Bolji sistem ocjenjivanja: Standardizirana procjena, procjena usmjerena na

uenika.

Eksperimentirala sam sa nainima individualizacije iskustva uenja za srednjokolske

uenike od kad sam prvi put ula govor Dejmsa Mofeta na konferenciji Asilomar 1991 i
shvatila sam da su moje brige shvaene oko rada u koli. Tokom godina pronala sam mnogo
naina da angairam uenike na uenje i da ocjene budu vie ispravna refleksija tog uenja,
meutim, nastavila sam da izvjetavam o napretku ocjena za individualne zadatke, vjeba
koja nije iroko prihvaena, ali je oekivana u srednjoj koli. Nisam se osjeala ugodno sa
ovom vjebom, ali nisam mogla otkriti kako pristupiti sistemu ocjenjivanja procjene
usmjerene na uenika koji bi radio sa kolskim sistemom. Prije nekoliko godina sprovela sam
anketu(istraivanje) na reprezentativnom presjeku mlaih razreda, da bi udruila informacije
o tome kako studenti definiraju uspjeh. Kategorizirala sam odgovore po spolovima i
akademskom levelu i otkrila da svaka grupa definira uspjeh kao nuno dobijanje ocjena za
upis na fakultet. Pritisak i stres su odgovori koje sam dobila na dva otvoreno zatvorena
pitanja o tome kako uenici definiraju uspjeh danas i za pet godina.
Komentari uenika sugestiraju da mnogi srednju kolu vide kao iskuenje koje se mora
izdrati da bi se upisali na fakultet, da bi imali dobro plaen posao i na kraju, u skoroj
budunosti dobili osiguranje i sreu.
Generalno tinejderi se ne prepoznaju po osobinama da odgaaju svoja zadovoljstva, ali
pregled rezultata upuuju da je odgaanje zadovoljstva norma za mnoge tinejdere i da oni
ispunjavaju zahtjeve.
Nauila sam od uenika da je nemogue da nastavim vjebu prosjenih ocjena. Morala sam da
naem alternativu. itala sam istraivanja, uzimala duge etnje razmiljajui o mogunostima
u svojoj glavi i na kraju u julu za vrijeme ljetnog raspusta dola sam na ideju. U ovom artiklu
pristup opisujem u detalje.

ta istraivai kau o ocjenama

U Potenje nije uvijek jednako: Procijenjivanje i Ocjenjivanje u razliitim razredima, Rik

Vormeli govori o nastavnicima da se ukljue u iskrenu diskusiju oko ocjenjivanja:
Tu su neki aspekti uenja koje mi drimo u kavezima u nadi da nikada nee pobjei. Mi ne
dijelimo nae brige sa naim vlastitim pristupom ocjena ili fakulteta openito, i ne troimo
vrijeme odreujui znaenje C,A ili priajui ta predstavlja 3.5 na rubrici. Dan je pred nama.
Vrijeme je da priamo o ocjenama, ocjenjivanju, izvjetavanju , ako nismo ranije, ispitivanju
pretpostvaki, zahvaanju alternativa i fokusiranju na obeanja kakvo uenje i poduavanje
moe biti.
Doglas B. Rivs provodi eksperiment sa uiteljima i administratorima iz itave drave, koji
naglaava razlike o vjebama u ocjenjivanju. On je ispitao uesnike da odrede uenikove
finalne ocjene na osnovu 10 individualnih ocjena. Rezultati su rangirani od A do F.
U njegovoj diskusiji ovih rezultata u artiklu objavljenog u Educational Leadership(Obrazovno
rukovodstvo) 2008, Rivs pie: Kako ovaj eksperiment demonstrira, razlika izmeu neuspjeha
i potenja obino zavisi od ocjenjivanja uitelja.
Da bi reducirali neuspjeh, kole ne trebaju novi kurikulum, novi princip, nove uitelje ili novu
tehnologiju. Oni samo trebaju bolji sistem ocjenjivanja.

Standardizirana procjena ocjena

Kako on izvjetava u Transformiranju ocjena razreda, Robert J. Marcano vjeruje da je
najvanja svrha ocjena frekventivan, detaljna povratna informacija i najbolja referentna taka
mora biti specifian cilj, standardi ili drugi ciljevi uenja. Predloio je nekoliko moguih
standardiziranih sistema koji bi mogli biti na usluzi. Marzanov rad mi je pomogao uvidjeti da
umjesto procjenjivanja individualnih zadataka, mogu procijeniti ueniki program prema
standardima. Uenici bi jo uvijek imali zadatke i imali bi ocjene, ali svrha bi se mijenjala.

Dvoumila sam se kako raditi sa ocjenama individualnih zadataka dok jo mogu izvjetavati
ueniki napredak kao broj. Otkrila sam da mogu da otvorim standarde kao zadatke u onlajn
knjizi ocjena i da izvjetavam ueniki napredak prema vladanju svakog standarda kao broj
izmeu nule i deset. Ovaj sistem je omoguio uenicima da dobiju ocjene koje su nune za
fakultetsku kvalifikovanost, i u isto vrijeme mi je dao fleksibilnost da upoznam individualne
potrebe uenika. Kada je cilj vladanje standardima, nevano je da li e uenici ili nee zavriti
iste zadatke ili isti broj zadataka, jer je fokus na tome ta uenik ui nego na tome koliko
radi. Standardizirani pristup zadatku dri uenike odgovornim za rad koji tebaju da urade da
bi napredovali, ali i daje im vremena da se skoncentriu na uenje.

Procjena usmjerena na uenike

Dejms Mofet i Beti Dejn Vagner govore da treba vjerovati uenicima koji ele da ue kada
su sigurni. U Student-Centred Language Arts, K 12, (Jezika umjetnost usmjerena na
uenike) Morfet i Vagner raspravljaju da uenici i nastavnici trebaju biti roditelji u uenju i da
mi trebamo da se skoncentriemo na postavljanje cilja sa uenikom. Uenicima ne trebaju
beskrajni eseji i testovi da bi znali da oni napreduju: Ako uenici konstantno produciraju i
primaju predavanje u velikom volumenu i ako je uitelj slobodan kao voditelj, tada dobra
evaluacija postaje mogua bez pohaanja specijalne aktivnosti koje oduzimaju od uenja i
ine da uenici mrze itanje i pisanje.

Partnerski rad, diskusija u malim grupama i improvizacija, radionice pisanja, proba i

izvoenje, treniranje od strane uitelja sve ovo se reflektira nazad na uenikove jezike
aktivnosti. Kako sam objasnila detaljno, procjena usmjerena na uenike ne olakava
odgovornost uestvovanja u svim aspektima u razredu, ali ih otputa od obaveze da rade
zadatke za odbranu zavrne ocjene.
Da bi razumijeli zadatak, uitelj mora prepoznati snage i potrebe svakog uenika djelovati u
skladu sa tim. Mogli bi rei da je cilj uitelja da svakom ueniku omogui da napie
organizirani esej. Dok nekim uenicima e trebati treniranje kako da prezentiraju i podravaju
ideje efektivno, drugim uenicima to nee biti potrebno i moda nee imati problema sa
organizacijom.
3

Drugi uenik bi morao da prekine esej koji mu ne ide od ruke i da pokua neto novo.
Poneki uenik bi pisao artikl za kolski asopis i treba dodatno vrijeme za to.
Mofet je siguran da procjena usmjerena na uenike nije bilo to. On je napisao: Neka svi
znaju da su sve aktivnosti procijenjene itavo vrijeme, ali da zadatak nije namjeravan za bilo
ta.
Morfet potie uitelje da nikako ne daju ocjene. Nisam nala nain da to uinim, ali sam bila u
mogunosti da pratim njegov drugi najbolji savjet: Mi predlaemo da uitelji ne daju ocjene
ueniku na samo jednu individualnu aktivnost nego na njegov cjelokupni rad.
Napraviti procjenu itavog uenikovog rada za tromjesee. Procjenu je lagano uraditi kada je
pregleda i konsultuje se sa uenikom o tome. Zadravanje knjiga za ocjene je minimalno.
Kada je standardizirana procjena, procjena usmjerena na uenika pokrenuta, shvatila sam da
je Mofetov sistem taan. Provodila sam mnogo manje vremena na zadravanje knjiga i mnogo
vie vremena na konsultovanje sa uenicima i dati im povratnu informaciju o njihovom radu.

Informacija za studente i roditelje

Zbog slanja informacije o novom sistemu ocjenjivanja, oekivala sam mnotvo email-ova i
telefonskih poziva koji su izraavali zabrinutost. eljela sam da ublaim te brige i da pokuam
uiniti neto novo. Poslije prerade, tabela koju sam napravila sa objanjenjem o novom
sistemu ocjenjivanja zauzimala je malo prostora na nastavnom materijalu. Primila sam samo
nekoliko pitanja od roditelja vezano za tu tabelu i novi sistem ocjenjivanja. Poslije, zahvalila
sam se roditeljima na njihovom interesovanju, paljivo sasluala njihova pitanja i pruila im
dodatne informacije i detalje.

Osnove samoprocjene
Ranije, u prvom tromjeseu, upitala sam svoje studente da ocijene svoj napredak prema
glavnom standardu kole. Korisila sam uenika samoocjenjivanja kako bih unijela prve
ocjenje u dnevnik. Te ocjene su izmijenjene na kraju tromjesea. Objanjeno je na poetku
4

godine da ocjene za jedno tromjesee nee kvariti prosjek slijedeeg. Umjesto toga, ocjene e
se graditi tokom godine kako bi prikazali uenikov napredak. Naalost, neki uenici mogu
preuveliati svoju razinu postignua, ali to se moe popraviti kvalitetnom povratnom
informacijom i razgovorom. Dosta uenika je iskreno i precizno kada je u pitanju nivo
postignua. Uenici moraju znati da ocjenjivanje znai partnerski odnos izmeu nastavnika i
njih samih. Takoer, moraju znati da nastavnici potuju i priznaju ono to su oni prethodno
ostvarili.
Ranije, skicirala sam standarde kole iz razliitih izvora, ukljuujui i lokalne zavrne
standarde, kriterij ocjenjivanja standardnih testova i vjetina identifikovanih kao neophodne
od strane vostva kole. Standardi za itanje, pisanje, prianje ili sluanje i jezik koriste se
kako bi se odredila spremnost uenika za koled ili karijeru. Standardi za pisanje prikazani su
u tabeli 2 kao dijagram samoocjenjivanja. Dijagrami za itanje, prianje, sluanje i jezik su
dostupni na stranici jeanettamiller@gmail.com.

Napredak u radu
Za napredak o svom radu, uenici trebaju povratne informacije koje e sadravati originalne
ideje, temeljno istraivanje, efektivno koritenje vjetina kao i prijedloge za napredovanje u
radu. Te povratne informacije uenici dobijaju preko face to face komunikacije ili
komunikacije licem u lice, preko email-ova, te na marginama na uenikom radu.
Ako je tehnologija dostupna i nastavniku i uenicima, predlaem da se zatrai od uenika da
svoj rad alju preko email-a, tako da bi komentari mogli biti elektronski otkucani direktno na
uenikov rad, umjesto da budu pisani rukom. Uenici cijene itljivost i preglednost otkucanih
komentara. Postoji jo jedna korisna injenica kada je u pitanju primanje i odgovaranje na
uenikov online rad, a to je da se on moe snimiti na flash disk od strane uenika, te je stoga
potrebno samo malo vremena za pristup uenikom radu.
Nastavnici bi moda eljeli da posmatraju napredak svakog uenika u pisanju njihovog rada,
ali zbog kanjenja sa predajom istog to bi moglo da bude neuspjeno. Trebalo bi da se
5

zamijene periodi razredne nastave u praenju napretka rada sa dijalogom izmeu nastavnika i
uenika. Nastavnik moe rei: elio bih ove sedmice ponem pratiti va napretku u radu.
Molim vas poaljite mi preliminarne radove to moete prije. Ako ih ne dobijem ove sedmice,
morat emo popriati o toj situaciji. Ovaj pristup znai da nastavnik treba da zaprimi rad, ali
je nepotrebno da zakazuje krajnji datum zavretka rada za svakog studenta posebno i treba da
nae nain koju vrstu kazne da upotrijebi i kako da primijeni tu kaznu.
Viala sam stvarno ljubaznih nastavnika koji nikada ne bi dali neprijatan komentar ueniku, i
ne bi mu smanjili po 10 poena od 100 za dan kanjenja sa predajom rada, i tako da mu na taj
nain umanji prosjek ocjena i taj rad uini prosjenim. Ako je neophodno, nastavnici e
uenicima saoptiti: Slijede bodovne kazne za kanjenje sa predajom rada, i to e vam biti
ivotna lekcija i jo Ne bi bilo fer prema ostalim uenicima da vam ne oduzmam poene.
Jo jedna vana stavka je ta ako nema kazni zbog kanjena, onda e uenici ekati do zadnjeg
trenutka da predaju rad. Postoje posljedice za odlaganje radova

i putajui ih da se

nagomilaju dok ih ne bude previe. Mnogi srednjokolci su tee nauili da se to ne smije

deavati.

Shvatila sam da se veina radova predaje u zakazanom periodu, a sa samo nekoliko studenata
treba razgovarati o situaciji kanjenja. Takoer, uenike radove sam unosila u jednostavnu
tabelu, koja oznaava kojem ueniku treba zajedniki rad sa mnom. Ovakav pristup alje
jasnu poruku uenicima da vrijednosti nastavnikovog razmiljanja i zapisivanja moraju biti do
kraja ispotovani. Ovo takoer spreava da se nastavnik osjea pretrpanim zbog prevelike
koliine predanih radova.

Tabela 2. Napredovanje u pisanju

Molim vas da oznaite polje koje tano predstavlja va trenutni nivo postignua.
10 = savladao sam ovu vjetinu ili sposobnost
9 = posjedujem veliko znanje u ovoj oblasti
8 = u zadnjoj godini dana dobro napredujem u ovom podruju znanja
7 = mogu to uiniti uz nastavnikovu povratnu informaciju i podrku
??? = Nisam upoznat sa ovom vjetinom ili sposobnou
6

Pisanje Vrsta i namjena

10

???

Napisati argumente u analizi zadane teme ili teksta,

koristei vaee i odgovarajue evidencije sa dovoljno dokaza.
Napisati informacije/tekstualno objanjenje kako bi
prenijeli kompleksne informacije i ideje kroz efikasnu selekciju,
organizaciju i analizu sadraja.
Napisati esej kako bi razvili stvarna ili imaginarna
iskustva ili dogaaje koristei uinkovite tehnike,
dobro odabrane detalje i dobro strukturirane dogaaje.

Pisanje Izrada i podjela pisanja rada

Napisati jasan i povezan rad u kojem razvoj,
organizacija i stil odgovaraju zadatoj svrsi i publici.
Unaprijediti i poboljati pisanje kao to je potrebno planiranjem,
revizijom, ureivanjem, prepisivanjem
ili nekim novim pristupom.
Koristiti tehnologiju, ukljuujui internet,
kako bi stvorio i objavio djelo i kako bi
stupio u komunikaciju sa drugima.

Pisanje Istraivanje za nadogradnju

postojeeg znanja

10

???

Provesti to je vie mogue kratak istraivaki projekat

koji je baziran i fokusiran na pitanja,
pokazujui razumijevanje subjekta koji je u projektu.
Sakupi relevantne informacije iz vie tampanih i digitalnih izvora
procjenjujui vrijednost i dostojnost svakog izvora
sa ujedinjenjem informacija kako bi izbjegli plagijat.
Izvedi navode iz literature ili informativnih tekstova kako bi
poboljao analizu, razmiljanje i istraivanje.

Pisanje Okviri rada

Napisati due vremenske okvire
(vrijeme za istraivanje, razmiljanje i revizije)
i krae vremenske okvire za niz zadataka i svrhe i publiku.

Anegdotske biljeke
Anegdotske biljeke daju nastavnicima mogunost da biljee narativne komentare, kao i da
vode biljeke o napretku svakog uenika. U tabeli 4. navedene su dva narativna komentara,
jedan sa poetka godine i jedan pred kraj godine. Anegdotske biljeke su od velike pomoi
kao priprema za roditeljske sastanke, te za preporuke za rasporeivanje uenika.

Objanjene
analitike i
polemike
kompozicije
koje uvode
kompleksnu
centralnu ideju
i potkrijepljuje
ih sa
odgovarajuim
dokazom iz
primarne i/ili
sekundarne
literature,
precizna
objanjenja i
jasni prelazi

Nedostaje
ideja
prikazivanj
a tiva

Solidna
centralna
ideja o
Dwight
Howardu
kao izoru, ali
samo jedan
koriten
izvor

Solidna
centralna
ideja o
sportai
ma kao
uzorima,
sa dva
koritena
izvora

Solidna
centraln
a ideja,
proniclji
vi
koment
ari o
Walteru

Predvidiva
centralna
ideja,
moglo se
otii dublje
o vlastitim
izazovima
i rivalstvu
oca i sina

Pokazati
razumijevanj
e i vladanje
standardima
pisanog
engleskog
jezika, kao i
stilsku
zrelost u
svom radu

Jasan rad,
par
greaka

Jasan rad, sa
dosta
greaka

Jasan
rad, sa
par
greaka

Jasan
rad,
nekoliko
greaka

Jasan rad,
vrlo malo
greaka

Razumijevanj
e navoenja
primarne i
sekundarne
literature

Moglo se
uvrstiti
popis
proitanih
knjiga, ali
nije
neophodno

Problem sa
formatom
fusnote, u
radu
citiranje
ispravno

Citirane
web
stranice
umjesto
lanaka,
lanci
umjesto
autora

Ispravno
citiranje
u
fusnoti,
bez
citata o
pozadin
skim
informa
cijama

Prikladne
fusnote,
citiranje
ispravno,
osim
naslova

28. septembar 2010: Ti si tean pisac i uradio si pristojan posao sa svojim

sastavnom ljetnog tiva. Kao to e vidjeti iz mojih komentara, voljela bih
kad bi dodao scenario na poetku i kada bi malo vie razmislio o svom
zakljuku. Voljela bih da napravi te izmjene u radu u roku od sedmicu dana.
U meuvremenu, malo razmislite i o profesionalnom sportisti koji je pravi
uzor, za razliku od Roy Hobbsa. Va sljedei pismeni zadatak e biti da
istraite i napiete sastav o toj osobi.
09. maj 2011: Svia mi se tvoj suptilni stil pisanja. ini mi se da postoje neke
dublje teme u tvojoj naraciji koje bi mogao iznijeti na povrinu. Jedna od njih
je tvoja elja da se testira protiv svojih mogunosti. Druga je tradicionalna
ideja, ako elimo da nai djeaci odrastu u mukarce da ih ne trebamo
maziti.

Evaluacijski sastanci
Pred kraj prvog perioda praenja, vano je zakazati sastanke sa svakim uenikom, na kojima
e se uenici obavijestiti o njihovom napretku. Prvi evaluacijski sastanak e iziskivati vie
vremena i planiranja nego kasniji sastanci. Uenici koji imaju sumnje o evaluacijskom
sistemu koji posmatra njihov rad u cjelini kako bi se utvrdio napredak, osjeat e se sigurnije
kada sjede sa nastavnikom i razgovaraju detaljno o nainu kako napreduju. Preporuuje se
prijevremeno slanje kopije anegdotskih zabiljeki putem e-maila, kao i zahtjeva da uenici
napiu odgovore na pitanja koja podstiu refleksije i razmiljanje, te postavljanje ciljeva.
Dakle, to je jednostavno pitanje uenika i nastavnika, koji e zajednikim radom na
dokumentima, odluiti ta da stave u drugi red kolone grafikona evaluacije. (Prva kolona je
samovrednovanje uenika s poetka godine). Ako tehnologija nije na raspolaganju, uenik
moe voditi pismene biljeke i donositi ih na sastanke. Kako Moffet savjetuje, fokus sastanka
je na sveukupnosti uenikog rada, sa naglaskom na velikim projektima, te skoranjem radu.
Tokom sastanaka mogli bismo se sloiti da se ne procjenjuju standardi za koje je ograniena
prilika da se pokae napredak. Uenici koji imaju neke sumnje ili oklijevanja o radu ovakvog
sistema, kao i kakve e koristi imati od istog, tokom sastanaka uviaju koliki oni zapravo
imaju uticaj na svoje rezultate. Evaluacijski sastanci pruaju mogunost nastavnicima kako bi
osvijestili svoje uenike da su shvatili njihove snage i podruja za rast i daljnje napredovanje i
da su nastavnici ponosni na njihov trud i zalaganje da ovladaju dijelovima koji za njih
predstavljaju najvei izazov. U toku razgovora, dodaju se dva ili tri specifina cilja u
anegdotske biljeke, koje se kasnije proslijeuju ueniku e-mailom, kako bismo se zajedno
dogovorili oko narednih koraka.
Vrijeme koje je potrebno za sastanke sa uenicima je uravnoteeno samim smanjenjem
vremena potrebnog za ocjenjivanje i praenje pojedinanih zadataka. Vrijeme nastavnika se
efikasnije koristi tamo gdje je najpotrebnije: pruanje pravovremene, specifine, individualne
povratne informacije i partnerski rad sa uenicima za procjenu napretka u savladavanju
predmeta.

Ovako dizajniran sistem daje mogunost da se ostavi prazno polje za procjenu ukoliko je
uenik radio vrijedno, ali je izostavio jedan ili dva segmenta na kraju odreenog razdoblja.
Meutim, u toku rada sam se susrela sa uenicima koji su oklijevali, ali i sa jednom uenicom
koja nije predala ni jedan pisani rad. Nakon konsultacija sa njom, njenim roditeljima i ostalim
strunjacima, utvreno je da e se najjasnija poruka poslati ukoliko dobije nula bodova za
nedostatak pisanog rada. Ovo je jedini primjer u kojem se koristila nula za procjenu.
Uenici koji oklijevaju dobit e poruku kada vide rezultate koji se odnose na proces i
odgovornost da spadaju na est ili sedam bodova od maksimalnih deset.
Na kraju svakog perioda kojeg procjenjujemo i obiljeavamo rezultati se unose u razrednu
knjigu, tj. dnevnik. Rezultate na kraju jednog perioda praenja prebacujemo u drugi, kako
bismo dali priliku uenicima da nadograde svoje rezultate. Ocjena nakon drugog perioda
procjenjivanja jeste zakljuna ocjena za semestar.
Konane ocjene na kraju semestra, kao i ocjene nakon svakog perioda procjenjivanja ne
zasnivaju se na odreenju prosjeka. U online dnevnicima ocjena na kraju semestra se
izraunava po principu 40-40-20, gdje po 40 posto nose dva perioda praenja i procjenjivanja,
a 20 posto zavrni ispit. Meutim, moe se podesiti i na 100 kako bi se sprijeilo
usrednjavanje. Takoer se moe postaviti i na 80-20 kako bi se omoguio formalni ispit.
Drugim rijeima, za nastavnike koji su zainteresovani, tehnologija za podrku alternativnih
metoda ocjenjivanja umjesto prosjenih ocjena je vjerovatno ve ukljuena u njihov sistem
ocjenjivanja i rada. Sve to je potrebno jeste odlunost nastavnika za implementaciju boljeg
sistema ocjenjivanja, koji je precizan i pravedan prema uenicima.

Ispiti itanja
Da bismo potvrdili potencijalno vie subjektivne evaluacije rada uenika u cjelini, odrava se
jedan poprilino tradicionalni ispit itanja na kraju svakog perioda praenja, te se on unosi
posebno u elektronski dnevnik. Uglavnom se bodovi uenika na tom ispitu ne razlikuju
mnogo od njihovih ostalih ukupnih bodova. Ukoliko postoji razlika izmeu ta dva rezultata za
nekoliko uenika, uglavnom je razlog tome to nisu obratili panju na kljune rijei ili zbog
toga to pate od anksioznosti pri testiranju. U oba sluaja preporuuje se davanje 'obrasca B'
ispita uenicima, dajui drugu priliku onima koji nisu uili kako bi poeli uiti, a i kako bi se
smanjio nivo anksioznosti jer e poznavati format ispita. Ukoliko je razlika izmeu rezultata
za vie od nekoliko uenika, nastavnik treba da razmisli o nekoliko pitanja: Da li je ispit
itanja taan reprezent onoga to su uenici radili na nastavi? Da li je ispit dobro napisan kako
studenti ne bi bili navueni na netane ili nepotpune odgovore kroz dvosmisleno postavljena
pitanja? Da li su rezultati iz ostalih polja iskrivljeni jer je naglasak bio na afektivnim
sposobnostima, a nedovoljno na akademskim uincima ili obrnuto? Preporuujem koritenje
pitanja za prepoznavanje, a manje pitanja za dosjeanje na ispitu, kako ne bismo kanjavali
uenike koji imaju ogranien opoziv memorije.

10

Mnogi uenici kau kako im se svia ispit itanja, jer su pitanja pravedna, a da im formalni
ispit daje priliku da vide koliko su nauili iz druge perspektive.
Standardizirana procjena, procjena usmjerena na uenika ne znai da uenik nikad nee
doivjeti formalni ispit. Bitna razlika je utome to nastavnik zna svrhu pruanja vrijedne
povratne informacije ueniku.
Uz njenu dozvolu, eljela bih zavriti ovaj lanak sa zakljukom uenice
Quincy DeYoung kojeg je ona napisala u svom portfoliju, time putam uenike da imaju
posljednju rije o tome kako je uiti bez pritiska od izraunavanja prosjenih ocjena:
Prije sam pisala za druge ljude. Pisala sam zbog ocjene. Tuno je za rei, ali sam to inila
esto; moje pisanje je postalo sueno jer sam ostajala unutar granica onoga za ta sam
smatrala da je za odlinu ocjenu. To nisam bila ja; to je bio pokuaj da se udovolji. Bez toka
svijesti, jer to nije gramatiki? U redu
Otkucati u Times New Roman, font 12, bez izuzetaka? U redu
Ove godine, meutim, bilo je drugaije. Ove godine sam vidjela da se pisanje tretira kao
umjetnost, proza se tretira kao remek djelo. Takoer su se i moje sposobnosti pisanja ove
godine izbrusile. Dobila sam sugestije u vezi svog pisanja, kao i pisane povratne informacije
kako bih poboljala svoje slabije strane. Umjesto straha od loe ocjene, pomjerila sam se sa
mjesta, te napustila svoju zonu komfora.

11