposobnou suosjeanja,
esto radimo tono one
stvari koje su u direk-

tnoj suprotnosti i s jednim i drugim, katkada

istodobno u jednoj jedinoj instanci. Ako ita
moemo zakljuiti iz nae bogate povijesti,
za pretpostaviti je da emo se i u budunosti ponaati kao dubegi, jedni prema
drugima i prema svemu oko nas.
Jedna od novina koja nas moda oekuje su
i umjetno stvorene osobe, odnosno svjesni
raunalni programi koji ne samo da imaju
neku vrstu umjetne inteligencije, ve i svijest o sebi. Iako se neki poznati znanstvenici
kojima ba informatika i umjetna inteligencija nisu podruje ekspertize skanjuju na
spomen umjetne samosvjesti i misle da od
toga moe doi samo zlo za nau prirodnu
(ne)inteligenciju (Stephen Hawking, primjerice), Europska unija sufinancira istraivanje
emulacije itavog mozga (WBE whole brain
emulation) u kojemu sudjeluje 112 partnera
iz 24 zemlje u samoj EU, ali i van nje.
Iako je projekt ve uvelike kritiziran kao
preskup i preuranjen, na emulaciji biolokih
mozgova ve se radi. Dodue, jedini stvarno
uspjean projekt emulacije biolokog mozga je Open Worm koji emulira, uspjeno,
mikromaleni mozak jednog od najmanjih
crva koji su nam poznati, c. elegansa koji
ima svega 302 neurona i time je dohvatljiv
za sadanje mogunosti raunalnog simuliranja. Ljudski mozak, usporedbe radi, ima
ih barem 100 milijardi. Dakle, teko da ete
sutra kupiti dvije Tesle i na njima pokrenuti
simulaciju neijeg mozga (da se odmorite,
to kae onaj vic...).
Meutim, simulacija sloenijih mozgova od

onoga crvljega ve je sada vrlo vjerojatna i

pitanje je vremena kada emo i to raditi, a
onda, moda, emulirati i ljudske mozgove,
odnosno, imati samosvjesne raunalne programe koji samostalno razmiljaju i nadilaze
dananje relativno niske kriterije o tome to
je umjetna inteligencija. Oni e pored svjesti
o sebi moi i patiti, poput nas ili nekih niih
organizama koji osjeaju bol, strah, nesigurnost i strepnju. Ovime se bavi ekspert
za podruje kompjutacijske neuroznanosti,
Anders Sandberg sa Sveuilita Oxford koji
je siguran da emo u desetljeima koja slijede napraviti emulatore naih mozgova i
umjetnu inteligenciju koja je svjesna sebe
i (izmeu ostaloga) moe i patiti.
Mogue je da emo praviti i umjetne laboratorijske ivotinje na kojima emo eksperimentirati. Dok za bioloke organizme
postoje pravila o tome to se na njima moe
i ne moe raditi u laboratorijskim testovima, odnosno postoje kakva-takva pravila
namijenjena spreavanju njihove patnje,
za potencijalna umjetna budua osjeajua
bia, bez obzira bila inteligentna poput nas,
inteligentnija, ili tek na razini zamoraca ili
gluplja, takvih pravila nema.
O njegovim razmiljanjima na tu temu
ima zanimljivih rasprava u kojima se pita
hoemo li virtualne umove potovati kao i
prave ili e nam njihova patnja biti nebitna?
Iz iskustva s ljudima kroz povijest, veina
nas e se sloiti s time da emo sve tretirati
jednako bit emo govna i prema androidima.
2015. LJETO BUG2 / 11

[ online komentari ]

Drago Gali

to me Apple
nauio (i na emu
sam mu zahvalan)
U preko dva desetljea
profesionalnog pisanja o
raunalima i informatici shvatio
sam da sam o ljudima najvie
nauio od Applea. Carevi
marketinga, kraljevi nagovaranja

nformatiki asopisi kao i informatika openito, sebi privlae uglavnom

tehniko-inenjerski nastrojeni tip
ljudi. Ako mislite da je podatak o
tome koliko Intelov i7 5960x ima
tranzistora (1,86 milijardi, koga zanima) vaan i da ga trebate zapamtiti,
onda vjerojatno imate i taj mozgovni sklop da se
bavite informatikom u njenom tehnikom obliku.
Hoete li biti u tome uspjeni ili ne, meutim,
esto ovisi o posve drugom skupu vjetina
koje s tehnikim znanjem nemaju nikakve veze,
takozvanom drutvenom i emocionalnom inteligencijom, odnosno s njenim operacionaliziranim
oblikom koji zovemo marketing.
12 / BUG2 LJETO 2015.

Marketinga ima svakojakih tipova, u nas

veinom prevladava onaj lo i banalan, ali ni
vani, na razvijenom Zapadu* (*rije Zapad
obavezno izgovoriti snishodljivo, moda ak
i u polunaklonu, oponaajui dalekoistono
izgovaranje honorifika) nije situacija puno bolja. Radi se jednostavno o toliko propulzivnoj
subindustriji, da privlai sebi veliku koliinu
radne snage, od koje je neka talentirana, a
druga nije, ali kad ve ima otvorenih radnih
mjesta, bolje i raditi u marketingu neke tvrtke
nego tovariti ugljen, razmilja mnogi posloprimac. Meutim, tvrtka koja skoro nikada u
svojoj povijesti nije imala marketinki odjel kao
svi ostali, da se nae, ve su od vrha nadolje svi
marketinki Lakademonjani, Delte, Spetsnaz,
marinski 1st Recon i MARSOC to je Apple.
Dobro se sjeam kada su prije 20 i kusur
godina uvjerili svoju vjernu sljedbu da je jedan megaherc na Motoroli (MC 68xxx serija
procesora) jednak dva megaherca na Intelu!.
Tada je, naime, Apple jo bio na Motorolinim
procesorima, dok je ostatak svijeta furao
dvostruko breg Intela, ali i dalje su uspijevali
prodati mantru o jedan kao dva. Sjeam se
svojih dragih kolega, macovaca iz tog doba
(rana redakcija Buga ih je bila puna) kako gorljivo brane Appleov odabir glavnog procesora.
Kada se pojavio PowerPC takoer revolucija, nema takvog procesora u galaksiji, iako
na svim testovima, ne vidi se da je bolji od
Intelovih parnjaka. Kada su na kraju preli
na Intelovu platformu, vjernoj sljedbi je

objanjeno zato je ba tada dolo vrijeme za

takav potez i zato je Appleov PC ba onaj PC
koji treba kupiti, a ne onaj na kojemu se vrte
Windowsi ili neto tree.
Kada se pojavio prvi iPhone, u startu tehnoloki inferioran nekolicini ve postojeih
smartfona drugih proizvoaa, opet je Apple
objasnio zato je to ono to kreativci (svi
Appleovi korisnici sebe doivljavaju kao kreativce - nema meu njima dosadnjakovia,
budala, idiota koji s ajfonima pie po cajkama
sve sam go kreativac do kreativca...) trebaju
imati. I ovi su ga nabavili.
Svi oni tehniki navudreni koji su zapali u
tehniku (pretjeranu) analizu usporednih
karakteristika Appleovih proizvoda s konkurentskim parnjacima opet su (smo) dokazali da
smo u krivu. Appleov megaherc uvijek vrijedi
kao tua dva, piksel kao tuih dva ili etiri, a
sat trajanja baterije kao pet sati tue baterije
na pametnom satu.
Najnoviji Appleov proizvod koji je tehniki
totalno neimpresivan i za koji mi moj tehniki
i analitiki dio govori da ne bi trebao uspjeti
je svakako Apple Watch. Dolazi u tri osnove varijante (Sport, Apple Watch i Edition)
plus beskonano mogunosti kombiniranja
nadograivanja remena i finia. Ima i malu
baterijsku autonomiju i to u odnosu na druge
pametne satove na tritu koji i sami imaju vrlo
malu baterijsku autonomiju u usporedbi s glupim elektromehanikim satovima. Prodajna
cijena mu je nekih pet do 60-tak puta vea od
proizvodne i u mnogim segmentima kaska za
mogunostima koje nudi konkurencija.
Kad sam u svibnju ove godine pisao ovaj komentar za Bug Online, bio sam siguran da usprkos
svim tehnikim nedostacima, Appleov sat mora
uspjeti jednostavno zato jer dolazi iz Applea.
Moja argumentacija za ovakav zakljuak bila je
da nije stvar u tome koliko je neto stvarno dobro, ve u tome da uspije uvjeriti potencijalnu
publiku da e se oni s tim proizvodom osjeati
dobro. Tehnologija Apple Watcha je taman
toliko dobra koliko je potrebno, ali Appleovi
marketinki specijalci upravo izvode svoj marketinki ekvivalent Operacije Entebbe ili spaavanje
Maersk Alabame iz kojega e izai kao premoni
pobjednici uvjerivi milijune da im treba ba
Appleov pametni sat ni pretjerano tehnoloki
napredan, ni pretjerano lijep, ni s posebno dobrom baterijom, ni posebno pristupaan.
Meutim, ispalo je po najnovijim trinim
analizama da se Appleov sat ipak ne prodaje
dobro, dodatnim arenim remenima usprkos?
Prvo to, pa onda grki referendum... Ima li ipak
nade za ovjeanstvo?

[ reportaa ] zagreb - taipei

Na posjet najveem azijskom ICT sajmu, Computexu,

svake se godine odluuje
sve vie Europljana. No
da biste do Computexa
doli, pogotovo ako ste iz
malene zemlje kao to je
naa Hrvatska, potrebno
je prevaliti poprilian broj
kilometara
Metro u Taipeiju jeftin je, klimatiziran, toan i
vrlo ist. Na stanicama i u kolima vlada savren
red ak i za vrijeme najveih guvi ljudi
pristojno ekaju u redovima

14 / BUG2 LJETO 2015.

China Airlines nacionalna je Tajvanska zrana kompanija ije smo usluge koristili na
ovogodinjem putu na Computex. Na dugim rutama operira flotom Boeinga 747-400

kako to izgleda
putovati na
Computex?
Denis Arunovi

Put na Computex jo prije par godina zapoinjao je s nabavkom vize.

S obzirom na meunarodni status
Tajvana odnosno Republike Kine, to je izvorno
ime ove drave, jedine dvije opcije za hrvatske
dravljane bile su kontaktirati predstavnitvo
u Austriji ili Maarskoj te potom ili osobno
ishoditi vizu. Primijetite da ne spominjemo
ambasadu ve samo predstavnitvo. Naime,
Maarska i Austrija, poput veine drava nemaju razvijene normalne diplomatske odnose
s Tajvanom. Razlozi za to seu jo do doba
Drugog svjetskog rata koji je zavrio s Kinom
podijeljenom na dva tabora vei komunistiki i manji republikanski. Republikanci su
u konanici 1949. godine izgubili rat i povukli
se na veliki otok pod imenom Formosa (od
portugalskog Ilha Formosa Lijepi otok), svega
180 kilometara udaljen od kontinentalne Kine.
Skuter je vjerojatno najpopularnije prometalo
u Taipeiju. Svi voze nekakve neugledne krntije
i bore se za svoje mjesto pod suncem svim
dostupnim metodama

I premda je minijaturna Republika Kina

inicijalno dobila i svoje mjesto u Ujedinjenim narodima, ak i u Vijeu sigurnosti,
1971. godine iz obje je organizacije izbaena, a njeno je mjesto zauzela Narodna
Republika Kina. Danas je Tajvan u nekakvom statusu quo uspijeva se oduprijeti
elji Kine da se vrati pod njeno okrilje, a
s druge strane nije u stanju postii punu
suverenost pod imenom Tajvan jer Kinezi
dre prste na okidau.

Maratonske rute

S obzirom na to da graanima EU nije

potrebna viza, jedina prepreka za dolazak
na Tajvan je odgovarajua avionska karta
odnosno, u naem sluaju, vie njih. Malo
zemalja ima izravnu liniju prema Taipeiju, a
kamoli jedna dravica kao to je Hrvatska.
Najea ruta je preko Njemake odnosno
preko velike zrane luke u Frankfurtu, no
postoje i neke alternativne rute koje su
kompliciranije. Konkretno, ove godine
u Taipei, glavni grad Tajvana, letjeli smo
preko Frankfurta dok smo na jednom
od ranijih puteva ili preko Amsterdama
i Kuala Lumpura. Potonja ruta znatno je
2015. LJETO BUG2 / 15

[ reportaa ] zagreb - taipei

Tajlandska masaa nogu je vrlo popularan nain oputanja

u Taipeiju. Jedini problem je to su saloni za masau tijekom
Computexa dupkom puni i teko je dobiti slobodno mjesto osim ako
se za rezervaciju nije pobrinuo lokalni poslovni partner

Nakon dolaska u Taipei preporuljivo je nabaviti EasyCard karticu.

Rije je o RFID kartici koja se puni na automatima, a omoguava
beskontaktno plaanje u javnom prijevozu te razliitim trgovinama i
javnim ustanovama

Dobrodoli u saunu

Taipei je izuzetno siguran grad po kojem se bez bojazni moete etkati u gluho doba noi bez
bojazni od toga da ete doivjeti neugodnosti

dua, no i zanimljivija s obzirom na to da

se u Kuala Lumpuru na let dosta eka to
otvara mogunost posjeta samom gradu.
ak i kraa ruta preko Frankfurta iznimno
je duga. Toan broj prevaljenih kilometara
teko je izraunati jer avioni lete specifinim rutama koje u sluaju puta na Tajvan
dodatno komplicirane odnosom s Kinom.
Ranije su avioni tajvanske dravne kompanije Air China u potpunosti zaobilazili kineski zrani prostor, dok je danas situacija
bolja. Kaemo bolja, ne idealna jer nam se
ini da neka ogranienja i dalje postoje
kad smo letjeli za Tajvan uredno smo preli
preko kineskog teritorija, junih provincija
16 / BUG2 LJETO 2015.

Yunnan i Guangxi. S druge strane, prilikom

povratka posve smo zaobili kineski teritorij, preletjevi preko June Koreje i Rusije.
Kombinirani letovi do Taipeija trajali su
14 i pol sati, a od Taipeija do Zagreba, sat
vremena vie. Otprilike se radi o putu od
10.000 km.
Kao to moete i pretpostaviti, letenje
na ovakvim relacijama u ekonomskoj klasi
nije ba najugodnije iskustvo, pogotovo
ako ste visoki 190 cm poput autora ovih
redaka. Lake je ako se uspijete doepati sjedala s vie mjesta. Takva je teko
uhvatiti jer je rije o mjestima uz izlaze za
sluaj nude.

Nakon slijetanja u Taipei, prva stvar koja e

vam postati jasna pri izlasku iz aviona je da je
ste doli u zemlju s tropskom klimom. Zrak je
zbog goleme koliine vlage vrlo teak, a to je
dakako kombinirano s visokom temperaturom.
Kie su ovdje vrlo este i obilne, no kako je istovremeno i vrlo vrue, sva voda vrlo brzo ispari,
a ciklus se ponavlja. Tajvanci se protiv vruine i
vlage bore instalacijom tisua klimatizacijskih
ureaja koji su postavljeni praktiki svugdje i
podeeni na vrlo niske temperature recimo
19-20 stupnjeva. Da Tajvanci pretjeruju s klimatiziranjem dovoljno govori podatak da je
drava propisala minimalnu temperaturu klima
na javnim mjestima, no ovih se pravila malo
tko dri. Ovo ujedno objanjava zato mnogi
Tajvanci nose odjeu koja nije ba primjerena
tropskoj klimi.
Zrana luka Taoyuan udaljena je 40-ak
kilometara od samog Taipeija, a ovaj je put
mogue prevaliti busom, taksijem ili pak hotelskim prijevozom. Bus je uvjerljivo najjeftiniji
i ne puno manje praktian od ostalih oblika
prijevoza. Naime, bus vozi do centra grada
odnosno glavnice stanice koja je ujedno i
sjecite nekoliko linija metroa koji predstavlja
izuzetno efikasan, jeftin i u konanici ugodan
nain prijevoza kroz cijeli grad.
Za razliku od javnog prijevoza u naem
glavnom gradu, metro se u Taipeiju plaa
po prijeenom putu odnosno broju stanica.
Takoer je iznimno toan (doslovno na minutu) i iznimno ist. Posjetiteljima Computexa
putovanje metroom olakano zbog toga to
kartica koja slui za ulazak na sajam vrijedi i
kao trodnevna propusnica za metro. Ako vam
metro nije po volji, dostupni su taksiji, ali i Uber
koji u Taipeiju osim standardnih Uber Black i
Uber-X vozila nudi i prijevoz skuterima inae
najomiljenijem tajvanskom prometalu.

studiraj

IT

Prijave

jesenski upisni krug do 22.9.2015.

na www.vsite.hr

Studiji

180 ECTS-a Preddiplomski

struni studij
120 ECTS-a Specijalistiki
diplomski struni studij

Kontakt

tel. 3764 200

e-mail referada@vsite.hr

1 student = 1 laptop
Visoka kola za informacijske tehnologije, Klaieva 7, Zagreb

[ skupovi ] MineCon 2015

bojno polje
ExCel London

vedski Mojang, nakupina geekova koji su sloili jednu od najuspjenijih igara u

povijesti to je dokazao na najjednostavniji mogui nain prodao se Microsoftu za 2,5
milijarde dolara. Njihov Minecraft je i dalje magnet za masu oboavatelja, a poetkom
srpnja njih deset tisua se okupilo na velikoj konvenciji - MineCon u londonskom ExCelu,
gigantskom izlobenom prostoru na dokovima Temze. I mi smo bili tamo
18 / BUG2 LJETO 2014.

GENERALIJE O MINECONU
Par suhih podataka koji e vas izbezumiti:
Cijena upada: 129 funti
Broj posjetitelja: ravno 10 tisua
Broj zemalja iz kojih su posjetitelji doli: 73
Mjesto odravanja: ExCel London, 87 tisua kvadrata prostora
Datum odravanja: 4. i 5. srpnja
Cijena Minecrafta: 19,95 eura doivotno
Broj prodanih igara za PC i Mac: preko 20 milijuna
Broj prodanih igara za Xbox: preko 10 milijuna
Broj registriranih korisnika: preko 100 milijuna
Mojang je prodan Microsoftu 2014. godine za 2,5 milijarde dolara

Damir Klemeni

Minecraft je poharao svijet svojim

jednostavnim sueljem i dovoljno
jednostavnim/kompliciranim nainom igranja da privue veliku koliinu igraa svih dobnih skupina, od petogodinjih
klinaca pa sve do djedica respektabilnih
godina. Jedan od njih je i moj sin, desetogodinjak koji je imao dovoljno upornosti
da me natjera na nezamislivo pokuaj
kupovine karata za ovogodinji MineCon
koji se odrao u londonskom ExCelu.
Tata kao tata, novinar koji je navikao da
se takve stvari ne plaaju, zatraio je akreditaciju i dobio laganu odbijenicu Mojanga
u stilu sorry, ali mi elimo da svi fanovi
imaju istu ansu, prodavat emo 10 tisua
ulaznica u dva dana, svaki dan po pet tisua, pa okuajte sreu. Dobro, rekoh, idemo

probati prvi dan je bio, kako bi se lijepo

reklo u argonu, epic fail. Tata se ulogirao
i nakon 14 sekundi ekanja na red ugledao
crvena slova na ekranu SOLD OUT.
Suze i nevjerica mladog oboavatelja
Minecrafta uzrokovale su bolje pripreme
za drugi dan etiri laptopa na stolu,
mahnito klikanje i za desetak sekundi tata
je bio unutra, u djejem raju, a sve to sam
trebao napraviti bilo je ukucati broj kartice
i oprostiti se s 258 funti, koliko su kotala
dva upada ...
Na stranu kupovina najjeftinijih avionskih
karata i upucavanje frendu s prekrasnim
stanom u predgrau Londona koji ima
sobu vika, subota 4. srpnja bio je Dan D
za fanove, a sveano otvaranje poelo je
u 10.30.
Put je bilo najlake pronai, jer je klinaca
s majicama Minecrafta, maskama, mae-

vima, pijucima i kartonskim kutijama na

glavi bilo je dovoljno po gradu da im se
jednostavno prikljuite i nakon cca sat
vremena stignete pred ExCel, ogledalo
snage britanskog kapitalizma i smisla za
organizaciju. Naravno da nije bilo dugog
ekanja, likovi su smartfonima skenirali QR
kodove na isprintanim kartama i odmah
vas opremili s goodie bagom, akreditacijom
i narukvicom.
Atmosfera je ve u redu bila nabrijana.
Iza nas je hrpa Amera starih od 15 do 19
godina odbrojavala sekunde do otvaranja
vrata gledajui na svoje smartphone?! OK,
to je bio samo uvod, jer je sveano otvaranje odrano u dvorani koja prima cca tih 10
tisua ljudi, a svi su stolci bili zauzeti petnaest minuta prije ceremonije otvaranja.
to rei kad tolika gomila ljudi pone urlati 10, 9 ...? Nita, zaepi ui i pokuaj togod
2015. LJETO BUG2 / 19

GAMERSKO RAUNALO
VRHUNSKIH PERFORMANSI
ZA BESPRIJEKORAN
DOIVLJAJ.
Samo za iskusne gamere
ili one koji jednostavno
trae odlino raunalo.

GAMER

Stolno raunalo

HGPC

Gamer Haswell GTX96

IFRA: 085084
PROCESOR: Intel Core i5-4690 Processor
RAM: 8 GB
GRAFIKA: nVidia GeForce GTX960 2GB
HDD: 1 TB SSD: 120 GB
OS: FreeDOS

7.699,00 kn
FREEDOS

1 TB

120 GB

Intel Core i5 procesor

8 GB

POUZDANA RAUNALA ZA SVE ZAHTJEVE

PRIME

B L I TZ

GAMER

U LT R A

BBO

POSLOVNICE:
Zagreb - Av. Dubrovnik 46, Utrine tel: 01 6611 500
Split - Terzieva 5 tel: 021 332 885
Split - Poljika cesta 26 tel: 021 571 412
Vinkovci - Kralja Zvonimira 46 tel: 032 336 062
Rijeka - Uarska 18a tel: 01 6611 516

HGSPOT informatika d.o.o.

Cijene navedene na oglasu ukljuuju PDV i vrijede za gotovinsko, virmansko i jednokratno kartino plaanje.
Ponuda vrijedi do 31.08.2015. ili do isteka zaliha.

WEBSHOP:

E-MAIL:

01 / 66 11 566

webshop@hgshop.hr

[ skupovi ] MineCon 2015

slikati, pazei pritom da ti netko ne izbije
mobitel iz ruke vitlajui maem od pjene,
to sam uspjeno izbjegao, zaustavivi par
zamaha i glavom. Skromnost Mojangu nije
jaa strana, za to imaju i dobre razloge, pa
su nakon desetak minuta hvalisanja pustili
prigodni video za otvaranje (naravno, animirani London napravljen u Minecraftu),
jo se malo hvalili i rekli svima krenite
djeco, praznite roditeljske novanike (ne
ba tim rijeima, ali u slobodnijem prijevodu upravo to).
Merchandising je jedva izdrao prvi udar,
cijene korektne od 20 do 50 funti, a kartice
su se peglale zavidnom brzinom. Kao i u
svim ostalim segmentima, organizacija nije
zakazala, va je raun ispranjen u trenu i
oslobodili ste mjesto sljedeem nesretnom
ocu koji je s tugom u oima gledao kako njegov budet za MineCon (itaj pivce u lobbyju
dok mladac hoda unaokolo) naglo kopni.

Ekipa

Tko je zapravo doao na MineCon? Oni

koji su imali (ne)sreu posjetiti neki XYCon,
znaju da se na takvim mjestima nalazi
arolika ekipa:
1. Klinci s roditeljima cijele obitelji
su rjea pojava, obino je rtva otac koji
svoje potomstvo pokuava drati na
okupu i potroiti to manje novaca, rjee
brina majka koja lako posrne i popegla
karticu kao da je dan rasprodaja u Oxford
Streetu.
2. Klinci bez roditelja od 15 do 19
godina, doao/la s ekipom slinih, svi sve
znaju, imaju svoje maeve i ostali pribor
koji su ponijeli za skupljanje autograma,
cijelo vrijeme igraju mobilni Minecraft
preko zapanjujue brzog besplatnog WiFija dostupnog svima.
3. Geekovi od klasinih trebera s
naoalama preko zabrinjavajue pretilih
podrumskih bia do istetoviranih likova
koji, za divno udo, pristojno putaju
bakice i djecu ispred sebe i s nadmonim
osmijehom ovjeka koji igru zna u duu
truse pive jednu za drugom (po stvarno
izuzetno bezobraznim cijenama)
4. Galerija udesnih odraslih likova
koji, prema slobodnom autorskom
uvjerenju, nemaju ni enu ni djecu, a i
pliani ljubimac bi im umro od gladi dok
su oni gradili svoju zemlju iz snova u
Minecraftu.
Organizatori su se potrudili i dovukli sve
relevantne YouTubere, populaciju koja
predstavlja kratak presjek gore navedenih

likova, jer teko da bi u dvoranu ulo vie

od 500-tinjak posjetitelja da gledaju kako
programeri iz Mojanga igraju Minecraft.
No, kad su najavljeni Stampy i TheDiamondMinecart koji trebaju izvravati zadane
zadatke jedan protiv drugoga, u dvoranu je
odmah uletjelo 5 (slovima: pet) tisua ljudi!
No, tada su mogli profitirati i lovci na
memorabilije, jer je u tim trenucima Expo
bio gotovo prazan (tek tisua, dvije ljudi) i
moglo se napokon stati u red za slubene
MineCon majice koje je dijelio sretni novi
vlasnik Minecrafta, Microsoft. Tata stao u
red, uzeo (jo) dva komada i sad nagovaram sina da ih stavimo na eBay jer su bidovi
ve preko 100 dolara po komadu, da vratim
bar dio uloene love ... sin, naravno, ne da
ni u ludilu, valjda e ih koristiti za stjecanje
statusa meu svojom stalnom ekipom,
mito i korupciju ...
Niti drugi dan nije smanjio pritisak,
tovie, Meet & Greet se oduio do bola
trebalo je ekati tri i pol sata da moete
stati pred omiljenog YouTubera, dobiti
autogram i selfie, pa smo se mi bacili
na manje sigurnu, ali vie adrenalinsku
zabavu ganjanje istih po prostorima u
i oko Exela, to se pokazalo puno boljim
izborom. Rezultat je prilino impresivan:
ma pun autograma vodeih YouTubera i
vrijedi bar 500 baksi na eBayu, ali ni to nee
ii na bidanje, nego na zid zajedno sa svim
ostalim memorabilijama.

Izlagai

ovjek bi pomislio da e naletjeti na hrpu

tandova, no ovdje nije bilo tako tek nekolicina etabiliranih developera koji ive od
raznih skinova i servera koji se naplauju
uzeli su pristojne tandove na kojima su
pokuavali uloviti to vie pretplatnika
raznim igricama i narukvicama, a u sam
ugao dvorane stavili su Indie dio gdje su se
predstavljali developeri malih igrica unutar
Minecrafta koje moete kupiti za par dolara
i malo se zabavljati kad vam dojadi graditi,
primjerice, London, New York ili vae zabito
seoce na Novom Zelandu.
Osim Microsofta, Egmonta i Mattela, prisutni su bili Jazwares i Think Geek s veim
tandovima, a Guinness World Records
stalno je organizirao ruenje rekorda u
najsumanutijim moguim kategorijama
tipa slaganja tornjeva od Lego kocaka
odreene veliine i slinog, no usput je
naravno pokuavao prodati svoju skupu
knjigu za relativno jeftine novce, i ilo im
je prilino dobro.
Sve u svemu, s te strane MineCon nije ba
zadovoljio dobar dio posjetitelja mlae
dobi, no roditelji su bili sretni jer su uspjeli
svesti trokove na koliko-toliko prihvatljivu
razinu.

Redovi

Kako je lijepo na sveanom otvaranju

izjavila efica marketinga Mojanga (ustoli2015. LJETO BUG2 / 21

[ skupovi ] MineCon 2015

YOUTUBERI
Famozni YouTuberi pokorili
su MineCon i vratili svaku
lipu (penny, dolar) uloen
u njihovo dovoenje. Ma
kako geeky izgledala veina
njih, bili mali ili veliki, klinci
ili zgodne cure (o da, ima i
toga), svaki trenutak meu

oboavateljima bio je iskustvo

koje mogu prepriavati
unucima. im bi neki bio
prepoznat, nastajao je pravi
stampedo za autogramima i
selfiejima.
tovie, drugi dan pred kraj
je njih etiri-pet izalo u

Dolazak Youtubera na konvenciju ParkerGames okruen oboavateljicama i

zatitarima

etnju na oblinju livadu i

oko njih se u trenu stvorilo
cca tisuu oboavatelja, tako
da su po njih doli zatitari
kako bi ih odvukli natrag u
dvoranu. Kako je veina tih
oboavatelja bila bez love za
upad, YouTuberi su zaradili
opaki street cred i respect jer se
nisu dali u dvoranu, nego su
natjerali zatitare da naprave
red kako bi svi mogli dobiti
njihove autograme. Drutvene
e mree odraditi ostalo i
mogu se nadati tisuama
novih pretplatnika na svojim
kanalima ...
Tata nije bio lijen pa je malo
guglao te likove, i evo to se
moe saznati:
Najvie rangirani panelist bio
je CaptainSparklez koji ima
cca 8,7 milijuna pretplatnika
na svom kanalu, uz 1,8
milijardi pregleda videa, slijedi

ena netom nakon preuzimanja od strane

Microsofta) uli smo da u Britaniji ljudi
vole stajati u redovima, pa smo odluili
napraviti MineCon u Londonu, mi smo
se uvjerili u istinitost tvrdnje. Zapravo,
odlazak na ovakvu konvenciju uvijek se

22 / BUG2 LJETO 2015.

svodi na istu stvar, ekanje u redu: za klopu, cugu, potpise, merchandising, ulazak
u dvoranu, bilo to. Srea to se ne radi o
bajkerskoj konvenciji, jer ovdje su svi bili
maksimalno disciplinirani, ak i u toaletu, a
sve po istom principu stane u red, igra

TheDiamondMinecart s
gotovo 7 milijuna pretplatnika
i preko 3,5 milijarde pregleda
videa, a na treem je mjestu
Stampy sa 6 milijuna
pretplatnika i 3,7 milijardi
pregleda videa ove cifre su
i za Gangnam Style vie nego
konkurentne.
Ako vam se od brojki zavrtilo
u glavi, imate pravo ti
likovi zarauju opaku lovu,
a posao koji rade ini se
zabavnim i bezazlenim, no
nije ba tako jednostavan.
TheDiamondMinecart je u
dijelu svog panela posveenom
pitanjima i odgovorima
blagoglagoljivo razgovarao
s publikom i procijenio da
mu treba cca 7 sati posla
za jedan video od desetak
minuta ovjek je Britanac
u kasnim dvadesetima, s
diplomom iz vizualnih medija i
velikom ljubavi prema igranju.

neto na mobitelu, doe na red, obavi i

nastavi se igrati. Minecraft, naravno.

Organizacija

Ve sam ih nahvalio, ali stvarno moram

Commonwealtha i engleski im
ba nije bio najdrai predmet
u koli. Doe vam da se raznjeite kad vam se neko obrati
cockneyem ili naletite na lika na
informacijama koji je pljunuti
Begbie iz Trainspottinga tvrdi
kotski naglasak, faca lokalnog
razbijaa, uz lagani dodatak
susretljivosti koji mu je ipak
priskrbio posao (ali e na ik
pauzi pred ExCelom svejedno
demonstrirati svo bogatstvo
psovki ponosne kotske nacije).
Kad se sjetim INmusica ili neke
druge manifestacije sline magnitude u Hrvata, doe mi da
odvuem organizatore za uho
na neto ovakvo. Da, sve se moe napraviti brzo i uinkovito,
vjerovali ili ne.

Youtuberi s oboavateljima Stampy i iBallisticSquid pod

navalom klinaca

Kombinacija srca, due i mozga

pokazala se dobitnom.
Stampyjeva zarada za 2014.

procijenjena je na 2,3 milijuna

dolara, a TheDiamondMinecart
imao je tek neto manji broj

jo iako je pojam tipina britanska gostoljubivost potpuno nepoznat i, vjerojatno, nepostojei, svi su bili maksimalno
ljubazni i susretljivi. Gomila ljudi u zelenim
majicama s natpisom Agent na leima bili
su svugdje, radili red, pomagali kome god

pregleda i zaradu, pa vi sami

zaposlite kalkulatore i vidite
isplati li se igrati Minecraft.

je trebalo i, sve u svemu, bili jako dobri i

fini. Mali problem u cijeloj prii je injenica da ih je prilino teko razumjeti, no to
je boljka Londona koja nadilazi MineCon
ini vam se kao da tamo ive iskljuivo
ljudi koji su juer stigli iz neke zemlje

Uspjeh ili ne?

Na kraju, isplati li se organizacija ovakvog uda? Ako znamo

da je planulo 10 tisua karata
po 129 funti komad (nema popusta, nema press upada, nema
nita plati i ui), preko milijunia funti
sigurno je kapnulo, nakon to se oduzme
provizija koju uzima Eventbrite. Neka lova
pala je i od merchandisinga, no trokovi
postavljanja malog milijuna Xboxa i PC-a na
kojima su cijelo vrijeme konvencije trajali
ivi turniri, iznajmljivanja dobrih 60 tisua
kvadrata izlobenog prostora dva dana i
ostali popratni trokovi vjerojatno su pojeli
svu tu lovu.
Sudei po snimkama s prolih MineCona,
tamo je bilo puno vie merchandisinga i
naina otimanja love, dok je na ovom bila i
golema livada (brat bratu tisuu kvadrata) s
velikim ivotinjama iz Minecrafta, besplatne igre kao na nekom seoskom sajmu i
sline stvarice koje su pokazale da Europa
ipak nije tako sjajno trite kao SAD.
Ipak, kad je u pitanju Microsoft, sigurno
je da e znati jako dobro naplatiti sve kroz
Minecraft, iako su tu, budimo poteni, od
preuzimanja bili vrlo diskretni i nisu radili
nagle ili velike promjene.
Sve u svemu, iskustvo koje treba imati u
ivotu malac e jo par godina biti glavna
faca meu frendovima (dok ne preraste i
zadnju majicu koju ne eli staviti na eBay)
i imati uspomenu koju moe prepriavati
desetljeima, a tata je shvatio da su gameri
uenje u svijetu i da lova lei na internetskoj
cesti, samo je treba znati pokupiti ...
2015. LJETO BUG2 / 23

[ trendovi ]

proljee hrvatskog
crowdfundinga
Ovo proljee, Hrvati su definitivno poludjeli za crowdfundingom
nikad vie kampanja, nikad vie akcije, nikad vie potrage neki bi
rekli i pohlepe za podrkom. Naalost, kvantitet nije donio i kvalitet
velik broj kampanja rezultirao je i veim postotkom neuspjeha
Oleg Matruko

Prema podacima najveeg hrvatskog

gurua za crowdfunding, Hrvoja Hafnera, lani je tek oko treine hrvatskih
kampanja bilo uspjeno. Ove godine, ako je
suditi po proljetnim crowdfunding kampanjama, taj e postotak biti i osjetno nii. Loe
kampanje imaju dalekosean efekt naime
svima nam u interesu treba biti da Hrvatska
ima visok postotrak uspjenosti kampanja, da
na mrei ne ostavljamo dojam nekih jadnika
treeg svijeta koji ne znaju sloiti dobar projekt, ve dolaze samo icati.
Dobar plan i razrada kampanje tema su o
kojoj se moe, a vjerojatno i treba, napisati
itava knjiga. Ovaj materijal zamiljen je kao
pregled, studija sluaja nekoliko hrvatskih
corwdfunding kampanja koje su budile interes
i dizale prainu ovog proljea, pa za generike
i sistemske savjete nemamo previe prostora.
Evo tek nekoliko najbitnijih, bez posebne
razrade.

Zlatna pravila

Ne budite pohlepni. Svi smo itali o kampanjama koje su digle milijune, ponekad
zbog zaista odlinog proizvoda, a ponekad i
na obinu glupost, no na svaku takvu dolaze
stotine solidnih kampanja koje su propale, a
da za njih niste ni uli.
U planiranje uloite ogromnu koliinu
energije i truda, ali NE i novca. Skupo producirani video za kampanju ne znai nuno
i uspjeh. Po mom je miljenju bolja iskrena i
osobna kampanja, s malim ili apsolutno nikakvim budetom, nego hladna korporativna,
previe profesionalna spika. Naravno, ovo ovisi
o cilju, platformi i konanom proizvodu ili usluzi ako radite neto, na primjer, za bankarsku
industriju, onda crowdfunding moda uope i
nije platoforma na kojoj se trebate okuati? Idite
direktno investitorima i potencijalnim kupcima.
24 / BUG2 LJETO 2014.

Kad kampanja krene, brinite oko nje kao

oko malog djeteta redovni apdejti, osobne
zahvale podravateljima, personalizirana
komunikacija s potencijalnim i postojeim
sudionicima, novi perkovi (ali i po potrebi
skidanje starih koji ne idu dobro).
Pristup posjetiteljima, kroz tekst, video
i fotke MORA biti maksimalno osoban i
iskren. Ako ste introvertni, ili ste grupa ljudi
koja ne eli nikog gurati na elo kolone morat
ete nekako rijeiti taj problem. Nemojte icati
zgodnu frendicu ili koristiti daleko poznanstvo
s Ivom ulenti da vam ona, kao profi TV lice
vodi video, to ne ljaka (Iva, konkretno, ma
koliko bila simpatina, ima lo prosjek uspjenosti kampanja kojima pomae). Skupite hrabrost, budite loi, nefotogenini i netelevizini,
ali geekovski iskreni i strastveni. Ako ste grupa
jednakih u videu se pojavite svi, ali ipak izaberite jednu osobu koja e govoriti u kameru
malo vie od ostalih.
Zadnji savjet je oigledan kad kampanja
zavri, svoje kupce i podravatelje tretirajte
kao kraljeve to bra, efikasnija i kvalitetnija isporuka nagrada, osobne zahvale, par
mailova, a ako uz sve moete ubaciti i neki
nenadani freebie (besplatnu nagradicu) tim
bolje. Time osiguravate grupu ljudi koja e o
vama priati lijepo znancima i na Internetu, te
biti zaineresirana i za va naredni proizvod i/
ili kampanju.
Ovo su zaista maksimalno pojednostavljeni
savjeti, koji vam se moda ine i oiglednima,
ako imate iskustva s medijima, prodajom
ili crowdfundingom. Ipak, iznenadili biste
se da vidite koliko se Hrvata baca u ocean
crowdfundinga bez da se pridrava ak i ovako
jednostavnih dogmi.

Dojmovi i iskustva

Iznijevi ovo, okrenimo se aici kampanja

koje sam odabrao za ovaj pregled Hrvatskog
CF proljea 2015. Vodite rauna da su sve

prikazane kampanje relativno uspjene, neke

dodue zbog fixed funding modela nisu dobile
ni kune, ali se nisu ba do kraja izblamirale.
Uz ove, znam i za barem desetak kampanja
koje su, bez ublaavanja potpuni debakl i
katastrofa, ali na njih se neemo osvrtati. Drugi
put neka pitaju za savjet na vrijeme.
Predstavit emo: kampanju za knjigu Ive pigela
European Startup Revolution, projekt MashMe
tvrtke DivIT, fotografski festival Organ Vida, torbu
za gadgete Baggizmo, projekt solo jedrenja preko Atlantika Slobodana Velikia, i moju vlastitu
kampanju za foto ekspediciju na Pamir.
Baggizmo je, kad se sve zbroji i oduzme, bio
vjerojatno najuspjenija hrvatska kampanja
ovog proljea, ef tima Ladislav Juri sumira
dojmove:
Kampanja na Kickstarteru je nadmaila
naa oekivanja. S obzirom da smo Baggizmo
lansirali u kategoriji produkt dizajna, Baggizmo je ostvario izvrsne rezultate. To potvruje
vie od 380 podravatelja od kojih smo dobili
izravno miljenje o samome proizvodu. Dakle,
pored toga to smo na Kickstarteru pokrenuli
prodaju i promociju proizvoda, testirali smo
ga spram njegove ciljne skupine te dobili i niz

Slobodan Veliki
eli prejedriti
Atlantik, solo

drugih pozitivnih informacija. Openito smo

preciznije saznali tko su nai klijenti, koje je
trite reagiralo na koji nain te da li je dobro
postavljena cijena proizvoda s obzirom na trite. Kontaktirani smo od nekolicine distributra,
investitora te drugih pojedinaca koji su uvidjeli
trini potencijal projekta.
Jedan od glavnih nedostataka kampanje,
bio je lo odabir slanja, shippinga. Zbog
kompleksnosti proizvodnje i odabira materijala, nismo mogli dostavu proizvoda staviti u
cijenu. Svakom tko pokree kampanju toplo
preporuam da dostavu ukljui u cijenu, jer je
podravateljima lake odrei se iznosa,
Posebno sam ponosan na injenicu da se
Baggizmo, kojeg smo razvijali sa strau i
uvjerenjem u njegovu kvalitetu upisao u
listu uspjenih crowdfunding kampanja iz Hrvatske. Uspjeh je nemjerljiv i daljeko vrijedniji
od ukupno skupljenog iznosa. Dokazali smo
sebi, naim partnerima, podravateljima i
cijeloj naciji da se i u Hrvatskoj moe napraviti kvalitetan, vrlo poeljan dizajn proizvoda
koji e biti prepoznat u svijetu. Zavretkom
kampanje Baggizmo pria tek zapoinje,
poveavamo proizvodnju, gradimo distribuciju

kroz partnere, traimo investiciju da ubrzamo

osvajanje trita, prednarudbe e krenuti
odmah po zavretki kampanje, a na razvoj
moete pratiti registracijom za primanje naeg
newslettera, lajkanjem nae Facebook stranice
a sve to i mnogo vie na getbaggizmo.com.

One man band. Ne moze se sve sam, na

vrhunskoj razini, uz klasian posao i ostale
ivotne obaveze. Dok traje kampanja to mora
biti jedini fokus, ima 30, 40, 60 dana i onog
asa kad otkuca zadnja minuta, to je to. Nema
poslije, drugi tjedan, naknadno. Mene je najvise muila izloenost prema medijima i este
obveze prema njima. Inae im ne vjerujem,
vrlo ogranieno ih konzumiram, ali bez njih ne
moe nita i nema smisla ni ii u kampanju.
Osim medija, tu su socijalne mree, kontakt sa
irim krugom poznanika. Ako nisi prirodan u
baratanju socijalnim mreama i ako ti to nije
est nain komunikacije sa vanjskim svijetom,
nadji nekoga tko jest da to ini umjesto tebe.
Druga loa stvar meunarodni mediji. Iako
sam imao obeanja od svojih meunarodnih
kontakta da ce popratiti kampanju, nisu svi
odrali rije i nedostajalo je panje stranih
medija. Nije lako doi do stranih medija, treba
dobro pripremiti teren.
Dobro je bilo vie stvari. Vizualni identitet
kampanje zahvaljujui Marini Andrijasevi i Sanjinu Staniu, odaziv korporativnih sponzora,
filtriranje kruga ljudi na one koje te podravaju
(80%) i one kojima smeta (20%). Lake se ide
kroz ivot bez tih utegia. Dobro je bilo to
sam upoznao hrpu zanimljivih ljudi, s kojima
u raditi na nekim projektima u budunosti.
Sve u svemu, sjajno iskustvo.
Ako netko hoe pomoi, moe preko udruge
RI sailing team, jo nisam skupio svu potrebnu
lovu za kupnju broda, nedostaje jos 1/3. Idui
put svakako formiram tim, koji je motiviran
i zna sto radi, a naredni koraci za prelazak
Atlantika su pronalazak sponzora i na jesen
kupnja broda i poetak priprema.
Kickstarter kampanja za MashMe zavrila je
neuspjehom, komentira Jerko kori iz DivIT-a:
Kad smo odluili crowdfundati MashMe
nismo ni zamiljali koliko nas posla oekuje
po tom pitanju. Razgovor s potencijalnim
kupcima prije kampanje istaknuo bih kao
najbitniji segment u crowdfundingu. Bitna

Morski vuk

Slobodan Dado Veliki

morski je vuk iji je srednjoroni plan preploviti
Atlantik solo. I o ovom bi se
podvigu mogla (a moda
jedan dan i hoe) napisati
knjiga, no pogledajmo prvo
njegove savjete i iskustva
vezano za crowdfunding.
Kampanja je bila jedno
sjajno iskustvo. Kao ocjenu
kampanje i onoga koji ju
vodi, sebi bi dao 3 do 4, to
i prilii 80% dostignutoga
cilja. Kako i sam pokuavam
uvijek napredovati, prvo da
krenem od toga to sam
napravio loe.

Kampanja za MashMe nije poluila uspjeh, ali nam je ostavila

korisne lekcije

2014. LJETO BUG2 / 25

[ trendovi ]

Baggizmo

European
Startup Revolution
Opis: knjiga
o evropskim
startupima
kolumnista Mree Ive
pigela
Platforma: Indiegogo
Traeni iznos: 8.192 eura (igra s multiplikatorima
broja 8)

Opis: posebno dizajnirana torba za dnevne

potreptine i gadgete
Platforma: Kickstarter
Traeni iznos: 35.000 USD
Ostvareni iznos: 44.120 USD
Stvarno realizirani iznos: preko 40.000 USD
Odlian video, tekst, razrada perkova (nagrada)

Ostvareni iznos: 12.201 eura

Stvarno realizirani iznos: oko 11.600 eura (minus
naknade PayPalu, kartiarima itd)
Odlina meunarodna i domaa umreenost
autora koji se nije libio potegnuti ugled i veze,
zanimljiva tema knjige, profi video, iako moda ak i
vie profi nego je nuno, na Indiegogo uspjene
kampanje traju i nakon zavretka

Gotovo nita, osim to video nije bio spreman

prvog dana kampanje nego nakon par dana

Kampanja je imala nekoliko "mrtvih" perioda, ali u

principu nita bitno

Dojam: Zasad najbolja hrvatska crowdfunding

kampanja ove godine

Dojam: Odlino voena kampanja, iz koje se moe

uiti

je ta inicijalna skupina ljudi unaprijed zainteresirana za proizvod koji e biti spremna

podrati vas na samom poetku. Naalost u
tim trenucima nismo tome pridavali dovoljno
panje i prekasno smo tome pristupili na
adekvatan nain.
Na fokus je bio na dobivanju objave na
svjetskim poznatim tech portalima to nam je
i uspjelo. Uz veinu hrvatskih medija MashMe
kampanja bila je popraena od strane Mashablea, Tech Cruncha, Wired UK, Wired Japan,
Digital Trends, Fox 5 NY i 3D Total i jo 30ak manje poznatih portala iz Japana, Kine, Argentine,
panjolske,vicarske, Austrije, Rusije i SAD-a.
Nakon svih naih napora i 33 dana kampanje
uspjeli smo ostvariti ciljeve osim onog financijske prirode. Dobili smo veliku koliinu povratnih informacija, puno interesa za koritenje
aplikacije i ostvarili kontakte s potencijalnim
partnerima.
Dvije stvari bi promijenili za nau sljedeu
kampanju. Jednostavno ne bi crowdfundali
softver. Nije tajna da najveu prolaznost
imaju hardware i gaming projekti. No stekli
smo dojam da ljudi ne ele unaprijed platiti
neto neopipljivo poput softvera. Posljedica
crowdfunding softvera su nie cijene perkova
to u kombinaciji s relativno visokim novanim
ciljem povlai neke potekoe za sobom poput
jako velikog broja malih uplata to je iznimno
teko za ostvariti.
26 / BUG2 LJETO 2014.

Tim iza projekta Baggizmo, dosad najbolje hrvatske crowdfunding kampanje ove godine

Fokus na inicijalni community. Kao to sam

ranije spomenuo mi se nismo dovoljno rano
pozabavili s ovim segmentom a itekako je
bitan za jednu CF kampanju. Dovoljno rano
istraite trite, pronaite svoje ciljanu skupinu
i aktivirajte se u njoj, na forumima, Redditu, FB
grupama itd. To su vai kupci i vrlo vjerojatno
e biti strastveni oko vaeg proizvoda i samim
time biti e spremni podrati kada je najbitnije.

MashMe kampanja otvorila nam je oi,

pokazala neke druge smjerove i povezala
nas s partnerima diljem svijeta. Ono sto
mogu rei da MashMe sad iskljuivo nudimo
poslovnim korisnicima jer nam se to nametnulo kao logian put, a za krajnje korisnike
pripremamo neto jako zanimljivo o emu
ete vise moi uti za nekoliko mjeseci.

Marco Polo
Hrvatska do Pamira

Opis: putopis i
fotografije Olega
Matruka s Pamira
i Puta Svile

Opis: Dado
eli solo preko
Atlantika,
u jedrilici
specifine
klase

Platforma:
Indiegogo
Traeni iznos:
2.495 USD (simbolina udaljenost u miljama do
poetne toke ekspedicije)

Platforma:
Indiegogo

Ostvareni iznos: 5.902 USD

Traeni iznos: 25.000 USD

Stvarno realizirani iznos: oko 5.600 USD (minus

naknade PayPalu, kartiarima itd)

Ostvareni iznos: 19.888 USD

Stvarno realizirani iznos: oko 17.800 USD (minus
naknade PayPalu, kartiarima itd)

Dobra umreenost autora, avanturistika,

fotografska i naglaeno osobna kampanja, kakve
imaju prolaz na crowdfunding platformama,
skroman i lako dohvatljiv iznos, na Indiegogo
uspjene kampanje traju i nakon zavretka

Avanturistika i naglaeno osobna kampanja, kakve

imaju dobar prolaz na crowdfunding platformama,
podrka firmi s autoru bliskog rijekog podruja
Prevelik traeni iznos (jer jedrilica je skupa),
kampanja je imala nekoliko "mrtvih" perioda, problem
s objavama u stranim medijima

Kampanja iskljuivo za hrvatsku publiku, s

tekstovima na hrvatskom
Dojam: Fino zaokruena autorska putopisna
kampanja

MashMe

Opis: softver za animaciju

Platforma: Kickstarter
Traeni iznos: 50.000 USD
Ostvareni iznos: 17.039 USD
Stvarno realizirani iznos: 0 USD
Proizvod u visokoj fazi dovrenosti
Slaba komunikacija za vrijeme kampanje,
prevelik traeni iznos, loe rasporeeni perkovi
(nagrade), Kickstarter (to znai fixed funding
neuspjeh znai 0 dolara)
Dojam: Softver sve tee prolazi na
crowdfundingu, ako u pitanju nisu igre
MashMe je traio previe, a Indiegogo bi im
vjerojatno kao platforma bio bolji izbor

Life Atlantic
of Slobodan Velikic

Dojam: Jedna od boljih i ambicioznijih kampanja za

ispunjavanje osobnog sna

Organ Vida

Opis: sedmo
izdanje
meunarodnog
fotografskog
festivala
Platforma: Kickstarter
Traeni iznos: 9.500 CAD (kanadskih dolara)
Ostvareni iznos: 6.348 CAD
Stvarno realizirani iznos: 0 USD
Meunarodni interes, podrka samog Kickstartera
Slaba komunikacija za vrijeme kampanje, slab
poticaj za sudjelovanje onima koji ne poznaju festival
otprije, Kickstarter (to znai fixed funding neuspjeh
znai 0 dolara)
Dojam: Blizu ali nedovoljno, teta za ovaj foto
festival, kojem bi bilo bolje da su ili na Indiegogo
i flexible funding model, koji omoguava
zadravanje prikupljenog ak i ako se ne dohvati
cilj (uz neto vee odbitke dodue)
2014. LJETO BUG2 / 27

[ smartfoni ] LG G4 vs. Samsung Galaxy S6

dvoboj na vrhu
Sve su karte na stolu kada je rije o ovogodinjim flagship modelima
smartfona s Android OS-om i posve je jasno da junokorejski giganti LG
i Samsung predvode gotovo sve trine trendove i diktiraju smjerove
u kojima e se tehnologija mobilnih ureaja dalje razvijati. Ali koji je
izmeu ta dva bolji?

Samsung Galaxy S6
Ekran 5,1, 1440 x 2560
Memorija 32/64/128 GB, 3 GB RAM
Procesor Exynos 7420, octa-core
Dimenzije i masa 143 x 70 x 6,8 mm, 138 g
Cijena 5.999 kn (32 GB)
Kuite od stakla i metala, besprijekoran QHD
ekran, iznimno fluidan ipset, stranja kamera
Nije vie vodootporan i otporan na prainu,
prosjena selfie-kamera
Dojam Ponajbolji smartfon s OS-om Android,
trenutano dostupan na tritu
Ustupio HT i Samsung Hrvatska

28 / BUG2 LJETO 2015.

Staklena pozadina - itavo kuite

je od stakla i metala, a pozadina se vie
ne moe otklopiti kao kod prethodnih modela

Dragan Petric

LG G4 i Samsung Galaxy S6 (i
Galaxy S6 edge) uvjerljivo su
dva najatraktivnija ovogodinja
smartfona koji su se pojavili na
tritu, donijevi puno vee napretke u odnosu na prologodinje modele nego to je
uspjelo flagshipovima preostalih proizvoaa, pa je jasno da je i rivalstvo izmeu LG-ja i
Samsunga, odnosno ova dva njihova aduta,
ove godine dodatno zaotreno.
Zakrivljeni, vei i s mogunou koritenja
konog poklopca LG G4 suprostavlja se staklenom, manjem ali i elegantnijem Samsung
Galaxyju S6 u bitci izuzetno impresivnih
karakteristika, no ipak su izrada i dizajn s
jedne strane te kvaliteta pozadinske kamere
s druge ono na to su i jedan i drugi proizvoa stavili najvee uloge ove godine. To
je rezultiralo time da na tritu imamo dva
izuzetno dobro napravljena i dizajnirana
flagshipa s fantastinim mogunostima
fotografiranja.
Svi drugi proizvoai barem kada je rije
o tim karakteristikama tek trebaju dostii
nove granice koje su postavili Samsung i LG,
a koji od ova dva ureaja odabrati ako elite
najbolje od najboljeg, ovisi, dakako o nijan-

Kona pozadina sa avom po sredini

jedna je od dvije opcije materijala za
koji se kupci mogu odluiti - drugi je plastika s
metalik efektom

LG G4
sama Za neke, bolji e biti LG G4, za one
druge Samsung Galaxy S6, pa u nastavku
donosimo analizu i preporuke kojim eljama
je bolje prilagoen koji ureaj.

1.

Izrada i dizajn

Premium materijali postali su nezaobilazna komponenta najnaprednijh smartfona,

pa je tako Samsung (konano) napustio plastiku i itavo kuite Galaxyja S6 napravio
staklenim, uz iznimnku elegantnog ruba
koji je metalan. Utoliko ureaj doista djeluje
uvjerljivo, mono i dostojno top-klase telefona, no ne moe se ne primijetiti stanovita
doza neoriginalnosti kod dizajna, obzirom
da aparat i dalje dosta nalikuje svojim
prethodnicima, ali i Appleovom iPhoneu.
Konkretno, donji rub koji sadri MicroUSB
prikljuak, 3,5-mm audio prikljuak i per-

Ekran 5,5 (1440 x 2560)

Memorija 32 GB + microSD
Procesor Qualcomm Snapdragon 808 (est jezgri)
Dimenzije i masa 149 x 76 x 6.3 9,8 mm, 155 g
Cijena 5.499 kn
Fantastina pozadinska kamera, suvremen i
jedinstven dizajn i kvaliteta izrade, otrina, realnost
boja i kontrast QHD ekrana
ipset nije onakav kakav oekujemo kod
flagshipa, neprecizno podeavanje svjetline ekrana,
nedovoljna autonomija baterije
Dojam Impresivan pozadinski fotoaparat
i neuobiajeni dizajn glavni su aduti ovog
punokrvnog predstavnika flagship klase
smartfona
Ustupio LG

formacije zvunika gotovo je identian kao

i onaj kojeg ima iPhone 6.
Usprkos tome, Galaxy S6 uvjerljivo je
najljepi Samsungov telefon do sada i
2015. LJETO BUG2 / 29

[ smartfoni ] LG G4 vs. Samsung Galaxy S6

LG G4 se pak moe kupiti s plastinim

poklopcem baterije s metaliziranim efektom ili s konom stranjom stranom. Uz
to je i blago zakrivljen tako da po pitanju
dizajna, u odnosu na Samsung Galaxy S6,
donosi kudikamo veu dozu originalnosti,
uz zadravanje jednake razine uvjerljivosti,
robusnosti i pruanja osjeaja rada s premium ureajem. Ipak, LG G4 je deblji od
Samsungovog flagshipa (9,8 u odnosu na
6,8 mm) i tei (155 grama u odnosu na 138
grama), no ima zamjenjivu bateriju. Tko ne
mari toliko za kompaktnije dimenzije tako
e efektniji, a i praktiniji ureaj imati ako
odabere LG G4.

Prevaga: Blago na LG stranu

2. Ekran

jedan je od najljepih smartfona uope.

Najvea mana koju donosi njegova stakleno-metalna konstrukcija jest to to mu se
stranja strana ne moe otklopiti, pa nema
zamjenjivu bateriju. Nije niti vodootporan
kao njegov prethodnik.

Kada je rije o ekranu, usprkos injenici to

oba ureaja dolaze s gotovo senzacionalnim prikazom slike, Samsung u tom duelu
s lakoom odnosi pobjedu. Oba ureaja
imaju QHD rezoluciju ekrana od 1400 x 2560
piksela, no Samsungov ekran prua neto
veu gustou piksela (577 ppi u odnosu
na 538 ppi kod LG-ja G4), obzirom da mu
je dijagonala samo 5,1 in, a ne 5,5 ina,
koliko ima LG G4. To, dakako, nije razlog
zbog kojeg je Samsungov ekran bolji, ve
tehnologija izrade
Samsung Galaxy S6 tako ima u odnosu na
prijanje godine usavren Super AMOLED
ekran koji oarava svjetlinom, postojanou
kontrasta i saturiranou boja do te mjere
da djeluje gotovo nadnaravno. LG G4 dolazi
s takoer iznimno uvjerljivom i trino rado
prihvaanom IPS matricom, uz neto manje
nadnaravan prikaz boja i tek za nijansu
manje postojan kontrast (razlika se najlake uoava kada se telefoni gledaju dok su
izloeni izravnoj sunevoj svjetlosti) te ne
ba idealne mogunosti kontrole svjetline.
Ipak, radi se i dalje o fantastinom ekranu,
pa nitko nee biti njime nezadovoljan ako
odabere LG G4, no injenica je da Samsung
Galaxy S6 ima najbolji ekran na svijetu.

3. Performanse ipseta

Po jo jednom pitanju Samsung je ove

godine igrao na sigurno, odabravi vlastiti osam-jezgreni Exynos 7420 ipset
kao hardversku podlogu za Galaxy S6. Uz
Mali-T760MP8 grafiki ip i 3 GB RAM-a te
mogunost odabira ureaja s 32, 64 ili 128
GB memorijskog prostora za pohranu podataka Samsungov flagship jami izuzetnu
fluidnost, vrhunske rezultate pri mjerenjima
sintetikim benchmarkovima i ugodan
rad, bez primjetnog zagrijavanja telefona
u praksi. Istina je da Samsung Galaxy S6
nema utor za microSD kartice, pa mu se
memorija ne moe naknadno proiriti, no
ne moe se rei da kupcima nije prueno
sasvim dovoljno izbora po tom pitanju ve
prilikom kupnje.
Uz to, memorija za pohranu podataka je
ista ona koju Samsung koristi u svojim SSDovima, dakle nekoliko puta bra od one koja
za to inae slui u smartfonima, pa je razumljivo da mogunou koritenja microSD
kartica Samsung nije htio kompromitirati
besprijekorne performanse Galaxyja S6.
LG G4 je, s druge strane, iznenadio odabirom Qualcommovog ipseta koji nije
najjai u ponudi tog proizvoaa, ve prvi
iza najjaeg, a radi se o Snapdragonu 808
sa est jezgri. Hardversku platformu ine
jo i GPU Adreno 418, 3 GB RAM-a, 32 GB
memorije za pohranu podataka (to je jedina opcija), ali i utor za microSD kartice
kojima se taj kapacitete moe proiriti za
dodatnih 128 GB. LG G4 svakako nije prvak
na top-ljestvicama raznih sintetikih mjerenja brzine, katkada se i zagrije jae no
to bismo oekivali (to se manje primijeti
ako imamo koni poklopac stranje strane),
ali i dalje se radi o vrlo fluidnom telefonu
koji nikada ne zatrza. Ipak, Samsung Galaxy
S6 svojim ubojitim hardverom uz sve ovo
prua i sigurnost da e ureaj znatno due
ostati jednako fluidan kao i u poetku, u
odnosu na LG G4.

Prevaga: Jako na Samsung stranu

Prevaga: Jako na Samsung stranu

Pozadinski fotoaparat ima razluivost od 16
megapiksela i optiku stabilizaciju slike

Tipka Power i utor za nano-SIM kartice smjeteni su na desnoj strani telefona

30 / BUG2 LJETO 2015.

4. Kamera

5. Softver, baterija, inovacije

Samsung Galaxy S6 i LG G4 imaju dvije

najbolje pozadinske kamere kada je rije
o smartfonima s Android OS-om. Obje
imaju rezoluciju od 16 megapiksela, no tu
slinosti uglavnom prestaju, a kada je rije
o tehnikim karakteristikama, LG-jev G4 za
nijansu obeava vie po pitanju pozadinske
kamere od Samsogovog Galaxyja S6.
Tako kamera kod LG-jevog modela dolazi
s optikom stablizacijom slike po tri osi (u
odnosu na dvije kod Samsunga) te ima
leu s otvorom blende f/1.8 (u odnosu na
Samsungovu leu s blendom f/1.9). LG-jev
fotoaparat uz to donosi i tzv. laserski autofokus te ima mogunost pospremanja
fotografija u RAW formatu.
U praksi su gotovo u svim situacijama
snimke koje nastaju s ova dva ureaja
jednake to znai da su izuzetno dobre
za smartfon, otre, dobro eksponirane i
saturirane, s velikom razinom detalja i malom razinom uma. Ipak, u onim rijetkim
situacijama kada do razlike dolazi, zbog
spomenute blage tehnike superiornosti
kamere LG-ja G4, slike nastale tim ureajem neto su bolje. Radi se, primjerice, o
snimanju objekata koji se kreu u vrlo loim
uvjetima osvjetljenja, kada manualni nain
rada kod LG-ja omoguuje da zadrimo razinu detalja i uma primjerenijim odabirom
naina okidanja.
Slino kao to je u sluaju ekrana vrijedilo
za Samsung Galaxy S6, tako sada vrijedi za
LG G4: taj ureaj naprosto ima najbolji pozadinski fotoaparat na svijetu kada je rije o
smartfonima. Ni oni koji odaberu Samsung
Galaxy S6 nee biti nesretni s pozadinskim
fotoaparatom jer je i dalje fantastian i jedan od najboljih, no ako nekome ni to nije
dovoljno dobro, odabrat e LG G4.

LG je to radio i na prijenjim modelima, a

Samsung je s Galaxyjem S6 odluio softver
uiniti to manje drugaijim u odnosu na
isti Android OS (oba u Lolipop verziji).
Posebnost LG-ja je da na kuitu nema
nikakvih tipki osim na pozadinskoj strani,
pa ga se otkljuava dvostrukim kuckanjem
po ekranu. Takvih praktinih dodataka
softveru LG G4 ima neto vie od Samsung
Galaxyja S6 koji pak svoje posebnosti svodi
na trendovske benefite za korisnika, poput
zdravstvnih i fitness aplikacija temeljenih na
senzorima ugraenim u hardver telefona i
na itau otisaka prstiju. Takvo to LG G4
nema. Ipak, kada se takve inovativne i softverske dosjetke stave na vagu, oba ureaja
nude otprilike podjednako.
Konano, po pitanju baterijskih kapaciteta
telefoni su ponovno u ravnotei. Iako LG G4
ima bateriju s deklariranim kapacitetom od
3.000 mAh, a Samsung Galaxy S6 sa skromnijih 2.550 mAh, u praksi ta razlika uope
nije osjetna. tovie, Samsungov ipset
neto sloenije kontrolira raspodjelu resursa
meu procesorskim jezgrama, pa ako je
koliina razgovora, surfanja i koritenja
multimedije uravnoteenija, baterija e mu
ak pruiti i veu autonomiju nego ona na
LG-ju G4. S druge strane, neuravnoteeno
koritenje, kod kojeg korisnik, primjerice,
preteito surfa Internetom, bolje e rezultate po pitanju autonomije baterije dati
kod LG-ja G4. U svakom sluaju razlike
ionako nisu osobite da bi se bateriju jednog
ureaja mogli proglasiti generalno boljom
od baterije drugog ureaja.

Prevaga: Jako na LG stranu

Zakljuak

Prevaga: Podjednako

LG G4 i Samsung Galaxy S6 dva su fantastina smartfona koji su ove godine pred

konkurente ljestvicu podigli vjerojatno
i vie no to smo se svi nadali. Uz to su i
jedina dva smartfona za koje se to moe
rei kada se uzmu u obzir flagship modeli
svih premium proizvoaa predstavljeni
od poetka tekue godine. Kada se oba
detaljno testiraju, preporuke za kupnju LG-

ja G4 mogu se dati onima koji ne mare za

dimenzije ureaja i logotip na ipsetu, a bitna im je originalnost izvedbe, inovativnost
i besprijekorne mogunosti fotografiranja.
Samsung Galaxy S6 trebali bi odabrati oni
koji ele prepoznatljiv telefon s uvjerljivo
najboljim ekranom na svijetu i performansama hardvera ija je postojanost zajamena
na due staze.

Pozadinski fotoaparat ima optiku stabilizaciju

po tri osi i blendu otvorenu na f/1.8

Blaga zakrivljenost ureaja jedva je primjetna, a telefon nema nikakvih tipki ni na lijevom, ni na desnom rubu

2015. LJETO BUG2 / 31

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

mobilna
visoke
klase
Vodei proizvoai smartfona kunu
se u izvrsne mogunosti kamera na
svojim novim ureajima. Napredni
senzori visoke razluivosti, optika
renomiranih proizvoaa, optika
stabilizacija i razne softverske
tehnike prema promidbenim
porukama jame izvrsnu kvalitetu
slike. No kako se mobilne zvjerke
ponaaju u praksi rame uz rame,
u jednako zahtjevnim uvjetima?
Upravo to smo isprobali u sklopu
ove teme

32 / BUG2 LJETO 2015.

Integracija ozbiljnijih kamera u smartfone kao to

je to uinio Samsung s Galaxyjem S4 Zoom, nije
zaivjela kao trend. Veina kupaca jednostavno
nije spremna rtvovati tanke dimenzije ureaja za
bolju kvalitetu fotki i mogunost optikog zuma

fotografija
Denis Arunovi

Bilo da je rije o nezavisnim

istraivanjima ili podacima
kojima raspolau sami proizvoai smartfona, jedno je
sigurno - kvaliteta kamere
ugraene u smartfon jedan je od najbitnijih
faktora pri odabiru novog ureaja. Tome
nije nita udno ako znamo da je funkcija
okidanja fotki jedna od najkoritenijih funkcija na smartfonu, nakon telefonskih poziva
te brze tekstualne komunikacije SMS-om ili
preko IM aplikacija.
Vodei igrai na mobilnom tritu su davno prepoznali ovaj trend pa gotovo svaka
nova generacija smartfona sa sobom donosi
katkad manje, a katkad vee unaprjeenje
kvalitete ugraene kamere. Dugo vremena
vodea tvrtka u ovom pogledu bio je Apple,
no s vremenom je i konkurencija poela ulagati vie inenjerskih sati, truda i pozornosti
u kameru. U ovom se pogledu, bez sumnje,
najvie istaknula Nokia koja je na nekoliko
modela eksperimentirala ak i s viestruko
veim senzorima nego to se inae ugrauju
u smartfone, a kod svih modela standardno

Smartfoni imaju minijaturne senzore, no zahvaljujui fokusiranom razvoju tehnologije i softvera

mogu ponuditi prilino dobre rezultate

nudi vrlo monu foto aplikaciju koja nudi

ak i snimanje u RAW format.

Prednosti i mane?

DSLR-ovi su
i dalje kraljevi
kvalitete slike, pa ak i ako je rije o
modelima starim nekoliko godina. Dodue,
optimalne rezultate nemojte oekivati bez
fine softverske obrade RAW datoteka

Spominjanje veliine senzora kad govorimo o kvaliteti odnosno mogunostima fotoaparata, nije bez
razloga. Standardni senzori u
smartfonima su inae izuzetno maleni. Primjerice,
povrina senzora stranje
kamere u iPhoneu 6 je neto
manja od 18 mm 2. ASP-C
senzor u Nikonovom D90
DSLR-u (proizvedenom prije
7 godina) kojim su fotkani
mnogi ureaji prikazani na
stranicama Buga, povrine
je 373 mm2. Drugim rijeima,
20,7 puta je vei od malog
Appleovog senzora, a istovremeno ima tek 50% vie aktivnih
piksela (12 naprema 8 MP). Zbog
vee povrine koju zauzima svaki
pojedini piksel, velikom senzoru je
lake skupiti svijetlo, to rezultira s manje
uma kad se koriste vie ISO vrijednosti
(pojednostavljeno - slikanje u loijim svje-

tlosnim uvjetima rezultira iim slikama)

te veim dinamikim rasponom.
OK, sad smo se ve upleli u usporeivanje fotografskih mogunosti smartfona s
DSLR-ovima, a to nema ba previe smisla.
injenica je da smartfon zasigurno nikad
nee moi zamijeniti DSLR ili ekvivalentni
dedicirani fotoaparat jer za to jednostavno
nije dizajniran. DSLR e kupovati oni koje
fotografija vie zanima, koji su spremni nauiti snimati s runim postavkama, investirati
u objektive i satima doraivati svoje fotke
softverski, nakon fotkanja.
Kamera u smartfonu zamiljena je i u
potpunosti zamjenjuje fotoaparate koje
kolokvijalno zovemo idiotima. To su oni
maleni kompaktni ureaji koji funkcioniraju
praktiki preko jedne tipke - one za okidanje. Kao i kod smartfona, od korisnika se
generalno oekuje da uperi foti u eljenom
smjeru i pritisne jednu jedinu tipku dok se
za sve ostalo brine softver.
Prednost smartfona u odnosu na ovakav
kompaktni fotoaparat je to to je uvijek tu,
u depu, spreman za fotkanje ili snimanje
videa. Smartfon ima i vei ekran za pregledavanje rezultata fotkanja, podrava hrpu
aplikacija za naknadno ureivanje fotki
2015. LJETO BUG2 / 33

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Kako do boljih fotki?

Osigurajte dovoljno svijetla. Ako niste vani, najbolje je rairiti zastore

i prii prozoru. Danje, odnosno sunevo, svjetlo je ak i kroz oblake
viestruko jae od obinih arulja koje koristimo u domovima. to je vie
svjetla, to smartfon moe koristiti manju ISO vrijednost, odnosno viu brzinu
zatvaraa, to u konanici vodi otrijim i kvalitetnijim fotkama.

Drite smartfon s obje ruke. ak ako vaa mobilna pila ima optiku
stabilizaciju, aparat e biti znatno mirniji ako ga drite s dvije, a ne
jednom rukom, pogotovo ako posjedujete ureaj vee dijagonale. Dodatna
prednost koritenja obje ruke je to to ete lake okinuti fotku jer e vam jedan
palac biti posve slobodan za okidanje.

Odaberite punu razluivost senzora u postavkama. Veina smartfona

koristi senzore s omjerom stranica 4:3, dok je zbog izduenog formata
ekrana tvorniki definirana nia, odrezana razluivost kako bi slika popunila
ekran. Odabirom vie razluivosti kamera e hvatati vei kadar, a slike imati
vie piksela. Valja napomenuti da postoje mobiteli sa razvuenim formatom
senzora - primjerice Galaxy S6. Kod prebacivanje na 4:3 format znai
smanjivanje broja piksela i degradaciju kvalitete slike.

Iskljuite ugraenu bljeskalicu. Ona je u 99% sluajeva preslaba da

napravi razliku, izbacuje svijetlo izravno, to je u kontekstu fotografije
veliki minus i openito nije previe korisna. Bljeskalicu ima smisla koristiti
samo kad je zaista mrano.

Izotrite kadar. Moda vam se ovo ini kao glup savjet, no sustav za
autofokusiranje na smartfonima treba vremena da odradi posao,
pogotovo ako scena nema kontrasta ili je osvjetljenje loe. Takoer provjerite
na ekranu je li dio slike koji elite izotren - AF sustav nije savren.

na samom ureaju i to je najvanije,

spojen je na Internet, to znai da snimljene fotke moemo odmah podijeliti
sa svojim prijateljima i poznanicima.
S druge strane, dvije su prednosti
kompaktnog fotia u odnosu na smartfon - optiki zum, zahvaljujui mobilnom objektivu te generalno neto bolja
kvaliteta fotografija zahvaljujui veem
senzoru. Iako je senzor na kompaktima
i dalje osjetno manji u odnosu na ozbiljne fotoaparate, vie od dvostruko je
vei od senzora na smartfonu.

Sraz najboljih

To nas dovodi do ovog naeg testa u

kojem smo odluili usporediti fotografske mogunosti est vodeih smartfona na tritu - Appleovog iPhonea 6,
Samsungovog Galaxyja S6, Microsoftove
Lumije 930, HTC-ovog Desirea Eye, LGjevog G Flexa2 i Sonyjeve Xperije Z3
Compact. Cilj nam je bio testirati smartfone, a ne phablete, pa otud i odabir
iPhonea 6 umjesto iPhonea 6 Plus. LG G
Flex2 se svojom dijagonalom od 5,5 ina
nekako provukao jer tvrtka jednostavno
34 / BUG2 LJETO 2015.

nema manjih ureaja koji spadaju u

premium klasu. Zato Desire Eye, a ne
novi One M9? Zato jer novi premium
model nije bio dostupan, a starija verzija
nema ba kameru za pohvaliti. Zato
Z3 Compact, a ne Z3? Zato jer je testni
primjerak pune Z3-ojke imao oteen
objektiv, a Z3 Compact ima posve jednake fotografske mogunosti.
Telefone smo testirali u pet scena koje
openito predstavljaju nekakvo tipino
koritenje kamera u smartfonima. Kaemo kamera jer smo isprobali i prednju
kameru koja se koristi za popularne selfie
fotke. Osim selfieja u loijim svjetlosnim
uvjetima, fotkali smo jo etiri scene unutarnju s umjetnim osvjetljenjem,
vanjsku s prirodnim dobrim osvjetljenjem, unutarnju s ugraenim blicom,
selfie sa stranjom kamerom uz pomo
zrcala. Sve su fotke snimane iz ruke, zbog
ega poloaj predmeta i osoba na njima
nije identian. Koritene su automatske
postavke, automatsko fokusiranje, no
iskljuili smo HDR, bilo kakve filtre te
podesili kreiranje fotki na maksimalnoj
razluivosti koju senzor podrava.

Apple iPhone 6

Miljenik hipstera
Najnovija generacija iPhonea u kontekstu fotografije nije donijela neke osobite
novosti u odnosu na prethodnike. Apple se i
dalje dri 8-megapikselnog senzora kao pijan
plota, to barem u teoriji nije loe u kontekstu
kontrole uma (vei pikseli). S druge strane,
znatno nia razluivost u odnosu na konkurentske ureaje nagovjetava manje detalja
u fotkama. Premda se razluivost u odnosu
na iPhone 5S nije promijenila, novi iPhone
donio je sa sobom bre i tonije fokusiranje
(posebice u mranim uvjetima), zahvaljujui
koritenju takozvanih Focus piksela, odnosno
tehnologije faznog autofokusa koju rabe i
neki drugi proizvoai. Treba naglasiti da
u odnosu na svojeg veeg brata, iPhone 6
Plus, manji iPhone nema optiku stabilizaciju
kamere. Ovaj dodatak omoguuje stvaranje
otrijih fotki jer stabilizacija donekle kompenzira micanje korisnikove ruke, odnosno tijela.
Obini iPhone ima softversku stabilizaciju.
Prednja kamera na iPhoneima skromne
je razluivosti - svega 1,2 megapiksela, to
rezultira fotkama HD razluivosti. Prednja

kamera ima jednako velik otvor blende kao

stranja kamera - f/2.2. To je prilino dobro, no
i dalje slabije u odnosu na f/1.9 na Galaxyju S6.
Softver za fotkanje na iPhoneima je vrlo jednostavan i pokree se praktiki trenutno. Moemo
odabrati snimanje HDR-a ili snimanje s filtrima
te kompenzaciju osvjetljenja (runo odreivanje
treba li fotka biti svjetlija ili tamnija). S obzirom
na to da je ureaj vrlo popularan, dostupna je
i hrpa to besplatnih, to komercijalnih aplikacija koje nude finiju kontrolu kamere. Appleov
smartfon opremljen je jednom LED bljeskalicom
koja se nalazi tik do stranje kamere. Specifina
je po uporabi dvije LED-ice razliite boje (bijela
i naranasta) to pomae pri izbjegavanju zelenog tona koe.
Stranja kamera
Razluivosti 8 MP, 3.2642.448, 4:3
Veliina senzora 1/3"
Otvor blende f/2.2
Prednja kamera
Razluivost 1,2 MP, 960720, 4:3
Otvor blende f/2.2
Cijena

od 5.500 kn

HTC Desire Eye

Simetrine foto-oi
Najvei tajvanski proizvoa smartfona u posljednjoj se generaciji svoje perjanice ponude, modela One,
napokon zbrojio u pogledu kamere. Ultra Pixel kamera
prebaena je na prednju stranu kako bi se lake okidali
selfiji, a stranjoj kameri je podignuta razluivost na
20 MP. No, umjesto Onea M9, za ovaj test koristili smo
Desire Eye - HTC-ov model koji naglasak stavlja upravo
na svoje dvije kamere. Ovaj smartfon s ekranom dijagonale 5,2 ina opremljen je parom kamera razluivosti
13 MP, i namijenjen je svima onima kojima su selfiji
iznimno bitni. tovie, ne samo da ima dvije kamere
jednakih mogunosti, ve i dvije dvotonske bljeskalice,
Stranja kamera
Razluivosti 13 MP, 4.2803.120, 4:3
Veliina senzora 1/3"
Otvor blende f/2.0
Prednja kamera
Razluivost 13 MP, 4.2803.120, 4:3
Otvor blende f/2.0
Cijena

odnosno bljeskalice s bijelom i naranastom LED-icom,

prilagoene fotkanju ljudi.
Obje kamere imaju jednaki otvor blende od f/2.0, to
e rei da mogu primiti solidnu koliinu svijetla. Softverska kontrola je prilino izdana, s time da je fokus stavljen na razliite filtre i efekte. Jedan od zgodnih modova
koji se oslanja na koritenje kamera jednake razluivosti
je istovremena uporaba obje kamere. U ovom modu
ekran je podijeljen napola, a svaku polovicu zauzima
kadar jedne od kamera. Prema hardverskim specifikacijama, ovaj je smartfon jednak modelu One M8 - ima
Qualcommov Snapdragon 801 i 2 GB memorije, sparen
s full HD IPS ekranom. Desire Eye ima i dediciranu tipku
za pokretanje kamere i okidanje fotki. Zamiljena je tako
da funkcionira kao na pravom fotiu, pritisak dopola
zakljuava fokus, a pritiskom do kraja okidamo fotku.
To barem u teoriji omoguava laku kompoziciju kadra,
no u praksi ne funkcionira najbolje jer je stiskanje tipke
od pola do kraja dosta teko i u konanici vrlo esto
zavrava zamuenom fotkom.

od 3.950 kn
2015. LJETO BUG2 / 35

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

LG G Flex2

Nokia Lumia 930

Precizno
fokusiranje

Finski umjetnik

Uz G4, koji za vrijeme rada na ovoj

temi nije bio dostupan za testiranje,
vrhu LG-jeve ponude smartfona pripada i model G Flex2. Rije je o drugoj
generaciji LG-jevog zakrivljenog telefona koji korisnika mami zanimljivom
estetikom, ali i kombinacijom modernog i brzog hardvera te izvrsnog
5,5-innog Full HD OLED ekrana. Kad
je rije o fotografskim i videografskim
mogunostima, G Flex2 identian je
modelu G3. To znai da ima primarnu
kameru razluivosti 13 MP, s otvorom
blende f/2.0, optikom stabilizacijom
i laserskom asistencijom prilikom
autofokusiranja. Taj laser u osnovi
funkcionira kao daljinomjer - emitira
svijetlo ispred mobitela, to se svijetlo
odbija, iz ega je mogue izraunati
udaljenost predmeta. Pokraj stranje
kamere nalazi se i dvotonska bljeskalica, praktiki standardna na novijim
generacijama smartfona, ali i tipke
za ukljuivanje ureaja te reguliranje
glasnoe. Ovakvo pozicioniranje tipki
nije novost na LG-jevim ureajima (rabi
se od modela G2) i trai navikavanje.
Prednja kamera ima jednaki otvor blende, no znatno skromniju razluivost
od 2,1 MP, to u prijevodu znai da snima fotke i video full HD razluivosti.
LG G Flex2 tvorniki se isporuuje s firmwareom temeljenim na Androidu
Lollipop. Softver koji se brine o mogunostima kamere na prvi je pogled
iznimno jednostavan. Ako dodirnemo opciju Mode, otvara se selekcija raznih
automatskih postavki prilagoenih
razliitim situacijama. U sluaju da
elimo jo finije podeavanje, moemo
dodirnuti ikonu nazubljenog kotaia
i tako pristupiti naprednijim opcijama
kao to je zakljuavanje ISO-a, odabir
balansa bijele i slino. Kao to se moe
zakljuiti, koritenje ovih runih opcija
nije intuitivno, niti postoji nekakav
runi mod u kojem bi one bile izvuene
na prvi sloj suelja.

Stranja kamera
Razluivosti 13 MP, 4.1283.096, 4:3
Veliina senzora 1/3"
Otvor blende f/2.0
Prednja kamera
Razluivost 2,1 MP, 1.080p
Otvor blende f/2.0
Cijena

od 4.800 kn

36 / BUG2 LJETO 2015.

Lumia 930 jedan je od posljednjih Windows Phone smartfona koji je potpisala sama
Nokia, odnosno koji je nastao prije nego to je
mobilni odjel finske tvrtke preuzeo Microsoft.
Snaniji modeli iz porodice Lumia oduvijek su
bili opremljeni izvrsnim i vrlo esto vrlo inovativnim kamerama. Dobar primjer je Lumia 1020,
koja je bila opremljena kamerom s 2/3-innim
senzorom, viestruko veim od standardnih
senzora u smartfonima. S druge strane, Lumia
930, aktualni vrh ponude Windows Phone platforme, opremljena je neto manjim senzorom
veliine 1/2,5 i razluivosti 20 MP. Ispred ovog
senzora koji ve i na papiru daje odreenu
prednost Lumiji, nalazi se Zeissova optika s
otvorom blende f/2.4, a kako bi slike ispale
bolje, tu je optika stabilizacija te dvotonska
LED bljeskalica. Fotkanje s Lumijom olakano je
i zbog integracije dedicirane tipke za kameru,
a za fotografske sladokusce, tu je i mogunost
snimanja u RAW format (DNG tip datoteke).
Koritenje RAW formata omoguuje nam da uz
pomo specijaliziranog softvera (najee na
raunalu) iz fotografije izvuemo vie detalja,
dinamikog raspona te smanjimo um.

Uz ovako zgodnu kameru ide i solidan softver koji je mogue prilagoditi besplatnim
pluginovima. Voljeli bismo da se bre pokree
te da mu je suelje krupnije. Posebno nam se
svidjelo podeavanje runih postavki - umjesto
zalaenja u menije, opcijama upravljamo preko
polukrunog klizaa, smjetenog oko elementa
za okidanje fotki. Za razliku od natprosjeno
mone stranje kamere, prednja kamera na
ovom je ureaju dosta niske razluivosti - tek
1,2 MP. Drugim rijeima, moemo slikati selfieje
maksimalne razluivosti 9601.280 piksela.
Microsoft ak ima i posebnu aplikaciju za fotkanje selfieja koja nudi razne filtre te automatsko
zaglaivanje koe.

Stranja kamera
Razluivosti 20 MP, 4.9923.744, 4:3
Veliina senzora 1/2,5"
Otvor blende f/2.4
Prednja kamera
Razluivost 1,2 MP, 720p
Otvor blende f/2.4
Cijena

od 3.250 kn

Samsung Galaxy S6

Vlastiti senzor
Nova perjanica ponude Appleovog najveeg konkurenta moe se pohvaliti kamerom koja je temeljena na senzoru
razluivosti 16 MP i veliine 1/2,6. Drugim rijeima, senzor
je povrinom vei od onog u iPhoneu 6, no istovremeno
ima i dvostruko vie piksela. Jo jedna specifinost je to to
Samsungov senzor nativno nema format 4:3 ve 16:9. Dok
kod veine smartfona za postizanje maksimalne razluivosti
i najboljih fotki treba trpjeti to da slika ne prekriva cijelu
povrinu ekrana (jer je ekran duguljast), kod Samsungove
perjanice ovakvih problema nema. Ispred senzora je smjeten vrlo svijetao objektiv s otvorom blende f/1.9, koji je uz

Stranja kamera
Razluivosti 16 MP, 5.3122.798, 16:9
Veliina senzora 1/3"
Otvor blende f/1.9
Prednja kamera
Razluivost 5 MP, 1440p
Otvor blende f/2.0
Cijena

to opremljen i optikom stabilizacijom. Za razliku od kamere

u iPhoneu 6, kamera u Galaxyju S6 nema fazni autofokus jer
se s ovim aparatom Samsung odluio za koritenje Sonyjevog, a ne vlastitog senzora (Galaxy S5 je, naime, podravao
ovakvo fokusiranje).
S druge strane, kad govorimo o brzini pokretanja aplikacije
za fotkanje, S6 praktiki da nema premca - aplikacija se die
praktiki trenutno i izuzetno je brza. Za razliku od veine
drugih premium ureaja, Galaxy S6 ima obinu, bijelu bljeskalicu. Prednja kamera takoer se moe pohvaliti s prilino
visokom razluivosti - ak 5 MP. To nije tako mnogo kao kod
Desirea Eye, no i dalje je vie od mnogih drugih mobitela.
Iako S6 nema specijalnu tipku za pozivanje kamere, to je
mogue napraviti dvostrukim pritiskom na tipku ispod
ekrana. Softver za okidanje fotki prilino je moan i fino
dizajniran. Kao i kod Applea, naglasak je stavljen na primjenu
interaktivnih filtara, no po elji je mogue odabrati i neki
drugi mod snimanja pa tako i runi, u kojem je mogue
samostalno definirati ISO, kompenzaciju mjerenja svijetla,
balans bijele boje i tako dalje.

od 5.750 kn
2015. LJETO BUG2 / 37

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Sony Xperia Z3 Compact

Fotka
i u vodi

mobiteli

tableti

fotoaparati
karakteristike
recenzije
komentari...

www.bug.hr/digitalije

38 / BUG2 LJETO 2015.

Manja verzija Xperije Z3 najmanji je mobitel koji smo obradili u ovom

testu. Ima ekran dijagonale 4,6, to je za in manje u odnosu na iPhone 6.
Zgodna karakteristika mnogih Sonyjevih smartfona, pa i ovog, jest otpornost
na vlagu i prainu. Z3 Compact tako zadovoljava IP65 standard, to e rei
da je imuna na prainu te kako moe biti uronjena pod vodu do dubine od
1,5 metra s vremenskim ogranienjem od pola sata. Upravo otpornost na
vodu ini Z3 i Z3 Compact vrlo zanimljivim ureajima za terensko snimanje.
to se fotografije tie, Z3 Compact na stranjoj strani ima Zeissovu optiku
s otvorom blende f/2.0 i digitalnom stabilizacijom te bijelu bljeskalicu. Iza
seta stakalca smjeten je natprosjeno veliki senzor (1/2,3) razluivosti 20,7
MP. Ovo Xperiju stavlja na prvo mjesto po veliini senzora na ovom naem
malom testu, no treba imati na umu da je istovremeno razluivost senzora
vrlo visoka, pa su samim time pikseli jednake veliine kao na Galaxyju S6 i
LG-jevom G Flexu2. Xperia ima dediciranu tipku za pozivanje kamere, koja
ujedno slui i za okidanje fotki.
Brzina otvaranja aplikacije za fotografiranje je solidna, no ne ba toliko brza
kao kod Galaxyja S6 ili novog iPhonea. Naravno, razlika je prilino mala, no osjeti
se pri izravnoj usporedbi ureaja. Xperia Z3 ima vrlo lijepo dizajnirano suelje s
dobro dimenzioniranim elementima. Osim virtualnih tipki za foStranja kamera
tografiranje i snimanje videa, tu
je i trea tipka kojom pozivamo
Razluivosti 20,7 MP, 5.2483.936, 4:3
veliki izbornik koji nudi razliite
Veliina senzora 1/2,3"
modove uporabe kamere - priOtvor blende f/2.0
mjerice snimanje fotke i zvuka ili
Prednja kamera
kontrola vie Xperia smartfona s
jednog ureaja. Veina korisnika
Razluivost 2,2 MP, 1080p
rabit e najee Superior auto
Otvor blende f/2.0
mod koji postavke kamere autoCijena od 3.500 kn
matski prilagoava sceni.

Umjetno osvjetljenje
Na ovoj fotki poslagali smo hrpu stvarica na be stol koji je sa stropa osvijetljen
fluorescentnim, zelenkastim svjetlom. S lijeve strane kadra stizalo je i malko toplijeg danjeg
svijetla. Veliki otvor blende omoguio je svim ureajima, osim Desireu Eye, da minimalno
poveavaju ISO, odnosno osjetljivost senzora. Ekspozicija je uglavnom oko 30-tinke sekunde,
uz iznimku Lumije koja je odabrala 20-tinku. HTC-u i Sonyju malo podeksponiraju, zbog ega
su slike tamnije. iPhone je najsvjetliji, ali i dosta ispran, s balansom bijele boje koji previe
vue na uto i zeleno. Najloiju sliku openito ima HTC-ov ureaj, pogotovo kad je rije o
otrini i reprodukciji detalja na rubovima slike. Prvo mjesto odnosi Lumia 930, a u stopu je prati
Galaxy S6, iju smo fotku morali malo rezati sa strane jer je zbog nativnog irokog senzora
izduena. G Flex2 smo na rang-listi stavili iznad iPhonea jer uz automatske postavke nudi
ljepu sliku. Slika s iPhonea je s druge strane zahvalnija za naknadu obradu i primjenu filtara
jer nije toliko nabijen kontrast, kao niti saturacija boja. Primijetili smo i da LG-jev ureaj ima
odreenih problema s hvatanjem fluorescentnozelene boje - listi ove boje pun je uma.

Apple - ISO 64, 1/30 s

HTC - ISO 160, 1/25 s

LG - ISO 100, 1/30 s

Nokia - ISO 80, 1/20 s

TOP-LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Nokia Lumia 930

Samsung Galaxy S6
Sony Xperia Z3 Compact
LG G Flex2
Apple iPhone 6
HTC Desire Eye

Samsung - ISO 100, 1/25 s

Sony - ISO 100, 1/30 s
2015. LJETO BUG2 / 39

Toshiba preporuuje Windows.

Encore Mini WT7-C

Iskoristite sve to vam Windows 8.1 moe
pruiti, uz pouzdanog suputnika veliine
manjeg nesesera Toshiba Encore Mini 7.
Uvjerite se u munjevito brze performanse tablet-ureaja i
izvanredno trajanje baterije uz Intel Inside.
Procesor: Intel Atom procesor Z3735G
Operativni sustav: Windows 8.1 with Bing
Ekran: 7.0 / 17.8cm
SSD: 16 GB
Masa: 0.350 kg
cijena ureaja

699 kn
Ukljuena jednogodinja pretplata na
Office 365 Personal**

Potraite u:

Grafika: Intel HD Graphics

1 TB online podatkovnog prostora

na usluzi OneDrive**

60 minuta meunarodnih telefonskih

poziva mjeseno na usluzi Skype**

toshiba-croatia.com

*dostupnost i konfiguracija mogu ovisiti o modelu i dravi. **Ukljuena je jednogodinja pretplata na Office 365 Personal. Aktivacija je nuna unutar 6 mjeseci od datuma aktivacije Windowsa.
Pretplata ukljuuje 60 minuta meunarodnih poziva mjeseno na usluzi Skype te 1 TB podatkovnog prostora na usluzi OneDrive (proirivo).

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Vanjsko osvjetljenje
Ova fotka nainjena je ispred Bugove redakcije, uz izvrsno osvjetljenje koje je
rezultat sunanog dana. Osnovni izazov za fotoaparate u smartfonima u ovom je kadru
bilo podeavanje balansa bijele boje. HTC-ov i Sonyjev ureaj, pa ak i iPhone, u ovom
aspektu rade slabije posao - Desire Eye previe vue na uto, iPhone na uto i zeleno, a
Xperia vue na plavo i rozo (tehniki, magenta). U ovoj se sceni takoer dobro vidi velika
boljka HTC-ovog aparata - nedovoljno kvalitetna optika koja je pristojne otrine u sredini
slike, no izuzetno mekana na rubovima. LG i Samsung dosta forsiraju kontrast, zbog ega
je desni dio kadra, tamo gdje zgrada stvara sjenu, pretaman. Ova dva telefona su zajedno
sa Sonyjevim ujedno i dosta jaki u pogledu otrine, s time da je redoslijed otprilike S6, G
Flex2, pa Z3 Compact. Najljepu sliku iz perspektive prosjenog korisnika ponovno nudi
Lumia 930 - vrlo lijepa saturacija i precizna toplina boja, izvrstan dinamiki raspon te vrlo
pristojna otrina. Slika s iPhonea sama za sebe izgleda solidno, no u usporedbi s ostalim
aparatima uoljivi su znatno nia razluivost te isprane boje, odnosno niska saturacija.

Apple - ISO 32, 1/1600 s

HTC - ISO 125, 1/1000 s

LG - ISO 50, 1/800 s

Nokia - ISO 64, 1/1250 s

TOP-LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Nokia Lumia 930

Samsung Galaxy S6
LG G Flex2
Sony Xperia Z3 Compact
Apple iPhone 6
HTC Desire Eye

Samsung - ISO 40, 1/1000 s

Sony - ISO 50, 1/1250 s
2015. LJETO BUG2 / 41

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Fotkanje s bljeskalicom
Inicijalno nismo ni planirali ukljuiti ovu fotku u usporedbu jer bljeskalicu na
mobitelu ne koristimo praktiki nikad. Autor ovih redaka na svojem je LG-ju G2 dri
iskljuenom i pali je samo kad treba svjetiljku - recimo pri izmjeni arulje na faru
automobila. S druge strane, jasno nam je da postoji hrpa korisnika koji bljeskalicu
koriste u automatskom modu, pa ona okida kada softver procijeni da je potrebita.
Rezultati ovog testa prilino su zanimljivi. HTC-ov pulen ponovno zauzima zaelje
skupine - slika je podeksponirana i dosta mutna. Toplina boja je s druge strane prilino
solidna. Na drugom mjestu, ali odostraga, ponovno se naao Appleov iPhone. On
previe koristi naranastu LED-icu, a pritom je podesio malko previsoko osvjetljenje
kadra. Lumia je sljedea - malko prejak naranasti ton i openito prejak izboj
bljeskalice, to rezultira previe osvijetljenim dijelovima slike. Prva ti mjesta zauzimaju
redom Z3 Compact, Galaxy S6 i G Flex2. Razlika izmeu Sonyjevog i Samsungovog
pulena prilino je malena, a LG je mrvicu presvijetao.

Apple - ISO 40, 1/30 s

HTC - ISO 500, 1/15 s

LG - ISO 50, 1/20 s

Nokia - ISO 64, 1/15 s

TOP-LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Sony Xperia Z3 Compact

Samsung Galaxy S6
LG G Flex2
Nokia Lumia 930
Apple iPhone 6
HTC Desire Eye

Samsung - ISO 40, 1/30 s

Sony - ISO 100, 1/30 s
2015. LJETO BUG2 / 43

Ne propustite akcijski snimak nadogradite vau avanturistiku

kameru sa SanDisk Extreme
microSDXC memorijskim karticama
Pogledajte pakiranje proizvoda ili online stranicu proizvoda za dodatne pojedinosti.
2014 SanDisk Corporation. Sva prava pridrana. SanDisk i SanDisk Extreme azatitni su znakovi SanDisk Korporacije, registrirani u Sjedinjenim Dravama i ostalim zemljama. Telling Lifes Stories
From Memory zatitni je znak SanDisk Korporacije. microSDXC oznaka i logotip su zatitni znakovi SD-3C, LLC. Distribucija u Hrvatskoj, Kodak Centar d.o.o., Zagreb.

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Autoportret prednjom kamerom
Iliti narodski, selfie. Ovakav nain fotkanja u dananje je vrijeme turbo popularan
pa je test mogunosti prednje kamere bio neizbjean. Retrospektivno gledajui, moda
smo malo pretjerali s mranim kadrom, no ideja je bila simulirati situacije u kojima se
esto nalazi mlaarija - mutno osvjetljenje neke birtije ili nonog kluba. S obzirom na to
da smo koristili drugaiju kameru, ovdje se redoslijed kamera u potpunosti pretumbao.
Na prvo mjesto stavili smo iPhone, koji je uspio snimiti sliku dobro pogoenih boja
te vrlo pristojne otrine s obzirom na razinu uma. Na drugo mjesto ide Lumia, s jo
manjom razinom detalja, no dobro pogoenim bojama. Trei je Desire Eye, koji usprkos
kameri od 13 MP ne briljira i zapravo ima problema s izotravanjem ak i pri koritenju
prednje bljeskalice. Nakon toga dolazimo do Galaxyja S6 i novog G Flexa, koji obojica
dosta peglaju kou, usprkos smanjivanju filtra za uljepavanje koe na minimum. S6 ima
neto toplije boje od G Flexa. Na kraju se, pak, smjestila Xperia, koja u ovom sluaju
zaista radi loe - pri ISO 1600 slika je vrlo mutna.

TOP-LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Apple iPhone 6
Nokia Lumia 930
HTC Desire Eye
Samsung Galaxy S6
LG G Flex2
Sony Xperia Z3 Compact

Apple - ISO 800, 1/15 s

HTC - ISO 2000, 1/10 s

LG - ISO 800, 1/10 s

Nokia - ISO 1250, 1/8 s

Samsung - ISO 500, 1/8 s

Sony - ISO 1600, 1/15 s

2015. LJETO BUG2 / 45

[ usporedni test ] Fotoaparati na premium smartfonima

Autoportret stranjom kamerom
Iliti narodski - mirror selfie odnosno selfie ispred zrcala. Ovakve selfije uobiajeno je
raditi u teretanama, liftovima i u kupaonicama. Najee ga okidaju pripadnice ljepeg
spola, no ni mujaci na njega nisu imuni, pogotovo kad treba pokazat napumpani
biceps. Izazov ove scene je loe umjetno osvjetljenje koje dolazi sa stropa te fokusiranje
preko zrcala. U ovakvom scenariju najbolje se snaao Samsungov ureaj - spustio je
ekspoziciju na 10-tinku sekunde i zadrao osjetljivost na niskoj razini to je rezultiralo
istom fotografijom. Koncentracija i toplina boja te otrina su na mjestu. Nakon njega
najbolje se ponio LG-jev pulen. Slika je moda malko previe naranasta i svijetla, no
openiti rezultat je zbog vrlo dobre otrine i detalja vrlo dobar. Na treem mjestu koji
zbog velikih piksela dri najnii ISO, ima najmanje uma i najbolje reproducira toplinu.
Dodue, njegova fotka ima i najniu razluivost. Uglavnom, ako je na raspolaganju samo
slabo umjetno svijetlo, ovo je zasigurno najzahtjevnija scena koju su stranje kamere u
sklopu ovog testa morale odraditi.

TOP-LISTA
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Samsung Galaxy S6
LG G Flex2
Apple iPhone 6
HTC Desire Eye
Nokia Lumia 930
Sony Xperia Z3 Compact

Apple - ISO 400, 1/15 s

HTC - ISO 800, 1/10 s

LG - ISO 800, 1/15 s

Nokia - ISO 500, 1/15 s

Samsung - ISO 250, 1/10 s

Sony - ISO 250, 1/10 s

2015. LJETO BUG2 / 47

[ slualice ] Optoma NuForce NE750M

dojmovi krajnjeg korisnika

Friday

Autora teksta dobro

poznaju posjetitelji Bug
Online Foruma, jer ve
godinama voli komentirati
sve i sva. Nekad je duhovit,
nekad trola, ali uvijek je
dobronamjeran. Hitar na
okidau, odnosno tipkovnici,
brzo je reagirao i na
nagradni natjeaj koji smo
poetkom lipnja, u suradnji
s AVmaxom, organizirali.
Iako je svoj komentar
napisao u hipu, svima se
svidio, pa je brzo bilo jasno
tko je pobjednik. Recenziju
slualice NuForce NE750M
objavili smo u Bugu 272-273,
ali smo zamolili i Fridaya
da napie svoje dojmove,
iskreno i bez dodvoravanja.
Nije ga trebalo puno
nagovarati...

48 / BUG2 LJETO 2015.

Izvedba: In-ear
Zvuniki driver: 8,6 mm, obloen titanom
Impedancija: 16
Duljina ice: 1,37 m
Dodaci: Mikrofon na ici, tipka za javljanje na pozive i upravljanje multimedijom
Prodaje: AVmax, www.avmax.hr
Cijena:

799 kn

Slualice stiu u simpatinoj kutiji koja

je zapravo dosta velika, s obzirom na
stvarnu veliinu onoga to se unutra nalazi.
Osim samih slualica, unutra su dodatne silikonske kapice u tri razliite veliine (est pari
ukupno), zgodna torbica za transport slualica te
vrlo kratke upute na kojima je samo objanjeno
funkcioniranje gumba za kontrolu mobitela.
Kao osobi koja uglavnom otvara samo pakete sa
pelenama i okolinom, sve djeluje vrlo otmjeno,
izuzev jednog detalja crna spuva u koju su
utisnute slualice ima grozan miris kineske
plastike. Vrlo neobian detalj kojeg iznosim tek
kao usputnu zanimljivost...
Na prvu, slualice djeluju dosta teko s obzirom
na veliinu, to vjerojatno govori o njihovoj
kvaliteti izrade. Crne su sa crvenim detaljima i
izgledaju ba lijepo. Ono to je uistinu posebno
je kabel koji je gumiran i poprilino ilav te ga je
vjerojatno vrlo teko sluajno zapetljati. Nisam
ba spretan pri spremanju
slualica u spomenutu
torbicu, ali je, unato
tome, slualice

dovoljno izvaditi iz torbice i dva-tri puta ih lagano protresti kako bi se u potpunosti raspetaljalo
sve to je eventualno bilo spetljano. Duljina
kabela je pristojna za uobiajeno koritenje s
mobitelom, dok je za koritenje s raunalom
uglavnom potreban produni kabel ukoliko niste
te (ne?)sree da imate kuite pored monitora.
Bez puno okolianja - zvuk slualica je vrlo
dobar. Ovo govorim kao osoba koja nema
referentan sustav vrijedan sto milijardi neega. Tek Z5500 za filmove i AKG 404 koje su
do sada napajale moje ui sa glazbom (a za
gaming - Plantronics 380, koje sam kupio zbog

Dragine pozitivne recenzije). Miljenja sam da

ne mora imati u garai Ferrarija da bi mogao
prepoznati dobar auto. Pomak u kvaliteti zvuka
je dovoljan da spada u sferu objektivnog, bez
puno filozofiranja. Kako radim za raunalom,
dnevno provedem barem 5-6 sati sa slualicama
na uima, uz glazbu koju uglavnom sluam s
kunog NAS-a ili neku tematsku radio stanicu
preko Interneta (veinom osamdesete i devedesete). Sluam iskljuivo preko integrirke, a
upravo zbog ovih slualica i znatielje naruio
sam od jednog kolege forumaa zvunu karticu
Audigy 2 ZS - tek toliko da vidim da li ima razlike.
Godinama ve ciljano skupljam glazbu u FLAC
formatu. Diskovni prostor je dovoljno jeftin da
mi parsto gigabajta razlike u odnosu na MP3 ne
predstavlja problem. Zato ne?
Prvi dan se sluanje svelo na mahnito klikanje
svega i svaega. Sada, nakon sigurno vie od
100 sati sluanja, dojam je zapravo isti kao i
prvi dan. Zvuk je odlian, cijeli spektar je tu.
Bas je prisutan, ali je iskljuivo u slubi glazbe,
a ne kao alat za testiranje seizmografa (Z5500).
Daleko od toga da je slab, ba naprotiv ima ga
u izobilju kad je potrebno, ali ne pojede ostatak zvune slike, kao to je to sluaj sa Z5500.
Srednji i visoki tonovi su vrlo ujednaeni. Pravi
je gut sluati rock jer gitare zvue onako kako
bi valjda i trebale, a vokali u ponekim pjesmama
zvue kao da ti netko na uho pjeva (npr. Personal
Jesus od Johnnyja Casha). Upravo je taj sklad,
po meni, najbolja odlika zvuka kojeg slualice
reproduciraju.
Moje iskustvo sa in-ear slualicama je do sada
bilo svedeno na neuspjeli pokuaj koritenja
slualica koje sam dobio sa mobitelom. Nisu mi
nikako pasale u uhu, niti mi se sviao zvuk koji
su proizvodile. Naviknut sam bio na klasine
slualice i jako sam se iznenadio kad sam shvatio
da glazbu mogu sluati poprilino tiho, a da ne
ujem ljude oko sebe. Izuzetno dobro izoliraju
sluatelja od vanjskih zvukova te je na mom
kunom raunalu dovoljno pojaati zvuk na
etvrtinu skale da se uje iskljuivo glazba, bez
obzira na razgovore ukuana, djeja prepiranja,
TV i slino.
Uza sve reeno slualice zasluuju moju iskrenu
preporuku. Za moj ukus cijena je dosta visoka, ali,
unato tome, nisam im uspio nai zamjerku.

NAGRADNI NATJEAJ NA BUG ONLINEU

Kako su osvojene NuForce slualice?

Prvo se na Bug Olineu
pojavila obavijest da je AVmax
postao zastupnik NuForce
proizvoda za Hrvatsku i kako
je tim povodom odluio posjetitelje BOL-a razveseliti nagradnim natjeajem kroz koji
e jedan od forumaa dobiti
slualice NuForce NE750M. A
zadatak je bio sljedei: u komentarima su posjetitelji Bug
Onlinea trebali uploadati sliku
svog prijenosnog audio sustava ili sebe dok koristite glazbu
u pokretu. Uz sliku su trebali
dodati i nekoliko reenica u
kojima opisuju na koji nain
bi iskoristili NuForce NE750M
slualice, ako ih dobiju.
Prvi je reagirao Friday, iskusni foruma i vjerni itatelj Buga, duhovitim odgovorom, koji je oduevio i sve
ostale forumae, pa su mnogi i odustali od svog sudjelovanja procjenjujui da
e nagradu tako i tako dobiti Friday. Tako je na koncu i bilo!

Pobjedniki komentar - Post s kojim su osvojene ove slualice, ali i naklonost posjetitelja
Bug Onlinea (uoite da ba nitko nije udijelio niti jedan palac dolje ovom napisu)

Foto-dokumentirano vaenje
iz kutije - Sretni dobitnik
NuForce slualica zadrao
je prisebnost i u trenucima
najveeg uzbuenja,
odnosno primitka poklon
paketa, nije smetnuo s uma
da bi bilo dobro snimiti taj
sveani outboxing in. Ili je
moda bio podozriv da mu
nismo poslali praznu kutiju,
pa se i na ovaj nain htio
osigurati, ako doe do spora
i dokazivanja - jel bio komad
cigle u kutiji ili ipak vrijedne
slualice?

2015. LJETO BUG2 / 49

[ mobilne aplikacije ] Airsoft trackeri

trojka
koja
rastura
Mogu li se mobilni ureaji
tableti i smartfoni, iskoristiti
u airsoftu koji je u zadnje
vrijeme sve popularniji?
Ukoliko ste se imali volje
dogegati do Googleovog
duania s mobilnim
aplikacijama, mogli ste
vidjeti da itekako mogu
i to na razne naine iako
su vjerojatno najkorisnije
aplikacije za praenje
vlastitih i protivnikih snaga
u stvarnom vremenu
Drago Gali

Airsoft, vojno-sportska igra s

korijenima u Japanu u zadnjih
nekoliko godina ima sve vei broj
aktivnih sudionika u svijetu, a i u nas. Rast
popularnosti prati i sve vei broj mobilnih aplikacija namijenjenih koritenju u
igri koje su se pojavile za Android i iOS
dvije trenutno najpopularnije mobilne
platforme u svijetu. Ponajprije su to tzv.
tracker aplikacije, odnosno one koje u
stvarnom vremenu (manje-vie...) prate
poziciju svojih i (u idealnom sluaju) neprijateljskih snaga.
Dobra vijest je da je cijena ovih aplikacija bagatelna, kako je i obiaj za ovu vrstu
softvera i manje-vie svi programi koje
ovdje nabrajamo cijenom variraju od jednog pa do maksimalno nekoliko dolara.
Loa vijest je da trenutno ne postoji
killer app ove namjene, odnosna aplikacija koja je posve debugirana, glatko
radi na svim platformama i koja bi postala
50 / BUG2 LJETO 2015.

opeprihvaeni standard. Ukratko, ukoliko ste programer i traite svoju niu na

pretrpanom tritu mobilnih aplikacija,
podruje taktikih trackera za airsoft
je svakako jedno gdje ima prostora za
napredak i nove aplikacije. Ipak, i ono
to nam je sada dostupno prilino je
iskoristivo na susretima iako zahtijeva
disciplinu od svih ukljuenih. Ipak, da
budemo iskreni, izuzev sporadino i vrlo
rijetko, nismo u praksi imali prilike vidjeti

da se ove aplikacije iole masovnije koriste,

kako u nas, tako i vani.
Razlozi tomu su viestruki.
Za poetak, veina korisnikih mobitela
nije pravljena po vojnim specifikacijama
i dovoljno robustna (ruggedized) za
koritenje na airsoft susretu (kod nas
najee milsim tipa) koji pred opremu
stavlja podjednake zahtjeve kao svaki
pravi vojni teren.
Drugi razlog je to veina mobitela sa
samo internom baterijom, bez dodatne
vanjske baterije, jednostavno nema
dovoljno autonomije za 20 ili vie sati
pokretanja ovih aplikacija koje koriste
GPS, WiFi i/ili mobilnu mreu, poznate
ubojice baterija, pa bi tableti koji obino
imaju veu autonomiju bili bolji izbor, ali
njihov problem je relativna glomaznost
u odnosu na mobitele.
Na koncu, tu je i problem smjetanja
mobilnog ureaja da bi bio lako dostupan
u svakom trenutku. Jedno od rjeenja za
mobitele su zapestni nosai s prozirnom
folijom u kojima se nose topografske kar-

ovih depova za mobilne ureaje je ta to

ih tite od oteenja i ogrebotina, a opet
ih ine manje-vie trenutno dostupnima
u realnoj situaciji.
Naravno, u zadnje vrijeme su popularni
i nosai za mobitele koji se instaliraju na
samu puku. Imajte na umu da pogodak
kuglice sa srednje i bliske udaljenosti
u ekran znai njegovo gotovo sigurno
pucanje.
Takoer, mobitel na railu... anti-ru!

A u ponudi je jo i...

Jedna od mogunosti za smjetaj mobitela s

nekim od programa za tracking je i koritenje
zapestnih depova za topografske karte koji tite
ureaj, ali ga istodobno ine brzo pritupanim

Pored trackera za airsoftae se nude

i razne druge aplikacije manje ili vie
specijalizirane kao to su razni kalkultori
energije kuglica ovisno o njihovoj masi i
brzini, od kojih su svi otprilike podjednako (itati ne ba mnogo) korisni, Airosft
IPSC/ APST mjerai/tajmeri kojih konane
performanse obino bitno ovise o kvaliteti mikrofona na mobilnom ureaju na
kojem se koriste, te razni programi za
navigaciju i snalaenje u prostoru ope
namjene koji se koriste i van airsofta.
O njima neki drugi puta.

te (armband tactical pouch) kojih ima vie

vrsta i cijena, ili smjetaj u tzv. admin pouch, a mogue je i uzeti namjenske nosae
za GPS ureaje koji se takoer privrste
za podlakticu, odnosno zapee. Prednost

Rjeenje je i koritenje nosaa za mobitele na puci. Prednost je stalna

dostupnost informacija, a mane su: izloenost ureaja oteenjima, runoa
rjeenja, anti-ru!

A moe
i ovako...

2015. LJETO BUG2 / 51

[ mobilne aplikacije ] Airsoft trackeri

Airsoft Force Tracking PRO

Za prikaz snaga i fortifikacija

koriste se jednostavni i pregledni
simboli. Oznaavanje neprijatelja
vrlo je jednostavno

Kompas se moe staviti kao

overlay preko mape trenutnog
terena to je zgodno kao pomo
pri navigaciji

Vjerojatno najbolja i najrairenija verzija airsoft trackera.

Dolazi i u besplatnoj varijanti koja se neto sporije aurira od PRO
verzije, iako se ini da i jedna i druga u zadnje vrijeme pate od
nedostatka brige svoga tvorca.
Aplikacija automatski dijeli GPS koordinate meu logiranim
lanovima tima i grafiki ih prikazuje na karti. Koordinate lanova
Plaftorma: Android 2.3 i vei
Cijena: 3,4 dolara
URL: http://www.seethersky.com/

Medic! Jedna od zgodnih

mogunosti AFT-a je i pozivanje
bolniara iz aplikacije. Naravno,
rauna se da i on ima instaliran
Airsoft Force Tracking

Fotorealistini nain prikaza

mape takoer je mogu

se auriraju jednom u minuti, a svi lanovi mogu jednostavno

oznaiti neprijateljske jedinice na ekranu svog ureaja, a ta se
informacija trenutno prenosi ostalima u timu. Pored pokretnih
meta vie vrsta, mogu se oznaivati i fortifikacije, skladita,
prepreke i ostalo, a koriste se NATO simboli.
Koritenjem aplikacije mogue je izdavanje i zapovijedi,
pozivanje bolniara i druge korisne stvari.
Airsoft Force Trakcing PRO na nekim mobilnim ureajima ima
problema s oitavanjem GPS koordinata, to je poznat i jo
nerijeen bug, a takoer je i veliki prodira baterije, iako neto
manji nego besplatna verzija. Svakako vrijedi pogledati i probati,
barem besplatnu verziju.

Personal Eye System

Plaftorma: Android
Cijena: Besplatno
URL: http://pes.milsistemika.com/
52 / BUG2 LJETO 2015.

Tipian pogled
na satelitsku
(fotorealistinu) kartu
terena iz PES-a

Vjerojatno najbolja od tri tracker aplikacije ovdje nabrojane dolazi

nam od naih susjeda iz Slovenije. Iako se moe koristiti u airsoftu,
namijenjen je koritenju i u policiji vojsci, te praenju osoba, vozila
i imovine za sigurnosne i hitne slube. Omoguava topografsku
navigaciju na zemlji i moru, praenje svojih (blue force tracking) i davanje
opeg pregleda bojita/terena.
Verzija na Google Playu je besplatna i namijenjena koritenju
prvenstveno u paintball i airsoft susretima, a verzija namijenjena
profesionalcima koja daje neto veu funkcionalnost za povezivanje na
servere i meusobnu interakciju zahtijeva pretplatu.
Omoguava slanje poruka lanovima tima iz aplikacije, oznaavanje
graevina, prepreka, neprijatelja i dogaaja na zajednikoj karti koja
moe biti fotorealistina/satelitska ili topografska, zadavanje putanje i
praenje preenog puta, navigaciju preko kompasa i uobiajene druge
funkcije.
Za iskoritavanje svih mogunosti ovog programa, vjerojatno e vam
trebati pretplata, ma koliko se borili protiv toga...

BattleTac

Tipian izgled mape i pregled

kooridnata u BattleTacu

Statistika vezana uz rad aplikacije

nije pretjerano detaljna, ali je
dovoljna

Koncept je praktiki isti kao i kod Airsoft Force Trackera, a

takoer dolazi i u besplatnoj, Lite varijanti koja se od platne
razlikuje u tome to slabije tedi ekran i bateriju, te prikazuje
oglase. Koristi mobilnu mreu, WiFi i GPS, omoguava download
i pravljenje vlastitih mapa za vlastite terene, te koristi NATO
simboliku za prikaz snaga.
Takoer omoguava izdavanje zapovijedi povezanim jedinicama
iz padajuih izbornika na ekranu tipa idi na lokaciju x i slino.
Postoji i rudimentarno navoenje na oznaenu metu (bez

Plaftorma: Android/iOS
Cijena: 4,32/4,99 dolara
URL: http://battletac.com/

Oznaavanje lokacija i objekata

Primjer slanja timske poruke IM

programom koji je dio aplikacije

obzira oznaili je sami ili smo dobili oznaku od zapovjednitva)

te mogunost slanja IM poruka unutar aplikacije, a postoji
i mogunost jednostavnog stavljanja statusa igraa (SOS,
povrijeen, spreman, mrtav i van igre) te simuliranje radijskih
kanala.
Za razliku od AFT-a koji ne postoji u iOS varijanti, BattleTac
postoji i za tu platformu, pa je vjerojatno bolje rjeenje jer
pokriva vei broj ureaja lanova u timu.
Kao i AFT, na veini mobilnih ureaja, posebice onih starijih sa
starijim GPS sustavima, prodire baterije prilinom brzinom, pa
bez vanjske baterije ne oekujte da ete ga koristiti dulje od par
sati na terenu.
Za koritenje aplikacije obavezno je pravljenje accounta to se
nekim igraima iz raznih razloga ne svia.

Overlay s
kompasom
i podacima
o odabranoj
toki.
Uoite da je
dodavanje
novij meta
i jedinica
izuzetno
jednostavno
rjeeno

Astronomski
i geografski
podaci koji
mogu biti
od koristi
u tatkikoj
situaciji

Klasina topografska vojna karta s

GPS podacima istaknutim na vrhu
ekrana

2015. LJETO BUG2 / 53

[ mobilne aplikacije ] itanje stripova na smartfonu i tabletu

Najbolji ureaji za
itanje stripova su oni s
veim zaslonom kao to je
Nexus 10 (no moe i bilo koji
drugi noviji ili stariji tablet sa
zaslonom dijagonale 10 ina) ili iPad...
U nedostatku toga, posluit e i bilo koji
pametni telefon

era
digitalnog stripa
Strip je poeo prilino
jednostavno, kao
redak kominih
sliica. Od tada pa
do danas pretvorio
se u pravu umjetnost
koju gotovo fanatino
oboavaju milijuni.
Ba kao i oboavatelji
stripa, tako i oni koji
ga tek povremeno
itaju, ve su prihvatili
njegovu neizbjenu
budunost
digitalizaciju
54 / BUG2 LJETO 2015.

Matija Graanin
Vremena kada se po novi broj omiljenog stripa jurilo na oblinji, a
katkad i na prilino udaljen kiosk,
onda kada ih se trailo u knjiarama ili ih se
naruivalo potom, gotovo kao da su prola.
Ta su, za neke romantina, vremena proeta
iekivanjem novih epizoda i uivanjem u
listanju neobino miriljavog papira, doista
prolost. Danas, zahvaljujui opoj preplavljenosti tableta i pametnih telefona sve veih
dijagonala, u novim epizodama stripova moe
se uivati a da se ne pomakne iz udobnosti
svojega naslonjaa. Stripovi su, ba kao i knjige,
postali digitalni.
Nekome se to i ne mora svidjeti, no romantine due koje naprosto ne ele prihvatiti,
barem se tako njima ini, zlu sudbinu koja je
prvo zahvatila knjige, a onda i stripove, ionako
e uvijek nai naina da ignoriraju digitalno

doba. Oni, pak, koji uivaju u stripu zbog onoga to strip jest i zapravo im nije vaan medij
pomou kojega e ga uivati, nego im je jedino
vano da prate herojske prie svojih omiljenih
stripovskih junaka, trend digitalizacije definitivno su prepoznali samo kao prednost. Istina,
penetracija digitalnog stripa nije jo velika i
prema statistikama, svega je 12 posto kupljenih stripova digitalno. No trend je uzlazni, a
budunost definitivno neupitna.
Jedna od prednosti digitalnog stripa u
odnosu na tiskane, a nju e teko osporiti i
najzagrieniji zaljubljenici u strip otisnut na
kvalitetnom papiru, lei u injenici da je zahvaljujui digitalizaciji, cijelu svoju biblioteku
stripa uvijek mogue imati uza sebe. Ponekad
nije vano ni postoji li u blizini ikakva veza s
Internetom, a stripovi koji se oboavaju uvijek
e biti udaljeni tek dodirom, dva na zaslon
pametnog telefona ili tableta. Druga oigledna
prednost je injenica da papir, pogotovo ako se
stripovi dobro ne skladite i ne uvaju, propa-

da. Digitalni stripovi uvijek e biti u savrenom

stanju, kao da ih se tek prvi put otvara.

U svijetu e-stripa

Trea prednost je cijena. Ili bi mogla biti. U

pravilu, za digitalne se stripove obino mora
izdvojiti manje nego za one koji su tiskani na
papiru (iako to nerijetko i nije sluaj). Ne samo
to, nego se esto moe naletjeti na raznovrsne
akcije pa se za praktiki nitavan iznos
moe kupiti velik broj stripova i
tako samo dodatno obogatiti
svoju biblioteku, a onda
se prepustiti satima
itanja. Isto vrijedi i
za modele pretplate
koji funkcioniraju slino
(ili gotovo isto) modelu koji
nude poznati glazbeni servisi.
Jednako tako treba istaknuti kako se
diljem Interneta mogu pronai i sasvim besplatni e-stripovi ili, ako ve nita drugo, barem
gratis prve epizode poznatih stripova koji bi
vas trebali nagovoriti na daljnju kupnju izravno
od samih izdavaa ili preko drugih platformi.
No, to to digitalni svijet prua mnoge
pogodnosti ne znai da u njemu ne vlada
odreeni kaos. Ponajprije se to odnosi na
razliite formate u kojima se e-stripovi mogu
pronai, ali i na naine na koji se stripovi mogu
dobavljati. Isprva sve to moe djelovati pomalo
zbunjujue, a uvijek se postavlja i pitanje kako
napraviti tranziciju iz svijeta stripa tiskanog na
papiru u svijet digitalnoga stripa, i to pogotovo
ako se ve posjeduje pozamana biblioteka.
Moda se osloniti na mukotrpno skeniranje
kako bi se digitalizirala vlastita kolekcija stripa
ili jednostavno iznova kupiti digitalna izdanja
stripova koje se ve posjeduje? Moda potraiti
to se moe pronai na BitTorrentima, unato
tome to takvo to moda i nije legalno (ak i
u sluaju da se trae stripovi koji se posjeduju
u tiskanom obliku). Tu ne postoji jednostavan
odgovor i pristup je vrlo individualan.
To, u konanici, moda i nije toliko vano.
Sa slinom su se nedoumicom suoavali
vlasnici pozamanih biblioteka knjiga koji su,
jednako tako, prihvatili e-knjige zadravajui
pritom knjige u tiskanom izdanju. Ipak, prvi
korak ulaska i svijet e-stripova podrazumijeva
i izbor itaa te naina na koji e se stripovi
uope dobavljati. No, tada poinje i ono prvo
privikavanje i susretanje s odreenim ogranienjima. Primjerice, kupnja digitalnih stripova
zapravo znai da ih se kupuje s DRM zatitom
(Digital Rights Management). To s jedne strane
znai da e svaki kupljeni strip biti povezan
s korisnikim raunom preko kojeg ste ga
kupili, to znai da je isti strip mogue itati
gdje god se prijavi s tim raunom. No, s druge
strane to znai da se strip ne moe lako dijeliti
ili prebacivati izmeu ureaja (uvijek se mora
iznova preuzimati).

The Digital Comic Museum, nije teko

pogoditi, veliki je muzej stripa, no koji potpada
u javnu domenu jer je proao vremenski
rok trajanja autorskih prava. To znai da su
stripovi besplatni, ali i prilino stari

Izdavai imaju obiaj davati i besplatne

stripove, a tu izuzetak nije niti Dark Horse
Comics (https://digital.darkhorse.com/free/)

Drugi kljuni problem je ponuda stripova.

Bez obzira na to to je digitalizacija stripova
neizbjena budunost, proces je prilino spor
i nije ba tako jeftin kao to se to na prvi pogled moe initi te unato sve vioj cijeni tiska.
Drugim rijeima, tko trai poznatije epizode
individualnih izdanja, vrlo vjerojatno e ih nai. No, za starije serijale izgledi su ve osjetno
manji, i to pogotovo ako se rauna da su serijali
digitalizirani u cijelosti. Zapravo, to se trae
stariji i manje poznati stripovi, to su izgledi da
e ih se pronai manji, a jednako vrijedi i za
serijale koji su tek parcijalno digitalizirani. Za
domau publiku i nae prostore, gdje nerijetko
dominiraju sasvim drukiji stripovi i junaci,
stvar je jo gora pa se nerijetko moraju poduzimati ne ba legalne radnje kako bi se dolo do
omiljenih stripova ili se jednostavno upustiti u
skeniranje vlastite biblioteke stripova.
Pa ipak, kako deveta umjetnost ne poznaje
granice, istinski ljubitelji stripova u svijetu digitalnoga stripa sigurno mogu pronai neto za
sebe. Stoga smo se i sami odluili upustiti u to i
istraiti koji su najbolji naini za uivanje stripova na pametnim telefonima i tabletima. Potraili
smo kako doi do e-stripove, gdje ih kupovati i
moe li se gdje pronai i koje besplatno izdanje.
Zadatak iskuavanja raznih itaa stripova i
platformi preko kojih se stripovi plasiraju nije
bio lagan, no muka probira bila je istodobno
i slatka jer je zapravo podrazumijevala i sate
provedene u itanju stripova u udobnome
naslonjau (pa i ponegdje drugdje). Pred vama
je svojevrsni vodi za ulazak u svijet digitalnog
stripa, pa ako ste ljubitelj devete umjetnosti i
posjedujete neki od pametnih ureaja (najbolje
neki tablet vee dijagonale pogonjen Android
OS-om ill iPad novije generacije, iako i pametni
telefoni nisu iskljueni), svakako nemojte propustiti stranice koje slijede.
2015. LJETO BUG2 / 55

[ mobilne aplikacije ] itanje stripova na smartfonu i tabletu

Izvan kategorije

Stripovi
i animirani stripovi
Za razliku od velikih izdavakih
kua i specijaliziranih platformi
koje uglavnom dostupnima ine
klasine (i veim dijelom iznimno
poznate) naslove, postoje i
aplikacije koje se dre korijena, a
tu je i sasvim novi val stripovske
forme koji je bolje opisati kao
animirane grafike novele nego
kao klasian statini strip

NARR8
Pojavom pametnih telefona i tableta
ne samo da se poela dogaati migracija
s tiskanoga na digitalni strip, nego se
poela pojavljivati i sasvim nova forma
u kojem se prezentira donedavno
posve statini sadraj koji je tipian za
tradicionalni strip. NARR8 je platforma koja nudi uivanje u animiranim
stripovima formi koja spaja statinu sliku sa zvukom, animacijom,
efektima i drugim multimedijalnim elementima koji, pak, omoguuju i
interakciju s priom. Upravo sve to donosi sasvim novu vrstu doivljaja
uzbudljivih pria. NARR8 prilino lijepo izgleda i odlino radi na tabletima.
Sadraj se redovno proiruje, a svakako je prednost i injenica da je
dosta toga dostupno sasvim besplatno. To se odnosi i na aplikaciju, ali i
na animirane prie koje je potrebno preuzimati (treba zato pripaziti na
povean internetski promet). Ovaj noviji nain kojim se prezentira strip tek
se jo mora dokazati, no s obzirom na drukije multimedijalno iskustvo koje
prua, sigurno je da e nai svoje poklonike.
Dojam Ovakva forma
oivljavanja inae
statinog stripa nee se
ba svima dopasti
URL www.narr8.me
ANDROID

ComiXology Comics

Vjerojatno najpoznatija
platforma za kupnju
digitalnih stripova u
travnju je dospjela pod
okrilje Amazona. No i
prije nego to je kupljena,
imala je prilino brojnu
publiku, i to ponajvie
stoga jer se preko
Comicsa moe kupovati
i itati stripove poznatih
studija kao to su Marvel i
DC Comics
Dojam Izvrsna platforma
idealna je za sve koji tek
ulaze u svijet digitalnog
stripa

56 / BUG2 LJETO 2015.

ANDROID

Windowsphone

Bez imalo sumnje, ovo je najbolji

nain da se zaroni u svijet
digitalnog stripa, tim vie to iza ove
aplikacije i servisa sada stoji Amazon. No
i prije nego to se Amazon doepao ove
odline platforme, dobro procjenjujui
kako je bolje kupiti neto to je ve
provjereno kvalitetno nego krenuti u
vlastito osmiljavanje neega to e postati
dobro, Comics je bio prilino popularan.
Zato i ne bi? Ne samo da prua ogroman
broj stripova do kojih je vrlo jednostavno
doi, nego prua i odlino iskustvo
itanja stripova, kako na tabletima vee
dijagonale, tako i na pametnim telefonima
sa zaslonima neto skromnijih dimenzija
(posebno zahvaljujui znaajki Guided
View).
Comics je dostupan za Android OS i iOS,
a sve poinje registracijom korisnikog
rauna. Naravno, otvaranje rauna je
sasvim besplatno, a jednom kad je to
napravljeno, valja poeti puniti svoju
virtualnu biblioteku. Zgodna stvar kod
Comicsa je to to nudi besplatne stripove
koji, stavi li se ruka na srce, prije za cilj
imaju namamiti kupnju nastavaka i drugih
stripova, ali zahvaljujui besplatnim

Digitalna platforma

URL www.comixology.com

IOS

IOS

Madefire

GoComics

Jo jedna (relativno besplatna) platforma koja

plasira hrpicu animiranih stripova. U samoj sutini,
rije je o obinom itau stripova koji nudi kupnju
sadraja izravno iz same aplikacije, no ono to
Madefire veini ini privlanim, upravo je sadraj
koji nudi, i to, uz klasine digitalne stripove, nudi
i stripove u multimedijalnog formi. Tako se tu
mogu pronai animirane prie s dobro poznatim
stripovskim junacima kao to su Batman, Superman,
Hellboy i brojni drugi. Osim toga, Madefire nudi jo
jednu vrlo vanu zanimljivost, a to je besplatni alat
za samostalno izraivanje animiranih stripova pa
je tako relativno lako pridruiti se toj platformi i objavljivati vlastite prie.
Cijene stripova prilino variraju pa ih se moe kupiti ve za dva dolara, a
multimedijalne prie mogu stajati i vie od deset dolara. Sreom, tu je i
malena kolekcija animiranih stripova (meu njima se nala i jedina epizoda
Star Treka), kao i onih klasinih, ali u digitalnom obliku.

Strip, iako ga se smatra devetom umjetnou, poeo

je vrlo skromno, tek kao komini dodatak novinama
u kojima su itatelji mogli uivati. Ime strip dolazi od
engleskog Comic Strip to bi, doslovno prevedeno,
znailo komina traka otud i ona poznata forma stripa
u trakama sliica. GoComics se fokusira upravo na taj
tradicionalni strip koji je i danas iznimno popularan, i to
ne samo u tiskanim izdanjima nego i na Internetu.
Tako e se tu pronai legendarni stripovi poput
Peanutsa, Garfielda, Dilberta i mnogima duhovitog
Marmadukea. Naravno, to je tek vrh ledenoga brijega jer je tu cijeli
niz drugih poznatijih i manje poznatih stripova. Svi stripovi su sasvim
besplatni (zbog toga treba tolerirati reklame, no one se mogu izbjei
plaanjem inaice Pro), a svakako je pohvalno i to da je mogue
pregledavati stripove do 20 godina unazad. Stoga, svi oni koji uivaju
(ili ele uivati) u izvornoj formi stripa i to sasvim besplatno, onda je
GoComics najbolji nain da se to i postigne.

Dojam Moda neto

manje poznata, no zgodna
aplikacija za uivanje u
animiranim stripovima
URL www.madefire.com

Dojam Odlina aplikacija

za uivanje u poznatim
stripovima kao to su
Dilberta ili Peanuts
ANDROID

stripovima moe se dobiti jasan osjeaj

hoe li vam se Comics u konanici dopasti
ili ne. Zgodno je napravljen i vodi kako
se sama aplikacija zapravo koristi; sve je
napravljeno u formi stripa. No, ono to nije
zgodno, jest nain plaanja. Naime, kako
bi Amazon izbjegao plaanje naknada
Googleu i Appleu, nije mogue kupovati
preko uobiajenih mehanizama. Potrebno
je, stoga, u profilu dodati nain plaanja
kako bi se unutar aplikacije obavila kupnja
(najprije se strip mora dodati u virtualnu
koaricu i proi slian proces kao to je to
kod klasinih internetskih trgovina).
to se ponude stripove tie, ona e nekima
biti iznimno zanimljiva, dok drugi nee biti
presretni. Zastupljeni su stripovi Marvela
i DC Comicsa, a tu je i cijeli niz drugih
izdavaa, pa biblioteka broji otprilike
pedesetak tisua stripova, to je prilino
impresivna brojka. Naravno, stripova koji
su tradicionalno popularniji publici s naih
prostora ba i nema. No to je zajedniki
manje ili vie problem svih slinih platformi
pa se to zapravo i ne moe uzeti kao
nedostatak. Naravno, svi stripovi iskljuivo
su na engleskom jeziku, a valja znati i to
da je stripove potrebno preuzimati te
pohranjivati u memoriju telefona (mogue
je ograniiti koliko prostora Comics smije
zauzeti).
Jednom kupljene stripove mogue je
itati i pomou web preglednika, pa se
na ureaju mogu uvati samo oni stripovi

IOS

URL www.gocomics.com

ANDROID

IOS

Windowsphone

koje se namjerava
redovitije itati.
Posebno je
zgodan detalj to
to ComiXology
za neke stripove
omoguuje
preuzimanje
priuvne kopije,
no koja nema
DRM zatitu.
Cijene stripova
prilino variraju i
neke se naslove
moe dobiti ve
za dolar, a za
neka se izdanja
mora platiti i vie
desetaka dolara,
pa ak i nekoliko
stotina ako je u
itanje stripova je na
Ponuda besplatnih stripova
pitanju kolekcija.
prilino visokoj razini pa je
jedna je od kljunih prednosti
Dodue, valja na
ono ugodno i na pametnim
Comicsa jer, ne samo da
umu imati kako
telefonima neto manjega
se dobiva dobar besplatni
se kod Comicsa
zaslona i posebno dobro na
sadraj, nego se i gotovo u
tabletima
potpunosti moe iskuati sam
naglasak daje
Comics
na individualna
izdanja. Sve u
svemu, Comics je odlian nain da se ue
pronai. No takvi se stripovi openito tee
u svijet digitalnog stripa. Traite li naslove
pronalaze u digitalnom bibliotekama kao
poput Alana Forda, Corta Maltesea ili
to je comiXology, ali i drugdje, te je kad
kultnog stripa kao to je Incal, kojeg su
su ti stripov u pitanju, jo uvijek potrebno
napravili legendarni redatelj Jodorowsky
kupiti tiskano (i nerijetko nimalo jeftino)
i fantastini crta Moebius, neete ih
izdanje.
2015. LJETO BUG2 / 57

[ mobilne aplikacije ] itanje stripova na smartfonu i tabletu

Izdavai

Aplikacije
velikana
Ni sami izdavai nisu propustili priliku prilagoditi
se novome digitalnom dobu te se pripremiti na
neizbjenu migraciju stripa s tradicionalnog papira
u elektronsko izdanje. Stoga ni ne udi da se u
trgovinama mogu pronai i slubene aplikacije
najpoznatijih izdavaa stripova koji svoje naslove
prodaju i u e-obliku. Zanimljivo je da se dio njih
zapravo oslanja na platformu ComiXology

Marvel Unlimited
Marvel je neizmjerno poznat u
svijetu stripa i stoji iza brojnih
superheroja uz koje su odrasle generacije
(i jo uvijek odrastaju). Stoga je sasvim
razumljivo kako je i on duboko uao u
digitalizaciju stripova koje izdaje, a samim
time i da nudi vlastitu aplikaciju. Marvel
Unlimited, umjesto da inzistira iskljuivo
na kupnji individualnih stripova ili cijelih
kolekcija, zapravo strategiju svodi na
mjesenu pretplatu. Na raspolaganju su
stripovi objavljeni u proteklih 70 godina, to
e istinskim ljubiteljima svega onoga to je iz
Marvela proizalo, mnogo znaiti.
Za puni doivljaj potrebno je otvoriti
korisniki raun (ili iskoristiti neki od
drutvenih mrea) no prije nego to se
raun otvori, mogue je uivati u hrpici
besplatnih stripova i tako provjeriti kako
radi tehnologija Smart Panels koja olakava
itanje. Mjesena pretplata stoji 10 dolara
i nudi puni pristup biblioteci (prilino
povoljno s obzirom na to da je cijena
pojedinanih izdanja dva dolara), ali je za

Tehnologija Smart Panels definitivno

olakava itanje pa je uivanje u stripovima
mogue na ureajima sa zaslonom bilo koje
dijagonale

58 / BUG2 LJETO 2015.

itanje stripova potrebno imati aktivnu vezu

s Internetom. Aplikacija nudi mogunost
i itanja offline, no mogue je pohraniti
svega 12 stripova (za stripove koji su dodani
u biblioteku treba izabrati mogunost
Read Offline nakon ega e biti preuzeti i
smjeteni u taj segment biblioteke).
Sve u svemu, ponudi koju Marvel Unlimited
nudi doista je teko odoljeti. Za godinji
plan potrebno je izdvojiti 70 dolara, no za taj
iznos u svakom se trenutku na raspolaganju
nalaze deseci tisua stripova. itanje je na
vrlo visokoj razini, a sama aplikacija nudi
i neke druge zgodne stvarice. teta je
to se pretplata ne moe ostvariti iz same
aplikacije (mogue je kupovati individualne
stripove), nego se mora posjetiti stranica
marvel.com/unlimited, prijaviti se s raunom
i obaviti kupnju (uplata se obavlja kreditnom
karticom, no nije podran PayPal, iako je
pojedina izdanja unutar aplikacije mogue
kupovati preko njega). No, to i nije tako velik
problem s obzirom na to to se za potenu
cijenu dobiva.

Dojam Ponuda kojoj je teko odoljeti

za 70 dolara godinje dobiva se pristup
golemom broju naslova
URL http://marvel.com/comics/unlimited
ANDROID

IOS

DC Comics

Lantern, The Flash i brojni drugi junaci, a ba

kao i neki drugi izdavai (na primjer Marvel),
i DC Comics nudi slubenu aplikaciju koja
je temeljena na platformi ComiXology, i
DC Comics je izdavaka kua koja je
najpoznatija po slavnim superherojima to u tolikoj mjeri da se mogu koristiti isti
korisniki podaci kao za Comics. U samoj
kao to su Superman, Batman, Green
se sutini aplikacije comiXologyja i DC
Comics previe ne razlikuju. Nain itanja je
podjednako dobar, a tu je i izbor besplatnih
stripova, to e mnoge sigurno veseliti.
Razlikuju se u nainu kupnje; kod
ComiXologyjeve aplikacije Comics stripovi se
prvo dodaju u virtualnu koaricu za kupnju
i nakon toga se obavlja kupnja s prethodno
unesenim podacima o kreditnoj kartici. Kod
DC Comicsa je, primjerice, na Android OS-u
mogue odraditi kupnju izravno preko
Ponuda
trgovine Google Play to je, zapravo,
besplatnih
praktinije. Osim toga, aplikacije se
stripova
razlikuju u ponudi stripova, to je
svakako je
sasvim razumljivo. DC Comics nudi
dobrodoao
stripove kojima je i izdava. Stoga,
bonus, ba
kao to je i
ako ste ljubitelj naslova koje izdaje DC
mogunost
Comics i traite jednostavniji nain
koritenja
plaanja individualnih stripova,
istih
onda je ovo aplikacija koju
korisnikih
Dojam Oslanja se na
podataka
morate imati. U suprotnom,
platformu ComiXology, no
kao za
nudi jednostavnije plaanje i
traite li vei izbor stripova,
ComiXology
stripove DC Comicsa
onda je uputnije odluiti se za
Comics
URL www.dccomics.com
comiXology Comics.

Dark Horse Comics

IOS

Naslovi poput
Ratova zvijezda,
Hellboya i Sin
Cityja samo su
dio onoga to se
nudi za kupnju
i besplatno
itanje kroz
slubenu
aplikaciju

Ljubitelji svega onoga to

radi izdavaka kua Dark
Horse Comics ne trebaju mnogo
razmiljati, a oni koji ne znaju da
ovaj izdava stoji iza naslova kao
to su Star Wars, Tarzan, Terminator,
Hellboy, Sin City i brojni drugi, ovu
bi aplikaciju trebali barem iskuati. Naime,
slino kao i drugi izdavai ili platforme, i
Dark Horse Comics nudi hrpicu besplatnih
izdanja kako bi se uope stekao dojam itanja
i, naravno, kako bi se itatelje namamilo na
kupnju drugih epizoda. Istina, cijena stripova
nije pretjerana i individualna izdanja mogu se
kupiti ve za jedan dolar, no ako se ne pripazi,
mjeseni troak mogao bi prerasti preko
svih granica. Stoga je prava teta (barem za
krajnje korisnike) to to se i Dark Horse Comics
nije odluio na model pretplate kao to je
Dojam Neizbjena aplikacija
za ljubitelje odreenih
stripovskih serijala koja itanje
ini ugodnim
URL www.darkhorse.com

ANDROID

ANDROID

to napravio Marvel. No, ako se eli uivati u

stripovima kao to su Star Wars ili Sin City,
onda nema mnogo razmiljanja aplikacija
Dark Horse Comics logino je rjeenje. itanje
stripova je solidno rijeeno i tu nema posebnih
pritubi (svakako je uputno u postavkama
ukljuiti modalitet Panel Zoom), a i kupnja je
jednostavna jer ga se moe odraditi izravno
iz aplikacije koristei ve dobro poznate
mehanizme. Tako je, primjerice, kupnja
mogua izravno preko Googleove trgovine.
Zamjerka se moe uputiti jedino injenici da
se prikazuju i oni stripovi koje nije
mogue ni kupiti niti itati u svim
regijama (pa tako i iz Hrvatske). Bolje
bi bilo da stripovi koji nisu dostupni
nisu niti prikazani.

IOS

2015. LJETO BUG2 / 59

[ mobilne aplikacije ] itanje stripova na smartfonu i tabletu

Samostalni itai

itanje
vlastite kolekcije
Osim itanja i kupnje stripova preko slavnih
platformi ili izravno od izdavaa, slubene
trgovine aplikacijama preplavljene su i
aplikacijama za itanje osobne kolekcije
stripova. Bilo da su oni pohranjeni u PDF-u
ili nekom drugom tipinom formatu kao to
su CBZ ili CBR, za njihovo itanje potrebna
je i aplikacija koja to itanje olakava na
ureajima manjeg zaslona, ali i tableta sa
zaslonima od 10 ina koji su svojevrsni ideal
itanja digitalnih stripova. Evo, stoga, i
nekoliko probranih aplikacija bez posebnog
redoslijeda

ComicRack

Comic Zeal
Spada meu najbolje
aplikacije za itanje
stripova na iPhoneu, ali i na iPadu
koji, uz samo pregledavanje
poznatih formata e-stripova,
nudi i neke dodatne mogunosti.
Tako je, na primjer, sposoban
automatski organizirati serijale
stripova, zatim nudi indikator
koji upozorava na to koji su
stripovi proitani, a koji nisu; tu je
i pretraivanje prema tagovima
i naslovima te hrpa drugih tradicionalnih mogunosti. Zgodan je
detalj i to to omoguuje otvaranje stripova s Dropboxa, a podrava
i sinkronizaciju s ComicRackom (na Windowsima). Dodue, nije imun
na manje probleme kao to to je, primjerice, neto sporije virtualno
okretanje stranica, ili to to uvoz stripova ponekad moe neobjanjivo
dugo potrajati, to nisu ba razlozi da se inae odlian ita ignorira.
No, nekima e to moda biti dovoljan razlog da ne izdvoje pet dolara.
Platforma iOS
Cijena 4,99 USD
URL www.bitolithic.com/comic-zeal/

Komik Reader

ComicRack je dobro poznat alat za organizaciju i itanje

stripova na stolnim i prijenosnim raunalima, ali ve neko
vrijeme nudi i inaicu optimiziranu za pametne telefone i tablete.
Slino kao i izvorna inaica, i ova nudi solidnu sposobnost
organizacije stripova koji su pohranjeni lokalno na memoriji
pametnog telefona ili tableta. No, ComicRack je i prilino
fleksibilan to se tie samoga itanja stripova, i tu prednjai u
odnosu na konkurenciju. Podrava sve vane formate u kojima
se stripovi obino mogu pronai, a dobro je to to se kolekcija
stripova moe sinkronizirati zajedno s drugim sadrajem. U
svakom sluaju, ComicRack je najcjelovitiji ita stripova, no
mogao bi se initi pretjeranim onima koji tek povremeno ele
proitati pokoji strip.

Komik Reader praktiki je prvi ita stripova koji je

posebno optimiziran za tablete pogonjene Android OS-om,
a to znai da e doivljaj itanja na njima biti na iznimno visokoj
razini. Podrava klasine formate, tu je i preglednik kolekcije
stripova s prikazima thumbnailova, a to se samoga itanja
tie, nudi neke zgodne stvarice. Uz dobro rijeeno zumiranje,
mora mu se priznati i da dobro radi s duplericama. Naravno,
mogunosti ima jo, pa ako posjedujete tablet s Android OSom, onda je ovo ita kojemu biste svakako trebali dati priliku.
Uostalom, besplatan je, a tek ako vam se dopadne, autoru moete
donirati iznos od dva dolara.

Platforma Android, iOS

Cijena Besplatan / 7,74 USD (Android) /
7,99 USD (iPad)

Platforma Android
Cijena Besplatan, 1,99 USD (Donacija)

URL http://comicrack.cyolito.com/

URL http://bit.ly/XoyYoN

60 / BUG2 LJETO 2015.

IZDRATI E
VEU KOLIINU
OKA OD VAS
ANDROID (4.4) KITKAT
OTPORAN NA VODU* UZ FUNKCIJU
UPRAVLJANJA MOKRIM PRSTOM
OTPORAN NA PRAINU PO IP67 STANDARDU
PODNOSI PAD NA TVRDU POVRINU SA VISINE DO 1,8 M
EKRAN CORNING GORILLA GLASS 2
OTPORAN NA OGREBOTINE
5MP KAMERA SA FLASH-OM I HD VIDEOM

Cat B15Q
Built Tough Made Smart.
catphones.com
www.cat.com / www.caterpillar.com
2015 Caterpillar. Sva prava pridrana. CAT, CATERPILLAR, BUILT FOR IT, njihovi odnosni logotipi, Caterpillar Yellow i Power Edge zatitni znakovi,
kao i ovdje koriten identitet korporacije i proizvoda su Caterpillar zatitni znakovi i ne smiju se neovlateno upotrebljavati. Zatitni znakovi tree strane
pripradaju njihovim odgovarajuim vlasnicima. Poklopac baterije mora biti pravilno postavljen i svi prikljuci sigurno privreni. Bullitt Mobile Ltd je
nosioc licence Caterpillar Inc.

RECITE ZBOGOM KLASINIM

TINTAMA

Ukljuena tinta za
razdoblje od dvije godine*
Uivajte u iznimno povoljnim trokovima ispisa uz
Epsonove pisae sa sustavom spremnika za tintu.
Epsonovi pisai sa sustavom spremnika za tintu
opremljeni su dvogodinjim zalihama tinte.* To vam
omoguuje ispis do 12.000** stranica crno-bijelo ili 6500**
stranica u boji, bez potrebe da kupujete ili zamjenjujete
ijedan spremnik.
Za vie informacija posjetite stranicu
www.epson.hr/its
* Tinta u trajanju od 2 godine, ovisno o korisnikovom
prosjenom volumenu ispisa svakog mjeseca
(IDC-ov WW Page Volume Program, 2013.)
** Navedeni prinosi/CPP izraunati su na temelju Epsonove
izvorne metodologije simulacije ispisa testnih uzoraka u
skladu sa standardom ISO/IEC24712. Navedeni prinosi/
CPP NE temelje se na standardu ISO/IEC24711.
Navedeni prinosi/CPP mogu se razlikovati ovisno
o slikama koje ispisujete, vrsti papira koji
upotrebljavate, uestalosti ispisa i uvjetima
u okruenju, npr. temperaturi

[ zabava ] Igre za smartfone i tablete

ljetnih
top 5
Pie: Miroslav Rosandi

Za trenutke oputanja
predlaemo vam ovih pet
besplatnih naslova. Sve igre
mogu se igrati i na tabletu i
na smartfonu, a sami odluite
elite li biti graditelj, osvaja
otoka, genijalac, nogometni
menader ili dreser morskih
pasa

Boom Beach
Igra izdavaa popularnog Clash
of Clans, koja e vam ponuditi zabavno

strateko ratovanje ak i ako solirate, ali

tek ukoliko pronaete klan s predanim
suborcima, spoznat ete koliko Boom Beach
moe biti kompleksan. Utrka za skupljanjima
intela i igranja najzahtjevnijih operacija bez
kvalitetno timskog rada nee uspjeti. Igra se
stalno razvija, dobiva nove borbene jedinice
i taktika osvjeenja. Moe se igrati na duge
staze, bez potrebe da se ita plati.

Kvisko
I jedan domai naslov! Radi se u
stvari o igrama asocijacija iz legendarne
Kviskoteke, tako e svima koji su gledali taj
kviz odmah sve biti jasno. Mozgalica kroz
koju moete i poneto nauiti. Moe se igrati
i u dvoje (na istom ureaju), a za sada postoji
samo verzija za iOS ureaje, ali ve se radi i na
Android verziji. U osnovi je sve besplatno, a za
pomo (ako ostanete bez zlatnika) ili micanje
reklama treba platiti.

10/10

SimCity BuildIt

Top Eleven 2015

Legendarna simulacija izgradnje

Vrlo popularna menaderska

nogometna simulacija, koja je

grada u ovoj verziji je odlino prilagoena

igranju na ekranima osjetljivima na dodir.
Moda i najbolja prilagodbe klasinog naslova
novom nainu igranju od svih dosadanjih
pokuaja. Tek nakon nekoliko mjeseci kada
ostanete bez prostora za gradnju, moda vam
padne na pamet da biste neto platili, prije
toga - nikada.

10/10

nastala kao Facebook igra, a ova najnovija

verzija posebno je prilagoena smartfonima
i tabletima. Standardno vodite svoj tim,
natjeete se na tri polja (liga, kupa, liga prvaka),
trgujete s igraima i stalno ulaete u razvoj
svog stadionskog kompleksa. Teko je biti vrlo
uspjean ukoliko nemate namjeru niti malo
potroiti pravog novca na virtualne igrae.

8/10

8/10

Hungry Shark
Evolution
I jedna prigodna ljetna igra,

koja se moe igrati i bez veze s Internetom.

Savreno. Moda ipak nije uputno prije
kupanja hraniti svog morskog psa (osim
riba, vrlo rado e pojesti nekog od kupaa
ili ronilaca), kako ne biste sa strahom ulazili
u more. Lijepa grafika i mogunost razvoja
morskog psa kojeg vodite, zabavit e vas,
no to dalje budete igrali sve e biti tee
savladavati brojne prepreke.

9/10
2015. LJETO BUG2 / 63

[ softver ] alternative za windows media center

eksplozija mu
Pametni televizori
polagano prodiru u domove
i iznova mijenjaju nain na
koji uivamo multimediju
pa se tome prilagoavaju i
multimedijski centri

Windows Media Center se ili volio ili mrzio,

a zbog svoje je nefleksibilnosti esto bio
marginaliziran i predmetom kritika

matija graanin

navala androida

Kutije za zabavu
U zadnje vrijeme sve je vei broj stvarno zgodnih multimedijskih kutijica pogonjenih Android OS-om
koje e svaki televizor uiniti pametnim i ponuditi da na jednostavan nain gledate multimediju koja je dostupna
putem lokalne mree, s prikljuenih USB diskova ili putem Interneta. I dok su te simpatine kutijice stvarno privlane i
mogunostima i cijenom, ne mogu konkurirati pravom multimedijskom centru niti raunalu (moe i starijem) opremljenom
nekim od softverskih rjeenja za izradu multimedijskog centra i s ugraenim bataljunom diskova. Dodue, i prije nego to su nas poeli zasipati Android
reproduktori, postojao je niz drugih rjeenja kao to su Popcorn ili WD TV Live. No nijedno od njih nije prava konkurencija centru napravljenom u kunoj
radinosti ili gotovim HTPC-ovima koji nude dovoljno ako ste ih voljni platiti.
64 / BUG2 LJETO 2015.

ltimedije
Ve od osme inkarnacije Windowsa dodatak
za uivanje multimedije u centraliziranom
suelju vie nije bio sastavnim dijelom
Windowsa nego ga se moralo zasebno instalirati
i kupiti. S desetom inaicom, Microsoft je
odluio WMC u potpunosti izbaciti i poslati u
mirovinu. Sreom, to ne znai da medijski centar
i dalje ne moete napraviti sami, i to gotovo bez
ikakvog troka
Premda je Windows Media
Center oduvijek imao svoje
poklonike, veinom su ga korisnici uredno ignorirali, radije se
odluujui za neko drugo rjeenje za gledanje (i sluanje) multimedije, ak i ako ono nije zapravo
bilo prava alternativa Windows
Media Centeru. Ipak, stvaranje
vlastitog medijskog centra koji
rjeava brige oko reprodukcije
multimedije u kojem god ona
formatu bila, zajedno s proirenim mogunostima, mnogima je
oduvijek bila primamljiva.
Zato i ne bi, kada tako formiran multimedijski centar donosi
sasvim novu dimenziju u uivanju kune filmoteke, glazbene biblioteke i sve dodatno zainjeno
gledanjem i snimanjem digitalne
televizije ili kanala dostupnih putem Interneta (jedna od kljunih

prednosti)? Windows Media Center nikada nije zaista dorastao

tom zadatku (ponajvie zbog
vrlo niske razine fleksibilnosti,
premda je bio od koristi svima
onima koji imaju Xbox) iako je u
osnovi nudio vrlo elegantnu reprodukciju videozapisa, glazbe,
DVD naslova i dobru no izbirljivu
podrku za gledanje televizije.
No te su prednosti s novom
inaicom Windowsa anulirane.
Naime, Microsoft je s Windowsima 8, u nizu drugih kontroverznih odluka, tada donio jo jednu. Prije svega je uklonio bilo
kakvu podrku za reprodukciju
DVD (i Blu-ray) naslova, dok je
Windows Media Center uinio
dostupnim samo kao proirenje
u paketu Windows 8 Pro. I to
proirenje koje je bilo potrebno
platiti 10 dolara. Sada je otiao i

Reprodukcija DVD naslova na Windowsima 7 putem Windows Media

Centera funkcionira, dok na Windowsima 8 i 10 nije podrana

korak dalje te je u Windowsima

10 donesena odluka da se Windows Media Center u potpunosti
izbaci i poalje u mirovinu.
To to je Microsoft iskljuio podrku za reprodukciju DVD naslova (izlika je bila to to mnoga
raunala ne dolaze s ugraenim
optikim pogonom i ukupnom
cijenom licenci) i nikada nije dodao mogunost reprodukcije
Blu-ray naslova moe se razumjeti jer se nain na koji konzumiramo multimediju agresivno
mijenja. Neki su jo uvijek vjerni
optikim medijima koje vole gledati i na linijskim reproduktorima, dok su drugi veinom svoj
fokus usmjerili gledanju videozapisa u nekom od popularnih
formata. Gledaju li ih na raunalu, pametnom televizoru koji
nudi mogunost jednostavne
reprodukcije video- i audiodatoteka (obino je tu podrka za
DLNA), uz sve brojnije linijske
multimedijske reproduktore (sve
vei ih je broj pogonjen Android
OS-om) ili putem igraih konzola, manje je vano.
Ono to je daleko vanije jest
nain na koji se upravlja multimedijom, kako je ona u konanici prezentirana i kako joj se
moe pristupiti. Upravo tu svu
svoju rasko mogu pokazati
multimedijski centri. Prednost je
to za takvo to ne treba utroiti
mnogo novca. S jedne se strane
moe koristiti ve postojee raunalo, a s druge je strane mogue za potrebu izrade pravoga
multimedijskog centra iskoristiti
neto starije raunalo. Ako imate
viak novca, mogu se kupiti nove komponente i sastaviti multimedijsko hardversko udovite.
Izbor je u potpunost na vama, a
izravno ovisi o okolnostima i mogunostima pa neemo ulaziti u
izbor hardvera.

Mobilni ureaji i tableti sve

ee slue za gledanje i sluanje
multimedije i postaju okosnicom
umreenog, modernog doma

Jedan od zahtjeva koji se postavljaju pred multimedijski centar jest mogunost koritenja
daljinskog upravljaa. I dok e
se tu morati potroiti neto novca, mnogi e se moi okoristiti
injenicom da postoje i aplikacije za smartfone koje simuliraju
daljinske upravljae. No ono to
e biti zajedniko svima kada se
prime stvaranje multimedijskog
centra jest izbor najprikladnijeg
softverskog rjeenja. Tim vie to
e malo tko priliku dati Windows
Media Centeru uzimajui u obzir
da e ga s novom inaicom Windowsa rijetki koristiti. Sreom,
besplatnih alternativa koje mogunostima mahom nadmauju ono to je Microsoft ponudio
ima i vie nego dovoljno.
Tako se mogu pronai multimedijski centri koji su vie namijenjeni stvaranju klasinog
HTPC raunala, preko onih koji
se veinom fokusiraju na snimanje i reprodukciju televizijskih
kanala, pa do onih koji zapravo
nude jednostavan nain da pristupate svojoj multimediji preko
cijelog niza ureaja. Ponovno,
izbor je na vama, a izravno ovisi
o tome to elite postii. Bilo kako bilo, sva su rjeenja besplatna
(s izuzetkom eventualnih proirenja), a neka doista ugodno
iznenauju te imaju i slubenu
podrku za pametne televizore.
elite li odmah krenuti sa stvaranjem vlastitog multimedijskog
centra na raunalu koje upravo
koristite, ne gubiti ni asa jer se
ve na stranicama koje slijede
nalaze najbolje i najzanimljivija
rjeenja s kojima ete sami u tren
oka moi napraviti svoje osobno
vrelo multimedije.
2015. LJETO BUG2 / 65

[ softver ] alternative za windows media center

MediaPortal 2

Medijski portal
Napravljen na jezgri legendarnog XBMC-a, ovaj je
medijski centar zbog sporijeg razvoja sve manje
relevantan iako moe ponuditi mnogo. No klju
za njegovo preivljavanje lei u modernizaciji i
transformaciji koja e se, kako sve izgleda, zaista i
dogoditi s buduim inkarnacijama
Posljednja stabilna inaica ovoga zapravo prilino sposobnog
medijskog centra objavljena je u prosincu prole godine i,
premda je uvela neke novosti i nadogradnje, to nije ni izbliza ono to
se moe vidjeti u nestabilnim beta i alfa izdanjima. Ona zapravo jasno
pokazuju kojim e smjerom MediaPortal krenuti i, bude li to doista
tako, sva je prilika da MediaPortal dobije istaknutije mjesto na sceni
medijskih centara. Mjesto koje s pravom i zasluuje.
Meutim, ak i dok se to ne dogodi, MediaPortal moe biti jako dobar
izbor za one koji ele napraviti vlastiti HTPC, pogotovo ako uz druge
klasine mogunosti ele imati i dobru podrku za gledanje TV kanala
(za to se valja odluiti pri samoj instalaciji jer e biti konfiguriran TV
posluitelj). Nakon instalacije, koja moe i prilino potrajati (sve ovisi

o tome imate li ve instalirane sve preduvjete za koje e neki smatrati

da previe zatrpavaju raunalo, a svakako se pobrinite da imate
instaliran neki od paketa kodeka), valja krenuti s konfiguracijom (svi
e se potrebni preaci nalaziti na radnoj povrini). Hoete li izabrati
standardni modalitet konfiguracije ili onaj namijenjen iskusnijima,
ostaje na vama (za poetak je uputno izabrati standardni modalitet).
Najvanije je dodati mape u kojima se nalaze filmovi, glazba i ostalo
emu elite pristupati putem suelja MediaPortala te aurirati bazu,
a nije naodmet pregledati i druge stavke, pogotovo ako imate i
daljinski upravlja. Nakon to je osnovna konfiguracija zavrena (bez
brige, u konfiguraciju ete u poetku ee svraati), valja pregledati
koje biste ekstenzije mogli instalirati. Proirenja su, naime, jedna
od najveih prednosti ovoga medijskoga centra pa svakako vrijedi
provjeriti kako se sve osnovna instalacija MediaPortala moe pojaati.
Konano, treba pokrenuti i sm medijski centar. Sueljem pomalo
podsjea na Windows Media Center (dodue, podrava skinove
pa je izgled suelja mogue dramatino izmijeniti), a nudi i sline
mogunosti. Koritenje samoga centra vrlo je jednostavno: odabere
se jedna od ponuenih kategorija i izabere sadraj za reprodukciju.
Dobro je to nudi mogunost reprodukcije DVD naslova, to je jedan
od tipinih zahtjeva kod stvaranja HTPC-a (podrani su i Blu-ray
naslovi, ali ogranieno, pa se ta mogunost mora kombinirati uz alate
kao to je AnyDVD HD).
Ipak, naglasak je MediaPortala na gledanju i snimanju televizije, a
premda se u tom kontekstu ponekad konfiguracija zna poprilino
zakomplicirati, u veini e sluajeva sve proi bezbolno. Ugraeni TV
vodi sasvim je pristojno izveden pa je samim time i pregledavanje
kanala ugodno, dok je i streamanje internetskog radija i sluanje
klasinog FM radija na visokoj razini (takoer je podrano snimanje).
Uza sve to, tu su i razni dodaci kao to su igrice ili prikaz vremenske
prognoze, mogunost dodavanja RSS sadraja, a tu su i mobilne
aplikacije (aMPdroid i Couchpotatoes za iOS), mogunost pristupanja
putem web preglednika (WebMediaPortal) te mogunost pretvaranja
smartfona u daljinski upravlja (WifiRemote). Cijela je stvar dodatno
pojaana i proirenjima pa je mogue (uz malo petljanja) pristupiti
servisima kao to je Netflix. Sve u svemu, MediaPortal je solidno
softversko rjeenje
za izradu vlastitog
medijskog centra
s naglaenom
podrkom za
gledanje televizije,
a uzimajui u obzir
i testna izdanja,
ima potencijala
da postane jo
privlaniji - premda
Pregledavanje filmova i reprodukcija glazbe
je ve i sada prilino
prilino su jednostavni, a sve moe izgledati i
moan.
dovoljno atraktivno ako se malo potrudite

ASRock Z87 Extreme9/ac

MediaPortal
2
Podrka za TV, proirivost
Kompliciran za konfiguriranje, problemi
s metapodacima
Dojam Premda ve i sada vrlo sposoban medijski
centar, bit e jo bolji u nadolazeim izdanjima
URL www.team-mediaportal.com

66 / BUG2 LJETO 2015.

Naglasak je na gledanju
televizije pa e ovo
rjeenje biti zanimljivo
svima koji pri ruci imaju
i DVB-T ureaj koji
se moe prikljuiti na
raunalo

Glavnoj konfiguraciji
pristupa se izvan
modernoga suelja,
a mogue je koristiti
standardni modalitet
te proireni, koji je
namijenjen iskusnima
(bit e prikazane i
eksperimentalne
mogunosti)

NextPVR 3.4.8

Za ljubitelje televizije
Premda zapravo nije rije o punokrvnim medijskom
centru jer je iznimno naglaena podrka za gledanje
televizije, moe se iskoristiti i za gledanje drugih
multimedijskih sadraja. Ipak, ako vam TV program
uope nije vaan, NextPVR moete slobodno
preskoiti
Premda nije punokrvni medijski centar, teko se oteti dojmu
na nema ambiciju u jednom trenutku to postati jer nudi one
kljune elemente. Ipak, u njegovoj je sri ono to on primarno i jest:
alat za gledanje i snimanje televizijskih kanala. Stoga e najzanimljiviji
biti vlasnicima TV kartica, onima koji trae dobar (i besplatan) alat za
gledanje i snimanje televizijskih kanala i onima koji nisu pretjerano
sretni sa softverom koji su dobili uz TV karticu.
Relativno ga je jednostavno instalirati i konfigurirati, no ne moe se
sve odraditi automatski (manjem e broju sretnika sve proraditi iz
prve). Njegova su najvea boljka sitni bugovi i manji nedostaci, ali
kako oni nisu neto preko ega se ne moe prijei, im se jednom sve
podesi kako valja, NextPVR e raditi odlino i bez veih potekoa,
pritom nudei i
neke specifine
mogunosti.
Nakon kratke
instalacije, u
omanjem e se
prozoru otvoriti
suelje tipino
za multimedijske
centre. Iz njega je
mogue pristupiti
televizijskim
Premda sama konfiguracija nije sloena, nee sve
kanalima,
raditi automatski pa se treba pripremiti na malo
eksperimentiranja
elektronikom

programskom
vodiu, filmovima
i glazbi, slikama
te DVD naslovu
ubaenom u optiki
pogon. Konfiguraciji
se pristupa putem
skonoga izbornika
(uputno je skoiti
na wiki, gdje ete
pronai prilino jasnu Gledanje televizije mu je u krvi, a premda
omoguava pristup i drugom multimedijskom
dokumentaciju), pa
sadraju, nije istinski medijski centar
prije nego to se
pone kopati po dostupnim parametrima, obavezno je proi nekoliko
inicijalnih koraka.
Najprije: podeavanje prikljuenih ureaja, a izmeu ostalog
TV kartice. U listi ureaja trebala bi biti prikazana prikljuena TV
kartica, a na vama je da aktivirate pretraivanje kanala koji e biti
upameni. Iako nije navedena Hrvatska, bit e pronaeni dostupni
domai kanali. Nikako se ne smije preskoiti i segment u kojemu
se podeavaju dekoderi, premda je uputno tu isprva nita ne
mijenjati dok ne ustanovite problem sa slikom ili tonom. Nema
li slike npr. kod pokuaja gledanja nekoga TV kanala, gotovo je
sigurno krivac pogreni dekoder. Stoga se treba pripremiti na malo
eksperimentiranja i potom izabrati odgovarajui dekoder za pojedine
formate.
Ostaje jo podesiti putanje do mapa gdje se nalazi multimedija na
raunalu i definirati mapu gdje e biti pohranjene snimke. Nakon
toga e sve raditi prilino dobro, pogotovo kod gledanja televizije.
Dovoljno je tek izabrati neki od kanala (dodatnim se mogunostima
pristupa putem skonog izbornika), a u snalaenju svakako pomae
niz preaca na tipkovnici koje nadomjetaju izostanak daljinskog
upravljaa. Snimanje je takoer sjajno izvedeno i tu se nema to
dodati - osim istaknuti da omoguuje istovremeno snimanje vie
kanala koristei samo jednu TV karticu.
Osim gledanja televizije NextPVR nudi jo hrpicu drugih mogunosti.
Modularne je arhitekture pa je njegove sposobnosti mogue proiriti
(pluginove ete pronai na slubenom webu). Osim toga, nudi i
web posluitelj (kod konfiguracije ne zaboravite na vatrozid), pa
je televizijske kanale mogue gledati sa svih umreenih raunala
(streamanje TV programa oslanja se na VLC, a u web pregledniku je
dostupan i EPG).
Premda se ne moe mjeriti s punokrvnim medijskim centrima i
povremeno pati od manjih bugova, NextPVR se namee kao sjajno
PVR rjeenje koje ima ambiciju da bude i vie od toga. Stoga, elite
li na svim raunalima ili ureajima (moe i na smartfonima, ali treba
uloiti dodatni trud) u lokalnoj mrei gledati televiziju, ali i drugu
multimediju, ovo bi vam se rjeenje moglo dopasti.

ASRock Z87
NextPVR
3.4.8
Extreme9/ac
Dobra podrka za televiziju, streamanje sadraja
Iritantni bugovi, nije pravi medijski centar
Dojam Nije tipian medijski centar, ali e posluiti
svrsi i dopast e se ljubiteljima televizije
URL www.nextpvr.com

TV kanalima i drugome
medijskom sadraju
mogue je pristupati i
putem web preglednika
zahvaljujui ugraenom
web posluitelju (zgodno
je i to to prikazuje EPG)

2015. LJETO BUG2 / 67

[ softver ] alternative za windows media center

Mobilne aplikacije Penetracija na smartfone
Od smartfona se oekuje
da poslui kao svojevrsna
Slino kao to to
produljena ruka za
ima Kodi, tako i za
multimedijske centre ili
Mediaportal postoji
kao jo jedan medij putem
daljinski upravlja koji
kojega e se multimedija
omoguuje upravljanje
servirana s nekoga
tim multimedijskim
multimedijskog centra
centrom s pametnog
telefona pogonjenog
uivati. Stoga su centri
Androidom, pa i vie
prisutni i na pametnim
od toga. Primjerice,
telefonima i to na
mogue je streamati
nekoliko razina: najee
multimediju izravno na
kao daljinski upravljai,
telefon (slino kao to je
to mogue s AirVideom
zatim kao aplikacije za
za iOS) i gledati
pregledavanje sadraja,
televizijski program
pa ak i kao punokrvni
(ako je podeen TV
multimedijski centri koji
Tuner na raunalu
se pokreu izravno na
gdje je instaliran
smartfonu ili tabletu
Mediaportal).

aMPdroid

Kodi
Kodi je dostupan na nizu platforma, a jedna
od njih je i Android. Ovo nije rije o daljinskom
upravljau (to je odvojena aplikacija), nego
jednostavno puna inkarnacija Kodija koja
omoguuje da se gotovo bilo koji podrani
ureaj s Android OS-om u tren oka pretvori u
portabilni multimedijski centar.

Plex home theater 1.4.1

multimedija
svuda
Idealno rjeenje za sve one koji
zapravo i ne ele napraviti tipian
HTPC nego trae elegantan i
vizualno zgodan nain da uivaju
u svojoj multimedijskoj biblioteci
koju skladite na tvrdim diskovima.
I to bez obzira gdje se nalazili i koji
ureaj koristili...

ASRock
Plex
Home
Z87Theater
Extreme9/ac
1.4.1
Suelje, mogunosti, sveprisutnost, lakoa
koritenja
Bugovit, metapodaci troe mnogo prostora
Dojam Odlian i lijep multimedijski centar posve
prilagoen novoj generaciji korisnika
URL www.plexapp.com

68 / BUG2 LJETO 2015.

Plex Home Theater vrlo je zanimljivo

rjeenje koje e ponajvie odgovarati
svima koji zapravo ne ele klasino HTPC
raunalo (premda ga se moe formirati
uz klijentsku komponentu), ali zato trae
jednostavan nain za konzumiranje svoje
multimedijske biblioteke neovisno o
tome to e se koristiti za reprodukciju.
Njegova je kljuna prednost to je prisutan
na vie platformi, a zapravo dolazi u dvije
komponente.
Tu je vrlo vana serverska komponenta,

koja slui upravljanju i onda serviranju

multimedije (bilo da je rije o videozapisima,
audiozapisima ili fotografijama, pri emu
e na slabijim ureajima server odraditi i
transkodiranje u stvarnom vremenu), s time
da je podrana na vie OS-ova, to ukljuuje
ak i NAS-ove poznatih proizvoaa (QNAP,
Synology, ReadyNAS i drugi).
S druge je strane tu klijentska komponenta
koja je takoer dostupna za cijeli niz OS-ova i
ureaja (stolna raunala, smartfoni i tableti),
a ono to Plex ini dodatno zanimljivim jest

Kore

Plex for Android

Aplikacija koja omoguuje potpuno uivanje sve multimedije
koje e servirati serverska komponenta Plexa i praktiki
je neizostavna svakome tko se odluio za Plex. Budui da
je Plexov posluitelj sposoban transkodirati multimediju u
stvarnom vremenu, mogue ju je gledati na cijelom dijapazonu
ureaja neovisno o njihovim hardverskim (ne)sposobnostima.

Jedan od kljunih
elemenata
svakog ozbiljnijeg
multimedijskog
centra jest i
daljinski upravlja.
Uz Kodi dolazi i Kore,
aplikacija koja e
pretvoriti pametne
telefone upravo u
daljinski upravlja i
omoguiti da se na
jednostavan nain
upravlja Kodijem iz
udobnog naslonjaa.
Tko ima Kodi, mora
imati i ovo (dostupan
je i na Androidu i na
iOS-u).

Pristupanje i gledanje sadraja

sa smartfona i tableta jedna je
od kljunih prednosti, a premda
su aplikacije za Android, iOS i
Windows Phone besplatne, za punu
funkcionalnost se oekuje plaanje
pretplatnog modela

Plex Media Server kljuna je komponenta

i odgovorna za organizaciju i posluivanje
multimedije. Automatski e prikupiti metapodatke
s Interneta, svime se upravlja iz web preglednika, a
podrava i DLNA

injenica da ga dobro podravaju i pametni

televizori iza kojih stoje LG i Samsung, a tu
je i podrka za ureaje kao to su Roku te
Google TV (potonji su manje relevantni na
domaem terenu). Jo je jedna prednost
podrka za udaljeni pristup multimedijskoj
biblioteci, s time da valja otvoriti myPlex
raun (tu postoji i PlexPass kao mjesena
pretplata, pri emu je najzanimljivija
mogunost PlexSync).
Naalost, u ekosustavu Plexa nije sve
besplatno. Serverska je komponenta za
sada besplatna (jo je u beti), a kako je rije
o stvarno dobro napravljenom rjeenju
koje e organizaciju multimedije uiniti
jednostavnom (automatski e pokupiti sve
to je potrebno s Interneta kako bi prikaz

filmova, glazbe i TV serija bio

tim efektniji), moe ga se dobro
iskoristiti. Tim vie to je podran
i DLNA, pa multimediju moete
servirati bilo kojem podjednako
certificiranom ureaju bez
potrebe za dodatnom instalacijom bilo ega.
Klijenti su ve poneto drukija pria. Na
stolnim je raunalima besplatan, a isto
vrijedi i za aplikacije na smartfonima i
tabletima. Barem djelomice. Naime, za punu
funkcionalnost aplikacije, potrebno je ili
pretplatili se na Plex Pass (to ve nosi niz
pogodnosti) ili platiti aplikacija jednom i
to u iznosu od pet dolara. S obzirom na to
da Plex doista izgleda i radi sjajno, nema
razloga da se aplikacija ne kupi (ili se odlui
na pretplatni model) ako se odluite osloniti
upravo na Plex. Klijent na stolnim raunalima
umije reproducirati sve to vam padne na
pamet (ukljuujui i DVD naslove, no nema
podrku za TV kanale), a jedna je od kljunih
prednosti i vrlo pregledno suelje koje je
podjednako dobro prilagoeno TV ekranima,
raunalima i mobilnim ureajima.
To to nema podrku za klasine TV kanale

doista je nevano. Plex, naime, briljira u

podrci za razne internetske servise pa
sadraja sigurno nee nedostajati (ovisno
o implementaciji, internetski e servisi
biti dostupni i putem standarda DLNA)
- treba samo instalirati neki od eljenih
videokanala. Serverom se upravlja izravno
iz web preglednika, a kako je suelje
prilagoeno i totalnim poetnicima, nitko
s time ne bi trebao imati problema. Na taj
je nain i dodavanje sadraja maksimalno
pojednostavljeno, a trik je da se svime moe
upravljati i udaljeno bilo da elite svemu
pristupiti putem Interneta ili ste predvidjeli
sredinje raunalo na kojem skladitite
multimediju. Bilo kako bilo, Plex je odlian
medijski centar s kojim ne samo da ete u
potpunosti ovladati svojom multimedijskim
bibliotekom nego ete u njoj moi uivati
gdje se god nalazili. Preporuka.
2015. LJETO BUG2 / 69

[ softver ] alternative za windows media center

KODI 14.2

Proirenja i razni dodaci upravo su ono to ini Kodi

toliko privlanim. Njima je i mogunosti i dostupan
sadraj mogue znaajno proiriti

istinski
vladar multimedijee
Slavni medijski centar otvorenoga koda s kojim je
praktiki sve i zapoelo i dalje je neosporeni miljenik
korisnika. Ne treba to uope uditi jer Kodi nudi
praktiki sve to bi jedan multimedijski centar trebao
nuditi, pa ak i vie od toga
Rije je o klasinom projektu otvorenoga koda (isprva je to
bila aplikacija namijenjena prvoj generaciji Xboxa) koji je
dostupan za vie platformi, a u nekim je segmentima jae podran
na GNU/Linuxu nego to je to sluaj s Windowsima (postoji i Live CD

ASRock
Kodi
14.2
Z87 Extreme9/ac
Suelje, golema fleksibilnosti, pluginovi i
proirenja
Povremena nestabilnost, zna biti sloen za
konfiguriranje
Dojam Nije savren, no ovo je stvarno moan i
dobro opremljen medijski centar za najzahtjevnije
prilagoen novoj generaciji korisnika
URL www.kodi.tv

70 / BUG2 LJETO 2015.

Preuzimanje
metapodataka
postalo je tipina
mogunost, a
Kodi to odrauje
gotovo savreno,
uz tek rijetke
iznimke

inaica te razne druge izvedenice kao to je Kodi

za Android OS). Ipak, Kodi nudi praktiki sve to
biste poeljeli od jednog multimedijskog centra,
pri emu valja imati na umu da je za neke znaajke
potrebno uloiti neto vie truda kako bi proradile.
Sama je instalacija Kodija iznimno jednostavna,
dok koritenje cijeloga paketa u sutini ne
zahtijeva posebno sloenu konfiguraciju. Veinom
je dovoljno namjestiti izvore odakle e Kodi crpiti multimediju, bilo
da je rije o videozapisima, glazbi ili fotografijama, te eventualno
dodatno prilagoditi pokoji parametar. Drugim rijeima, ako elite da
multimedijski centar jednostavno bude klasina sredinja konzola
kroz koju ete na vrlo efektan nain konzumirati multimediju bez
pretjeranog petljanja, onda za sloenijim konfiguracijskim koracima
i nee biti potrebe. Meutim, time ete mnogo toga propustiti.
Naime, jedna od kljunih prednosti Kodija lei u velikoj proirivosti,
pa ako trebate neto to odmah nakon instalacije nije ponueno,
velike su anse da ve postoji prikladan dodatak. Na vama je samo
da ga instalirate. Povrh toga, elite li jo vie, morat ete uloiti neto
vie vremena da ga konfigurirate onako kako vam to odgovara,
za to ponekad treba imati i strpljenja i upornosti. Ono to mu
se svakako mora priznati jest da cijeli centar zaista lijepo izgleda.
Suelje Confluence mogue je maksimalno prilagoditi, nije previe
gladan resursa i sve jednostavno radi vrlo glatko. S reprodukcijom
nema nikakvih problema, a jednako je to sluaj i s prepoznavanjem
multimedijskih formata pa ete vrlo rijetko naletjeti na neto to Kodi
ne bi mogao reproducirati.
Zapravo, teko mu se moe nai ozbiljnija zamjerka ako se u obzir
uzimaju fundamenti. ak nije problem ni nabaviti kompatibilni
daljinski upravlja; postoji i pregled podranih vrsta upravljaa, uvijek
se moete osloniti na beinu tipkovnicu i mi, a tu je i aplikacija
za smartfone). No stvari se kompliciraju kada u priu elite ukljuiti
gledanje televizije. Naime, Kodi tek odnedavno slubeno podrava
gledanje televizijskih kanala (to ne treba mijeati s modalitetom
za gledanje TV serija), no opet je potreban dodatan trud kako bi se
sve odgovarajue namjestilo. S jedne je strane potrebno osigurati
pozadinski server, a s druge aktivirati odgovarajui PVR plugin.
Nakon malo petljanja i eksperimentiranja, gledanje televizije postat
e stvarnost (u ranijim je izdanjima to bilo daleko sloenije). Ipak,
elektroniki programski vodi ba i ne radi savreno, no zato klasino
gledanje kanala, snimanje (zajedno s opcijom namjetanja da se
snimanje odvija u zadano vrijeme), pa ak i pregledavanje teleteksta
radi dobro.
Jedna je od najveih boljki Kodija njegova povremena nestabilnost,
a premda su ti ispadi i nenadana smrzavanja rijetka, ipak ih ima,
to svakako naruava ukupan dojam. Meutim, sve su to sitnice u
usporedbi s ukupnom kvalitetom, vrhunskom ponudom dodatnog
sadraja koji se instalira kroz proirenja te cijelim nizom drugih
sjajnih mogunosti zbog kojih je Kodi prvi izbor mnogima kada ele
napraviti istinski HTPC.

Lenovo preporuuje Windows.

BUDUNOST POSLOVNIH
RAUNALA JE NEPOVRATNO
PROMIJENJENA

WINNER OF

od 12.599 kn

THINKPAD X1 CARBON
Sa svojih 1,3 kg ovo je najlaki 14" POSLOVNI ULTRABOOK NA SVIJETU*.
Upoznajte stroj koji prkosi svemu to je dosada vrijedilo za poslovne ultraprijenosnike. Napravljen od gotovo
neunitivih karbonskih vlakana, ovaj 14" laptop je iznimno tanak i lagan - 17,7 mm i 1,3 kg. Novi X1 Carbon ne
samo da uva naslijee ThinkPada, ve ovaj nagraivani laptop jednako tako postavlja i sasvim nove standarde za
poslovne ultraprijenosnike.
Pokretan Intel Core i7 procesorom vPro | Windows 8.1 | Do 512 GB PCIe SSD
Lenovo RapidCharge baterija | ColorBurst WQHD zaslon | Inteligentni sustav hlaenja
*Meu glavnim proizvoaima u senju 2015. godine.

lenovo.hr

Osjetite aroliju novog osobnog raunala uz Intel Inside

Lenovo zadrava pravo izmjene ponuenih proizvoda i specifikacija u bilo kojem trenutku, bez prethodne najave. Lenovo poduzima sve napore kako bi se osigurala tonost svih informacija, ali ne odgovora za bilo koju uredniku, fotografsku ili tipografsku pogreku. Sve slike
su samo ilustrativne. Za punu specifikaciju i jamstvo na Lenovo proizvode i usluge posjetite www.lenovo.com. Lenovo, logotip Lenovo i ThinkPad su zatieni znakovi ili registrirane robne marke tvrtke Lenovo. Intel, Intel Logo, Core Inside, Intel Core, Intel vPro, vPro Inside i
Ultrabook zatieni su znakovi tvrtke Intel Corporation u SAD-u i drugim zemljama. Microsoft i Windows su registrirani zatieni znaci tvrtke Microsoft Corporation u SAD-u i drugim zemljama ili oboje. Ostali nazivi tvrtki, proizvoda i usluga mogu biti zatieni znakovi ili oznake
usluga drugih. Lenovo 2015. Sva prava pridrana.

[ tehnologije ]

kompjuter n
72 / BUG2 LJETO 2015.

na kotaima
2015. LJETO BUG2 / 73

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

tri dekade digitalizacije

Prvih stotinu
godina povijesti
automobila proteklo
je uz zanemariv
upliv elektronike,
ali posljednja tri
desetljea biljee
eksponencijalni
rast elektroniki
kontroliranih funkcija
u automobilima te
snage elektronike
koja se u automobile
ugrauje. Nekoliko
godina unatrag
ovaj rast je dobio
novi zamah, a
slika automobila
budunosti mijenja
se gotovo iz dana u
dan
74 / BUG2 LJETO 2015.

Marko Guzina

utomobili, pogledamo
li ukupnu povijest vremena ili tek razdoblje
otkad ljudi biljee povijest - i nemaju neki
znaajan sta. Veina kao prvi
suvremeni automobil prepoznaje
uradak Karla Friedricha Benza iz
1885. godine, a sloit emo se da
je od tada tehnologija dramatino
napredovala. No na stranu sve
ono za to su potrebne ljevaonice,
goleme pree, tokarski strojevi i
slino, ali kada je dolo do simbioze elektronike i automobila?
Povijest elektronike primjenjive
na automobile i njihove motore s
unutarnjim izgaranjem moemo
povezati s Nikolom Teslom i njegovim patentom iz 1897. godine,
a rije je o kondenzatorskom
sustavu paljenja. Slina, uvjetno
nazovimo elektronika, koja se
sastojala od pokoje diode, tiristora i kondenzatora vrlo se malo
mijenjala tijekom narednih 70 go-

dina. Tek su sedamdesete godine

prolog stoljea svjedoile pojavi
prvih kompjutoriziranih ABS
sustava. Poetak osamdesetih je,
pak, uz porast svijesti o zagaenju,
primorao proizvoae automobila da posegnu za sklopovima
koje bismo danas prepoznali kao
elektroniku.
Ta prva elektronika u automobilima odnosila se na kontrolne jedi-

nice koje su upravljale pripremom

gorive smjese te njenim paljenjem
kod benzinskih motora s unutarnjim izgaranjem. Prvi sustavi
elektronskog ubrizgavanja goriva
iroke primjene bili su zapravo
hibridni sustavi koji su na temelju
analognih oitanja od tek pokojeg
senzora koristili predodreene
mape pohranjene u ROM ipovima te na temelju njih odreivali

Connect sustav ukljuuje veliki ekran

osjetljiv na dodir, sposobnost automobila
da se spaja na Internet te head-up display

Pogoni budunosti

Nafta, struja,
vodik ili hibridi?

Napredna elektronika brine se za sigurnost vozaa i putnika, a Mazda CX5

jedan je od modela koji su posebno brini, zahvaljujui aktivnom sustavu
koenja, nazvanom Mazda SCBS

izlazne vrijednosti za aktuatore.

Ovakvi sustavi su poznavateljima
omoguavali dorade kroz varanje na oitanjima koja su dolazila
od senzora, ali jednako tako bilo
je i nedostataka. Ovako rigidan
sustav optimalno je radio s novim
motorom, a kako bi se mehanike
komponente troile, performanse
su se udaljavale od idealnih.
Ostavimo li naas po strani ABS,
ova rana elektronika bila je vrlo
ograniena svojim sposobnostima.
Zadatak postavljen pred inenjere
bio je na najbolji mogui nain
iskoristiti elektroniku, odnosno
pomou nje optimizirati rad motora uz koritenje svega nekoliko
senzora. Od ranih osamdesetih godina do kraja devedesetih broj se
senzora poveao s tri ili etiri na
nekoliko desetaka, a danas moemo govoriti o vie od stotinu senzora u luksuznim automobilima.

Prvi mikrokontroleri

Ovaj porast broja senzora omoguilo je uvoenje mikrokontrolera

u elektronike sustave automobila.
Ovakve elektronske upravljake
jedinice (ECU - electronic control
unit) u realnom vremenu prate
brojne parametre podsustava za
koji su zaduene, a izlazni signal
ne oitava se iz rigidne tablice, ve
se izraunava na temelju programa
pohranjenog u EPROM-u, ili danas
sve eoj flash memoriji. Ovo od
proizvoaa trai da
osim hardvera ECU
sklopa razvijaju i sve
sloeniji softver koji
sadrava stotine redova programa.
Koliko su elektronski sustavi u automobilima dananjice sloeni, govori i podatak
da su na prijelazu u
novo tisuljee jeftini automobili premaili broj od 10 ECU
jedinica, od kojih je
svaka imala neki svoj
zadatak, a kod luksuznih automobila taj

je broj tek koju godinu kasnije

premaio 100. Od proizvoaa do
proizvoaa, pojedine kontrolne
jedinice mogu biti objedinjene ili
njihovim radom moe upravljati
jedna, glavna, za pojedini dio automobila. Tako moemo susresti
skraenicu ECU (engine control
unit) koja nadgleda sve kontrolne
jedinice vezane uz rad motora, a
ponekad u pitanju moe biti PCM
(power-train control module)
koji objedinjuje kontrolnu elektroniku motora, mjenjaa i drugih
komponenti pogona.
Od svega nekoliko senzora i aktuatora, u dva desetljea je elektronika koja nadzire i upravlja radom
motora narasla na 20 do 50 senzora te kojih 30 aktuatora. Danas
ECU koji upravlja motorom nadzire
tlakove, protoke, temperature,
brojeve okretaja, razinu kisika u
ispuhu (kod benzinskih motora)
ili duikove okside (kod dizelskih
motora). Brzi izrauni na temelju
ovih informacija i sloenih algoritama odreuju koliinu usisanog
zraka, tome prilagoavaju koliinu
goriva, mogu korigirati parametre
sustava hlaenja i tako dalje.

Nakon motora - ovjes,

stabilnost, konice...

Kod automobila opremljenih

klasinim mjenjaem moemo
oekivati tek praenje odabranog
stupnja prijenosa te koritenja

Moderna hibridno-benzinska
pogonska grupa koju potpisuje Volvo

Dizelsko-elektrini hibridi
spremni su i za natjecanja
poput ovog Peugeotovog
LMP1 bolida

Teko je rei hoe li

u narednim godinama
vodei svjetski
proizvoai naprasno
prekinuti proizvodnju
vozila pogonjenih
unutarnjim izgaranjem
fosilnih goriva, ali ini se
da su elektrina vozila
Citron C3 hybrid air pokazuje da
tu i da ostaju. Dok ona
se energija moe akumulirati u
trenutno nisu isplativa niti
spremniku stlaenog zraka
uza sve mogue dravne
pomoi i ustupke, a trenutno aktualni
pad cijena nafte nikako im ne ide na
ruku, za oekivati je razvoj tehnologija
koje e otvoriti prostor smanjenju cijena
takvih vozila. Prije svega je tu u pitanju
cijena i tehnologija baterija koje u cijeni
automobila trenutno igraju veliku ulogu.
Osim baterijskih elektrinih vozila, tvrtke
kao to su Toyota, Audi i Honda sve
otvorenije zagovaraju vodik kao gorivo
budunosti, a vodikove gorive elije
kao tome analogni nain proizvodnje
elektrine energije. Kao i pri svakom
uvoenju nove tehnologije otpor javnosti
nije mali, a dodatnu prepreku predstavlja
visoka cijena potrebne infrastrukture,
primarno stanica za punjenje vodikom.
Vozila koja koriste hibridni pogon u
odreenoj mjeri predstavljaju zlatnu
sredinu, s time da tu nalazimo brojne
varijacije na temu. Japanski proizvoai
orijentirali su se na benzinsko-elektrine
pogonske grupe, tu i tamo moemo
vidjeti dizelsko-elektrine kombinacije,
Peugeot i Citron prikazali su studiju
hibridnog pogona koji umjesto elektrine
komponente koristi komprimirani zrak.
Za pretpostaviti je da e naredno
desetljee na trite dovesti ba sve ove
tehnologije, a tek nakon toga na red bi
trebala nastupiti svojevrsna kristalizacija
i fokus na rjeenja koja su se pokazala kao
bolja.

U Volvu vjeruju u
tehnologiju kao alat
spaavanja ivota pa
razvijaju sustav koji
e eliminirati smrtne
posljedice od 2020. godine

2015. LJETO BUG2 / 75

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Ekologija

Je li sve "zeleno" i
ekoloki prihvatljivo?
Nemogue je iz prie o novim
tehnologijama u autoindustriji izdvojiti
onu o alternativnim pogonima, a jedno
od pitanja koja se uz njih vee jest i ono
koliko su zapravo oni dobri za okoli.
Prvo to se valja zapitati jest koliko
energije i openito utjecaja na okoli
generira proizvodnja jednog elektrinog
automobila i pripadajuih baterija. Ako
je vjerovati popularnim procjenama,
utjecaj proizvodnje elektrinog
automobila osjetno je vei nego kada je
rije o tradicionalnom primjerku. Kada
tome dodamo komplikacije prilikom
recikliranja, elektrini automobil postaje
sve manje zelen.
Tijekom eksploatacije elektrini
automobil na baterije djeluje kao
posve isto prometalo, ali to je tek
dijelom istinito. Da budemo precizniji,
utjecaj na okoli tada ponajvie ovisi o
izvoru elektrine energije. Ukoliko svoj
elektrini automobil napajate elektrinom
energijom dobivenom iz ugljena,
zapravo se vozite na ugljen. Analogno
tome, ukoliko je elektrina energija koju
koristite proizvedena iz istih izvora kao
to je hidroenergija, energija vjetra i
valova ili suneva energija, vonja je tada
zaista ista.
Gotovo isto vrijedi i za vozila pogonjena
vodikovim gorivim elijama, jer je za
koritenje aktualnih tehnologija dobivanje
vodika energetski zahtjevno, kao i njegovo
skladitenje, prijevoz i konano pumpanje
pod visokim tlakom u vozila koja e ga
koristiti. Iz toga ispada da istoa takvog
vozila uvelike ovisi o izvorima energije
koritene u navedenim koracima.
Vozila s hibridnim pogonom pria su za
sebe jer nerijetko je rije o raznim SUV
modelima koji svojom veliinom i masom
premauju potrebe prosjenog korisnika.
Iz toga se namee pitanje bi li dravni
poticaji za takva vozila bili bolje utroeni
na moderne gradske automobile koji su
potronjom goriva te utjecajem na okoli
daleko ispod razina ekolokih Golijata.

76 / BUG2 LJETO 2015.

Ukoliko elektrino
vozilo punite
energijom iz
obnovljivih izvora,
utjecaj na okoli je
mali, ali energija
iz fosilnih goriva
znai da zapravo tek
izmjetate zagaenje

kvaila, no automatske mjenjake

kutije, odnosno sve popularnije
robotizirane mjenjake kutije, zahtijevaju vrlo sloenu upravljaku
elektroniku. Robotizirani mjenjai
danas mogu imati po dva kvaila
te osam ili vie stupnjeva prijenosa, a parametri prema kojima se
ravnaju su brojni pa je odluujua
suradnja izmeu elektronike
motora i mjenjaa.
Nakon ovoga na red dolazi elektronika koja nadzire funkcije
poput ABS sustava, kontrole proklizavanja, elektronskog programa
stabilnosti (ESP), ali i sve ee
prisutnog elektronski podesivog
ili aktivnog ovjesa. Ovo su sustavi vani za sigurnost te njihovo
pravilno funkcioniranje iziskuje
provjeru senzorskih podataka desecima puta u sekundi te jednako
brzu obradu podataka te izdavanje
signala aktuatorima. Dok ABS pazi
na to da se kotai ne bi blokirali
prilikom snanog koenja, kontrola proklizavanja brine o tome da

nagli porast snage ne dovede do

proklizavanja pogonskih kotaa.
ESP je sustav koji u pravilu funkciju ABS-a kombinira s oitanjima
poloaja upravljaa te iroskopa.
Ukoliko elektronika zakljui da se
vozilo ne kree u smjeru u kojem
bi trebalo na temelju poloaja
upravljaa pomou elektrohidraulinog sustava koji koristi ABS moe aktivirati konicu na jednom ili
vie kotaa te tako nastoji vratiti
vozilo na oekivanu putanju. Elektronski ovjes, bio on kontroliran
hidrauliki, pneumatski ili elektrino, oitava parametre te se
prilagoava uvjetima na cesti, a
voza najee moe postaviti
prioritete za sportsku vonju ili
udobnost.
Sustavi aktivne sigurnosti koji
poivaju na suvremenoj elektronici ukljuuju zrane jastuke,
kojih u dananjim automobilima
ima najmanje dva, a broj moe
narasti na deset ili vie. Zatim je
tu sustav automatskog zatezanja

U SAD-u zakonodavci zagovaraju meusobnu komunikaciju vozila kao klju poveanja sigurnosti

Google Driverless car - prednosti i mane

Samo mijena stalna jest

Autonomna vozila (AV) svakako su jedna od onih tehnologija koje imaju potencijal iz temelja
izmijeniti svijet u kojem ivimo. Prednosti i nedostaci koje emo navesti odnose se openito na AV,
ali u odreenoj mjeri vie na Google Driverless Car, zato to je u pitanju vozilo koje je zamiljeno
kao iskljuivo autonomno, dok veliki proizvoai razvijaju mogunost autonomnog upravljanja na
postojeim vozakim automobilima.
AV trebala bi smanjiti broj nesrea ili ih posve eliminirati izbacivanjem mogunosti ljudske pogreke
iz jednadbe prometovanja. Nominalno bi AV mogli koristiti svi, ukljuujui one koji su premladi,
prestari, tjelesno oteeni ili, pak, privremeno onesposobljeni, recimo alkoholom. Ovime bi se
iskljuila potreba prijevoza drugih osoba pa bi djecu u kolu vozio autonomni automobil, ba
kao i putnike na aerodrom i slino. Ovo bi smanjilo udaljenosti koje vozila trebaju prelaziti, to bi
rasteretilo promet. Uinkovitija organizacija prijevoza znaila bi i manje vozila u prometu, a tragom
toga i manje zagaenja.

sigurnosnih pojaseva koji u pravilu funkcionira ruku pod ruku

sa zranim jastucima. Suvremeni
automobili, pogotovo popularni
SUV modeli, esto su opremljeni
sustavom kontroliranog sputanja
na nizbrdicama, a tenja poveanju sigurnosti popularizira sustav
automatskog koenja u sluaju
nude.
ini se da su posljednjih godina
najvei korak naprijed nainili
razliiti sustavi pomoi vozau,
pa dok senzori za parkiranje i nisu
neka novost, elektronika koja brine o tome da automobil ostane u
svojoj traci jedan je od temelja iz
kojih e proizai autonomna vozila
budunosti. Prilagodivi tempomat
drugi je vrlo vaan dio slagalice
koja e nam uskoro omoguiti poluautonomnu ili posve autonomnu
vonju u automobilima. Ovakvi
tempomati sposobni su odravati
zadanu brzinu, a prema potrebi i
stanju u prometu, samostalno usporiti automobil na brzinu kretanja
vozila ispred. Nakon to smetnja
proe, sustav ponovno ubrzava
do unaprijed zadane brzine. Jo
jedan rezultat razvoja elektronike
u automobilima je i pomo pri
parkiranju gdje automobil moe
sam identificirati prikladno mjesto
za parkiranje te preuzeti kontrolu
nad upravljaem, a voza se treba

brinuti za kontrolu brzine i pravodobno zaustavljanje.

Tenje za autonomnom
vonjom u Europi

Povezivanje
preko Interneta

Ne toliko novi, ali vjerojatno

dosad najznaajniji, sustavi su
koji brinu za udobnost, a rije
je, naravno, o klima ureaju, podesivim sjedalima, automatskim
svjetlima, automatskim brisaima
i slinome. Napredak na ovom
polju nije toliki kada je rije o
osnovnim funkcijama, ve su prilina novost mogunosti pristupa
postavkama preko Interneta, a uz
pomo odgovarajuih aplikacija,
odnosno pametnih telefona. Sve
vie proizvoaa korisnicima doputa otkljuavanje i zakljuavanje
automobila, paljenje motora, programiranje klima ureaja i sline
mogunosti na daljinu. Ovakva
tehnologija zasad je rezervirana za
luksuznije modele, no nema sumnje da e tijekom godina postajati
sve ire dostupna.
Veliki napredak te promjena
pristupa oituje se na polju infotainment sustava, dakle onih
koji nas tijekom vonje zabavljaju i
informiraju. Sve se vie primjeuje
stapanje ovih funkcija s, primjerice, postavkama klima ureaja, a informiranje u automobilu poprima
posve novu dimenziju pristupom

Mercedes je davno
zapoeo istraivanja i
testiranja autonomnog
upravljanja

Audi koncept
Prologue prikazuje
kokpit automobila
bliske sutranjice

Jasno, jo je lake prepoznati mogue nedostatke, a prvi je taj da strastveni vozai dananjice
nee lako prepustiti upravlja raunalima jer vonja trenutno ne slui samo stizanju do cilja,
ve mnogima predstavlja daleko vie. Uz to, iroka implementacija autonomnih vozila znaila
bi ekonomski krah jer bi brojni profesionalni vozai ostali bez posla, a istodobno su takva
vozila skuplja od obinih
i zahtijevaju sloenu
infrastrukturu. Kad smo
kod infrastrukture, AV
se uvelike oslanjaju na
GPS sustav pa bi blokiran
ili slab signal mogao
onemoguiti koritenje, s
time da se mnogi ve sada
plae mogueg hakiranja,
ali i gubitka privatnosti
prikupljanjem podataka.

Nove tehnologije na
Starom kontinentu
ezdesete godine su ideju o autonomnoj
vonji dovele do Ujedinjenog Kraljevstva,
gdje je Laboratorij za istraivanje
prijevoza i prometnica testirao Citron
DS bez vozaa, upravljan signalima iz
magnetnih kabela u prometnici. Taj je
automobil testnom dionicom mogao
putovati brzinom od 130 km/h, uz manja
odstupanja u brzini i po pravcu, nego to
bi bio sluaj da njime upravlja ovjek.
Istraivanja su se nastavila i sedamdesetih,
a analize su pokazale da bi koritenjem
ovakve tehnologije na britanskim
prometnicama kapacitet narastao 50%, a
sprijeilo bi se 40% nesrea.
Osamdesete godine su u igru uplele
Mercedes-Benz, iji je robotizirani kombi
praznim ulicama Mnchena sam mogao
voziti brzinom od 63 km/h. Tragom toga
za autonomnu vonju se zainteresirala
Eureka, europska organizacija za
istraivanje i razvoj te pokrenula projekt
Prometheus na koji je od 1987. do 1995.
utroeno 749 milijuna eura.
Projekt Prometheus (PROgraMme for a
European Traffic of Highest Efficiency and
Unprecedented Safety) zablistao je 1994.
godine, kada su robotizirana vozila VaMP
i VITA-2 prevalila 1.000 km autocestama
oko Pariza te demonstrirala vonju u
konvoju, automatsko praenje vozila,
promjene traka i pretjecanje vozila. Drugi
uspjeh postignut je 1995. godine, kada je
modificirani Mercedes S klase prevalio
priblino 1.600 km od Mnchena do
Kopenhagena i natrag, postiui brzine
do 175 km/h. Prosjeno se ljudski voza
trebao uplesti u upravljanje jednom u 9
km, a ovaj automobil je prevaljivao i do
158 km bez uplitanja vozaa. Postignua
iz ovog projekta postavila su temelje za
nastavak razvoja autonomnih vozila.

Neveliki automobil bez komandnih

papuica ili upravljaa, specifian je pristup
autonomnoj vonji iz perspektive IT diva

2015. LJETO BUG2 / 77

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Oekivani dolazak
autonomne vonje za mase

Koraci umjesto skoka

Na pitanje kada e autonomna vozila
postati dostupna irokim masama nema
jednostavnog odgovora. U odreenoj je
mjeri mogunost autonomnog upravljanja
ve sada dostupna sustavima zadravanja
u traci te paralelno s time prilagodivog
tempomata i aktivnog koenja. Na alost,
ovi sustavi zasad su dostupni u luksuznom
segmentu, dakle nisu nadohvat ruke iroj
populaciji.
Mogunost potpuno autonomne vonje
zasigurno e se prvo pojaviti na skupim
modelima. Broj prodanih primjeraka te
daljnji razvoj tehnologije dovest e do
toga da opcija autonomnog upravljanja
iscuri prema srednjim, a kasnije i niim
segmentima trita, s time da i tu moemo
oekivati prvo pojedine elemente poput
aktivnog koenja, a tek potom cjelovite
sustave.
Alternativno ovome, na tritu bi se mogli
pojaviti primarno autonomni automobili
koji niti nisu zamiljeni za vozaa, a
primjer tome jest Google Driverless Car.
Koliko god zamiljen za mase, cijenom e i
ovakav koncept biti mnogima nedostupan,
a iroj publici bi ga mogla pribliiti
suradnja izmeu IT sektora i etabliranih
te financijski potkovanih proizvoaa
automobila.
Iako su elementi autonomnog upravljanja
ve tu, potpuni sustavi su kod marki kao
to je Audi, Cadillac, Mercedes i BMW
najavljeni u narednih nekoliko godina, no
vjerojatno e proi najmanje desetljee
prije nego to ita od toga postane
dostupno mitskoj srednjoj klasi.

Sposobnost automobila
da budu samostalni
u prometu rast e s
vremenom, a iako e na
poetku tehnologija biti
dostupna u luksuznim
modelima, za oekivati
je njezino pojeftinjenje

Elektrina vozila su raskrstila s unutarnjim izgaranjem, ali njihovi pogonski

sustavi zahtijevaju snana raunala koja e njima gospodariti na pravi nain

78 / BUG2 LJETO 2015.

Internetu. U vonji je sada mogue

na velikim ekranima pristupati vijestima, glazbi i drugim sadrajima,
traiti ocjene oblinjih restorana
ili sinkronizirati svoj pametni
telefon s infotainment sustavom
kako biste koristili eljene mobilne
aplikacije. Kontrolni instrumenti
postaju fleksibilni pa ovisno o
reimu vonje i postavkama, mogu
prikazivati brzinu i broj okretaja
motora ili, pak, te informacije
staviti u drugi plan, a kao primarno ponuditi upute navigacijskog
sustava. Uz ovo, sve je ee u
ponudi i HUD (head up display)
koji najvanije informacije projicira na unutranjost prednjeg stakla
u vidnom polju vozaa.

Elektrini automobili

Znanstvena fantastika ne staje na

tome, a ini se da najvie napretka
moemo vidjeti kod raznih elektrinih vozila jer dok je sama pogonska
mehanika relativno dostupna i rijetko dosad neviena, elektronika koja
upravlja vozilom moe nainiti ili
rainiti uspjeh pojedinog projekta.
Ovakva vozila nerijetko u manjoj
mjeri ovise o onom temeljnom inenjerskom poslu kao to bi bio razvoj
motora s unutarnjim izgaranjem,
a ee su plod rada programera
koji izazovima pristupaju na neto
drugaiji nain.
Openito gledano, dojma smo
kako danas mo obrade podataka
u automobilima vie nije upitna
te se prepreke prelaze i problemi
rjeavaju dodavanjem senzora
te podeavanjem programa koji
svime upravljaju. Dosad nabrojani
elektronski sustavi predstavljaju
temelj za naredni korak, a to je
potpuna integracija i zatim autonomno upravljanje koje je, koliko
imamo prilike vidjeti, ve pred
vratima. Prvi su timovi zadueni za
razvoj elektronike za automobile i
vozila openito muku muili s pouzdanou, sposobnou obrade

podataka te prozainim izazovima

kao to je otpornost na vibracije
te visoke temperature i vlagu.
Danas je pred razvojnim odjelima
kolosalni zadatak prikupljanja
podataka od stotina senzora te
njihova pravodobna obrada i iskoritavanje u sustavima koji odavno
prelaze gabarite onoga to ovjek
moe vizualizirati.

Autonomno upravljanje

Teko je i pojmiti kako se s koliinom informacija nose inenjeri

koji rade na razvoju autonomnih
vozila, gdje su redovnim senzorima pridodane informacije
o okolini koje prikupljaju razni
radari, laseri, kamere i drugi
ureaji. Obrada ovih podataka,
stvaranje slike okoline u elektronikom mozgu vozila te zatim
donoenje odluka na temelju
beskrajno sloenih algoritama
zvui kao nemogua misija. Ipak,
korak po korak pribliavamo se
konanom cilju, a ini se da je to
trenutno autonomno upravljanje.
Nekoliko tvrtki ve testira svoje
prototipe u stvarnom ivotu, a
demonstracija koju je priredio
Audi tijekom ovogodinjeg CES
sajma sugerira da neemo dugo ekati na serijsku proizvodnju. Mercedes i BMW prema
demonstriranom, nisu daleko
od rjeenja spremnog za serijsku
proizvodnju. Ovo, pak, otvara
neka druga pitanja zakonske
prirode, ali o tome u zasebnom
tekstu. Pred proizvoaima je
jo poneto razvoja te rada na
infrastrukturi jer GPS informacije
esto nisu dovoljne za sigurno
prometovanje, a ini se da nije
lako nauiti automobil da vozi
po razliito konfiguriranom terenu. Specifinosti prometovanja u
Europi, Sjevernoj Americi ili Aziji
iziskuju temeljite prilagodbe za
pojedina okruenja, a neki proizvoai polau nade u pametne

Upravljanje odreenim funkcijama pomou intuitivnih gesti ve je dostupno

prometnice koje bi trebale sadravati odgovarajue ureaje koji

bi automobilima pomogli prepoznati prometne znakove i slino.
Danas na tritu ve postoje automobili koji se gotovo sami mogu
voziti u odreenim uvjetima, a u
pravilu je rije o vonji autocestom. Kada voza aktivira pomo
za ostanak u traci te prilagodivi
tempomat, njegov posao je tek
nadgledati to se dogaa, a vozila
poput odreenih modela Mercedesa, Cadillaca, Subarua, Volva i
drugih u sluaju opasnosti, prema
potrebi e se posve zaustaviti. Sustav automatskog koenja, odnosno
prevencije sudara, ve neko vrijeme koriste i marke kao to je Audi,
BMW, Fiat, Ford, Honda, Nissan,
Renault i drugi, zavisno od modela
i trita. Tvrtka Volvo ide korak
dalje te aktivno radi na razvoju
sustava potrebnih da ispune cilj
koji su si postavili, a to je do 2020.
godine posve eliminirati prometne
nesree sa rtvama.
Zanimljivo je primijetiti kako
u svijetu motocikala elektronika
posljednjih godina takoer napreduje velikim koracima. Kako su
zakonodavci daleko manje pozornosti obraali na zagaenja koja
proizvode motocikli, kod njih je
elektronika, poevi od elektronskog ubrizgavanja, kasnije doivjela
implementaciju i procvat. S obzirom na prirodu tih vozila i njihovu
nasljednu nestabilnost pokuaji postizanja autonomne vonje i nemaju
nekog smisla, infotainment sustavi
imaju tek ogranienu primjenu, ali
zato posredovanje u upravljanju
kroz kontrolu proklizavanja, propinjanja te sloene ABS sustave
itekako ima smisla. Dok je deviza
bre, vie, jae dovela do toga da
pojedini motocikli danas razvijaju
preko 200 KS, uz koji kilogram
manje od tog broja, jasna je potreba
za elektronikom koja e paziti na to
da voza ne uini togod glupo, no

Mazda

i o motociklima vie u zasebnom

tekstu.

Dinamina budunost

Na kraju, to nam donosi budunost? Hoe li automobili za

desetak godina svi biti na struju ili
pogonjeni hibridnim pogonom, to
ne znamo, ali ini se izvjesno kako
e autonomna vonja postati dio
svakodnevice, ba kao to je prije
vie od 100 godina postala vonja
vozilima na vlastiti pogon. Nema
dvojbe oko toga da e tehnologija
autonomnog upravljanja prvo
pronai put u luksuzni segment
vozila, a hoe li tvrtke kao to je
Google kroz partnerstvo uskoro
takvu tehnologiju ponuditi i irokim masama, ostaje nam vidjeti.
Zapravo, ovo je trenutno podruje
koje se toliko brzo mijenja da ako
odluite ovaj sijeanjski broj itati
na ljeto na plai, vjerojatno ete
moi odgovoriti na neka od ovih
pitanja.

Proizvoai prepoznaju trendove na tritu potroake elektronike te

s time povezane navike korisnika, pa je tako postavkama u automobilu
omogueno upravljati preko tableta

Obnovljena Mazda 6
s SKYACTIV-D
agregatom donosi
osjetno smanjenje
potronje te zavidno
smanjenje isputanja
duinih oksida bez
skupih sklopova u
ispunom sustavu,
ali u velikoj mjeri
s elektronikom
posljednje generacije

ipovi
jame opstanak
Raunala u automobilima preuzela su
brojne uloge, a izmeu ostaloga moemo
im zahvaliti i na injenici da su dizelski
motori - u osnovi veliki zagaivai - u
vrijeme poveane brige za okoli, jo
uvijek s nama. Dananji dizelski motori
koriste isti osnovni princip kao i njihovi
rudimentarni preci, ali ono to im
osigurava pravilan rad, sniene razine
zagaenja te mirnou i snagu na razini
benzinskih motora, upravo je elektronika.
Napredak tehnologije materijala te
uvoenje turbopunjaa kao norme u
svijetu dizelskih motora mehaniki je
preporod, a razvoj elektronskih kontrolnih
sustava donosi sigurniju budunost za
derae nafte. Neke tvrtke, poput Honde,
odustale su od ulaganja u dizelske motore,
ali Mazda je jedna od onih koji vjeruju u
njihovu budunost. S obzirom na rezultate
koje postiu naprednim SKYACTIV-D
agregatima, i sami postajemo uvjereni da
za dizel postoji sutra. Pojedina mehanika
rjeenja koja odskau od normi dio su
slagalice, ali nema dvojbe da uspjeh ovog
i ovakvih projekta ne bi bio mogu bez
monih raunala koja prate nebrojene
parametre te jame optimalan rad u
ba svim uvjetima. Daleko smo stigli od
dimilica prolosti pa nema razloga da
suvremeni dizelski motori, poput onog
razvijenog u Mazdi, ne bi imali jo "utrka u
nogama".

Iako su dizelski motori

tradicionalno smatrani
slabim i prljavima,
novi pristup te mona
elektronika omoguuju
im visoku snagu,
poveanu uinkovitost
te smanjeni utjecaj na
okoli, a sport je dobar
nain promocije

2015. LJETO BUG2 / 79

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Autonomno upravljanje
Razvoj potrebnih
tehnologija je, ini
se, bri nego to smo
oekivali pa automobili
sposobni posve
autonomno upravljati
u svim reimima
vonje stiu moda
jo ove godine. Ovo
otvara brojne nove
mogunosti, no ujedno
trai brojne prilagodbe
pa valja vidjeti kako
e napredovati
implementacija
neeg ovako novog
u drutvu nesklonom
promjenama

Ne samo da je autonoman, ve je i lijep

raunala voze bolje

Pravne implikacije

Marko Guzina

Autonomna vonja na sudu

Zanima nas na koji e nain i koliko pravodobno zakonodavci reagirati
na pojavu ovog novog oblika prometovanja. Hoe li zakonodavci priznati
odgovornost automobila, odnosno njegove umjetne inteligencije, s obzirom
da proizvoai na takav nain promoviraju mogunost autonomne vonje?
Alternativa tome je nekako zdravorazumska i ukljuuje potpunu odgovornost
vozaa za sve to se s njegovim vozilom dogaa, iako u trenutku nekog teko
zamislivog nemilog dogaaja oputeno pijuckao kavicu i itao novine.
Ukoliko zakon prepozna automobil kao odgovornog protagonista, postoji li
mogunost da se krivnja za eventualnu nesreu prebaci na proizvoaa? Posve
nam je lako zamisliti izjave o oslobaanju proizvoaa od odgovornosti koje bi
kupci potencijalno autonomnih automobila trebali potpisati prilikom kupnje.
Jednako tako, ako je automobil sposoban voziti autonomno, hoe li to znaiti da
e ga na put do kue smjeti nagovoriti voza pod utjecajem alkohola? Vjerujemo
da e biti zabavno promatrati prilagodbu drutva te reakcije zakonodavaca na,
ini se, skoru implementaciju tehnologije autonomne vonje.
Prije nego to na red doe pitanje odgovornosti vozaa, automobila, proizvoaa
ili vie sile, potrebno
je autonomne
automobile uvrstiti
u zakon te im uope
dozvoliti sudjelovanje
u prometu na javnim
prometnicama. Na
meunarodnoj razini ovo
e vjerojatno zahtijevati
amandman na Povelju
o cestovnom prometu,
prihvaenu 1968. godine
u Beu.

80 / BUG2 LJETO 2015.

"Ali gospodine, sue,

ja sam samo itala,
kako mogu biti kriva? "

ojedinci skloni pragmatinom pristupu

vjerojatno e odmah
prigrliti i ovaj skok u
razvoju tehnologije pa
nemamo sumnji kako e prvi automobili sposobni za autonomno
upravljanje biti traena roba.
Kako sada stvari stoje, radit e
se o ekskluzivnoj robi koja e
potencijalne kupce traiti meu pojedincima dubljeg depa,
odnosno onima ije automobile
plaaju goleme tvrtke naoko
nepresunog budeta.
Nemalo je zanimljivo pratiti razliite pristupe pojedinih
tvrtki pa dok Volvo, BMW i Audi
rade na koncepcijski klasinim
automobilima koji e nuditi mogunost autonomnog upravljanja,
Google sanja svojevrsne mobilne
kapsule koje s automobilima kakve danas poznajemo imaju vrlo
malo zajednikoga. Dokaz razliitosti pristupa nalazimo i u tome
da je razvojni odjel Googleova
autonomnog vozila bio primoran
ugraditi upravlja koji uope nisu
eljeli tek nakon inzistiranja vlasti u Kaliforniji. Bez upravljaa i

mogunosti intervencije testnog

vozaa, Google ne bi dobio dozvolu testirati svoj automobil na
javnim prometnicama.
Mercedes svoje aktualne modele nudi s vrlo naprednim sustavom koji ne dozvoljava autonomnu vonju u svim okolnostima,
ali vjerojatno je najpotpuniji
trenutno u ponudi. Istodobno je
ovaj proizvoa na ovogodinjem
CES-u u Las Vegasu prikazao svoje vienje budunosti automobila. Mercedes-Benz F 015 Luxury
in Motion studija je koja zasad
jo sadri upravlja te papuice,
pa prema tome i mogunost da
voza upravlja vozilom. injenica da se sjedala mogu zakrenuti
suprotno od smjera vonje daje
naslutiti kako voza nije zamiljen kao primarni gospodar
sudbine, ve vie kao putnik koji
e u megapolisima 2030. godine
u ovakvom prometalu s jo tri
putnika moi pronai malo prostora i vremena za sebe.
Gotovo nimalo futuristika ve
otrenjujue sadanja, na CES-u
je svijetlo reflektora ugledala i
Audijeva studija nazvana Prologue. Kako mu ime govori, ovaj
markantni automobil nije prikaz

nekog konkretnog budueg modela, ve tehnoloki i dizajnerski

predgovor onome to u cijeloj
Audijevoj ponudi slijedi. Ovaj
proizvoa i dalje e se uzdati u
prijenos na etiri kotaa koji ga
je proslavio, izvor snage bit e
hibridni pogon, dizajn sugerira
sitan odmak od aktualnoga, a
unutranjost drastino razliito
novo promiljanje. Jasno, bitno
je naglasiti da je na pozornicu u
Las Vegasu Audi Prologue izaao
nakon to mu je to nareeno posredstvom LG pametnog sata, a
Piloted Driving sustav prikazan
u njemu trebao bi se do kraja
ove godine pojaviti u prvom
serijskom automobilu.
Audi moda djeluje najblie
rjeenju zagonetke autonomnog
upravljanja, no to je moda tek
privid stvoren uspjenom komunikacijom s javnosti. Bez
javnog pokazivanja postignua
na slinim projektima zasigurno
rade i japanski proizvoai, a u
SAD-u je autonomno upravljanje
u serijskoj proizvodnji za skoru budunost najavio Cadillac.
Tvrtka koja krto govori o svojem
projektu na ovu temu tehnoloki
je napredna i mogla bi iznena-

Specifinosti terena

'Obrazovanje'
diljem svijeta
BMW je zbog
rasta trita
prepoznao
potrebu
automobil
nauiti
ponaanju u
Kini

BMW je prikazao sustav pomou kojeg e si automobil sam pronai mjesto u velikoj garai,
a na poziv s pametnog sata dolazi pokupiti vozaa

Jedan od problema s kojim se susreu

tvrtke angairane oko razvoja tehnologije
autonomne vonje, bez dvojbe je i
konfiguracija prometnica te specifinosti
prometa u raznim krajevima svijeta.
Ne treba posebno isticati kako je
voziti ulicama kakvoga grada u Indiji i
prometnicama Frankfurta vrlo razliito.
Sloeni elektronski mozgovi koji su u
sri testnih autonomnih vozila razliitih
proizvoaa moraju se nauiti nositi s
brojnim tunelima planinskog podruja
Europe, specifinostima prometovanja
Italijom ili, pak, autocestama s mnogo
traka u SAD-u.
Upravo iz ovog razloga tvrtke kao
to su Audi, BMW i Mercedes odabiru
razliite lokacije diljem svijeta kako bi
svoje sustave nauili voziti u takvim
specifinim okolnostima. Jasno je kako su
temeljne vrijednosti i vanost sigurnosti
uvijek u prvom planu, no oito je da
razliita okruenja otvaraju nova pitanja
pa se testiranja provode u Njemakoj, Kini
te u Kaliforniji, Nevadi i Floridi u SAD-u,
a kako bi im vie razliitih scenarija bilo
provjereno i savladano.

Sportska vonja

Autonomna jurnjava
Osim autonomne vonje obinim prometnicama, izgledno je da budunost
donosi i brzu vonju natjecateljskom stazom dok je raunalo za upravljaem.
Nakon uspjenog testiranja modela TT, nazvanog Shelly, na brdskoj utrci Pikes
Peak 2010., Audi testiranje krajnjih granica svog Piloted Driving programa razvoja
autonomnih vozila gura do krajnjih granica na natjecateljskim stazama Europe.
Platforma za ova testiranja je sportska limuzina RS7 koja je premijeru pred javnosti
doivjela na posljednjoj utrci njemakog prvenstva turistikih automobila DTM.
Jasno, izvan konkurencije i na praznoj stazi, testni RS7 je jurio po Hockenheimu,
a sustav podeen da automobil dri na krajnjim granicama pokazao se iznimno
sposobnim i omoguio postizanje brzina do 240 km/h. Osim temeljito razvijenih
komponenti samog Piloted Driving sustava za dostizanje maksimuma na stazi bitna
je preciznost, a to su u Audiju postigli koritenjem zemaljskih stanica GPS sustava
pa je RS7 u svakom trenutku, mjerivo u centimetrima, znao gdje se nalazi.
Je li ovo bila tek dojmljiva demonstracija postojee tehnologije ili Audi planira
nastaviti razvoj natjecateljske autonomne vonje koju bismo u doglednom
vremenu mogli vidjeti u konkurenciji na utrci DTM prvenstva ili na 24 sata Le
Mansa, ostaje nam vidjeti.

Autonomni Audi
RS7 osmiljen
je tako da
natjecateljskom
stazom juri
na granicama
mogueg

Prije staze u
Njemakoj
Audijev
autonomni
automobil je
pourio na vrh
uvenog Pikes
Peaka

2015. LJETO BUG2 / 81

Dell preporuuje Windows.

to vie naue, vie e stvarati.

Dell Inspiron 11 3148 serija 2 u 1 objedinjuje snana svojstva koja e vam omoguiti da ove godine
nadmaite oekivanja. Od uenja do kasno u no do iskustava u stvarnom svijetu, ovdje se uenje
susree s djelovanjem.

Inspiron 11 3148 Serija 2 u 1

Inspiron 11 3148 Serija 2 u 1

Najbolje od osobnog raunala i tableta po nevjerojatnoj cijeni.

Performanse prijenosnog raunala. Praktinost tableta.

Predstavlja Intel Core procesor i3

Intel Core procesor i3 4010, 1.7GHz

Windows 8.1
4GB RAM, 500GB tvrdi disk

Opustite se.
Va Dell je
siguran.
3 godine garancije.

www.comtel.hr
Saznajte vie na:

ZAGREB | NOVA CESTA 60 | TEL +385 1 3688 666 | FAX +385 1 3688 655 | E-MAIL prodaja@comtel.hr

KODEKS d.o.o., Zagreb Dell Preferred Partner, Dell Authorised Service Provider, Izlobeni salon, Tel: 01/3688-666, prodaja@kodeks.hr, www.kodeks.hr
LINKS d.o.o. Zagreb, 01 3098 635, www.links.hr | EPLUS d.o.o., Zagreb, 01 6531 568, www.elipso.hr | ACQUISITUM MAGNUM d.o.o. Zagreb, 01 2451 176, www.adm.hr |
Instar Informatika d.o.o. Zagreb, 01 5599 669, www.instar-informatika.hr | Jadran Informatika d.o.o., Rijeka, 051 228 014, www.jadraninfo.hr | TecomTrade d.o.o., Zagreb,
01 2958 788, www.tecomtrade.hr | JWARE d.o.o., Osijek 031 274 660 www.jware.hr | M-Computers, Zagreb, 013707 800, www.m-computers.hr | FRISD d.o.o., Krk, 051 222
818, www.frisd.hr | Lama d.o.o., Split, 021 270 270, www.lama.hr | Comel d.o.o., Karlovac, 047 421 111, www.comel.hr | TELEBIT d.o.o. Zagreb, 01 550 7990, www.telebit.hr |
Trilit d.o.o. , Zagreb 01 7898 620, www.trilit.hr | ZIT d.o.o., Varadin, 042 211 744, www.zit.hr | NetCom d.o.o., Rijeka, 051 212 608, www.netcom.hr

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Parrot RNB 6

Nada za starce
Kontrolni instrumenti te infotainment
sustavi u automobilima postaju
pametniji, a pametni telefoni igraju sve
veu ulogu integracijom sa sustavima u
automobilima. Mnogi proizvoai vozila
zakleli su se na vjernost Apple CarPlay ili
Android Auto sustavu u Google produkciji,
jer bolje je razvoj takvih stvari prepustiti
strunjacima. Ove dvije opcije imaju za
cilj u automobil dopremiti svu snagu i
svestranost mobilnih operativnih sustava
te aplikacija koje oni nude, i to tako da
ne odvraaju pozornost od vonje ili
kompromitiraju sigurnost.
Ukoliko ste vlasnik starijeg automobila,
niste imali previe opcija kad je u pitanju
uvoenje infotainment i navigacijskog
sustava u sadanjost, ali Parrot tome
nastoji doskoiti svojim novim ureajem
kodnog imena RNB 6. Ova centralna
jedinica zamiljena je tako da podrava
Googleov Android Auto, ali i Apple
CarPlay te na 7-innom ekranu osjetljivom
na dodir ponudi blagodati kakve e se
nuditi u novim automobilima. Parrot
RNB 6 radit e na operativnom sustavu
Lollipop 5.0 Android, poetak prodaje
oekuje se u drugoj polovici ove godine,
a cijena bi mogla biti pomalo paprena,
prema procjenama preko 800 dolara pa se
ugradnja u Yugo 45 nee isplatiti.

Parrot RNB 6 odrava

auto sustave CarPlay i
Android

diti, a rije je, naravno, o Tesla

Motorsu.
Na prvi pogled ini se kako su
sve ove tehnologije nastale u proteklih nekoliko godina, no brojni
privatni, a jo vie od drava i
interesnih skupina financirani
projekti tijekom mnogih desetljea vodili su prema rezultatima
koji su pred nama. U Europi se
kao zasluni gledaju projekti
EUREKA i SARTRE, a razvoj autonomnog upravljanja u SAD-u
poticala je DARPA, agencija za
napredne projekte obrane.
Ideja autonomnog upravljanja
postoji ve dovoljno dugo da je
NHTSA, amerika nacionalna
uprava za sigurnost cestovnog
prometa, razradila i klasifikaciju
jer nije svaka autonomna vonja
jednaka. Nultim stupnjem smatra
se situacija u kojoj voza ima
potpunu kontrolu nad vozilom u
svakom trenutku. Prvi stupanj autonomnog upravljanja je onaj kad
je pojedina funkcija preputena
automobilu, a to, primjerice, mo-

Iako se o tome ne govori onoliko koliko o postignuima

europskih proizvoaa, Tesla Motors nesumnjivo vrijedno
radi na mogunosti autonomnog upravljanja

e biti automatsko koenje. Drugi

stupanj autonomnosti upravljanja
nastupa kada su barem dvije
vozaeve funkcije preputene automobilu, a to je danas dostupna
mogunost kombiniranja prilagodivog tempomata s funkcijom
ostanka u traci. Trei stupanj
autonomnosti je onaj koji emo
vjerojatno doivjeti u serijskim
automobilima ve ove godine.
Opisan je kao vonja tijekom koje
voza u odreenim okolnostima
moe vozilu posve prepustiti
brigu za funkcije relevantne za
sigurnost, a vozilo procjenjuje
situaciju te uz dovoljno vremena
za reakciju prema potrebi, upozorava vozaa da treba preuzeti
odgovornost. etvrti stupanj autonomnosti najvjerojatnije emo
trebati priekati jo koju godinu,
a rije je o vonji tijekom koje
vozilo u potpunosti preuzima
odgovornost od vozaa, od kojeg
se niti u jednom trenutku ne oekuje uplitanje. U ovom sluaju
vozilo treba biti sposobno samo
obaviti sve radnje, ukljuujui
tu naputanje parkirnog mjesta i
parkiranje te treba biti sposobno
sve funkcije obavljati bez da je u
njemu voza ili putnik.
Polako, ali sigurno prolaze
dani kada je pripiti direktor
poslovinom oferu dovikivao
vozi me kui i ne tedi konje
jer sada e na vonju kui trebati
potaknuti automobil koji e preuzeti upravljanje. U odreenoj
mjeri ve dostupna, tehnologija
autonomnog upravljanja tijekom
narednih e se godina zasigurno
nastaviti razvijati jer su je brojne
mone tvrtke autoindustrije prepoznale kao neizbjeni element
u vozilima budunosti.

Projekt SARTRE

Vlakiima do utede
Europska komisija je 2009. godine pokrenula projekt SARTRE (Safe Road
Trains for the Environment) koji je za cilj imao istraiti tehnologije i strategije
koje bi omoguile povezivanje vie vozila u prometu. Voza prvog vozila aktivno
bi upravljao, dok bi ostala vozila u nizu bila elektronski povezana te ga pratila,
izmeu ostaloga, radi utede goriva.
Nekoliko europskih proizvoaa automobila sudjelovalo je u ispitivanjima uz
Volvo, koji je vodio projekt planiran na tri godine. Prvi uspjean test obavljen je u
prosincu 2010. Godine, s time da su se uspjesi nastavili tijekom 2011. i 2012. godine,
kada je tijekom testiranja u panjolskoj automobil vozio iza kamiona pri brzinama
do 90 km/h, uz razmak manji od 6 metara.
Cilj projekta je bio povezivanje vozila u vodove, a bez modificiranja postojee
cestovne infrastrukture. Do osam vozila trebalo se povezati elektronski, a radi
ogranienja trokova predvieno je koritenje postojee tehnologije. Iako zasad
nije urodio izravnim plodom, projekt SARTRE je zasigurno bio temelj najavi iz Volva
da do 2020. godine nastoji eliminirati nesree sa smrtnim posljedicama meu
vozaima svojih vozila.

Volvo je projektom SARTRE stekao vrlo vrijedna iskustva

2015. LJETO BUG2 / 83

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Automoto sport

turbo gladan elektrona

Kao i u drugim
natjecanjima,
oktanski sportovi,
odnosno njihovi
sudionici, vode se
devizom "bre, vie,
jae" s time da je
razvoj mehanike u
jednom trenutku
stvorio potrebu za
elektronikom koja
bi sve drala pod
kakvom-takvom
kontrolom, a ove
okolnosti su od
utrka stvorile istinski
generator tehnologija

Marko Guzina

atjecanja su esto
onaj motiv koji ljude tjera naprijed, a
kada je rije o tehnologiji automobila
i motocikala, nema sumnje da
su sedamdesete bile zlatne godine koje su pokrenule zlatno
doba. Motocikli su, kada je rije
o tehnologiji sedamdesetih i
osamdesetih, vie profitirali kad
su u pitanju mehanika rjeenja
koja su razvijana za sport, a zatim
pronala put u serijsku proizvodnju. Glede automobilizma,
Formula 1 i njezina (prva) turbo
era zaslune su za goleme korake
mehanike prirode, ali i nita
manje nagao razvoj elektronike.

Kasnih sedamdesetih, tonije

1977. godine, u Formuli 1 osvanuli su turbopunjai pa iako
njihove prednosti nisu odmah
bile oite, pojavila se potreba za
elektronikom koja bi prenapregnute strojeve drala na okupu.
Vano je napomenuti da su u
pitanju bili agregati zapremine
1,5 litara, koji su podeeni za
kvalifikacije, razvijali i preko
1.300 (tisuu tristo) konjskih
snaga. Ovako navinuti motori
izdrali bi dva do tri kruga prije
nego to bi mehaniko nasilje od
njihovih iznutrica nainilo kau,
ali ne bi trajali niti toliko da se
o napajanju nisu brinula za to
vrijeme mona raunala koja su
upravljala sustavom elektronskog
ubrizgavanja. Gladni turbomotori
za utrku su podeavani na kojih
900 KS kako bi izdrali potre-

ban broj krugova, a spomenuta

raunala bila su na rubu svojih
sposobnosti.
Vizionar automobilizma i glavni guru Lotusa Colin Chapman
nedugo prije svoje smrti, 1982.
godine, pokrenuo je projekt razvoja aktivnog ovjesa. Vjerojatno
tada nije ni slutio da e njegova
izmiljotina tridesetak godina
kasnije oplemenjivati brojne
SUV modele te luksuzne limuzine, ve je motiv vjerojatno bila
elja za pobjedom. U nadi da e
aktivni ovjes umanjiti negativne
efekte prelaska preko neravnina, stvoren je jo jedan sustav
koji je gladovao za raunalnom
snagom na etiri kotaa. Istini
za volju, povijest biljei kako su
se tijekom razvoja ovog sustava
pojavile potekoe jer je ovjes
traio svoje, a turbomotori su ve
2015. LJETO BUG2 / 85

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Stagnacija razvoja

Renesansa je iza nas

Usprkos tome to se u pojedinim
natjecateljskim granama razvoj
nastavlja, postoji razlog za odreenu
dozu pesimizma kada je rije o prelasku
tehnologija iz sporta u civilnu primjenu.
Posljednja tri desetljea doista su nas
razmazila, a iz sporta je u serijsku
proizvodnju prolo itavo more naprednih
tehnologija i elektronskih poslastica, no
mogue je da je tome kraj.
Problem se nazire u injenici da
promotori i vlasnici licenci u mnogim
glavnim sportovima pravila prilagoavaju
nekim svojim navadama, a sigurnost
vozaa ili pokuaj ograniavanja budeta
esto je izlika za dvojbene poteze. Ovo
ostavlja tek rijetke "kraljevske" sportove
iz kojih se moemo nadati novim
tehnologijama, ali promjene pravila
primoravaju momadi na nelogine
poteze i izmjene u promiljanju razvoja
pa je upitno koliko korisne tehnologije
moemo oekivati iz Moto GP i Superbike
prvenstva ili Formule 1.
Izvan nabrojanih disciplina sve je vie
kategorija iji razvoj je posve zastranio ili
su promotori izmjenama pravila drastino
ograniili prostor za razvoj pa stazama
sada jure vrlo slini bolidi, gotovo
identinih agregata, razliiti tek prema
sponzorskim bojama. Kad smo kod takvog
formata, anomalija u autosportu, ameriki
NASCAR nekim udom je sve do 2011.
godine koristio rasplinjae, a elektronsko
ubrizgavanje je uvedeno 2012. godine.

Njemako prvenstvo
DTM ima malo
veze sa serijskim
automobilima i ne
ostavlja prostora za
razvoj, ali bolidi od
600 KS svakako su
atraktivni

NASCAR je tek
2012. godine
uveo elektronsko
ubrizgavanje

Reli zvijerke devedesetih bile su mehaniki, ali nastavno tome i elektronski,

vrlo sloene

koristili maksimalne kapacitete

raspoloivih raunala.
Napredak IT sektora otklonio
je potekoe, a iako je Lotusov
sustav crpio snagu agregata i
donosio dodatnu masu, 1987.
godine u bolid oznake 99T sjeda
Ayrton Senna te ostvaruje pobjede na neravnim ulicama Detroita,
a zatim i u Monte Carlu. Nedugo
nakon toga Lotus odustaje od
aktivnog ovjesa, ali tafetu na
svoj nain preuzima Williams,
koji ranih devedesetih postie
zapaene rezultate. Iako je 1994.
godina donijela zabranu koritenja aktivnog ovjesa, kotaii su
se zakotrljali, a bolidi su dobili
sloene elektronske mozgove koji
su mogli pratiti i brojne funkcije
te pomagati vozau na dosad
nesluene naine.
Kraj osamdesetih bilo je doba
uvoenja poluautomatskih mjenjaa, a iako Ferrari 640 tada
pati od potekoa s mjenjakom
kutijom, do 1995. godine sve
momadi prelaze na ovu tehnologiju. Ovo otvara vrata nove
domene u kojoj je posljednjih
godina elektronika postala neizostavna, a simbioza s razigranom
mehanikom upadljiva je na reli
automobilima devedesetih. To je
razdoblje kada su brojni senzori
pronali put do serijskih automo-

bila pa nije trebalo dugo da, tada

jo nedoraena, elektronika doe
na zao glas. Svejedno, usprkos
svim otporima poklonika tradicionalnog, povratka na vozila
liena malih raunala koja na sebe preuzimaju pojedine funkcije,
vie nije bilo.
Natjecanja su nam tako priskrbila bezbrojna elektronska pomagala od kojih neka u serijskoj
proizvodnji spadaju pod domenu
udobnosti, a neka sigurnosti, dok
trea zadravaju prvotnu funkciju, to je osigurati im bolje
performanse. Za potrebe natjecanja osmiljeni su brojni sustavi
na kojima moemo biti vie ili
manje zahvalni, no razvila su se
i snanija, sposobnija raunala.
U dananje vrijeme kada sposobnost, odnosno ogranienja u
obradi podataka, nisu vie u pitanju, na razvojnim inenjerima je
da osmisle nove naine kako nam
ta beskrajno pametna elektronika
moe koristiti. ini se da je trend
usmjeren na integraciju komponenti sve sloenijih pogonskih
grupa, a s obzirom na to da su i
bolidi Formule 1 sada pogonjeni
hibridnim motorima, postaje
jasno u kojem smjeru moemo
oekivati nastavak prie.
U Formuli 1 dananjice raunala upravljaju nezamislivim

Razvoj prototipa klase LMP1 znatno je blii serijskim automobilima,

a razinom tehnologije ne zaostaje znatno za Formulom 1

86 / BUG2 LJETO 2015.

Utrkivanje na struju

Ferrari 640 prvi je bolid opremljen poluaktivnim mjenjaem koji je ubrzo

postao standardnim, a nakon toga i naao put u serijske automobile i motocikle

koliinama funkcija, prate rad kog proizvoaa tako je postigla

bezbrojnih komponenti uz po- uspjehe koritenjem turbo-dizemo jednako toliko senzora, a lskog motora nove generacije, a
podatke u stvarnom vremenu posljednji u nizu, Audi R18 e-tron
alju inenjerima u boksu. Ugra- quattro, opremljen je hibridnim
ena elektronika tako upravlja ra- pogonom ijim funkcijama dodom beskrajno sloenog agregata minira neizbjena elektronika.
s unutarnjim izgaranjem, s time
U jednu ruku je problematino
da to nije sve. Tu su (ponovno) povlaiti paralele izmeu sustaturbopunjai, zatim ERS sustav va koritenih u natjecanjima i
prikupljanja energije te elektro- onih koji se ugrauju u serijske
motor-generator koji energiju automobile jer na stazi postoji
moe proizvoditi i skladititi u samo jedan cilj, a to je pobjeda
baterijama te ju, prema potrebi, dok u ivotu prvenstvo ipak ima
vratiti u pogonsku grupu. Jasno, sigurnost. S druge strane, nema
i dalje su tu razni sklopovi prije- dvojbe da su gotovo se gotovo svi
nosa, automatiziranog mjenjaa, tehnoloki koraci u naprijed morobotiziranoga kvaila, raspo- gu zahvaliti izravno ili neizravno
djele sile koenja i slinoga, pa upravo razvoju vezanom za sport.
mo raunala u bolidu Formule Ostaje nam samo nadati se da
1 zapravo prelazi granice poi- roenje cestovnih automobila
manja. Fotografija upravljaa iz sposobnih za autonomnu vonju
sezone 2014. donekle opisuje u nee znaiti istiskivanje vozaa iz
autosporta.
emu je rije.
Istov remeno,
neto manje zapaeno, ali nita
manje upeatljivo,
po odreenim tokama specifian
razvojni put prate
prototipi za utrke
Le Mans Series. Rije je o bolidima
pokrivenih kotaa
koji tehnoloki ne
zaostaju mnogo za
Formulom, s time
da na nekim poljima liberalnija pravila doputaju vie.
I ovdje elektronika
iz sjene igra glavnu rije jer ba niti
jedan sustav vie
nije posve mehaniki, ali prototipi
klase LMP1 donose
specifinost da ih
veliki proizvoai
poput Audija koriste za razvoj, civil- Mick Doohan je iz elektroniki siromanog
noj primjeni znatno dvotaktnog motocikla znao izvui maksimum,
blie tehnologije. ali skora promjena pravila uinila je elektroniku
Momad njema- neizostavnom

Motocikl Mugen
neskriveno podrava
mona Honda, a
napredak u rezultatima
je oit

Utrke na struju ne
zvue impresivno,
ali mogu biti vraki
zanimljive

Brzinom munje
U svijetu takozvanih oktanskih
sportova sve je jaa struja onih koji se
ele utrkivati na struju. Jedni u ovome
pronalaze nove izazove, drugi cijene
financijski dostupnije formate, ali svi sa
arom kroe na nove staze u vozilima
pogonjenim elektrinom energijom.
Vozila pogonjena unutarnjim izgaranjem
posljednjih godina ostvaruju neprimjetne
napretke, ako ih i ima, a elektrina
postaju bolja naoigled. Odlian primjer
ovome je utrka elektrinih motocikala
na legendarnom Otoku Man. Na prvoj
takvoj utrci 2009. godine ostvarena je
prosjena brzina koja je jedva premaivala
rezultat benzinskog motocikla iz 1936.
godine. Prole godine je prosjena brzina
premaila najbolji rezultat iz 1981. pa
moemo rei da su elektrini motocikli
tijekom posljednjih pet godina ostvarili
napredak od 45 godina gledano kroz razvoj
motocikala s unutarnjim izgaranjem.
Godina koja je iza nas donijela nam
je i prvo prvenstvo elektrinih bolida
pod okriljem Svjetske automobilistike
organizacije, FIA. U svojoj prvoj sezoni
Formula E koristi identine natjecateljske
automobile te ne stimulira znatan razvoj,
ali za drugu sezonu je najavljeno otvaranje
pravila koje bi potaknulo tehnoloku
borbu meu momadima. I tako zanimljive
utrke moda gledateljima ne donose
uzbudljivi zvuk, no napetosti u pravilu ne
nedostaje pa emo Formulu E rado pratiti i
idue godine.

2015. LJETO BUG2 / 87

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Motocikli
Za razliku od elektronike
u automobilima, iji
razvoj je potaknut
izmeu ostaloga sve
stroim zakonima o
utjecaju na okoli,
ugradnja raunala u
motocikle omasovila
se kako bi se osigurala
sigurnost, uz drastian
porast snage.
Popularizaciju je trebalo
priekati dvadesetak
godina, ali motocikli
su sada oplemenjeni
elektronikom od vrha
pa gotovo do samog
dna ponude

Kad agregat nudi 205 KS

elektronika je prijeko
potrebna da stvari ne
izmaknu kontroli

u daljini uju se, kao gromovi...

Skok u snazi

Marko Guzina

Katalizator promjena
Tijekom devedesetih godina motocikli kraljevske klase utrka Svjetskog
prvenstva za Veliku nagradu (Grand Prix) bili su histerini predstavnici dvotaktne
tehnologije koja je pjevala svoj labui pjev. etverocilindrini agregati od
pola litre razvijali su priblino 180 KS i zadavali glavobolje inenjerima,
mehaniarima, a najvie vozaima. Momadi su tako posezale za brojnim,
uglavnom mehanikim, rjeenjima kako bi kontroliranje takve snage doveli u
doseg (nad)ljudskih sposobnosti vozaa. Gotovo jedino elektronsko rjeenje za
kojim su tada posezali bilo je ograniavanje snage u prva tri stupnja prijenosa, s
time da se takvo to i dandanas nalazi na snanim cestovnim motociklima.
Kad je sezone 2002. premijerno uvedena Moto GP klasa litrenih etverotaktnih
motocikala, njihova snaga je prekoraila brojku 200, a govori se o ak 240 KS. Ovo
je razvoj i primjenu elektronikih pomagala uinilo neizbjenom i neodgodivom
kako oktanski sport ne bi postao krvavi sport. Narednih desetak godina izrodilo
je brojne sustave koji su pronali put s trkalita do cestovnih motocikala, to i
ne udi jer su tvornike momadi imale najvee budete za razvoj. Dok danas
elektronika donosi presti, sigurnost pa i udobnost serijskim sportskim, putnim
ili, pak, motociklima stvorenima za istu zabavu, pristup promotora sportu
ograniava momadi u prvenstvima pa je nastavak razvoja elektronike izglednije
oekivati izvan sportskih borilita.
Dvotaktni
natjecateljski
motocikli
su se sve do
2000. godine
provlaili uz
tek poneto
elektronike

88 / BUG2 LJETO 2015.

Dolaskom na scenu
Moto GP klase, ija
snaga je dosezala
240 KS, kontrola
propinjanja, kontrola
proklizavanja i
svakojake druge
elektronske kontrole
postale su nune

ria o raunalima ugraenima u serijske motocikle poinje 1982.

godine s odvanom
Hondom CX 500 Turbo. Rasplinjai koji napajaju motocikle u pravilu moraju biti vrlo
sloeni kako bi pravilno hranili
agregate koji rade u vrlo irokom
rasponu okretaja. Kada su u
Hondi jednadbi odluili dodati
turbopunja, nepoznanica je bilo
daleko previe da bi razumna
koliina fine mehanike rijeila
problem, i tako je CX 500 Turbo
dobio elektroniki mozak iji je
zadatak bio pomiriti nepomirljivo. Kako je turbo era u svijetu
motocikala tek slijepo crijevo iz
osamdesetih, iskljuimo li neke
Kawasakijeve modele, elektronsko ubrizgavanje tada nije zaivjelo. Proizvoai su se nastavili
sluiti rasplinjaima koji su ipak
iziskivali manje kompromise od
elektronike, u ijem sklopu su u
to vrijeme postojale brojne slabe
karike, ukljuujui glomazne
potenciometre na mjestu senzora
otvorenosti gasa.
Ostavimo li po strani neke

Telemetrija i GPS

Ekvivalent
dananje cestovne
Superbike replike
je prije 20 godina
nudio 90 KS manje

Posljednja ludost iz
Kawasakija razvija 326
KS uz pomo mehanikog
kompresora i posve je jasno
da je sloena elektronika ta
koja spreava da se vozau
dan naglo pokvari

pomalo egzotine modele, od

pojave Turbo Honde trebalo je
proi koja dva desetljea prije
nego to je elektronsko ubrizgavanje poelo ulaziti u domenu
konfekcije na serijskim motociklima. Slino vrijedi i za ABS
sustav koji je na dva kotaa prvi
put ponudio BMW u svojem
modelu K 100 iz 1988. godine.
Tadanji ABS, razvijen suradnjom
tvrtki BMW i FAG Kugelfischer,
teio je 11 kilograma i prema
dananjim pojmovima bio je vrlo
rudimentaran. Aktualni ABS koji
bavarska tvrtka ugrauje u svoje
motocikle tei kilogram i pol, a
zanimljivo je primijetiti kako se
sofisticiranost u radu ovakvih
sustava moe uoiti tek posljednjih desetak godina. Poput elektronskog ubrizgavanja, ABS je
do prelaska u aktualno stoljee
bio vie nesvakidanja pojava
nego norma, a meu prvima ga je
koristila Honda ST 1100 iz 1992.
te po mnogoemu osebujna Yamaha GTS 1000 iz te iste godine.
Spomenimo kako sada direktiva
Europske unije nalae da svi novi
motocikli zapremine preko 125
kubinih centimetara od 2016.
godine moraju biti opremljeni
ABS-om.

Eksplozija snage
za procvat elektronike

Ono to je elektroniku na motociklima uinilo nasunom potrebom, bez sumnje je straan

rast snage tijekom protekla dva
desetljea. Uzmemo li za primjer
cestovnu inaicu Ducati Superbike
motocikla 916 iz 1995. godine,
tehniki podaci navode 114 KS
na 194,5 kilograma. Za dananji
ekvivalent, Ducati Panigale R
navodi se masa od 162 kilograma,
bez tekuina, te maksimalna snaga
od 205 KS. Kao prijelomna godina
u borbi izmeu fine mehanike i
mone elektronike spominje se
2002. godina, kada je u svijetu
utrka za Veliku nagradu dvotaktnu
tehnologiju zamijenila etverotaktna pa je stazama zagospodarila
mona Moto GP klasa.
Kako je razvoj natjecateljskih
motocikala uinio za cestovne
modele isto to i Drugi svjetski
rat za zrakoplovstvo, tehnologije
koje su se pojavljivale u Superbike
i Moto GP natjecanjima pomalo su
nalazile put u serijsku proizvodnju. Danas je taj razvoj usporen
pohlepom promotora navedenih
natjecanja, ali tehnologija je zarila
zube u ponudu cestovnih motocikala pa sada kupci sami trae jo, a

Telemetrija se izdano
koristi na utrkama,
a Aprilia ju u vrlo
sloenoj izvedbi
nudi i na cestovnom
motociklu

Ducati
sustav
neto je
skromnijih
mogunosti,
no trebalo
je negdje
poeti

Nauni
pristup jurnjavi
Desetak ili vie godina unazad
ljubiteljima sportskih motocikala dovoljan
mamac za kupnju kakve cestovne
replike natjecateljskog modela bila je
prepoznatljiva livreja u bojama kakve su
krasile orue omiljenog trkaa. Danas je
to zamijenjeno eljom da ampioni ulice
raspolau im slinijom elektronikom, a
elektronika je ono to je najmanje teko
prilagoditi cesti. Razni sigurnosni sustavi
i oni koji pomau lake zauzdati ili im
uinkovitije osloboditi snagu monih
agregata, nisu vie dovoljni pa cestovni
motocikli pomalo dobivaju sustave
telemetrije, sline onima koje koriste
natjecateljske momadi.
U sportu, gdje su razlike meu suparnicima
mjerljive u tisuinkama sekunde po krugu,
svaki detalj igra ulogu pa se tako na
natjecateljskim motociklima prate brojni
podaci, s time da neki slue praenju
stanja i korekcijama u stvarnom vremenu,
a neki za analizu nakon utrke. Talijanske
tvrtke Aprilia i Ducati nude sline
telemetrijske sustave na svojim Superbike
replikama, s time da se kao periferija
za oitavanje podataka koristi pametni
telefon u sluaju Aprilije, ili raunalo Mac i
USB kabel u sluaju Ducatija.
Potonji nudi mogunost biljeenja brojnih
parametara te njihovu kasniju analizu,
to slui prepoznavanju i otklanjanju
propusta, odnosno pogreki na stazi, a
s ciljem postizanja boljeg vremena. Uz
ovo, Ducati nudi i GPS opciju mjerenja
vremena, gdje motocikl prepoznaje
zadanu toku (ciljna crta) te tako mjeri
vrijeme kruga.
Aprilia ide korak dalje pa omoguuje
koritenje GPS funkcije za promjenu
postavki motocikla u
stvarnom vremenu. To znai
da e se postavke kontrole
proklizavanja, razvijanja
snage i ostalih elektronskih
pomagala mijenjati zavisno
od trenutnog poloaja
motocikla na odreenoj
stazi. Osim toga, omoguena
je zanimljiva vizualizacija
pohranjenih podataka koja
neodoljivo podsjea na
raunalne simulacije.

2015. LJETO BUG2 / 89

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Elektronski ovjes

Kad ovjes aktivno

sudjeluje u vonji

BMW K 1300S prvi je

tritu nudio opciju
elektronski podesivog
ovjesa
Vespa 946 odskae u ponudi skutera klase 125, kako cijenom tako i
injenicom da je opremljena kontrolom proklizavanja te ABS-om

Pomalo je nevjerojatno da od
predstavljanja BMW ESA (Electronic
Suspension Adjustment) sustava nije
prolo niti puno desetljee, a tehnologija
ne samo da je evoluirala pod okriljem
sposobne njemake marke, ve i drugi,
uglavnom europski, proizvoai nude
svoje vienje.
ESA sustav prve generacije bio je
inovativan, no u osnovi je nudio tek
elektronsko podeavanje postavki
ovjesa u vonji, za to je do tada trebalo
zaustaviti motocikl, a nerijetko i posegnuti
za alatom. Kasnije je BMW prikazao
Dynamic ESA sustav aktivnog ovjesa,
gdje voza odabire nain rada, primjerice
onaj primjeren dinaminoj, normalnoj ili
oputenoj vonji, a elektronika manipulira
postavkama unutar odreenih granica,
uzimajui u obzir parametre vonje.
Vrijedi spomenuti kako su ovakvi sustavi
prvo osvanuli u putnim motociklima, gdje i
dalje ine znaajnu razliku u doivljavanju
modela koji ih nude i onih koji tu opciju
nemaju. Tek neto kasnije su vie ili manje
napredni elektronski ovjesi dobili svoje
mjesto u arsenalu cestovnih sportskih
motocikala pa ih danas nudi BMW i
Ducati, a u segmentu putnih motocikala
pridruuju im se Aprilia, Triumph i KTM.

razvoj se analogno tome nastavlja.

Elektronsko ubrizgavanje danas
je sveprisutno u svijetu motocikala, iako je jo prije 15 godina
bilo prava rijetkost. Danas nije
problem pronai niti skutere klase
do 50 kubinih centimetara koje
napaja moderna elektronika. ABS
je postao dostupan u klasi 125, a
veina proizvoaa ve ga neko
vrijeme nudi kao opciju na modelima preko 125 kubika, dok tvrtke
kao to je BMW ve sada ABS nude
kao dio serijske opreme na svim
svojim motociklima.
Kontrola proklizavanja na iznenaujui je nain pronala put
prema dolje kroz klase pa tako ve
neko vrijeme na tritu postoje

ak i skuteri od 22 KS opremljeni
ovom elektronikom koja donosi
vie sigurnosti. Prema principu
da se moe oekivati koliko se
plati, ABS i kontrola proklizavanja
na pristupanijim proizvodima u
pravilu je bazinija, dok skuplji
modeli donose napredna rjeenja.
Paket elektronike koji emo pronai na velikoj veini motocikala
dananjice koji cijenom premauju
mentalnu granicu od 75.000 kn,
u pravilu ukljuuje ABS, kontrolu
proklizavanja, ali i mogunost
biranja naina rada agregata. Takozvani Ride By Wire sustavi, gdje
ruica gasa djeluje na elektroniku,
a ona zatim posredstvom aktuatora kontrolira leptiraste ventile

Aprilia Caponord
Rally opremljena je
aktivnim ovjesom, ija
elektronika prati brojne
parametre vonje te
u stvarnom vremenu
obavlja korekcije
postavki

Sve vie cestovnih

motocikala
Superbike klase
donosi elektronski
podesiv ovjes te
udobnost i sigurnost
koja uz to ide
Honda CX 500 Turbo prvi je tvorniki motocikl opremljen elektronikim
ubrizgavanjem i pripadajuim raunalom

90 / BUG2 LJETO 2015.

Robotizirani mjenjai

Crveno kvailo zadueno je za crvene,

a plavo za plave stupnjeve prijenosa, a
snano raunalo odreuje to e se kada
pomaknuti i rei 'klik'

sustava ubrizgavanja goriva, znae da nema izravne veze izmeu

vozaa i agregata. Ovo znai da
elektronika sukladno trenutnim
parametrima, ali i unaprijed zadanim mapama, isporuuje snagu
agregata. To je otvorilo prostor
tome da proizvoai u elektroniku
ugrade vie takvih mapa pa voza
odabirom eljene moe oekivati
maksimalnu, umjerenu ili posve
mlaku reakciju na zakretanje
ruice gasa.
Moderni motocikli iz postavki
koje je voza odabrao glede estine ispoljavanja snage agregata,
zakljuuju unutar kojih okvira bi
trebala raditi kontrola proklizavanja i ABS. Ako je voza odabrao
maksimalnu snagu, sustav e smanjiti uplitanje kontrole proklizavanja i ABS uiniti manje osjetljivim.
Suprotno tome, kada je odabrano
blago razvijanje snage, esto definirano kao postavka za kine
uvijete, kontrola proklizavanja e
reagirati na svaki znak nevolje, a
ABS biti krajnje osjetljiv.

Otporni na nepanju

Ludo snani motocikli dananjice

esto u paketu elektronike donose
jo sustava koji se brinu o tome da
voza potraje dovoljno dugo da
kupi i idui novi motocikl. Jedna
od takvih opcija koja motocikle
ini otpornima na glupost je i sustav protiv propinjanja na stranji
kota. Takve elektronske dadilje
nalazimo na sve vie motocikala
kako njihova snaga prilazi brojci
200, a kod sportskih motocikala
je ve neko vrijeme vrlo esta.
Mone cestovne replike Superbike
modela uz ovo su opremljene i
Launch control sustavom, koji je
specifino osmiljen kako bi start
iz mjesta bio to uinkovitiji. Takvi
beskompromisni sportski modeli
imaju i vrlo sloene ABS sustave,
koji izmeu ostaloga u obzir uzi-

maju stupanj nagiba motocikala

te preko jednog ili vie iroskopa
prate brojne parametre. Ovakvi
napredni ABS sustavi esto donose
opciju spreavanja propinjanja na
prednji kota prilikom koenja, a
sve s ciljem osiguravanja sigurnosti, ali i im breg vremena na
natjecateljskoj stazi.
Motocikli kojima jurnjava nije
prioritet, a udobnost i sigurnost jesu, takoer profitiraju napretkom
elektronike. Sve popularniji putni
motocikli neto klasinijeg ili,
pak, avanturistikog kroja, danas
su natovareni svakim komadom
elektronike iji se razvoj pokazao
smislenim. Uz dosad navedeno,
ovo ukljuuje elektronike tempomate, integrirane GPS sustave navigacije, gdjegdje se moe pronai
audiosustav, a u odreenoj mjeri je
elektronski, poluaktivni ili aktivni
ovjes postao norma.
Zasad jo uvijek prilian novitet, kada je rije o elektronici
na motociklima, predstavlja mogunost povezivanja s pametnim
telefonom, ali nakon to se ova
mogunost pojavila na sportskim modelima dvaju europskih
proizvoaa, nekako smo sigurni
da nee proi dugo da i ostali
prihvate izazov. Jednako tako, ve
postoje nagovjetaji o tome kako
pojedini proizvoai razvijaju
nove pristupe integriranju motocikala niih klasa te posebice
skutera kao popularnih urbanih
prometala, pa ne sumnjamo da
e budunost biti zanimljiva.
Napose, ipak ivimo u vremenu
u kojem se sve vie vremena provodi na drutvenim mreama, a
sve manje u jurcanju za loptom.
Kako bolje privui mlade nade
koje e preuzeti baklju strasti za
motociklima nego integriranjem
onoga to poznaju i ive u svijet
na dva kotaa.

Okretan i gol, KTM

Super Duke R donosi
180 KS uz nikakvu
zatitu od vjetra, ali
brina elektronika
ini ga otpornim na
glupost

Tragom automobila
Donekle jednostavan komad
elektronike, nazvan quick shifter,
omoguit e lako mijenjanje stupnjeva
prijenosa bez koritenja kvaila, ali
napredak tehnologije, tonije prelijevanje
iz autoindustrije, donosi nam robotizirane
mjenjake kutije. Recimo najprije da je
grupacija Piaggio svojim modelom Mana
850 stvarala presedane koritenjem CVT-a,
kontinuirano varijabilnog prijenosa kakav
je svojstven prije svega skuterima. Mana
850 je bila revolucionarna po tome to
je njezin linearni mjenja, zahvaljujui
elektronici, mogao simulirati fiksne
prijenosne omjere, ali dolazak svjetske
krize osujetio je moguu popularizaciju
ovog rjeenja.
Klasina mjenjaka kutija u kojoj aktuatori
odabiru stupnjeve prijenosa te upravljaju
radom kvaila, a sve pod dirigentskom
palicom pametne elektronike, svoje mjesto
pod suncem nala je u putnom motociklu
FJR 1300A koji proizvodi Yamaha. Pomalo
nezgrapno rjeenje nije postalo globalni
hit, ali opstaje na tritu pa moda doivi
i drugu generaciju u nekom drugom
proizvodu ove tvrtke.
Trenutno vrh ponude predstavlja Honda,
koja u nekoliko razliitih motocikala nudi
DCT, odnosno dual clutch tehnologiju.
Posve namjenski razvijena mjenjaka
kutija opremljena je dvama kvailima, od
kojih jedno prenosi zakretni moment na
tri parna, a drugo na tri neparna stupnja
prijenosa. Ovo omoguuje ubrzanja uz
minimalni prekid isporuke zakretnog
momenta na pogonski kota,
dok napredna elektronika
tijekom vonje predvia
sljedei korak.

Honda VFR1200F
nudi se s tehnoloki
odvanim DCT
mjenjaem, dostupnim i
u drugim modelima

2015. LJETO BUG2 / 91

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

SIGURNOST

kod mehaniara, hakiralo mi

Uvoenje raunalne
tehnologije u
automobile donosi i
jo jedan sustav koji
moe poi po zlu,
odnosno, jo jedan
potencijalni problem
o kojemu treba
voditi rauna. Iako
je informatizacija
serijskih automobila
ve neko vrijeme s
nama, posebno u
gornjem trinom
segmentu, sigurnosni
aspekti tek se
odnedavna poinju
istraivati. Moe li
se hakirati moderne
automobile? Moe, ali
sreom, ne tako lako...
92 / BUG2 LJETO 2015.

Drago Gali

najnovijim Toyotama ili Teslama vrti se

preko 100 milijuna
linija kda. Usporedbe radi, Android
(operativni sustav) ima 12 milijuna linija kda, a Apollo 11 koji
je sletio na Mjesec 1969. imao je
ukupno 145.000 linija kda. Sav
ovaj kd ne vrti se, pak, na jednom centralnom procesoru nego
na odvojenim kontrolerima koji
obino idu pod imenom ECU, to
je krae za electronic control unit
ili po naki, elektronika jedinica
za upravljanje, te na centralnom
infotainment sustavu. Svaki ovaj
kontroler moe se promatrati
kao zasebno raunalo, spojeno s
drugim takvim raunalima preko
zajednike sabirnice.
Na ove jedinice povezani su razni senzori i aktuatori koji upravljaju raznim sustavima automobila
- od aktivacije brisaa, preko rada
motora do upravljanja konicama,
gasom i volanom.

Vei broj raunala povezanih

u jednu mreu nije neka velika
novost - u raunalnom svijetu
su mree uobiajena stvar ve
desetljeima.
Meutim, kod automobila se radi
o bitno jednostavnijim protokolima i daleko manjoj otpornosti
na zlonamjerne upade. Naime,
komunikacija izmeu razliitih
elektronikih sustava modernog
automobila na razini je komunikacije najjednostavnijih kontrolera
u industrijskim strojevima koji u

komunikacijskom kanalu oekuju

informacije i upute drugih takvih
kontrolera, jer jednostavno nema
izvanjskih zlonamjernih upada.
Komunikacija je otvorena i neifrirana, i bez ikakve autentikacije,
te se bilo koji signal prihvaa kao
legitiman ako dolazi preko CAN-a
-Controller Area Network. Kako
automobili sada, poput televizora,
friidera ili perilica postaju pametni, odnosno mogu se spajati
na Internet preko WiFi-ja, Bluetootha ili fizikom vezom kad su

Milleru i Valaseku uspjelo je po volji mijenjati prikaz na ploi s

instrumentima, ukljuivi tu i proizvoljni prikaz brzine

Teroristiki napad

Kibernetska otmica vie vozila

Kako se zatititi?

Jedan od moguih scenarija kako bi teroristi mogli iskoristiti

ranjivosti u elektronikim sustavima modernih automobila je
koordinirani "cyber-hijacking", odnosno udaljeno preuzimanje
kontrole nad vie vozila na nekom lokaliziranom podruju (centar
grada, vana krianja u blizini stratekih zgrada poput policijskih
stanica, vojarni, vatrogasnih i medicinskih ustanova), ime bi se
paralizirao itav promet u gradu ili dio kljunih slubi koje onda
ne bi mogle reagirati na glavnu teroristiku prijetnju.
Diverzije u prometu nisu nova ideja, ali izvedba u predelektronsko
doba zahtijevala bi vie vozaa koji bi osobno morali sudjelovati
u stvaranju kaosa na prometnicama. Mogunost udaljenog
preuzimanja kontrole nad elektronikom veeg broja automobila
s jednog mjesta, od samo jednog ili aice operatera, ili ak samo
jednog aktiviranog raunalnog programa, podie izvedbenu
vrijednost ove ideje na sasvim novu razinu. Stotinjak ovako na
daljinu otetih vozila moglo bi s lakoom zatvoriti krucijalne
prometnice i u najveim gradovima poput New Yorka, Londona,
Pariza i drugih koji imaju visoku gustou prometa na relativno
malom prostoru, i gdje se dobro taktiki postavljenim preprekama
moe izazvati pravi kaos.

Lukave
lozinke "1234"...
Trenutno se najlakim nainom za
prkanje po tuem automobilu ini
upad preko infotainment sustava, i to
preko Bluetooth ureaja. Istraivanja su
pokazala da su u ovom sluaju apsolutno
najslabiji dio Bluetooth lozinke koje se
koriste za uparivanje ureaja. Vie od
polovice korisnika defaultnu lozinku za
uparivanje (0000) zamijeni "lukavom"
varijantnom koja se lako pamti i glasi
1234. Imalo iskusniji hakeri crackeri
svjesni su ovoga pa su ove dvije lozinke
prve koje se obavezno isprobavaju
pri upadu u tui infotainment sustav.
Prednost ovakvog upada je to da se ne
mora fiziki provaliti u automobil, a loa
strana (za onoga koji napada) je da treba
biti relativno blizu kako bi Bluetooth veza
mogla biti uspostavljena.
Jednom uspostavljena Bluetooth veza
omoguuje nesmetano prkanje po
infotainment sustavu, to se samo za sebe
ne ini pretjerano opasnim, ali postoji
mogunost injektiranja kda koristei
poznate sigurnosne propuste OS-a koji
pokree infotainment sustav, a koji bi se
onda preko CAN sabirnice preselio do ECU
jedinica.
Problem je to za njihovo programiranje
svi proizvoai automobila koriste dva
vrlo jednostavna i dobro poznata jezika
- ADS i OFA kojima se moe preuzeti
kontrola nad ovim jedinicama.

getribu...
na servisu ili nekom drugom tipu
odravanja, ovo neogranieno povjerenje u informacije koje kolaju
sabirnicom postaje potencijalni
izvor problema...
Dapae, prema istraivanjima
provedenima na amerikim sveuilitima jo u 2010. i 2011. godini,
CD pogoni, Bluetooth veza, namijenjena u prvom redu spajanju s
mobitelom, i OnStar navigacijski
servis, primarne su ulazne toke
odakle se moe injektirati zlonamjerni kd u visoko informatizirana vozila i odatle preuzeti kontrola
nad njima. Uitavanje zaraene
MP3 skladbe s CD-a ili spajanje
Bluetooth ureaja s malicioznim
kdom ili provala u OnStar sustav
omoguuje upravljanje i pojedinanim ECU-ovima unutar automobila
- od trivijalnosti poput radija ili brisaa i svjetala, pa do onih bitnijih
sustava koji upravljaju gasom ili
koenjem. S obzirom na beskrajno povjerenje u komunikaciji
izmeu ECU-ova na zajednikoj
sabirnici, jednom reprogramiran
jedan raunalni vor lako moe
imati utjecaja na ostale.

Antihaking ureaj koji bi trebao zatititi OBD-II i CAN

sabirnicu od izvoenja neeljenih programa, stoji 100 dolara u
dijelovima, a razvili su ga Charlie Miller i Chris Valasek

Ranjivost automobila
i na Defconu 2013

Dvojica sigurnosnih strunjaka,

Charlie Miller iz Twittera i Chris
Valasek iz IOActivea, jo 2013.
godine su na Defconu demonstrirali to se moe napraviti uz
malo truda na dvije automobilske
platforme koje su im bile na
raspolaganju - Toyoti Prius i Fordu
Escape. Na Priusu su tako uspjeli
preuzeti kontrolu na ECU-om koji
upravlja servom volana i bez problema, usred vonje naglo trznuti

volan u stranu. Ovakva izvanjska

kontrola volana ne ovisi o brzini
pa je u teoriji mogue i tijekom
velikih brzina na autoputu dovesti
do naglog skretanja vozila i teke
nesree. Na istom vozilu uspjelo
im je deaktivirati konice tijekom
spore vonje. Takoer su uspjeli
preuzeti kontrolu gasa, odnosno
po volji ubrzavati vozilo.
Valja imati na umu da je prije
nekoliko godina Toyota bila pod
udarom tubi vozaa u SAD-u koji
su sudjelovali u raznim prometnim

nesreama i koji su tvrdili da je

vozilo samo ubrzavalo, za to je
tvrtka okrivljavala tepihe u autu,
loe odravanje, pijane vozae i
to sve ne, ali nije mogla posve
iskljuiti mogunost raunalnog
kvara. Jednostavno, za razliku od,
primjerice, protokola koji definiraju pravila za rad programa u zrakoplovstvu, i koji jame mogunost
forenzike kada neto poe po zlu,
takvog standarda i protokola u
automobilskoj industriju, usprkos
milijunima linija kda koje danas
koriste automobili - jednostavno
nema.
Dapae, zahvaljujui primitiv2015. LJETO BUG2 / 93

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Hakiranje automobila

Zadnja vrata
obrane - korisnik

6 lakih komada

Iako je onemoguavanje beinog pristupa CAN

sabirnici vozila, prema miljenjima mnogih sigurnosnih
strunjaka, jedan od prvih koraka koji se mora
napraviti kako bi se smanjila ranjivost suvremenih
automobila, ovo ni u kojem sluaju ne jami sigurnost.
Prema rijeima Richa Stradera, direktora sigurnosti
informacijskih tehnologija u Fordu, u ovom je trenutku
teko rei da je bilo koji scenarij upada u sustave
automobila nemogu. Ipak, u stvarnosti jo nema
praktinih pokuaja iskoritavanja svih sigurnosnih
rupa koje su otkrivene u laboratorijima, niti su stvarni
napadi otkrili neke nove, za koje jo nitko nije znao.
Meutim, kao i kod raunalne sigurnosti openito,
krajnja linija obrane sustava je krajnji korisnik. ak
i u sluaju da je vanjski upad u elektroniki sustav
automobila preko Bluetootha ili WiFi signala nemogu,
ostaje mogunost stavljanja zaraenog CD-a, DVD-a
ili memorijske kartice, s kojih e se onda aktivirati
zloudni kd, odnosno skidanje aplikacije s Interneta,
primjerice za infotainment sustav u automobilu, ili
kao lana nadogradnja za elektroniki sustav, a koja
sadri zloudni kd. Trojanski konji su stoga vjerojatno
najozbiljnija prijetnja sigurnosti vozila, kao i to su
prijetnja i sigurnosti naih raunala.
Dio proizvoaa elektronike za automobile sam
pokuava rijeiti probleme upada zloudnih aplikacija
u sustav, ne ekajui iri industrijski standard. Poznati
proizvoa audioopreme Harman, koji proizvodi
Bluetooth ureaje za Hyundai, BMW, Mercedes Benz i
druge, ima vlastiti sigurnosni sloj aplikacija koji posve
odvaja infotainment sustav (koji se i sam nalazi na CAN
sabirnici) od ECU-a koji su zadueni za upravljanje
ostalim podsustavima automobila. Ovo znai da
(teoretski) zloudni kd, uitan u infotainment sustav
u sklopu aplikacije preuzete s Interneta, skriven u MP3
datoteku ili na drugi nain distribuiran do automobila,
ne moe otii do mikrokontrolera zaduenog za
upravljanje radom motora, konica ili neega drugoga.
Tvrtka Continental sklopila je savez s CISCO-om i
IBM-om radi zajednikog razvoja vatrozidova koji bi
kontrolirali protok informacija izmeu ureaja na CAN
sabirnici. Takoer, za sada su odluili da njihovi sustavi
ne omoguuju punu internetsku povezivost (primjerice
- odailjanje informacija u realnom vremenu o stanju
dijelova motora koje bi se slale mehaniarskim
radionicama kako bi one unaprijed znale koje dijelove
treba zamijeniti). Sustav jo nije dovoljno siguran za
takav tip irenja informacija.
Dakle, iako se na poveanju sigurnosti sustava radi,
zadnja brana uljezima i dalje je korisnik.

94 / BUG2 LJETO 2015.

(Izvor: Car and Driver)

Trojanski konji

Napad: Telematika, odnosno udaljeno izvjetavanje o stanju

automobila (od ove godine dostupno u EU preko OnStar sustava)
koje se koristi za izvjetavanje policije o nesrei, a moe onesposobiti

noj naravi komunikacija meu

raunalnim komponentama u
automobilima, ne postoji ni nain
na koji je mogue nadzirati rad
svih ECU-ova i otkriti koji od njih
odailje ili prima problematine
podatke ili izvrava zloudni kd.
Prema radu Millera i Valaseka,
reverznim inenjeringom dolazi
se do svih potrebnih podataka za
upad u automobilske sustave:
Ispitujui CAN preko kojega
ECU-ovi komuniciraju, mogue
je poslati vlastite poruke ECU
modulima u namjeri da naprave nekakvu akciju te je mogue i posve
reprogramirati pojedinani ECU.
Radi se o samostojeim sustavima
povezanim preko CAN sabirnice.
Svaki ima brojne senzore i aktuatore (koje je mogue aktivirati).
Za potrebe svoje prezentacije
na Defconu 2013., Miller i Valasek
koristili su vlastiti modul koji su na
CAN sabirnicu spojili preko OBD-2
prikljuka (On-Board Diagnostics
System) koji se, inae, koristi za
provjeru stanja vozila prilikom
servisa. Pored upravljanja kritinim funkcijama vozila, kao to su
upravlja, gas i konice, te aktiviranjem sustava pomoi pri parkiranju i kada se vozilo uope ne
parkira (pri velikim brzinama), bez
veih problema uspjeli su preuzeti
kontrolu i nad manje kritinim
sustavima - prikazom brzine, koji
su po volji mijenjali, neovisno o
stvarnoj brzini automobila; poruke
o grekama; odometar i druge pokazivae na ploi s instrumentima.
U sluaju oba vozila - Toyoti
i Fordu, bilo je potrebno imati

fiziki pristup sabirnici i OBD-2

prikljuku da bi se spojili na sve
sustave vozila. Dakle, demonstracija nije ukljuivala preuzimanje
potpune kontrole vozila preko
WiFi-ja, Bluetootha ili injekcijom
zloudnog kda preko zaraene
MP3 datoteke ili aplikacije skinute
s Interneta. Meutim - i ovo je,
barem teoretski, mogue.

Internet of things?

Pored poziva automobilskoj industriji da postroi vlastite kriterije

prilikom dizajna ovakvih sustava
i razvije protokole i standarde koji
jame veu sigurnost elektronikih komponenti i itavog vozila
od zloudnih napada, istraivanje
ukazuje i na potencijalne opasnosti
koje dolaze za budui Internet of
things - povezivanje svih ureaja
koje danas koristimo s Internetom.
U naravi Interneta je opa komunikacija svih sa svima, a ne samo
vlasnika sa svojim raunalom,
perilicom, televizorom ili automobilom. Kako je jasno da integracija
sofisticirane elektronike i informatizacija vozila vodi prema njihovom
permanentnom spajanju na Internet, tako je jasno i da su opasnosti
koje vrijede za bilo koje raunalo
koje koristimo, sada prele i na
vozila kojima se koristimo.
Iako jo nema dokumentiranih
sluajeva in the wild preuzimanja upravljanja nad tuim vozilom,
postoje anegdotalni sluajevi preuzimanja kontrole nad infotainment
sustavima u automobilima. Naime,
etveroznamenkasta ifra koja se
koristi za uparivanje Bluetooth

ukradeno vozilo i daje dijagnostike informacije, moe se iskoristiti za

interferiranje s raznim sustavima unutar vozila. Dobivanjem nadzora
nad telematikom daje i mogunost upravljanja svim ureajima
spojenima na CAN sabirnicu. Haker bi tako mogao onemoguiti
paljenje automobila, kao da je ukraden.
Obrana: Autentikacija sustava i raunala kojima je dozvoljeno spojiti
se na telematski sustav automobila. OnStar koristi sustav whitelistinga,
odnosno mogu se spojiti samo oni koji su izrijekom navedeni u listi.

Napad: Preko OBD-II utinice. Sustav je direktno povezan s CAN

sabirnicom i mogue je napisati kd koji e se njome distribuirati
do drugih ECU-a. Ovo je napad koji jami kontrolu nad svim sustavima
automobila.
Obrana: Donedavno podaci koji su ili CAN sabirnicom nisu bili ifrirani
ni na koji nain (na povjerenje...). Proizvoai sada koriste ifriranu
komunikaciju i autentikaciju (digitalni potpis) datoteka kojima je
dozvoljeno pokretanje.

Napad: U veini modernih vozila zakljuavanje vrata je povezano s

drugim sustavima vozila pa se ona zakljuavaju automatski kad auto
kree, ili se otkljuavaju automatski kada se aktiviraju zrani jastuci ili
su kljuevi unutar vozila. Ova povezanost moe se iskoristiti da bi se
mehanizam zakljuavanja iskoristio za pristup drugim sustavima.
Obrana: Jednosmjerna komunikacija umjesto dvosmjerne. Ovaj sustav
bi tako mogao samo primati podatke od sustava o kojima ovisi, a ne i
odailjati instrukcije.

Napad: Skidanje MP3 datoteka sumnjivog porijekla omoguuje

potencijalno ugraivanje zloudnog kda u neto to nam se ini
samo kao glazba za infotainment sustav.
Obrana: Verifikacija i autentikacija sveg softvera koji se izvodi na
infotainment sustavima. Zbogom piratiziranim sadrajima...

Napad: Kao to je mogue skinuti neautoriziranu i

kompromitiranu aplikaciju sa zloudnim kdom za mobitele ili
raunala, tako je to mogue i s aplikacijama za infotainment sustave
automobila.
Obrana: Proizvoai automobila koriste whitelisting za aplikacije
kojima je dozvoljeno izvoenje na njihovih sustavima, a GM-ov
MyLink izvodi sav softver preko udaljenih servera kako jedna
zaraena aplikacija ne bi zarazila i druge instalirane u autu.

Napad: Udaljeno beino otkljuavanje trebalo bi funkcionirati

tako da se vrata otkljuaju kada vlasnik kljua doe sasvim blizu
vozilu, odnosno, aktiviranje motora je mogue kada on ve sjedi u
kabini. Koritenjem pojaala hakerima je uspjelo aktivirati vozilo
kodiranim kljuevima udaljenim i preko 10 metara.
Obrana: Kako enkripcija kljueva sama po sebi nije probijena, ve je
samo povean domet signala, ne radi se o znaajnom sigurnosnom
problemu.

Elektroniki
sustavi
modernog
automobila
koje je
dokazano
mogue
hakirati

ureaja, ispostavilo se, za veinu

korisnika je ili defaultna 0000 ili
lukava 1234 koja se lako probije.
Jednom probijena ifra lako se
iskoristi za uparivanje mobitela,
tableta ili drugog raunala preko
Bluetootha s infotainment sustavom vozila u blizini. Posljedice
ovoga mogu biti minorne (jedan
korisnik se hvali da je vozei se
pored svog prijatelja na autoputu
na taj nain iz svog automobila
promijenio stanicu u njegovom),
pa do dobivanja podataka o vonji
i drugih informacija koje bi se
kasnije mogle iskoristiti na tetu
korisnika.
Mogue je i pokretanje aplikacija
na onim infotainment sustavima
koji dozvoljavaju skidanje i pokretanje vanjskih aplikacija, a koje i
same mogu biti inficirane zlonamjernim kdom. Kao jednu od
prvih mjera sigurnosti strunjaci
predlau onemoguavanje bilo

kakvog beinog pristupa sustavima na CAN sabirnici, odnosno

pristup jedino preko fizikog ODB/
BT prikljuka. Na ovaj nain samo
onaj tko moe otvoriti automobil,
korisnik ili serviser, moe pristupiti i CAN sabirnici.

Favoritka
nije u opasnosti!

Za domae korisnike koji uglavnom ne voze visoko kompjuterizirane automobile, dobra je

vijest da su izvan opasnosti kode
favoritke i Lade Nive - bez pajsera
i upada u kabinu teko da netko
nad njima moe drugaije preuzeti kontrolu. Oni s automobilima
iz gornjeg ranga imaju teoretske
izglede biti napadnuti, ali to nije
vjerojatno.
Meutim, u mjesecima i godinama koje dolaze, samo je
pitanje trenutka kada e se i to
dogoditi.

Toyota

Tko je na kraju bio kriv?

U posljednjih nekoliko godina stupce novina
punile su, dodue rijetke, nesree Toyotinih vozila u
kojima su vozai inzistirali na tome da je vozilo samo
ubrzavalo i kad je otputena papuica gasa, odnosno
"nije se htjelo" zaustaviti kada je pritisnuta konica.
Toyota je za ove nesree okrivljavala podne prostirke
u automobilima, vozae i to sve ne, ali nije mogla
u potpunosti iskljuiti mogunost da je problem
softverske naravi, odnosno u elektronici koju koriste.
Na kraju je sve zavrilo izvansudskim nagodbama, ali
usprkos tome to se u istragu ukljuila i NASA, nije
sigurno gdje lei krivnja.
Kako nije bilo mogue napraviti forenziku sustava
kao, primjerice, u sluaju avionskih nesrea, gdje se
takoer esto provjerava jesu li elektroniki sustavi
i na koji nain bili umijeani u nesreu? Razlog je
jednostavan - aeronautika koristi standarde poput
DO-178 za podsustave o kojima ovisi sigurnost
letjelica, koji su pravljeni s namjerom da je bugove
i neeljeno ponaanje programa mogue trenutno
uoiti i u kasnijoj, eventualnoj forenzikoj, fazi
izdvojiti iz "uma". Automobilska industrija takvih
standarda (jo uvijek) nema.

2015. LJETO BUG2 / 95

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Nvidia Tegra
Nvidiju poznajemo prije
svega po uspjehu u naoj
brani - grafikim procesorima
namijenjenim raunalima,
i to od onih namijenjenih
integraciji u matine ploe
i prijenosnike pa do onih
namijenjenih grafikim
karticama i specijaliziranima za
paralelne izraune u njihovoj
seriji Tesli, koje u ovom sluaju
nemaju veze s istoimenim
proizvoaem automobila.
Meutim, Nvidia se najvie gura
ba u automobilsku industriju,
za koju misli da e u vrlo skoroj
budunosti donositi glavni dio
zarade

Jen Hsun Huang na

ovogodinjem CES-u
predstavlja Drive PX modul za autonomnu
vonju, spreman za
ugradnju u automobile

naa raja u automobilskoj industriji

Drago Gali

Tegra X1

Maxwell za aute

Prema svim dostupnim podacima,

Tegra X1 je skalirana verzija Maxwella
(GeForce 900 serija ipova), namijenjena
upotrebi u automobilima, ali i mobilnim
ureajima relativno male potronje
elektrine energije. Podrava DirectX
12, OpenGL 4.5, Nvidia CUDA, Open
GL ES 3.1 i AEP. Centralna jedinca je
osmojezgreni 64-bitni ARM procesor s
ukupno 10 MB L2 cachea rasporeenog
u osam banki - etiri po dva megabajta i
etiri s po 512 kB.
Hardverski je podran H.265, H.264 i VP9
video, i to HD i 4K Variante. ip je izraen
u 20-nanometarskoj tehnologiji, a daje
izlaz u HD, 2K i 4K razluivostima u 60 fps.
U sluaju reprodukcije HD videa, moe
dati etiri razliita videostreama u 60 fps
za svaki ekran.
Daleko vea od
prologodinjeg
ipa K1, Tegra X1
nudi performanse
vee od teraflopsa,
mogunost obrade
12 videostreamova
istodobno i infotainment
na 4 HD ekrana u vozilu...

96 / BUG2 LJETO 2015.

ako je na raunalima, ponajvie stolnima, dobro poznato ime, Nvidia se usprkos

nemalom trudu koji provodi
posljednjih nekoliko godina,
nije ba uspjela ugurati na trite
mobilnih ureaja poput mobitela i
tableta, gdje i dalje vladaju SoC-ovi
bazirani na ARM-ovoj arhitekturi
i Qualcommova rjeenja.
Tvrtka se, meutim, ne predaje
pa je tako na ovogodinjem CES-u
predstavila Tegru X1 - SoC nastao
na poznatoj platformi, ali namijenjen ba ugradnji u automobilske
raunalne sustave. Ako je moda
ip i prevelik za mobitele ili tablete, nije prevelik za automobile, a
prema miljenju direktora kompanije Jen-Hsun Huanga, prua veu
procesorsku mo od bilo
kojeg drugog mobilnog
ipa koji bi eventualno nekome
pao na um koriIzgled modula
Drive CX koji je
standardne veliine i
spreman za ugradnju

stiti za istu namjenu. Dapae, ako

je vjerovati slubenim podacima,
Tegra X1 je prvi mobilni ip s procesorskom snagom veom od jednog teraflopsa - oko 1,15 teraflopsa
prema Nvidijinim podacima.
Usporedbe radi, i7 porodica procesora daje od 4,5 do 6 gigaflopsa
po jezgri, iako se ovi rezultati
zapravo ne prenose direktno u
ukupne performanse jednog i
drugog procesora.
Realno gledano, iako je X1 nasljednik Tegre K1, radi se o skaliranoj Maxwell GPU arhitekturi,
namijenjenoj stolnim raunalima
koju je Nvidia predstavila prole
godine. Tegra X1 sa svoje strane
tako se sastoji od osmojezgrenog
64-bitnog centralnog procesora
koji je jezgra SoC-a, te 256 GPU
jezgri. Ukupno je dvaput bri od
Tegre K1, predstavljene prole
godine.
Navodno pod punim
optereenjem X1 troi
svega 10 vata, to je
i dalje nezgodno za
mobitele, ali u odnosu na dostupno hlaenje
i napajanje u
automobilskom
okruenju, vie
nego tedljivo.

Od infotainmenta
do robotiziranih
automobila

to bi sve trebala raditi Tegra X1?

Najkrae reeno - sve. ip e biti
u sreditu svih Nvidijinih rjeenja
za automobile koje tvrtka u sklopu
svog Automotive odjela ve sada
nudi zainteresiranima.
Dva su sve-u-jednom rjeenja
bazirana na ovome ipu ve u ponudi: Nvidia Drive CX i Nvidia
Drive PX.
U prvom sluaju (Drive CX)
radi se o takozvanom digitalnom
kompjuteru za cockpit, odnosno
raunalu zaduenom za prikaz
podataka na ploi s instrumentima te za infotainment, kako
za vozaa tako i za sve putnike
u vozilu na njihovim ekranima i
slualicama, a Drive PX je vozno
raunalo koje moe primati podatke s do 12 dvomegapikselnih
kamera, obraivati ih u stvarnom
vremenu (obrada 1,3 gigateksela/s)
te poluautonomno ili autonomno
upravljati jednim dijelom vonje
ili kompletnom vonjom.

Visoka
razluivost svima

Drive CX je u stanju obraivati

slike ukupne veliine 16,6 megapiksela, odnosno, ekvivalent
dva 4K ekrana. Zamislimo li da u
nekom dobro opremljenom autu
imamo plou s instrumentima
pred vozaem te po jedan ekran
pred tri preostala putnika, vidimo
da svaki od njih uz pomo ovoga
rjeenja moe dobiti neovisni Full
HD video na svom ekranu i sav
potreban HD zvuk koji uz to ide.
Za razliku od drugih rjeenja
ove vrste u autoindustriji, Drive
CX dolazi s vlastitim operacijskim
sustavom i razvojnom okolinom
koja omoguuje razvijanje vlastitih
pokazivaa brzine, prijeenog puta, servisnih informacija i drugih
podataka koje oekujemo vidjeti
na ploi s instrumentima automobila. Drive Studio, kako je ime razvojne okoline, sadri i mogunost
prepoznavanja glasovnih naredbi i

Potronja energije

integraciju GPS navigacije. Pored

impresivnih tehnikih karakteristika i procesne snage koju donosi
X1, oito je jaka strana paketa
integracija i postojanje gotovih
Nvidijinih alata koje proizvoai
automobila mogu iskoristiti pri
prilagoavanju sustava sebi, a bez
potrebe za poinjanjem od nule i
razvojem vlastitih alata.
Jedna od mogunosti koju nudi
Drive CX je surround vision,
odnosno pregled okoline u krugu
360 stupnjeva oko automobila,
tako da zapravo nema slijepih toaka pri parkiranju ili vonje unatrag, ali i pri uobiajenoj vonji.
Problem je to je za iskoritavanje
pune mogunosti tog sustava
potrebno 12 dvomegapikselnih
kamera, to jamano podie cijenu
automobila opremljenih svima
njima, makar i najjeftinijima.
Ugraeni softver od ovako dobivenih videostreamova slae
kompozitni video koji, navodno,
ne pati od efekta ribljeg oka,
karakteristinog za irokokutne
prikaze i uklanja ghosting - viestruku pojavu istog dijela slike
dobivenog s vie razliitih kamera
u podrujima gdje im se vidno
polje preklapa.
Drive CX, naravno, podrava
pristup svim sustavima preko
mobilnih ureaja, za sada samo
onih opremljenih Androidom ili
iOS-om.

Drive CX daje
mogunost ovakvih 3D
vizualizacija za potrebe
navigacije u realnom
vremenu. Grafika
snaga jakog igraeg
kompjutera spremljena
u automobil

Vonja budunosti

Elemental na 10 vata
Jedan od tehnolokih demonstratora
procesorske snage novih grafikih sustava
je demo Elemetal, koji koristi grafiki
engine Unreala 4. Radi se o sceni s mnogo
poligona, mnogo tekstura i mnogo
estinih efekata za koje je potrebno
napraviti veliki broj izrauna da bi
animacija izgledala fluidna i oku ugodna.
Kada se demo prije dvije godine, u svibnju
2013., izvodio na tada aktualnoj Nvidijinoj
platformi (GeForce GTX 780), potronja
grafike kartice pod punim optereenjem
iznosila je neto preko 300 vata.
Prije neto vie od godinu dana Xbox One
je isti demo uspio glatko izvesti troei
100 vata za glatku animaciju.
Sada, na prezentaciji Tegre X1, poetkom
sijenja, u Las Vegasu na CES-u, platforma
je troila samo 10 vata. Veliko je pitanje
moe li u ovome trenutku itko parirati
Nvidiji s ovakvim omjerom grafike snage
po potroenom vatu elektrine energije.

Drive PX, za razliku od CX modula, baziran je na dvama paralelnim

Tegrama X1 i zaduen je za obradu
slike sa svih 12 kamera u realnom
vremenu. U tom smislu, Nvidijino
rjeenje nema premca meu trenutno postojeima u automobilskoj industriji, pa ak ni probna
razvojna rjeenja koja se rade za
natjecanja poput DARPA-inog natjecanja za automatizirana vozila
nemaju ovoliku procesnu snagu.
Modul je opremljen s 10 GB
DRAM-a i koristi duboku neuralnu
mreu za uenje te ima mogunost
beine nadogradnje od proizvoaa.
Postoji mogunost projekcije
podataka na vjetrobranski HUD, te
detaljna identifikacija meta na cesti oko naeg auta. Nvidia ovo zove
ADAS - Advanced Driver Assistance
System, i od obinih sustava za
vizualnu pomo vozaima pri navigaciji razlikuje se po tome to je
u stanju dati detaljnu klasifikaciju
(prepoznavanje) objekata oko sebe.
Prema podacima iz Nvidijinih broura, u stanju je razlikovati vozilo
hitne pomoi od obinog kombija,

razne vrste kamiona, pojedinane

tipove automobila, pjeake, bicikliste, djecu u kolicima i invalide itd.
Kako to u praksi treba izgledati
moete vidjeti na slici gdje su sudionici u prometu oznaeni svako
svojim tipom oznake, uz podatke o
udaljenosti i brzini kretanja.
Iako je procesorska snaga modula takva da daje mogunost
automatske vonje (auto-piloted
driving), Nvidia sama ne nudi ovu
opciju kao standardni dio modula,
ve samo kao mogunost koju proizvoai mogu iskoristiti da sami
ponude i tu mogunost.
Razlog ovome je jasan - posve
automatizirana vonja dijelom je
i politiko, a dijelom ekonomsko
pitanje koje sa sobom povlai i
brojne mogunosti raznih tubi.
Bolje je da to automobilska industrija, koja ima daleko vei utjecaj
na politiku od pojedinanog proizvoaa grafikih ipova, u cijelosti ispegla sa zakonodavcima...
Ipak, za sve one koji imaju problema s parkiranjem - Drive PX
nudi i tu mogunost koja je ve
gotovo postala standardna na svim
novijim automobilima - automatsko
parkiranje.
2015. LJETO BUG2 / 97

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

telematika

lijevo, desno, nigdje moga stana

Od ove godine i na
vei dio trita EU
dolazi telematski
servis OnStar, koji
je s radom zapoeo
jo sredinom 90tih u SAD-u te se
proirio na Kanadu i
Kinu, ali Europa jo
uvijek ne prihvaa
masovnije ovakve i
sline sustave. to
je telematika, po
emu se razlikuje od
telemetrije i treba
li to europskim
vozaima i
automobilima...

98 / BUG2 LJETO 2015.

Drago Gali

T
Pojednostavljeni grafiki prikaz OnStarova servisa i svih pogodnosti koje
donosi - automatsko zvanje hitnih slubi, navigaciju, pomo na cesti, handsfree telefoniranje i drugo. Retrovizor s ugraenim monitorom zapravo
je raunalno srce koje je potrebno instalirati u vlastito vozilo i koje slui
povezivanju s OnStarovom centralom

elematika je multidisciplinarno polje koje

koristei telekomunikacijske sustave odailje i prima podatke
o stanju transporta i vozila koja
sudjeluju u transportu te dijelom
ili potpuno upravlja ili utjee na
upravljanje vozilima u transportu. Razlika izmeu telemetrije i
telematike je u tome to telemetrija samo alje podatke o vozilu
u pokretu i u pravilu je jednosmjeran proces, a telematika
odailje i prima podatke i razne
druge oblike komunikacije te je
dvosmjeran proces. Dio telematike je i telemetrija, ali telemetrija
nije telematika.
to ovo u praksi znai? U idealnom sluaju, telematika bi trebala omoguiti stalni nadzor nad
stanjem nekog vozila i njegovih
putnika, i to kako praenje rada
motora ili lokacije vozila, preko

Izgled automobilske
crne kutije (EDR) i
spajanje na ita kako
bi se izvukli zabiljeeni
podaci zadnjih
nekoliko sekundi prije
nesree

GPS-a, GLONASS-a ili nekog

drugog sustava, tako i praenje
sigurnosnog stanja (vozilo ukradeno, pretrpjelo sudar ili neku
drugu nesreu) pa ak i dijelom
omoguiti kontrolu nad vozilom.
Komercijalni telematski sustavi
tako mogu posve onemoguiti
pokretanje vozila oznaenog kao
ukradeno, ili ga usporiti (OnStar,
primjerice) kako bi se olakalo
hvatanje kradljivaca, odnosno
mogu slati navigacijske instrukcije vozilu ili vozau.
Trenutno je u svijetu aktivno
vie komercijalnih telematskih
sustava, a na razini nacionalnih i
nadnacionalnih zakonodavstava
radi se i na programu sveobuhvatne obavezne telematike
na europskim prometnicama.
Krenimo redom od vjerojatno
najstarijeg svjetskog telematskog sustava OnStar, koji je s
radom zapoeo u Americi, a od
ove godine e biti dostupan i u
(nekim?) dravama EU.

Oko moje pretplatniko

OnStar Corporation, koju je

u SAD-u 1995. osnovao GM,
nudi OnStar servis kao uslugu
pretplatnicima te koristi 2G
komunikaciju za razmjenu podataka s centralom u kojoj su
pored raunala stalno na usluzi
i ivi, ljudski operateri. O emu
automobil opremljen OnStarovom elektronikom, spojenom na
razne senzore, pria s nekim
udaljenim raunalom?
Standardni skup informacija
koje alje su stanje motora (razni
parametri), sigurnosno stanje
automobila (podaci od senzora
aktivacije zranih jastuka i deformacije karoserije), lokacija,
eventualna informacija o tome
je li automobil ukraden ili ne.
OnStar je do ove godine bio
dostupan u Americi, Meksiku,
Kanadi, Filipinima i Kini, a od
ove godine bi preko Opela, koji

je dio GM-a, trebao biti dostupan

i u barem nekim zemljama EU.
Iako se OnStar moe dokupiti
kao usluga za vozilo koje nema
instaliran sustav, u stvarnosti je
najbolje kupiti vozilo koje ve
ima tvorniki ugraenu svu
elektroniku povezanu sa svim
relevantnim senzorima.
Osim mogunosti hands-free
telefoniranja i glasovnih naredbi
te cestovne navigacije korak-pokorak, sustav nudi mogunost
i automatskog obavjetavanja
centrale o nesrei na cesti (ako
voza nije u stanju sam pozvati
pomo), zvanje pomoi u sluaju kvara, dogovaranje s operaterom u svim sluajevima, i sline
stvari. Ukradenom automobilu
(s dokazom u obliku policijske
prijave) mogue je udaljeno onemoguiti pokretanje, odnosno,
mogue ga je usporiti.
OnStar je stoga prije svega
sigurnosni sustav, ali koji u sebi
kombinira integraciju navigacije
i glasovnih naredbi automobilskog infotainmenta. Cijena
mjesene pretplate u SAD-u
poinje od 20 dolara, a kolika
e biti u EU i kada e biti dostupna, jo nije posve jasno, iako
Opel ve od kraja prole godine
spominje OnStar uparen s njihovim RemoteLink sustavom za
kontrolu kokpita. Ostaje, jasno,
nedoumica tko bi bio davatelj
komunikacijskih 4G (LTE) usluga, to je trenutno bitno pitanje.
U SAD-u je to Verizon.
Jedan od problema sa sustavom
kojega su njegovi postojei korisnici itekako svjesni je svojedobna
najava (kasnije povuena) prodaje anonimiziranih, navodno,
podataka svojih korisnika treim
stranama. Anonimizacija GPS
podataka je, znamo iz raunalne
prakse, gotovo nemogua jer su
to ba oni podaci koji se koriste
za otkrivanje identiteta pojedinca.
Takoer, i bez prodaje po-

ugradi-sam kamere

Snimanje
koje moe kotati
YouTube je prepun snimaka s tzv.
dashboard kamera koje vozai
ugrauju u svoje automobile - najee
iza vjetrobranskog i stranjeg stakla
kako bi imali video kao dokaz u sluaju
kakve nesree za koju vjeruju da nisu
krivi. Malene HD kamere velikog
memorijskog kapaciteta, koje esto
dolaze uparene s LCD monitorima i
svim dodacima potrebnim za ugradnju
u vozilo, mogu se na internetskim
stranicama kupiti ve za nekoliko
desetaka dolara, i uglavnom sve
manje-vie rade to to i oglaavaju da
rade.
Problem je, meutim, ne tehnike, ve
pravne naravi. U nekim zemljama, kao
kod nas, snimka s ovakve kamere ne
moe se u pravilu koristiti kao dokaz na
sudu, osim u izuzetnim sluajevima ako
to sud dopusti. Negdje je, pak, kao u
Austriji, zabranjeno snimanje ovakvim
kamerama na cesti, i umjesto da vas
zatite od kaznene odgovornosti,
ovakve kamere, ukljuene tijekom
vonje, mogu vas stajati globe.
Naelno se moe ipak rei da vam,
ako smatrate da vam treba, i ovisno o
tome u kojoj se zemlji nalazite ili u nju
putujete, ova kamera moe biti korisna,
ali i ne mora.

2015. LJETO BUG2 / 99

[ tehnologije ] kompjuter na kotaima

Shematski prikaz
VANET-a u gradskom
prometu. Vozila
izmjenjuju informacije
meusobno, s
hubovima na cesti i s
aktivnom prometnom
infrastrukturom

Nizozemskoj pokazalo je da je
omjer isplativosti ugradnje i
koritenja EDR-a u odnosu na
njegovu cijenu 20:1.
Osim autoprijevoznika, u Europi je najvjerniji korisnik EDR-ova
britanska policija, koja ih ima
instalirane u vie tisua svojih
vozila. Iako se dosad vie puta
spominjala mogunost uvoenja
obaveze instalacije za sva vozila,
bilo u pojedinim europskim zemljama ili na razini itavog EU,
zasad nema naznake da e takav
zakon i biti donesen u bilo koje
dogledno vrijeme.

Vonja budunosti snimana i prouavana

dataka, ostaje mogunost da
bi podatke koje OnStar ima
o svojim korisnicima mogli
biti zloupotrebljeni od strane
dravnih agencija koje bi sa
ili bez zakonske osnove ovima
pristupale.
Ovo je i inae realni problem
svih kibernetskih sustava dananjice.

eCall

Ako je vjerovati ranije zacrtanim planovima, ve bi ove

godine na razini itavog EU
s radom trebao poeti eCall,
europska inicijativa za brzu
pomo stradalima u vozilima
na podruju Europe. eCall
takoer zahtijeva instalaciju
posebnog ureaja u vozila koji
e u sluaju nesree automatski
nazvati 112 i dati podatke o nesrei, a na temelju eventualnih
podataka iz dodatnih senzora
kao to su senzor otvaranja
zranih jastuka, akcelerome-

tara i drugih senzora unaprijed

dati podatak hitnim slubama
o koliko se tekoj nesrei radi.
Preko integriranih sustava na
razini itavog EU, poziv bi se
automatski doveo do nadlene
lokalne slube za hitne sluajeve, koja bi onda u najkraem
moguem roku i spremljena
za akciju, na licu mjesta na osnovi podataka o teini nesree
mogla biti uinkovitija nego do
sada. Prema analizama, vrijeme dolaska hitne medicinske
pomoi bi se eCall sustavom
smanjilo 50% u urbanim i 40%
u ruralnim podrujima, to bi
uvelike povealo preivljavanje
unesreenih i smanjilo broj tekih i trajnih tjelesnih posljedica
za one koji nesreu preive.
eCall podrava udruga europskih proizvoaa automobila
(ACEA), a bit e kompatibilan
s ruskim sustavom ERA-GLONASS koji se ve instalira na
podruju Ruske Federacije, a

RAMTRON EDR - integrirani ip s memorijom koji u sebi sadrava sve osim

izvora napajanja i vanjskih senzora potrebnih za automobilsku crnu kutiju

100 / BUG2 LJETO 2015.

trebao bi biti dovren do 2017.

godine.

Crne kutije
za automobile

Ime im je EDR (Event Data

Recorders), a radi se o ureajima
koji se popularno zovu crnim
kutijama za automobile. Kao to
je iz ovoga opisa jasno, rade isto
ono to i crne kutije u zrakoplovima - biljee razne parametre
rada motora i vonje kako bi
kasnije, ako se ukae potreba,
podaci tako snimljeni mogli
biti koriteni za rekonstrukciju
nekog dogaaja u prometu.
Postoji vie tipova EDR ureaja
dananjice, a trenutno se najee koriste na velikim kamionima i aktiviraju se u sluaju nagle
promjene rada motora ili brzine
okretanja kotaa. Kao i crne
kutije u avionima, ne biljee
beskrajno svu povijest kretanja vozila, nego samo zadnjih
nekoliko minuta (u avionima je
to obino dva sata), a u sluaju
udesa zadravaju samo zadnjih
nekoliko sekundi podataka. Kao
i kod crnih kutija u avionima,
noviji podaci se prepisuju preko
starih.
Zanimljivost vezana uz instalaciju EDR-ova u automobile i
kamione jest to da se u praksi
pokazalo kako vozai koji su
svjesni da imaju instaliranu
crnu kutiju u svoje vozilo u
pravilu sudjeluju u 20% manje
prometnih nesrea od onih
koji EDR nemaju instaliran ili
ga nisu svjesni. Naime, znanje
da se iz EDR-a u sluaju nesree
lako moe dokazati krivnja vozaa - ponajprije prekoraenje
dozvoljene brzine, tjera vozae
da se dre prometnih propisa.
Prema izvorima sa slubenih
stranica EU, koji podupire (ali
ne obvezuje) koritenje EDRova u vozilima, istraivanje u

Usprkos ovome nedostatku

obaveze, logian slijed u kojemu
e se kretati kompjuterizacija
automobila definitivno ide prema tome da e sve nae vonje
prije ili kasnije biti praene od
trenutka kada pokrenemo motor, pa do trenutka kada vonja
zavri i motor je ugaen. Aktivno
praenje svih vozila u prometu
te njihova meusobna komunikacije stvaranjem ad-hoc mrea
za razmjenu informacija uvelike
e poveati aktivnu sigurnost u
prometu.
Iako s porastom raunalne
snage napredna vozila svojim
uobiajenim trikovima poput
detekcije pjeaka, blizine vozila
ispred sebe i dranje vlastite
trake na cesti (tzv. lane assist
sustavi) mogu dodati i druge,
naprednije vizualne analize situacije na cesti, napredni sustavi
komunikacije osnovnih podataka meu vozilima, uz manje
procesorske snage, daju daleko
sigurnije rezultate.
Amerika zakonodavna tijela
od prole godine su odobrila koritenje VANET-a (Vehicular Ad
Hoc Networks) za koritenje na
amerikim cestama, a od 2017.
godine ova bi tehnologija navodno trebala postati obvezna.
VANET bi se posebno trebao
istaknuti na raznim krianjima
sa i bez svjetlosne regulacije
prometa, gdje voza, ili eventualna kamera na vozilu ne mogu
detektirati postojanje drugog
vozila u presijecajuem ili susreujuem kursu zbog prepreka
u vidnom polju, a komunikacija
VANET bi, poput tehnologije
TCAS na zrakoplovima, omoguila meusobno obavjetavanje
sustava VANET na razliitim vozilima o lokaciji svakog od njih i
moguim presijecajuim rutama.
U Europi se zasad ne spominje
uvoenje, niti obavezna primjena tog sustava.

udzbenik.
hr
ika

Roditelji i uenici,

3 kbl enika !

do ud

naruite udbenike za sljedeu kolsku

godinu do 20. 7. 2015. uz BESPLATNU dostavu
Zato kupiti udbenike na udzbenik.hr?

rite
odabe
Samo
,a
razred
kolu i
riga.
naa b
e
j
o
l
a
ost

ne morate brinuti o popisu udbenika, mi imamo sve popise

naruite nove ili rabljene udbenike ili kombinirajte
prodajte svoje rabljene udbenike sve na jednom mjestu
plaanje karticama ili uplatnicama na rate
mogunost narudbe kolskog pribora i omota
naruite omote i udbenike emo omotati za vas
poiljka stie na kunu adresu prije poetka kole

tri klika

moete izvriti Narudbu i tako

Sa samo
osigurati pravovremenu dostavu udbenika.

ite
m naru e
o
k
i
l
k
Jednim NE udbenik
OMOTA e omote!
ili sam

Ne ekajte jesen i guve u knjiarama.

Naruite udbenike odmah i osigurajte BESPLATNU dostavu!

NOVO!!! Otkup i prodaja rabljenih udbenika

Zamijenite svoje stare udbenike za nove, rabljene ili za kolski pribor.
Samo na udzbenik.hr vai stari udbenici nisu za stai papir!
Udbenik.hr Medarska 69 10 090 Zagreb tel.: 0800 8565
fax: 01/659 0081 e-mail: info@udzbenik.hr

[ Intervju ] Nikica Petrui i Ilija Petrui

L ion G ame L ion

8 milijuna eura

zagrebakom studiju
U svega godinu dana zagrebaki studio za razvoj igara
Lion Game Lion narastao je sa est na preko dvadeset
zaposlenih i dovrio prvi veliki projekt. Proteklog je
mjeseca najavio da poinje s radom na vlastitoj igri
Raid, za koju je osigurao i investiciju vedskog izdavaa
u iznosu od osam milijuna dolara. Na prvi roendan
LGL-a, njegovi osnivai za Bug govore o dosadanjim
iskustvima i planovima
Lion Game Lion u svega godinu dana narastao je od esterolanog studija do ekipe od 21 developera.
Radite li igre, mjesta jo ima ali ne mnogo; studio vjeruje u uinkovitost i ugodan rad kakav moe
osigurati samo mali studio

102 / BUG2 LJETO 2015.

Ilija Petrui, Starbreezov glavni level dizajner, na trajnoj posudbi zagrebakom studiju,
s Nikicom Petruiem, CEO-om Lion Game Liona. Studio vode bratski (djelomice stoga to su braa)

apadno orijentiran, prodajno, investicijski i geografski,

Lion Game Lion smjestio se
na zapadnom dijelu grada, u
bljetavom poslovnom Sky
Toweru, istom onom finom i skupom
uredskom mjestu koje se esto spominjalo u posljednjoj HAKOM-ovoj aferi. Svoje
su mjesto ovdje developeri ipak zasluili:
studio je osnovan prije tono godinu dana kao podrunica vedskog Starbreeza,
uvenog po prvoj kakvonoj igri dosad
nastaloj prema filmskom predloku (The
Chronicles of Riddick), no ve danas iza

Ante Vrdelja
sebe ima uspjeno dovren prvi veliki
projekt.
The Bomb Heist posljednji je u nizu DLCova za igru Payday 2, ali i prvo postignue
kojim je Lion pokazao i oekivano zapadnjaku kvalitetu produkcije, igraima, kao
i vedskom investitoru koji je pod dojmom
ostvarenog i zanesen potencijalom, zagrebakom studiju nedavno odobrio i
prvi vlastiti projekt. O tek najavljenoj igri
Raid: World War 2 nema mnogo detalja i
autori ih zasad nisu spremni podijeliti, ali
zato rado priaju o tome kako je vratiti se
u Zagreb, nakon karijere u Stockholmu.
2015. LJETO BUG2 / 103

[ Intervju ] Nikica Petrui i Ilija Petrui

Raid: World War 2 nova je, tek najavljena igra zagrebakog studija Lion Game Lion, a sve to trebate znati o igri, tvrde tvorci, vidi se
na posteru - ako se dobro zagleda

Rijeimo se prvo slona u sobi. Radite Raid

s budetom od osam milijuna dolara!
Respektabilan iznos za bilo koju igru,
gotovo neuven za hrvatsku produkciju,
no ini li vam se da je vijest u domaim
medijima prola gotovo nezapaeno?
Nikica: Nama nije do toga. Bitno nam je da
smo uspjeli dobiti projekt i da radimo.

Old-skool. Prijavu problema,

potreba i novih ideja mali tim
rjeava podizanjem ruku

104 / BUG2 LJETO 2015.

Ilija: Tko prati vijesti iz svijeta game developmenta, u svijetu i u Hrvatskoj, uo je za

Raid. O igri se dosta pisalo po inozemnim
portalima i medijima. To nam je najvanije,
da ljudi koji rade igre znaju da smo tu.
Potencijalne kandidate za irenje studija
vidite kao glavnu korist od vijesti o igri?
Nikica: I to, i da pokaemo kako se moe.
To je jedan od glavnih razloga zato je studio
otvoren u Hrvatskoj. elja nam je da se razvoj
igara jo vie proiri, da game dev industrija
raste, da postoji jo vie tvrtki koje djeluju

samostalno. Danas u Hrvatskoj postoje dvije,

tri malo vee tvrtke koje rade igre i mnogo
manjih studija. Ljudi koji rade igre nemaju
mnogo izbora ako ele promjenu.
Lion Game Lion je otvoren u Hrvatskoj i
zato da ljudi u industriji imaju izbor. Netko
tko radi pet ili vie godina na igri i kae OK,
ovo je bilo super, ali sada elim neto novo,
sada ima izbor. Otvaranjem novih studija u
Hrvatskoj otvara se i mogunost cirkulacije
ljudi u industriji koja je do sada bila dosta
zatvorena.
Koliko ste uspjeni u tom segmentu?

S koliko ste ljudi pokrenuli studio, a

koliko ih je danas?
Nikica: Poelo nas je estero. Toliko nas
je radilo na DLC-u za Payday 2 i onda smo
skoro svaki mjesec primali nove ljude jer
smo vidjeli da postoji potreba. Starbreeze je
takoer bio zadovoljan suradnjom s nama i
dobivali smo sve vie posla. Usporedo smo
radili na DLC-u, ali suraujemo sa vedskom
i na drugim stvarima. Danas nas je 21, odnosno od danas imamo jo jednog novog lana,
kao i jednog studenta iz Varadina, na praksi.
Planirate li dodatno poveati broj
zaposlenih?
Ilija: Dio posla obavljamo suradnjom s freelancerima ili kroz vedsku. Mislim da nam nije
cilj prerasti u velika tvrtku, elja nam je ostati
studio otprilike ove veliine, oko 25 ljudi. To
nam odgovara, i za produkciju i za budete.
Kad se prijee 25 ljudi, u studiju nastaje potreba za jo jednim ovjekom koji koordinira
rad, dakle potreban je producent, a time se
gubi ovakva optimalna sredina i uvjeti za
rad koje prua mali studio. Danas smo force
u kojem se svi poznaju, poslovno i privatno,
i raditi na taj nain nama je puno ugodnije.
Kako izgleda komunikacija u
svakodnevnom radu?
Ilija: Imamo Skype, moemo komunicirati
tako ako postoji potreba, no uvijek smo govorili: ako netko ima problem ili neto treba,
neka ustane i digne ruku. To je stara navika
koju i dalje potiemo.
Nikica: Ured nam je open space zbog preglednosti, uvijek se lako vidi tko je dignuo
ruku.

Dino Linji, Game Programmer

Iz kartinog poslovanja u svijet igara

Dino, niste uvijek bili game
developer?
Moj je proli posao bilo kartino
poslovanje, u kojem ne nedostaje
izazova, ali kao klinac koji je odrastao uz
igranje na legendarnoj C64, svijet kartica
i korporacija oduvijek mi je bio nekako
preozbiljan. Sad radim igru u kojoj se
krade novac! :)
Kako ste se nali u izradi videoigara?
Vidio sam oglas za posao i javio se. Haha, ala, nitko nije dobio posao tako,
probajte se javiti na neki pa ete vidjeti
tko e vam odgovoriti. Nitko! Osim
moda nas. Ustvari je posao pronaao
mene, prijatelj koji zna za moju strast
prema igranju rekao mi je za ovaj
projekt, preporuio me, i evo me tu!
to je tono va posao u LGL-u?
Tehniki, moja titula je game
programmer, s time da je cijeli
tim ukljuen u dizajniranje novih
funkcionalnosti u igri, i to je pravi,
kreativni dio posla. Staviti se u cipele
igraa i probati dobiti to zabavniji
gameplay, poput posljednje stvari koju
smo radili baca plamena za DLC
Payday 2.
S baza podataka do igara i bacaa plamena... Prema vaoj procjeni, koliko je to kul?
10/10!

Dosta kolski.
Ilija: Da, old-skool! To nam je super, jer dok
prolazi uredom u svakom trenu zna tko
to radi i ima input. Sasvim je to drugaije
iskustvo od ureda u kojem radi mnogo ljudi
iza zatvorenih vrata, s producentima i za razgovor mora unaprijed dogovoriti sastanak.
Donedavno je Starbreeze radio
outsourcing projekata vama, a danas
ste vi oni koji prosljeuju posao
podizvoaima. Kako izgleda taj proces?
Ako je hokej, onda OK. Sport (na ledu,
katkad i u uredu) nije u ugovoru, ali ni
na popisu fakultativnih aktivnosti. Od
lanova zagrebakog tima zahtijeva
se sudjelovanje, izrijekom, kao to se
zahtijevalo i od osnivaa studija dok su
radili i boravili u vedskoj

2015. LJETO BUG2 / 105

[ Intervju ] Nikica Petrui i Ilija Petrui

Osporavajui (i inae besmislenu i seljaku) poslovicu o prvim maiima, LGL je prvi projekt, The Bomb
Heist DLC za igru Payday 2, dovrio s tolikim uspjehom da je dobio zeleno svjetlo i budet za sasvim
vlastitu igru

Nikica: U jezgri tima imamo kljune ljude.

Level dizajnere za mape, za grafiku imamo
2-3 grafiara, i onda s njima sjednemo i sve
dogovorimo. Procijenimo koliko im treba
pomoi i prema tome radimo outsourcing.
Ilija: Dok smo radili na Paydayu koristili
smo kanale Starbreeza, no to se sada mijenja i vidjet emo kako e zavriti. Za Raid
emo suradnike traiti lokalno. Gledamo i
Bosnu i Srbiju i Hrvatsku. U regiji postoji
mnogo talentiranih developera. Bili smo prisutni i na konferenciji Reboot Develop, gdje
smo pronali otprilike 50% svih kontakata
koje imamo u regiji.
Vratimo se na poetak. Kako ste uope
zapoeli suradnju sa Starbreezeom?
Nikica: On je (Ilija) jedan od osnivaa
Overkilla, autora izvornog Paydaya. Mi smo
inae braa...
Jasno. Nisam novinar bez veze, ulovim
takve suptilnosti.
Ilija: Na poetku karijere radio sam u studiju Grin, no 2009. Grin je zavrio u steaju. S
osmoricom bivih suradnika iz Grina pokrenuo sam novu tvrtku Overkill i poeo raditi
na Paydayu. Suradnici su mi bili ljudi koje
sam ve poznavao i bilo nam je... lijepo. Radili
smo u garai, bez para, bez hrane, ali znali
smo da imamo ideju i da moemo. Kad smo
dovrili Payday, Starbreeze je preuzeo Overkill. Tada smo poeli s radom na Paydayu 2 i u
to vrijeme nam se u vedskoj pridruio Nikica
i zaposlio se kao level designer. I evo: od nas
osmero u garai, doli smo do ovoga sada.
106 / BUG2 LJETO 2015.

Nikica: Prije Paydaya radio sam u Hrvatskoj, u Croteamu i potom u Pandora

Studiosu. Nakon Paydaya 2 poeli smo razgovarati o otvaranju jo jednog studija koji
e preuzeti dio posla na novim projektima,
i ti pregovori nisu ili glatko. Malo smo se
svaali, gurali, jer se nismo mogli sloiti oko
lokacije. Tada smo Ilija i ja gurali ideju da
je idealna lokacija Hrvatska, zemlja u kojoj
znamo ljude. I znamo da su kvalitetni. Na
je prijedlog glasio: otvorit emo Lion Game
Lion u Zagrebu. To je bio veliki test.
Gurali ste ideju da se Lion Game Lion
otvori u Hrvatskoj!? Ne znam kako da
vas ovo pristojno pitam... Jesti li vi
normalni?
Nikica: Vraamo se na poetak. Nama
je bitno da radimo ono to volimo. ivio
sam dosta godina u Hrvatskoj, znam kako
je raditi ovdje, proao sam sve, znam kako
je biti na minimalcu, znam kako je biti bez
plae. I onda sam otiao u vedsku, i razlika
je... ogromna. No san je ostao isti: elim da
se razvoj igara pokrene i ovdje, zato to ima
talenta. U cijeloj regiji ima talenta, ali to se
vani jo ne vidi dovoljno.
Ilija: Ako pogledamo velike tvrtke, primjerice Blizzard ili Valve, ili bilo koju slinu,
uvijek se na nekoj visokoj poziciji nae po
ovjek iz nae regije. Mnoge poznajem
osobno.
Nikica: Glupo je da ti ljudi odlaze od kue
samo zbog toga to se ovdje ne mogu baviti
tim poslom. OK, iskustvo u inozemstvu za
nas je bilo super, fora je sve to, ali je super

Buljili smo, da ne
morate vi: kooperativni FPS smjeten u
Drugi svjetski rat, u
kojem etverolani
tim sastavljen od neizglednih saveznika
kraducka zlato, onako
kako se vidjelo u filmu
Zlato za odvane, uz
mehaniku i engine iz
igara Payday
i da ljudi mogu ostati ovdje i raditi isto. To
to imaju vani, pozicije i prilike, mogu imati
i ovdje.
Kakva su vam iskustva nakon godinu
dana?
Nikica: Nali smo fenomenalnu ekipu,
bez koje nita od ovog ne bi bilo mogue.
To nam je najvei uspjeh. Dokazali smo se
i vedskim investitorima i dovrili DLC The
Bomb. U poetku smo od suradnika morali
traiti da nam vjeruju na rije, no danas
stvari idu mnogo lake pa dobivamo po
nekoliko prijava za posao ili suradnju svakog
dana. Tu su nam pomogle i objave vijesti o
novoj igri Raid.
U tim se vijestima uvijek istie ulaganje
od osam milijuna dolara, ali ne i uvjeti
investitora: ima pravo na naknadu
120% iznosa nakon dovretka igre,
a nakon toga s njim dijelite prava i
preostalu dobit 50-50 %. Jesu li to
povoljni uvjeti u industriji?
Nikica: Prema mojem miljenju, to su
meu najboljim uvjetima koje sam vidio!
Kad sam vidio taj ugovor, kad smo se dogovarali, htio sam plesati od sree. Danas
je teko zadrati vlastiti IP, ili barem dio, a
mi imamo 50% tog vlasnitva.

Ilija: Nekim standardom moglo bi se

smatrati zadravanje udjela u iznosu od
20%, a mi zadravamo 50%. Naravno, uvjeti
bi mogli biti i bolji, ali realno zaista ne
puno bolji.
Netko vas jako voli u vedskoj.
Nikica: Definitivno smo se dokazali, a
i vrlo blisko suraujemo s kolegama iz
vedske. Upravo smo im pomagali na tek
objavljenom DLC-u Meltdown, za koji smo
radili modele vozila i oruja, poput flamethrowera, i mnogo drugih stvari. to god je
potrebno, dogovorimo se i radimo. Cijeli je
na tim putovao u vedsku na Crimefest,
a do sada nas je posjetilo i osam kolega iz
vedske, koji su ovdje radili po tjedan-dva.
Djelujemo i osjeamo se kao jedan tim, iako
radimo na razliitim lokacijama.
I to kau veani? Svia li im se raditi
ovdje?
Nikica: Teko ih je natjerati da se vrate! :)
Sviaju im se ljudi, hrana, lijepo vrijeme...
Ilija: Ovdje je i drugaiji mentalitet. Mali
smo tim, ali smo vrlo fokusirani. Tako da
sve nekako ide... lako. Lako je najbolja rije.
Radimo zajedno i osjeaj u timu je kao da
se poznajemo iz kolskih dana. To je sasvim drugaije iskustvo od rada u velikom
studiju, gdje uvijek postoje organizacijski
problemi: kako emo, to emo, kad emo... i prolazi mnogo vremena od ideje do
realizacije.
Spomenuli ste da vam je cilj privlaenje
talenata iz regije. to traite od
kandidata?
Nikica: Za izradu igre koristimo vlastiti
engine (Diesel), grafiari rade u Modu,
programeri koriste Lua i C++, a animatori
softver Maya, kao i nai kolege u vedskoj.
Trenutno smo u potrazi za jo jednim level
dizajnerom, animatorom i programerom, no
ve smo danas dobili oko petnaest prijava.
Pri procjeni kandidata najvie gledamo
prola iskustva i portfelj.
Niste mnogo govorili o novoj igri, Raid.
Smijete li podijeliti jo detalja?
Nikica: Naalost, ne smijemo, imamo
takav ugovor. Igra e biti kooperativni FPS,
pokretan naim engineom Diesel, i za sada
smo prikazali tek poster. No, ako volite igre
i zagledate se u poster na nekoliko minuta
on otkriva zaista mnogo detalja o igri!

elja nam je se razvoj igara jo vie proiri,

da game dev industrija raste, jer u regiji ima
mnogo talentiranih developera", uvjeren je
Nikica Petrui, CEO Lion Game Liona. Chains,
crnodlaka maskota studija, nosi ime po liku iz
igre i oko cijele stvari nema stav
2015. LJETO BUG2 / 107

[ programiranje ] Grafiki API

Oxide Games / Stardock Ashes of the singularity - jedna od prvih DirectX 12 igara koje e iskoristiti viestruko poveanje mogunosti novih tehnologija za
masovne bitke s dinamikim osvjetljenjem

Ivica u zemlji critica od Mantlea do Vulkana

U posljednje vrijeme jako puno se pria o draw callsima kao jednoj od najvanijih optimizacija novog
(sada ve starog) grafikog API-ja Mantlea i modernih DirectX-a 12 te Vulkana. Zato su ove naredbe
za crtanje grafikim karticama tako vane i kako su moderni API-ji to popravili?
toni juki

Iako draw callsi nisu jedina promjena koja stie s novim grafikim programskim
sueljima, jedna su od najee spominjanih
prednosti i optimizacijskih rezultata kakvi su
napravljeni najprije s AMD-ovim Mantleom, a
zatim i Direct3D-om (3D grafiki dio DirectX-a)
te Vulkanom. Gotovo pa sveti gral raznolikim
sadrajem bogatih igara, draw callsi su konano prestali biti usko grlo rendering procesa.

Iako je cijela pria bitno kompleksnija nego

to se moe saeti u ovakvom tekstu, vano je
objasniti kakvu ulogu draw callsi imaju u iscrtavanju grafike i kakve veze imaju s centralnim
procesorom (CPU-om) koji je ponekad upravo
zbog njih usko grlo raunala.
U osnovi, draw call je naredba za crtanje koja
sadri informacije o geometriji, texturama,
stanjima, shaderima, bufferima i ostalome to
grafika kartica treba kako bi iscrtala sliku na
ekranu. Za pripremanje tih podataka zasluan je CPU koji konano prebacuje tzv. state

vector informacije API-ju poput OpenGL-a na

crtanje. Za probleme na CPU strani zaslune su
translacije stanja (pripreme spomenutih vektora stanja) koje rezultiraju skupim validacijama i konverzijama naredbi koje se izvravaju
u grafikom driveru. Trenutno aktualna 3D
API rjeenja poput Direct3D-a 11 i OpenGL-a
nisu posebno efikasni u tom poslu, to stvara
dodatne probleme u obliku API overheada.
Kako je poseban draw call potreban za svaki
pojedini materijal, objekt i svjetlo u igri, svaka
scena s mnogim i kompleksnim objektima s je2015. LJETO BUG2 / 109

[ programiranje ] Grafiki API

Idealno usklaeni CPU i GPU

s vremenom po sliici od 16,66
milisekundi ili iscrtavanjem od 60
sliica po sekundi

dinstvenim materijalima, dinamikim svjetlima rezultira sve

veim brojem draw callsa. Ve
sami grafiki API-ji ogranieni
su brojem draw callsa, a spori
procesori taj problem bitno
naglaavaju. Iako je raznim
trikovima kombiniranja resursa
mogue znatno smanjiti broj
takvih draw callsa u pripremi
igara, ponekad se to radi i
Moderan API poput Mantlea, DirectX-a
tijekom rada igre ili ponekad
12 ili Vulkana omoguuje mnogo vei
jednostavno nije mogue i
broj draw callsa i bogatiji prikaz u manjem
nuno je smanjiti kvalitetu i
vremenu na istom procesoru, to brzinu
iscrtavanja vraa na 60 sliica po sekundi
raznolikost sadraja.
Jedan od ciljeva AMD-ovog
Mantlea (danas rjeenjima
prisutnog u DirectX-u 12 i Vulkanu) upravo je
bio smanjiti overhead samog API-ja i smanjiti
Optereenje GPU-a
optereenje za procesor pojednostavljivanjem
Iskoritenost GPU-a nije uvijek idealnih
procesa i smanjenjem upravo za CPU skupog
99% ne samo zbog procesora ve i
mijenjanja state vectora ili translacije u hardversamog naina na koji moderni API-ji i
ske naredbe. To je i teoretski bitno povealo
grafike kartice rade. Ponekad je ekanje
efikasnost draw call segmenta omoguavajui
neizbjeno i zbog latencija u izvravanju
i preko deset puta vie poziva u manjem vrezadataka na samoj grafikoj kartici.
menu nego je ranije bilo mogue.
Jedno od rjeenja su i asinkroni shaderi,
Na prvoj ilustraciji prikazan je savreni sluaj
tehnika koja e omoguiti jo bolju
gdje svaka sliica iscrtana u sekundi traje tono
iskoritenost grafikih procesora.
16,66 milisekundi, to odgovara brzini od 60
sliica u sekundi, idealno brzom crtanju. Za
svaku sliicu CPU podatke priprema i zatim alje grafikom API-ju, odnosno grafikoj kartici dalje dovoljno brz da sliicu zaista i iscrta u
na crtanje. Dok grafika kartica crta prvi sliicu, 16,66 ms, GPU nema izbora nego ekati CPU
CPU priprema iduu i tako dalje.
da zavri svoj posao. Nakon iscrtavanja sliice
Iako je savrena situacija s prve slike mogua, za koju ima podatke, GPU jednostavno ne radi
gotovo nikad nije sluaj da su centralni i gra- nita do idue sliice. Taj problem krajnji korifiki procesor savreno usklaeni. Ponekad je snik vidi kao malo optereenje grafike kartice,
upravo CPU prespor da nahrani modernu u naem sluaju jedva 78% optereenja.
grafiku karticu sadrajem za crtanje dovoljno
Ovaj idealan primjer CPU-a kao uskog grla
brzo pa uz izraune raznih mehanika u igri, moe biti uzrokovan raznim zadacima koji
unosa instrukcija od strane igraa, umjetne nemaju direktne veze s grafikom, ali trae
inteligencije i pripreme grafikog sadraja CPU vrijeme. Ponekad se ovi problemi pokaCPU postaje prespor za grafiku karticu. Dru- zuju i kad ni najbri CPU nije dovoljno brz ili
ga ilustracija prikazuje takvu situaciju gdje je je 3D API toliko kompleksan da bre i bolje
CPU nedovoljno brz pa mu za pripremu idue nije mogue bez obzira na brzinu procesora.
sliice trebaju skoro 24 milisekunde. Iako je i Jedan od naina za rjeavanje ovog problema
110 / BUG2 LJETO 2015.

upravo je u optimizaciji API-ja, samim time

grafikog drivera i konano omoguavanjem
znatno veeg broja draw callsa po sliici. Jedna od velikih prednosti novih apija je i bolja
mogunost iskoritavanja mnogih jezgara
centralnog procesora.
AMD je u suradnji s DICE-om dizajnirao
Mantle koji smo imali prilike prvi put isprobati
u Battlefieldu 4. Znatno bolji API omoguio
je smanjenje posla za CPU i bitno poveanje
broja moguih draw callsa, to je rezultiralo
fantastinim ubrzanjima za sve korisnike sporijih procesora, koji su unato brzim grafikim
karticama, imali problema s brzinom kod
igranja. Mantle je omoguio programerima ne
samo da u manjem vremenu pripreme jednak
sadraj za grafiku karticu, ve i da omogue
dizajnerima daleko bogatiji i raznovrsniji sadraj upravo cijeli red veliine veim brojem
draw callsa.
Kako je vidljivo iz tree ilustracije, u istom
vremenu rada procesora mogue je dodati
kompleksniju fiziku, umjetnu inteligenciju ili
ee osvjeavanje mrenih podataka uz isti
broj draw callsa ili kombinaciju svih tih poslova
procesora s mnogo veim brojem naredbi za
crtanje, pruajui dizajnerima mogunost za
raznovrsnije i kompleksnije scene te ukupno
bolje iskustvo za igrae.

Sporiji CPU postaje usko grlo

sustava i optereenje grafike
kartice pada zbog ekanja da CPU
odradi svoj dio posla pa unato
brzoj grafikoj kartici, brzina
iscrtavanja znatno opada na 42
sliice po sekundi

U situaciji i kad imamo bitno

bru grafiku karticu od one za
potrebnih 60 sliica u sekundi, ako imamo spor procesor
ne moemo takvu iskoristiti.
etvrta ilustracija pokazuje
jednaku kvalitetu sadraja igre,
ali bitno poveani broj sliica u
sekundi zahvaljujui tome to
sada GPU moe pokazati svu
svoju snagu jer ne eka CPU
koji vie nije usko grlo sustava.
AMD-ov Mantle je ugaen
kao API za igre i ostat e interni
alat za razvoj novih tehnologija
AMD-a i njihovih partnera, ali
moderni grafiki API sustavi
naslijedili su i unaprijedili ideje Mantlea pa
nam DirectX 12 i Vulkan donose pravo osvjeenje i dugo oekivani revoluciju na PC-u koji
je dugo godina ve optereen kompleksnou
koju igrae konzole nemaju. Prava snaga PC-a
trebala bi se pokazati s novim tehnologijama
koje su konano jako bliske onim rjeenjima
kakva imaju upravo igrae konzole koje dugo
vremena s mnogo slabijim hardverom postiu
odline rezultate.
Budue video igre temeljene na DirectX-u
12 i Vulkanu (nasljedniku OpenGL-a) bit e u
mogunosti pruiti dosad neviene razine
detalja.

Umjesto poveavanja kvalitete prikaza,

mogue je dodatne performanse iskoristiti za
bre iscrtavanje i dobivanje veeg broja sliica
po sekundi, to je posebno korisno kod igraa s
brzim 120 Hz i 144 Hz monitorima

Draw callsi i optimizacije

Uzrok manjem broju draw callsa
primarno je kompleksan API i zahtjevi
koji se postavljaju pa su tehnike za
redukciju odavno poznate, poput
kombiniranja resursa u teksturne
atlase, kombiniranje geometrije i sl. ali
takva rjeenja imaju svoja ogranienja
i probleme kod razvoja, kako za
programere, tako i umjetnike koji sadraj
stvaraju.

Mogue je i pretjerati s
optimizacijom i koristiti identinu
vrstu materijala povrine za bitno
razliite objekte u igri
2015. LJETO BUG2 / 111

[ znanost i tehnologija ] vasimr

ionskim motorima
do Marsa za nekoliko
tjedana
Ante Radoni

U mnogim medijima ponovo se pie

o hvale vrijednom projektu VASIMR
(Variable Specific Impulse Magnetoplasma Rocket). Taj projekt to i zasluuje.
Samo, agencija NASA proteklih godina ba
se nije iskazala u redovnom i dovoljnom
financiranju istog. Poznati bivi ame riki
astronaut Franklin Chang Diaz, koji je ak
sedam puta letio space shuttleom u orbitu
oko Zemlje, provevi u svemiru ukupno 66
dana, izuzetan je inenjer i fiziar. Projekt
VASIMR njegovo je djelo i on je na tom konceptu pogona poeo raditi jo sedamdesetih
godina. Prije deset godina osnovao je tvrtku
Ad Astra Rocket Company iji je predsjednik
i CEO. Bilo je to neposredno nakon to je kao
astronaut napustio agenciju NASA da bi se
potpuno posvetio tom projektu, projektu
kojeg je NASA podrala. Jo 2008. godine
bio je potpisan ugovor s NASA-om o razvoju

Umjesto mjeseci putovanja

do Marsa koji oekuju
astronaute ako bi putovali
kemijskom raketom,
elektromagnetski ionski
motor VASIMR skratio bi to
na nekoliko tjedana, tonije
- svega 39 dana....

prototipa motora za koji se najavljivalo da bi

2012. g. bio transportiran na Meunarodnu
svemirsku postaju. Nedovoljno financiranje
je izgleda razlog to to nije ostvareno. Sada je
NASA objavila kako e ovaj projekt financirati
sa oko 10 milijuna amerikih dolara u tijeku
tri godine (objava je objavljena istovremeno
sa mnogim drugim projektima tehnolokih
inovacija koje je NASA izabrala za financiranje). Ovo je za Chang Diaza najljepa
uskrsna i roendanska estitka. Naime, on
je upravo u nedjelju, na Uskrs, proslavio svoj
65. roendan.
Koncept dizajna VASIMR motora spada u
jednu od nekoliko vrsta motora na bazi tzv.
elektrine propulzije.
Kod kemijskih raketnih motora sagorjeli plinovi zbog velikog pritiska u komori izgaranja
izbacuju se iz sapnice (mlaznice). to je vea
brzina izbacivanja, motor je efikasniji tj. ima
vei specifini impuls. Najbolji kemijski raketni motori, danas u uporabi, su oni koji koriste
tekui vodik i tekui kisik kod ega se postie
2015. LJETO BUG2 / 113

[ znanost i tehnologija ] vasimr

brzina izlaska mlaza od etiri i pol kilometra

u sekundi. Sa kemijskim raketnim motorima
ne moe se dobiti vea efikasnost od ove.
Meutim, elektrina propulzija omoguava
postizanje puno veih brzina radne materije.
Ako je brzina deset puta vea, motor e imati
deset puta vei specifini impuls. Sa istom
masom goriva, letjelica moe ostvariti deset
puta veu konanu brzinu.

Grafiki
objanjen
princip rada
VASMR
elektrinog
pogona

Tehnoloki izazov novog motora

Kod VASIMR motora prvo se u praznu cijev

ubacuje plin argon ili ksenon. Isti se bombardira sa elektromagnetskim valovima koji iz
atoma izbacuju elektrone pa se tako stvara
hladna plazma od iona i slobodnih elektrona.
Pomou jakog elektromagneta plazma se
sabija. U posebnom dijelu plazma se bombardira elektromagnetskim valovima koji su
u rezonanciji s putanjama iona i elektrona.
Plazma se zagrijava na oko jedan milijun
Kelvina. Ovdje se koristi metoda originalno
razvijena kod istraivanja vezanog za nuklearnu fuziju. Snano magnetsko polje spreava
da vrua plazma dodirne stijenke komore.
Ioni i elektroni orbitiraju oko linija koje su
paralelne sa zidovima motora i istovremeno
linearno jure kroz motor da bi zatim izali
van. Brzina njihovog izlaska moe biti do 50
kilometara u sekundi!
U oujku ove godine Ad Astra je objavila da
e razvijati pogonski sustav VS-200SS koji e
moi raditi bez prekida 100 sati. Upravo za
njega dobit e novac od NASA-e. Taj sustav
imat e motor od kojih e svaki moi koristiti
po 100 kW. Motor bi trebalo praktino testirati na Meunarodnoj svemirskoj postaji.
Meutim, zbog velike potronje elektrine
energije, motor e moi raditi u vremenskim
periodima koji e trajati samo po 15 minuta,
koristei elektrinu energiju prikupljenu u
baterijama svemirske postaje. Svemirska
postaja ima etiri para velikih panela sa fotonaponskim elijama ukupne povrine 1500
kvadratnih metara te postie sangu od oko
130 kW. Spomenuti pogonski sustav mogao
bi povremeno podizati orbitu svemirske postaje koja mjeseno gubi preko 1 km visine
zbog otpora atoma i molekula na visini leta
od oko 400 km iznad Zemlje. Rauna se da,
zbog potronje goriva za podizanje orbite, u
tijeku jedne godine treba utroiti preko 100
milijuna dolara. Ruski bespilotni automatski
svemirski brodovi tipa Progres dovoze gorivo koje se tankira u ruski segment postaje i
bez njih ne bi bilo mogue redovito podizati
visinu orbite postaje. Sa VASIMR motorom
godinji trokovi za taj posao moda bi iznosili samo oko 10 milijuna amerikih dolara.
Meutim, taj tip pogona bit e od izuzetnog
114 / BUG2 LJETO 2015.

znaaja kod letjelica koje trebaju puno manevrirati u orbitama oko Zemlje kao svojevrsni
svemirski tegljai da bi raznosili razne terete
u razne orbite. Ad Astra je ponudila i koncept
sa hvatanjem odreenih opasnih otpadaka
u orbitama. Posebnu vanost taj pogon e
imati kod efikasnijeg transporta u orbitu oko
Mjeseca. Takva bi letjelica dugo prometovala
izmeu orbite Zenlje i orbite Mjeseca i samo
bi je trebalo tankirati u orbiti oko Zemlje.

Kako do Marsa?

Naravno, posebno se istie mogunost

koritenja VASIMR motora kod leta na Mars.

Astronaut znanstvenik dr. Franklin Chang

Diaz, zagovornik VASMR pogona

Kod leta prema Crvenom planetu, ve sa

malim poveanjem poetne brzine, znatno
se skrauje vrijeme leta. Putanje, koje su
najekonominije, zahtijevaju let od oko 8
do 10 mjeseci. Meutim, jedna amerika
meuplanetarna sonda, Mariner 7, 1969.
godine prola je pored Marsa nakon svega
4 mjeseca i 9 dana leta. Bio je to najbri let
do Marsa. No, sonda je imala samo 412 kg
i samo je projurila pored tog planeta. Kad
letjelica treba ui u orbitu oko Marsa, onda
je potrebno da je brzina u prilazu to manja
kako bi se to manje goriva potroilo za koenje koje je neophodno za ulazak u orbitu
oko samog planeta (da bi letjelica ostala
zarobljena u gravitacijskom polju planeta).
Za let ovjeka prema Marsu biti e vano
skratiti putovanje zbog negativnog djelovanja besteinskog stanja i izbog radijacije u
meuplanetarnom prostoru. Za ekspediciju
sa kemijskim raketnim motorima rauna se
ukupno vrijeme misije od dvije i pol godine
(raunajui i povratak na Zemlju). Najvei dio
vremena potroio bi se ekajui na Marsu
povoljan poloaj planeta za povratak. Dok
stignete do Marsa, Zemlja e odjuriti daleko
naprijed jer je bra od Marsa, a uz to ima i
manju stazu kruenja oko Sunca. Morate
ekati povoljan trenutak za povratak. S puno
vie goriva i sa veom cijenom misije moglo
bi se krenuti natrag bez dugog ekanja na
Marsu. U takvoj varijanti letjelica bi lovila
Zemlju putujui prvo prema orbiti Venere,
kratei put i dobijajui na brzini i takva
kompletna misija mogla bi se ostvariti u
tijeku jedne i pol godine. Usput recimo da
ruski kozmonaut lijenik Valerij Poljakov jo
uvijek dri rekord neprekidnog boravka u
svemiru od 437 dana i 18 sati (preko 14 mjeseci), ostvaren 1994/1995. godine na ruskoj
svemirskoj postaji Mir.

Gdje su problemi?

Kod VASIMR motora problem je

njegova velika potronja elektrine
energije. U sluaju koritenja divovskih
panela sa solarnim elijama, pogonski
sustavi koji zahtijevaju snagu od 200
kW, mogli bi se koristiti za teretne letjelice koje bi prevozile teret do Marsa.
Meutim, za prijevoz ljudi potrebni
su daleko jai pogonski sustavi za
koje solarne elije ne mogu zadovoljiti
potrebu za elektrinom energijom.
Treba konstruirati nuklearne reaktore
koji e proizvoditi potrebnu elektrinu
Pojednostavljeni shematski prikaz VX-200 motora
energiju. Ali, ostaje pitanje kada e NASA poeti ulagati u razvoj nuklearnih
reaktora za potrebe svemiskih letova
sa posadom. I nije dovoljno samo razviti
takve reaktore. Potrebno je da njihova masa koristi kemijske raketne motore za koenje i
ne bude prevelika (povoljan omjer specifine meko sputanje na Marsovu povrinu. Drugi
mase reaktora po kilowattu). Nije iskljueno svemirski brod, namijenjen samo povratku
da se u takvom buduem tehnolokom ra- na Zemlju, trebao bi se lansirati ranije i takav
zvoju nuklearnih reaktora naie na tehnike bi ve ekao astronaute u orbiti oko Marsa.
Evo jedne kalkulacije za putovanje do Marsa
prepreke u ostvarivanju ciljanih parametara.
i natrag, a koje bi trajalo 10 mjeseci u sluaju
koritenja nuklearnih reaktora snage 12 MW.
Gdje startati?
Svemirski brod za Mars trebalo bi sastaviti Svemirski brod bi imao ukupnu masu od preod dopremljenih dijelova i to u podruju 1 ko 200 tona. Let do Marsa trajao bi 100 dana.
Lagrangeove toke (Lagrangian 1) sustava Lander za sputanje na Mars imao bi 61 tonu.
Zemlja Mjesec. To je oko 63 tisue km od Astronauti bi mjesec dana proveli na Marsu. U
Mjeseca, na strani prema Zemlji. To je jedna orbiti oko Marsa ekao bi ih svemirski brod za
od toaka gdje se gravitacijske sile Zemlje povratak ija je masa 131 tonu. Putovanje od
i Mjeseca izjednaavaju. Do tog mjesta Marsa do Zemlje trajalo bi 174 dana.
Evo i kalkulacije za nuklearne reaktore
astronauti bi stigli svemirskim brodovima
sa kemijskim pogonom jer je tako bre. Di- snage 200 MW. Ovdje je zahtjev da specijelovi broda za Mars moraju dugo putovati fina masa pogonskog sustava i nuklearnih
po spirali dok dou do tog mjesta gdje je reaktora zajedno bude oko 1 kg po kilowattu.
polazite za Mars. Kod dolaska na Mars lander Pitanje je bi li tehnoloki razvoj mogao dokusa posadom ulijee direktno u atmosferu iti takav povoljan omjer. To e biti jako teko
Marsa gdje koristi aerodinamiko koenje postii. Ali, kad bi se to postiglo, putovanje
(poseban toplinski tit, padobrani) i na kraju od Zemlje do Marsa u jednom smjeru moglo

Motor VX200 prilikom

testiranja
punom snagom
u komori
laboratorija

bi trajati samo 39 dana! Cijela misija,

ukljuujui boravak astronauta na
Marsu i povratak, mogla bi trajati pet
mjeseci. U ovom sluaju svemirski brod
za Mars imao bi masu od oko 600 tona
od ega polovina otpada na raketno
gorivo. Slinu masu imao bi i svemirski
brod za povratak koji bi trebao ekati
astronaute u orbiti oko Marsa.
Izmeu ova dva koncepta jako je velika razlika. Naime, potonji trai puno
vei tehnoloki razvoj i daleko vie
novca. Znai, realnija je misija na Mars
u trajanju od najmanje 10 mjeseci. Pri
tom ne zaboravimo da astronauti kreu
u svemirskom brodu koji ih ne moe
vratiti natrag ve poslije uzlijetanja s
Marsa moraju u orbiti prijei u novi
svemirski brod.

Kada na Mars?

Ameriko planetarno drutvo The Planetary Society najvea je i najaktivnija neprofitna organizacija koja zagovara istraivanje
svemira. Ono je nedavno organiziralo sastanak 70 strunjaka iz raznih oblasti vezanih za
svemirske letove s ljudskom posadom kako bi
razmotrili problematiku ekspedicije na Mars.
Strunjaci su donijeli odreene zakljuke
koji e opirnije biti objavljeni u tijeku ove
godine. Ono to je posebno odjeknulo to je
da bi po njihovom miljenju agencija NASA, u
suradnji s drugim svemiskim agencijama, mogla ve 2033. godine ostvariti let astronauta
u orbiti oko planeta Marsa. NASA bi koristila
onakva financijska sredstva kakva danas troi
za odravanje i rad Meunarodne svemirske
postaje. Smatraju da bi let u orbiti oko Marsa
bilo vano iskustvo prije sputanja ljudi na
Mars. Prvi ljudi na povrinu Marsa mogli bi
se spustiti najranije 2039. godine. Agencija
NASA nema konkretan plan za upuivanje
ljudi prema Marsu premda esto njeni predstavnici napominju kako e odreeni tekui
projekti biti vani za pripremanje ekspedicije
na crveni planet.
No, strunjaci kau da je glavni problem
ipak politike prirode. Naime, pitanje je
kako bi dugogodinji projekt ekspedicije
na Mars preivljavao promjene amerike
administracije kod predsjednikih smjena.
esto se dogaa da nova amerika administracija mijenja planove stare administracije
pa tako odluuje to e NASA raditi. Zbog
takvih postupaka NASA je nepotrebno troila
itave milijarde amerikih dolara. Na takav
nain nee se lako domoi Marsa. Ipak, ima
nade. vrsti meunarodni sporazumi trebali
bi osigurati stabilnost tako velikog projekta
ukoliko ih bude mogue ostvariti.
2015. LJETO BUG2 / 115

[ znanost i tehnologija ] fizika multiverzumina

Postoje li testovi na najmanjim dijelovima materije, koji se mogu

provesti u akcelratorima i drugim ureajima koji bi potvrdili
postojanje multiverzuma? Na alost ne

neprilike
sa svemirom
Koncept multiverzuma (mnotva
svemira), kao suprotnost
univerzumu (jednom svemiru),
dosad se nije pokazao
opovrgljivim pa sve vie
kozmologa od njega odustaje
Dario Hrupec

Nae Sunce nije jedina zvijezda,

postoje mnoge druge zvijezde osim
njega. Naa galaksija nije jedina galaksija, postoje mnoge druge galaksije osim
nje. Na svemir nije jedini svemir, postoje
mnogi drugi svemiri osim njega. E, sad... Dok
su prve dvije dvije tvrdnje dobro utvrene
injenice, trea je samo pretpostavka. Bolje
rei ista spekulacija. Da bi ideja bila opravdana znanstvena hipoteza, ona mora biti
provjerljiva. Preciznije, mora ju se moi opovrgnuti na temelju opaanja ili eksperimenta.
Koncept multiverzuma (mnotva svemira), kao
suprotnost univerzumu (jednom svemiru),
dosad se nije pokazao opovrgljivim pa sve

vie kozmologa od njega odustaje. Poznati

teorijski fiziar Lee Smolin objavio je poetkom godine lanak u asopisu New Scientist,
temeljen na njegovoj novoj knjizi The Singular
Universe and the Reality of Time, u kojem se
otro suprostavlja ideji multiverzuma.
Po definiciji, svemir ili univerzum je sve to
postoji, to je postojalo i to e postojati.
Radna je pretpostavka, koja se za opazivi
svemir pokazala zadovoljavajuom, da uvijek
i svugdje u svemiru vrijede isti zakoni fizike
te da temeljne konstante fizike imaju iste
vrijednosti. Mogue je, meutim, da postoje
daleki i moda nedostupni dijelovi svega za
koje su fiziki zakoni i konstante drukiji. To bi
bili usporedni ili alternativni svemiri koji zajedno ine multiverzum. Pojam multiverzuma
uope nije nov. Ve su u antikoj Grkoj neki
filozofi razmiljali o usporednim svjetovima.
No, moderna teorijska fizika nala je matematiku potporu takve ideje i pokuala njome
rijeiti neke postojee kozmoloke probleme.
Mnogi teoretiari svesrdno su se uhvatili ideje
multiverzuma, primjerice Stephen Hawking,
nobelovac Steven Weinberg, Alan Guth i Andrei Linde koji su bili zaeli plodonosnu ideju

kozmike inflacije, slavni popularizatori fizike:

Michio Kaku, Brian Greene i Neil deGrasse
Tyson. Hawking se, recimo, nada da bi jedan
model mulitiverzuma koji prirodno proizlazi
iz njegovih radova iz podruja kvantne kozmologije mogao dovesti do jedinstvenih
odgovora o svojstvima naeg svemira. Usput,
trenutno u kinima igra Teorija svega, biografski film o Hawkingu iz kojega neete nauiti
nita o fizici, ali moete saznati poneto o
ljubavi, braku, strpljivosti, patnji i prevari.
Za razliku od Hawkinga i brojnih teorijskih
fiziara koji su prigrlili koncept multiverzuma
i nastoje iz njega neto suvislo izvui, postoje
mnogi estoki kritiari te ideje. Jedan od
njih je Lee Smolin, ameriki fiziar s kanadskog Instituta za teorijsku fiziku Perimeter.
Spomenuti lanak zapravo saima jednu od
osnovnih poruka njegove nedavno objavljene
knjige: nema multiverzuma! Svemir je jedan
jedini, ovaj u kojem ivimo. Glavni je Smolinov
argument taj da se cijeli niz godina, koliko se
ideja multiverzuma teorijski razmatra, nije
pojavila nikakva pouzdana naznaka mogunosti provjere te hipoteze. Hipoteza koja nije
provjerljiva, tovie koja nije opovrgljiva, nije
znanstvena hipoteza. Neki kritiari idu tako
daleko da multiverzum svrstavaju u pseudoznanost. Zanimljivo je da se istim argumentom
moe napasti i teorija struna. Ni ona jo nije
dala nikakvu mogunost eksperimentalne
provjere. U svojoj ranijoj knjizi, The Trouble
with Physics, Smolin je napravio upravo to:
neumoljivo se okomio na teoriju struna kao
podruje istraivanja koje je, po njemu, potpuni promaaj.
Sad se prirodno namee pitanje: imaju
li multiverzum i strune uope smisla? Ima
li nade da iz takvih teorijskih istraivanja
proizau odgovori na konkretna pitanja o
stvarnom svijetu? Je li u pravu Hawking ili
Smolin? Najpotenije je rei da to zapravo
danas nitko ne zna. Moda se pokae da
multiverzum ne postoji. No, to nee znaiti da
ideju multiverzuma nije vrijedilo istraivati. Iz
nekoliko razloga. Prvo, ne moemo unaprijed
znati koje e ideje sigurno voditi do otkria u
fizici. Kad bismo to znali ne bismo ni trebali
istraivati. Drugo, ak i ideje koje se pokau
krivima (u smislu da ne opisuju stvarni svijet)
mogu odigrati vanu ulogu na putu od otkria nekog segmenta stvarnosti. Ideje se u
fizici neprekidno razvijaju, iz jednih se raaju
druge. Teorijska fizika funkcionira na takav
nain. Cijela prirodna znanost funkcionira na
takav nain. Daleko od toga da se svaka ideja
koju smislimo pokae istitinitom. Veinom
se pokau promaenima. No, u koli uimo
samo o uspjesima znanosti. Otuda esto krivi
dojam u javnosti da je put znanosti pravac koji
neprekidno raste. Bez brojnih padova i ludih
ideja koje potom proizlaze iz takvih neuspjeha, znanost i ne bi napredovala.
2015. LJETO BUG2 / 117

[ znanost i tehnologija ] nuklearni otpad

kako paniariti i skupljati

Tipian izgled skladitab

radioaktivnog otpada

Zdenko imi

O problemu skladitenja
radiokativnog otpada
svi imaju neko svoje
miljenje, posebno
politiari koji se trude
dodvoriti fobijama
biraa. Na alost, njihovu
demagogiju emo skupo
platiti...

118 / BUG2 LJETO 2015.

Radioaktivnost je novija ljudska spoznaja. Od poetka smo joj se divili i

to najprije s pretjeranim oduevljenjem, a potom se bojali s jo neumjerenijim
strahom. Nuklearno naoruanje i hladni rat
su od radioaktivnosti napravili simbol zla.
Nesree u ernobilu i Fukushimi taj su strah
samo dodatno uvrstile. Za veinu ljudi je posve nebitno to za toliki strah nema nikakvog
opravdanja. Oni jednostavno ne ele nikakvu
opasnost od radioaktivnosti. Jasno, ljudi imaju
pravo na strah i pitanje je ne samo kako i
treba li ih uope razuvjeravati bez njihove
elje. Istina je da svaki strah zasljepljuje i time
ini ivot loijim. U zadnje vrijeme kod nas je
aktualno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog
otpada, a kako sam dijelom i sam u to sve
ukljuen pokuat u dati svoj kratki pogled
na temu. Problem je istovremeno i trivijalan
i nerjeiv. Pitanja, kao i odgovori, ovise o
perspektivi. Kao netko tko je radio tridesetak
godina vezano za rizik od nuklearne energiju

mogu o tome razmiljati smireno, ali sam sve

vie svjestan da su mnogi oko ovog pitanja
itekako uznemireni.
Zato je povijest vana za strah od radioaktivnosti? Dvije rijei: Hiroshima i Nagasaki.
Kada se gleda u povijest prouavanja radioaktivnosti i meu znanstvenicima se moe
pronai razliite poglede. Na jednoj strani je
Maria Curie, dobitnica dvije Nobelove nagrade, koja je jednom rekla: U ivotu se ne treba
niega bojati, treba samo sve razumjeti. Dolo
je vrijeme da vie razumijemo, kako bismo se
manje bojali.
Ona sama je, pak, nosila radij u depovima
i njene biljeke su i danas radioaktivne. Na
drugoj strani je Hermann Joseph Muller koji
se toliko plaio opasnosti od radioaktivnosti za
mutacije da je u svom govoru na dodjeli Nobelove nagrade rekao da nema sigurne doze
zraenja. Danas se zna da je to krivo i da su
genetska oteenja prisutna samo za velike
doze. Nedavno je otkriveno i da je Muller imao
uvid u te spoznaje prije svog govora (http://
news.sciencemag.org/physics/2011/10/attackradiation-geneticists-triggers-furor). Uza svu
primljenu dozu i ivot kakav je imala Maria
Currie je doivjela 66. Muller je ivio deset
godina due. Premda svakim danom znamo
vie o tome kako nema rizika od malih doza
koje su na razini prirodnih, ili je on zanemariv,
ljudi i dalje razmiljaju kao Muller. Time se ne
samo plaimo bez razloga ve si nepotrebno
oteavamo ivot uz radioaktivnost tako da
sve aktivnosti (u prirodi, medicini, industriji,
znanosti i energetici) inimo daleko skupljim
no to je stvarno potrebno.
Koje je pitanje to s radioaktivnim otpadom? Hrvatska mora zbrinuti radioaktivni
otpad iz raznih izvora. Radi se o koritenju
radioaktivnih materijala u medicini, industriji,
znanosti i nuklearnoj elektrani Krko. Openito se radioaktivni otpad kategorizira prema
aktivnosti kao nisko, srednje i visokoaktivni.
Visokoaktivni otpad nastaje samo u Krkom
i to preradom istroenog nuklearnog goriva
(istroeno gorivo je samo po sebi izvor visoke
radioaktivnosti, ali kako jo ima uporabnu
vrijednost obino ga ne zovemo otpadom).
Prema EU direktivi mi moramo imati plan
i program kako se brinemo o tom otpadu.
Za na dio otpada iz Krkog moemo traiti
vlastito rjeenje ili to napraviti u nekoj drugoj
zemlji. Otpad iz ostalih izvora moramo sami
zbrinuti. Openito se zbrinjavanje svodi na
skladitenje, u fazi dok se prikuplja i obrauje,
te na trajno odlaganje na istoj ili nekoj drugoj

politike bodove
lokaciji. Domai otpad je trenutno uskladiten
na Institutu Ruer Bokovi (IRB) ili na nekoj
drugoj (uglavnom neprimjerenoj) lokaciji.
U emu je problem? Problem s radioaktivnim
otpadom, premda ima posebnu dimenziju,
nije iznimka obzirom na to da nismo u stanju
rijeiti mnoga druga drutvena pitanja. Kada
je EC nudila financijsku pomo da se unaprijedi privremeno skladitenje radioaktivnog
otpada na IRB-u tada je svatko, pa i tadanja
ravnateljica, lovio jeftine bodove na strahu od
radioaktivnosti. Premda tu nije bilo niti govora
o otpadu iz Krkog to se koristilo za dodatno
plaenje i pomo od EC nismo bili u stanju
iskoristiti. Nesposobni i loi su jo jednom
spasili narod da mu ne bude bolje. Desetine
godina se jalovo istrauju lokacije u RH da se
odredi gdje bi bilo najbolje zbrinuti sav na
radioaktivni otpad jer uvijek na kraju neki politiar, ili politiarka, iz straha ili iz populizma,
spasi svoj narod da ne bi sluajno napravio
neto dobro. Trenutno smo od etiri potencijalno dobre spali na jednu jedinu lokaciju u
blizini Dvora na Uni gdje bismo mogli prvo
skladititi, a potom trajno odloiti sav nisko
i srednje radioaktivni otpad, ukljuujui i na
dio iz Krkoga. Propadne li ta lokacija za domai otpad emo morati do daljnjega koristiti
onu na IRB-u, za otpad iz Krkog emo morati
nai rjeenje u Sloveniji. To najprije znai da
nemamo trajno rjeenje za sav novi domai
radioaktivni otpad i da e nas zbrinjavanje
naeg dijela radioaktivnog otpada iz Krkog
kotati daleko vie. Premda prema nacionalnoj Strategiji izgleda kao da bi se u RH moglo

trajno zbrinjavati i istroeno nuklearno

gorivo to je iznimno malo vjerojatno jer
se takva odlagalita rade za daleko
vee koliine visokoaktivnog otpada.
No, jasno je da bi se istroeno gorivo
Autorov selfie u unutranjosti skladita
mogue trebalo zbrinuti na domaoj
institucionalnog (medicina, industrija, znanost)
lokaciji ukoliko se ne nae nikakvo
radioaktivnog otpada kod Ljubljane
drugo (regionalno, europsko ili ire)
rjeenje, ali to je posve druga pria od
nisko i srednjeaktivnog otpada.
su ak i malo vjerojatne doze kojima mogu
Je li opasnost od otpada uzrok problema? biti izloeni radnici ili okolno stanovnitvo
Ne, radi se samo o tome da svi, izuzev ljudi u najnevjerojatnijim scenarijima manje od
koji o tome neto znaju, misle da je taj radi- ovih prirodnih. Zapravo, za stanovnitvo ta je
oaktivni otpad najopasnija stvar na svijetu doza jednaka nuli. Zamislimo li npr. da neka
i ne ele niti uti da se tako neto nalazi u poplava ili potres nanesu radioaktivnu bavu
njihovoj blizini. Veina se ljudi u svijetu tako u cjelodnevni bliski kontakt s osobom ak i
osjea i ponaa ponajprije zato to smo od tada primljena doza nee premaiti ekstremne
radioaktivnost stvorili mit. No, to i dalje ne godinje doze koje ljudi prime prirodno.
mijenja na stvari da su svi ti ljudi stalno izloIma li onda rjeenja? Naravno da ima, samo
eni radioaktivnom zraenju. Radioaktivnost je pitanje koliko je rjeenje dobro prema raiz tla i svemira prisutna je svugdje na zemlji. zliitim mjerilima. Najbolje bi bilo kada bismo
Ljudi prirodno svake godine prime u prosjeku se mi na kraju uspjeli organizirati, informirati
dozu koja je jednaka najvie doputenoj dozi i uvjeriti, prvenstveno lokalno stanovnitvo u
na rubu bave niskoaktivnog otpada (2 mili- Dvoru, da radioaktivni otpad nije opasan, da
siverta). Ovisno o terenu i nadmorskoj visini je to naa briga i da e nam se najvie isplatiti
dosta ljudi na raznim mjestima (npr. vedska, da to zbrinemo kod sebe. Tako emo napraviti
Brazil, Iran, Kina i Indija) primi daleko veu viestruko dobru stvar. Najprije emo time
dozu. Ekstrem je Ramsar u Iranu gdje tisue rijeiti i zbrinjavanje domaeg radioaktivnog
ljudi prima godinje doze od oko 100 mSv. otpada, a potom emo potroiti najmanje
Brojna istraivanja nisu uspjela pronai tetno novca za zbrinjavanje naeg dijela otpada iz
djelovanje ovakvih doza. Prije 4 milijarde godi- Krkog. Cijela investicija bi se tako napravila
na, kada je nastajao ivot na Zemlji, prirodna u naoj zemlji, a lokalna renta bi pomogla
radioaktivnost je bila u prosjeku oko 5 puta nerazvijenom kraju da ljudi bolje ive.
vea od dananje. Opasnost od radioaktivHoe li naa neorganiziranost ugroziti sigurnog otpada je dodatno zanemariva zato to nost zbrinjavanja? Na alost, uz sve poznate
skandale, tu nema mjesta za puno optimizma.
No, na sreu, ovdje kljuno pomae injenica
da su tehnike spremanja relativno jednostavne i pouzdane i da se svi u RH i izvan nje boje
radioaktivnosti, tako da sve aktivnosti vezane
za radioaktivnost sadre brojne neovisne
kontrole koje provjeravaju investitora i naeg
regulatora (Dravu). injenica da radioaktivnost predstavlja problem gdje sve aktivnosti
moraju dokazati da zadovoljavaju standarde
koje prihvaaju EU i IAEA (Meunarodna
agencija za atomsku energiju iz Bea) znai
da e provjere dolaziti kontinuirano izvana.
Jasno, naa neorganiziranost e nas kotati,
ali to je i dalje znaajno manje od onoga to
bismo platili osudimo li se na rjeenje izvan
Hrvatske za otpad iz Krkoga.
Marie Currie, poznata dvostruka nobelovka,
prva vjerojatna rtva izlaganju veim koliinama
radioaktivnog zraenja

2015. LJETO BUG2 / 119

b
e
r
Zag ad 2015.
1. listop

Pozivamo sve timove s inovativnim i originalnim

tehnolokom proizvodom, uslugom ili aplikacijom na
najuzbudljivije natjecanje ideja u regiji!
Kakve timove traimo

Proizvoae digitalnih inovacija i ureaja

Developere softvera i online servisa
Startupe s globalnom ambicijom
Korporativne odjele s vizijom budunosti
Sveuiline istraivake spin-offove
Inovatore u tvrtkama i istraivakim institutima
Pripadnike poduzetnikih inkubatora
Kreativce s podrkom poslovnih anela
Sve kojima treba odskona daska za ameriko trite

PrvoPlasirani tim osvaja

PUT U LAS VEGAS

i izlagaki tand na CES-u 2016

za dva predstavnika tima
za dva predstavnika tima (ukljuen troak avio karte, hotelskog smjetaja u Las Vegasu i izlagakog tanda
na Eureka Parku u sklopu CES-a 2016)

Tri prvoplasirana Tima osvajaju

Predstavljanje pred publikom na Bug Future Showu 2016

Svi timovi DoBivAJU

Promotivni prostor u Bugu, Mrei, Bug Onlineu i na Bug TV-u te

cjelodnevni nastup pred publikom i potencijalnim investitorima
Early Bird prijave primaju se do 15. kolovoza 2015.

Informacije o uvjetima sudjelovanja zainteresirani timovi mogu zatraiti

putem stranice w w w . i d e a k n o c k o u t . c o m

Kriteriji za prijavu
Predstavljena tehnoloka inovacija mora biti
namijenjena krajnjim korisnicima, dakle zamiljena kao
rjeenje od kojeg bi jednog dana svi mogli imati koristi.
Prezentiranu ideju mora biti mogue komercijalizirati u
naredne tri godine, a da pritom nije trenutno dostupna
na tritu. Izuzetak su aplikacije i online usluge koje
postaju javno dostupne tritu najranije devet mjeseci
prije poetka CES-a 2016.
Proizvod ili usluga moraju biti inovativni, s potencijalom
znaajnog utjecaja na trite.
Ideja mora biti prikazana u realiziranoj formi, dakle kao

generalni sponzor

medijski sponzori
medijski sponzori iz regije

sponzori

hardverski prototip ili funkcionalna demo aplikacija

ili online usluga - koncepti i ideje na papiru se ne
prihvaaju.
Tim ne mora nuno biti startup - prihvaaju se i prijave
tvrtki koje ve imaju komercijalizirane proizvode
sve dok ideja s kojom se natjeu udovoljava ovim
kriterijima.
Nuno je da tim nikada do sada nije nastupio na Eureka
Parku na CES-u.
Tim ne mora nuno biti iz Hrvatske, a nastupiti moe na
hrvatskom ili engleskom jeziku