Professional Documents
Culture Documents
da se va{ manastir zove, kako bi oni koji se me|u vama odreknu svetskoga `ivota
posle vas na{li pristani{te spasewa...
Kako je nasato Hilandar, stoji na Svetoj Gori, u Tipiku koji je svojom rukom
ispisao Rastko Nemawi}, ptowi Sveti Sava:
K meni je do{ao tribla`eni nastavnik, otac na{ Simeon monah (ina~e,
Veliki @upan, Stevan Nemawa), Carstvo svoga Ote~estva ostaviv{i i sve {to je na
zemqi i, pobegav{i iz sveta koji zarobqava du{u, do|e u ovu pustiwu meseca novembra, u drugi dan, u godini 6706-oj, za`elev{i da za vas na|e, vama mesto i uze mene
gre{noga iz Vatopeda...
Kako je nastao Hilandar, na dalekoj Gori Atonskoj, stoji zabele`eno i u
hrisovuqi, zlatno - pe~atnom slovu, starom, evo, skoro osam stotina godina:
Godine 6706 od stvarawa sveta, ili po dana{wem 1198, meseca junija,
indiktiona prvog, Aleksije An|el, Vailevs Vizantije, Car sve Vaseqene, odobrio je
Inocima Simeonu i Savi da podignu manastir u predelu Svete Gore Atonske, da bude
Srbima - za poklon ve~ni...
I, tako bi!
Ako treba ovo vreme da poredimo sa vremenom u Evropi, evo: bilo je to
vreme kada su Bogorodi~inoj crkvi u Parizu tek udareni temeqi. Zavr{ena je 1230,
pedeset godina posle Studenice. Sveti Luj, neimar Francuske, preminuo je 1270, kada
je ve} sto godina postojala Srbija - Ra{ka.
Podse}awa radi, Studenica je sazidana 1185, Hilandar - 1198, @i~a 1210, Sopo}ani oko 1260 godina... i tako daqe... i tako daqe...
Po~etkom {esnaestog veka, napravqena je na Svetoj Gori, da ka`emo, rang lista svih svetogorskih manastira. ^etiri prva i najstarija su: Velika Lavra, Vatoped,
Iviron, pa - Hilandar. Nosili su i nose naziv Velikih Carskih Lavri, jer su osnovane i bile pod direktnom vla{}u careva vizantijskih. Pored vizantijskog imena,
ostalo je i stalo vizantijsko vreme. Otkucava i daqe nepostoje}i sat, nepostoje}e
vreme, davno i{~ezlog vizantijskog carstva. Vreme se meri molitvama!
Nekada je hilandarsko bratstvo brojalo i osam stotina monaha. (Danas ih je
samo dvadeset petorica). I, uvek je bilo dovoqno plodova: iz ba{te, vinograda, sa
`itnih poqa. Za wih i za goste. Katkada, me|utim, samo promisao Bo`ija pomogla
im je da pre`iva. Recimo, pred drugi svetski rat. Desilo se, naime, da ba{ kada je
p{enica bila u mleku, udari vilas - vetar, spr`i sve i, od bujne p{enice, ostade
samo seno. Da ne bi ostali bez hrane, bratstvo se dogovori i sa jednim trgovcem da
im proda dvanaest tona p{enice, {to bi bilo dovoqno za godinu dana. Na `alost,
nai{li su na prekupca koji je ~ekao povoqnu priliku da `ito kupi jevtinije, kako bi
{to vi{e zaradio. Prolazili su dani, pro{ao je davno i rok isporuke, a od prodavca
ni glasa. Sti`e oktobar, pretila je ve} i zima. Utom, nai|e drugi trgovac sa ponudom,
cena umerena i manastir otkupi dvanaest tona.
Eto, kupovina im je bila nametnuta, ali - na blagoslov. Bila je to promisao
Bo`ija i Presvete Bogorodice.
Hilandarci ka`u: Sveti Sava je to uradio!
O trpezi i o ~inu kako treba da biva, u HILANDARSKOM TIPIKU pi{e:
Vreme bi bilo, uostalom, da se setimo i trpeze, jela i ostalog {to tra`i telesni
sastav. Jer, kao {to smo mi sastavqeni iz dvoga, to jest iz du{e i tela, tako i stvari
u manastiru. Kao du{a wegova mogla bi se, naravno, razumeti cela bogolepna slu`ba
u pevawu, a kao telo sam manastir i ono {to je potrebno na{im telima.
4
Po{to smo ve} dovoqno s Bogom ovo rekli o wegovoj du{i, prili~i da uka`emo i o
onom {to je najboqe za wegovo telo i da uzakonimo o na~inu hrane i o drugom, {to
boqe udovoqava sastav manastira, da vam ta~no ka`emo, o ~emu treba mawe da misli
onaj koji ho}e da umno`i svoj manastir.
Da ka`em, dakle, i ovo i da ono {to treba predam mojim vazqubqenim
ocima i bra}i. Po{to je izvr{eno uobi~ajeno dijaklizmo u priprati, to jest po{to se
uzelo malo anafore i ispilo vino, posle ve} savr{ene bo`anstvene liturgije, sbi
tamo sakupqeni sede, ~ekaju}i poziv za trpezu, koji biva udarom trpeznog bila. Kada
se udari u bilo, odmah izi{av{i zajedno sa jerejem koji je liturgisao, ~ine poklon
Igumawu i tako po{to po~ne uobi~ajeni psalam radi slu{awa, ide sbm Iguman za
trpezu i svi neizostavno koji su ukazani da sede na prvom obedovawu u trpezariji.
Tako, u{av{i u trpezariju i po{to se svr{i re~eni psalam sa malom molitvom, svi
sedaju po redu koji odredi Iguman i jedu {to je postavqeno sa pohvalom Bogu. I ovo
treba da znate: ako ko zakasni na psalam i molitvu, neka javi trpezar Igumanu; da mu
ka`e i uzrok zaka{wewa; i, ako bi izgledao opravdan, treba mu oprostiti, ina~e neka
~ine metanije, koliko Iguman zapovedi.
Treba, me|utim, da abiva i upbi~ajeno ~itawe na obedima, po obi~aju, neka
niko ne rop}e i ne mete se, niti da smu}uje onu korist svetskim razgovorima i
praznoslovqem, osim samoga Igumana, ako bi {to hteo, govore}i malo, a sli~no i
zapitani od wega sli~an odgovor neka daje, ako je mogu}e i kratko i sa`etim re~ima.
Ako ko uznemiruje ili se uznemiruje, ko smu}uje ili se smu}uje i ko smeta ~itawe
neumesnim i neprili~nim razgovorom, neka se u}utka, ve} nastavi da uznemirava
bratiju pri~awcem, neka se silom ukloni od trpeze i neka se baci pod e pitimiju
nejedewa ili neka se smiri na drugi na~in, kako bude hteo Iguman. Radi sedewa, ne
trpimo nikako da se govori. Gospodu da bude ugodno, bratija da `ivi po Bogu i nikako
da se zavide zbog sedi{ta, kao {to to ~ine svetski qudi; i ovde sami sebe da ne
uzdi`emo iznad drugih, sami sebe ta{tinom da ne preuznosimo, jer to je, bojimo se,
stvar sujetne slave, a Bogu mrska, jer, mrzak je Gospodu svaki koji se srcem uzvisuje, - re~e bo`anstveno Pismo - i Gospod se protivi gordima, a smernima daje
blagodat! Neka ne bude, dakle, to me|u vama, neka ne bude! Jer, budu}i zreloga uma,
nemojte nikada pretpostavqati da budete mrzost Gospodu, umesto da primate blagodat od wega i da ga imate blizu vas, kao srcem smireni ili, da istinu ka`em, da
budete wegov dom vazqubqeni. Ako bi se neko od vas, jao, na{ao da se radi ovoga
prepire, gube}i i malo vremena i snage i ne ~eka nare|ewe Igumanova i ne bude
zadovoqan odre|enim mu mestom, zapovedam u Gospodu da mu se odredi posledwe
mesto i da se nau~i svetske stvari ostavqati u svatu. A ako se, {to nije preporu~qivo
niti pristojno, jo{ bo~i i prepire, i posle druge i tre}e opomene nepopravqiv i
sasvim, neisceqen ostane, takvoga treba izgnati iz manastira kao neku falagedonu,
to jest kao `ivu ranu, odbaciti daleko od vas, da ne bi i ostalima od vas predao
svoje rane. Jer, mnogo je lak{e primiti zlo, nego dobro, kao {to re~e neki mudrac.
A, kada vi jedete, ne treba jedan drugom da dajete kakvu hranu i pi}e, ni male kapqe
da pome{a sa vinom, ve} kome bi ~esto ne{to trebalo od ovoga, ustav{i malo, veoma
u~tivo i sa pobo`no{}u i neka moli od Igumana, ovako govore}i: Blagoslovi O~e,
treba mi ovo...! Ako on odobri, primi lepo ovo {ro se tra`ilo; ako li ne da, neka
se opet umiri i neka sa }utawem sedi blagodare}i. A ovo ~inimo, ne radi neke
{tedwe, kao {to neki misle, i radi {krtosti, nego da ne bude to me|u nama da se
{tedi na ra~un mira bratije. Jer, radi koga `urimo da ovo steknemo, ako ne radi
va{eg zadovoqstva, kao {to rekoh, bra}o moja! Nego, poru~uju}i pobo`no i u ovom
blago~ino vam, da ne bi otuda dobilo prostora uninije u mnogima i razbilo ceo
trpezni red i da ne budemo kao oni koji ne razlikuju ono {to je nevaspitano i
nepobo`no, koji kada piju jedan drugom nazdravqaju pre pi}a i otpi}a. Ne samo ovo,
nego presecano i izbor voqe, a uz to iskorewujemo i nesitost mnogih i u~imo vas
da budete zadovoqni malim i potrebnim, a ujedno vam ptuda pletem vence
uzdr`qivosti.
Nego, odvra}amo vas i od tajnog tamnog dela i nepoznatog, da ne ka`em i
ukradenog. Zar nije tamno delo koje se ~ini sakriveno? Svakome je poznato, a ovo i
bo`anstveno, jevan|eqe obja{wava, ovako govore}i: Svaki koji ~ini tajno, ne izlazi
na svetlost, da se ne obli~e od svetlosti i dela wegova lukava i Apostol: Sve {to
se objavquje, svetlost je, kao {to re~ ukazuje, a naprotiv, ono {to se ne objavquje,
tama je. Radi kakvoga dobra, brate moj, ostavqa{ delo svetlosti, a ~ini{ delo tamo?
Bojim se - ka`e - mole}i, a naprotiv, ~ine}i zlo {to Bog mrzi, ne boji{
se, a za dobro se boji{. Molim te - ti ne, ali znam mnoge koji to ~ine i gaze svoju
savest i misle da su se sakrili, {to me dira u samo srce i ne prestajem da ih
oplakujem, jer takvo zlo imaju}i ne ose}aju}i, te{ko meni, i ne otkrivaju strasti!
Neka im bude Gospod milostiv i neka ih pou~i, kao onaj koji sve na korist usmerava. A mi treba da idemo, odakle smo po{li.
Po{to smo obedovali i obi~nu molitvu kazali i po{to smo ustali, treba po
zakonu otpojati slu`bu sa molitvom i tako odlaziti ka svojim }elijama. A na ve~eru,
ako ko hote}i ve~erati zakasni od molitve i on da potpadne pod sli~nu epitimiju,
kao i onaj koji zakasni na obed, neka se pita nema li opravdano izviwewe. A kom
me|utim, zbog uzdr`avawa od jela ne do|e na ve~eru, nije kriv. Sam hleb postavi}e
se vama koji ve~erate, i taj malo. A, ako ima malo i kakva vo}a, po mi{qewu Igumana,
i toga treba uzeti sa blagodarno{}u. A pi}e, da}e se po zakonu uobi~ajenom krasovoqom, Ako se slavi kakav praznik nekog od bratije, a to neka bude sa znawem Igumana,
neka se ne ~uva na ve~eri ovo pravilo, nego kako ho}e slavqenik, tako ~inite. Neka
ulazi pod ikonom na drugo slu`ewe jela i neka ispituje da li su neki trebali da
jedu me|u prvima i ostali su sa drugima i radi ~ega su ostali. I, ako je izviwewe
opravdano, to su bez krivice, ako je bezrazlo`an, zapovedamo da se ne ostave da jedu.
Ni ovo nije pohvalno: bez opravdanog uzroka izostajati od jela. A to, ako je
i te{ko, treba da se, po mogu}stvu, sasvim i odstrani.
Stih jasno kazuje o mo}i ovoga vladara, jer da je car Du{an ostao `iv, Turcima bi
bili zbijeni rogovi u glavi - kako mi te~e proiguman hilandarsti, Otac Nikanor.
Pogre{ili su oni koji su ga otrovali, jer u protivnom nikada ne bi do{lo do
Kosovske bitke, koja je, kako to obi~no biva, rezultat nesloge.
Grci su, kao i mi, mrzeli Turke, ali nisu voleli da ih Srbi pobede!
Pitao sam tada starca, {ta je car sa svojom porodicom jeo u Hilandaru, budu}i da
ju u manastiru proveo {est meseci.
Isto {to i monasi.. {ta Tipik propisuje. Znamo ta~no kada je Du{an Silni
bio na{ gost, pa bih mogao, takore}i iz dana u dan, da vam ispri~am jelovnik. I,
sasvim sigurno, bio je zadovoqan i blagodaran. Uostalom, znate li onu pri~u o vizantijskom caru Teodosiju?
Znam o~e - odgovorio sam - dobro znam...!
^itao sam da se neki vizantijski car, jedne ve~eri, iz svoga dvora, zaputio
u pustiwu. Nije po{ao u carskom ruhu, ve} obu~en kao obi~an vojnik, a ciq mu je bio
da sretne kakvog pustiwaka i od wega potra`i pouku za du{u.
I, zaista, u jednoj {umi, na ivici pustiwe, vide starog monaha kako sakupqa
divqe vo}e i zeqe. Car ga pozdravi, a ovaj ga pozva u svoju }eliju, da ga ugosti kao
{to je Avram ugostio tri an|ela.
Monah, po smirewu svom, ne imav{i ni vatre ni mogu}nosti da ne{to osobito spremi, iznese zdelu na sto, sa ne{to suvog vo}a i ka{enog zeqa i malo suharaka i bistre vode sa izvora. I jede gost, i ne seti se da zablagodari doma}inu i izjavi
da nikada u `ivotu nije tako slatko jeo, pa ga zamoli da mu otkrije tajnu, usput
rekav{i: Ja sam car Teodosije!
Monah tada napravi metanije i obradova se {to ima gosta u liku car, a
Teodosije ga zamoli da ustane, re~ima: U mome dvoru, hiqade kuvara i pomo}nika,
a nikada mi ne skuva{e ovako slatko..!
Monah - a be{e to na{ ~ovek, iz srca [umadije - otkri tajnu: Mi
monasi smo, dok spremamo jelo, vazda u mislima srpskim, a glavna tajna je u tome
{to se, spremaju}i, uvek molimo i glavni ukus jela jeste so duhovna, odnosno molitva!
tav nemo}na wihova tela. Ovo im uostalom izgleda razumnim da i bratiju dr`i bez
sablazni.
Neka vude svima vama isto jelo i pi}e, a zapovedamo vam ni kuvati posebno, ni tebi samom igumanu, ni ikonomu, ni eklisijarhu, niti kome drugome od bratije, koja prebiva u na{em stadu. Ako li do|e gost manastiru, to treba iguman, ako li
nema igumana, onda ikonom, ili ko god bilo od prvih, da spremi gostu kako treba,
jer radi toga jedinoga neka bivaju razli~na jela igumanu. Ovako kako je re~eno, treba
davati i onima koji su upali u bolest i radi toga trebaju boqeg jela i pi}a, na sas-
Tako je sada u proste dane godine, a u dane svetih postova nije tako. Pre
svega, u prve velike poste, u prvi dan, to jest ponedeqak prve nedeqe, niti pojemo
liturgije, niti se brinemo za trpezu i jelo, a u ostale dane iste nedeqe treba se
brinuti i za trpezu i za jelo, onima koji ho}e da okuse, to jest od so~iva kva{ena
vodom i nekog sirovog zeqa i vo}a, a pi}e je vru}a voda sme{ana s kiminom. Tako
do petka. A u petak treba da jedete ka{u i vina po ~a{u, zbog praznika svetog i
velikog mu~enika Teodora. Ova prva sveta nedeqa velikih postova neka vam ovako
ostane. A u subotu i nedequ ovih svetih postova, dva jela: varivo sa uqem i oktopode.
A za pi}e treba davati uobi~ajeni veliki krasovoq. To neka biva vama. U utornike i
~etvrtke neka vam se iznose druga dva jela, no ne oba sa uqem, nego samo jedno. A
vina, mere}i male krasovoqe, {to je polovina velikoga. A u druge dane, to jest ponedeqak, sredu i petak, ne treba nikako jesti i variva, niti piti vina, ve} samo so~ivo
kva{eno i vo}a po malo, i ukrop vodeni sa kiminom. Ako se u jedan od ovih dana
dogodi praznik Obretewa glave Prete~e ili Svetih 40 mu~enika, osim prve nedeqe
cele i opet osim srede i petka, neka vam je razre{eno jesti hobotnice i dva jela sa
uqem i vino sa velikim krasovoqom. Ribe nikako ne jedemo. A kada nastane praznik
Blagovesti, neka se praznuje svetlo po mogu}stvu, i ribe mo`ete jesti, osim srede i
petka, i piti vino sa velikim krasovoqem, ne jedanput, no i sutra, {to ostane od
ju~era{we trpeze treba da jedete i vino pijte; tako|e i ribe neka se ne izostavqa i
dva jela sa uqem, radi svr{etka praznika, kao i u ostale otpusne dane, a ribe jesti
na ovaj sveti praznik, kao {to je re~eno. Ako se dogodi petak, ili sreda, ili ponedeqak, ili velika nedeqa, tada jedemo oktopode, da se ipak utolimo zbog praznika, jer
tri dana ove nedeqe, to jest ponedeqak, sredu i petak, treba `iveti ta~no kao i prve
nedeqe posta - neko kva{eno so~ivo i sirovo zeqe i, ako se na|e vo}e, budite
zadovoqni i piju}i vodeni ukrop sa kiminom. Ako li pre re~eni praznik padne bilo
na Veliki ~etvrtak, ili Veliki petak ili na samu Veliku subotu, ro, kao i u otpusne
dane, neka vam bude u jelu i vinu, a na Veliki petak ne jedete nikakva variva, nego
so~ivo kva{eno i zeqe neko sirovo, i vo}e, a pi}e ukrop sa kiminom. A u svetu subotu, neka odstupa svaka briga oko skupqawa na jelo, nego da biva samo dijaklizmo
pred crkvom po obi~aju. Ovakav imajte na~in `ivota u svete velike postove, a za
nemo}ne brigu nala`em igumanu po voqi.
A post svetih Apostola izlo`i}emo ovde. Po svr{etku sve slu`be ~asova i
IZ HILANDARSKOG TIPIKA:
OTOME DA NIKO NE KUVA
ZASEBNO NITI JEDE U ]ELIJI
Posle ovoga, i ovo vam, pred Bogom i samom Vladi~icinom na{om, presvetom Bogorodicom Nastavnicom, zapovedam vama:
bo`anstvene liturgije, kako sinaksar ukazuje, priziva vas trpeza po gore re~enom
na~inu, kada nastane sedni ~as, u koji jedite dva jela sa uqem, osim srede i petka; a
u te dane ne ku{amo nikako uqe niti pijemo vino, a u utorak i ~etvrtak i hobotnice
jedemo, a u subotu i nedequ ribu jedemo i pi}e sa velikim krasovoqem da pijete. A
na ve~eri da se postavqa malo hleba, a vina tako|e sa velikim krasovoqem, jer je
znojno i su{no vreme.
A u post Ro|ewa Hristova, neka vam bude isto kao i u post Svetih Apostola
u jelu i pi}u, kao {to onamo ukazasmo. A po svr{etku, kao {to je ukazano, sve slu`be
u sinaksaru, ovo dvoje izmewujem: kada je post ne litugisati u sve dane; po{to se
dan ne prote`e, budu}i kratak, ne treba jesti dvaput na dan, jer }e vam se u deveti
~as predstaviti obed, kada je post, kako je re~eno. Post je, znaj, kada se ne jutrewi
ne poje Bog Gospod, ve} kada se poje Aliluja, tada je post. Tako i ovo imajte.
najbli`em naseqenom mestu van Svete Gore, u koje se Angelis, po penzionisawu i pola
veka provedenih u Hilandaru, vratio. Odatle je, uostalom i po{ao.
Sa 15. Godina sam oti{ao u Hilandar. Po{to tada u anastiru nisu hteli
Grke, nisam mogao da se zamona{im, a u drugi manastir nisam `eleo da idem. Onda
mi Starac Sava ka`e: Slu{aj po{to ne}e{ da se zamona{i{ u drugom manastiru,
onda lepo da se o`eni{, jer ovako ne ide... te{ko je...! Kod nas ne mo`e, jer ako
primimo tebe, do}i }e i drugi i, onda, da bude kao {to je bilo sa Bugarima u
pro{lom veku.
Ja ka`em:O`eni}u se. Ako ne pro|em dobro, tebe }u da krivim! O`enio sam
se, odslu`io vojsku i, onda, budem ovde mesec, pa odem u Jerisos nekoliko dana. Otac
je dr`ao ku}u. @ena mi je dobro. Danas, kada joj ka`em da sam dosta `iveo i da mi
nije `ao da umrem, ona ka`e da ho}e da `ivim jo{ najmawe deset godina, da budemo zajedno. ]erke su mi udate, sin o`ewen.
I dan danas sawam manastir, odnosno - TAMO SAM. ^esto idem , mada re|e
nego {to bih hteo, jer imam visok pritisak.
U kuhiwi na balkonu, se}am se svoje mladosti. Preko no}i, pristavimo jelo,
sednemo, pijemo kafu, pri~amo. Najlep{e mesto. Treba samo malo da se u~vrsti. Dole
ba{ta, bazen sa vodom, `abe... divan pogled!
Sve u Hilandaru sam voleo kao najro|enije, po{tovao po|ednako; od Oca
Nikanora do - tek do{av{eg isku{enika. Divni qudi, iz divnog srpskog naroda.
Sve{teni Sabor mi je dao sobu u manastiru... dok sam `iv. Da budem kao monah, a ja
se tako i ose}am. Poma`u me i nov~ano, a svake godine, pred zimu, stigne mi {est
kubika drva.
Moj naslednik je |or|e Bandis. Odli~no kuva, karakteran, dobar. Boqe od
mene kuva ribu. Kada odem u Hilandar, zajedno pristavimo jelo, a onda je odem u
crkvu, a on sedi pored {poreta.
Najve}a `eqa mi je da se pred smrt zateknem u Hilandar. A, u svakom slu~aju, voleo
bih da mi mo{ti budu tamo.
Kuvar Evangelis je do{ao u Hilandar sa petnaest godina. Tako mlad nije
mogao u manastir, pa je najpre bio radnik, da bi sa sedamnaest godina u{ao u manastir i radio kao pomo}nik kuvara. Bio je to jedan Rus, monah Ore, veoma dobar kuvar
i od wega je nau~io kako treba kuvati u Hilandaru, jer svaki manastir ima svoj tipik;
u Hilandaru se ne jede, kao u gr~kim manastirima.
Evangelis ima preko sedamdeset godina, ali sjajno izgleda. Najverovatnije
- ka`e - zbog hilandarske hrane, kojom sam se pola veka hranio. Osim toga, `iveo
sam kao monah. Nisam pio rakiju i vino... samo malo... kao i prili~i monahu. I,
molitva, vera...! Koliko puta sam, kada sam bio u velikoj nevoqi, zamolio pomo} od
Svetoga Save i on mi je uvek pomogao!
Prvo jelo koje je Evangelis nau~io da kuva u Hilandaru, bio je pasuq. Toliko
ga je dobro pripremao da je to jedno od najomiqenijih jela i Bratstva i gostiju manastira, koji ne propu{taju da ka`u da tako dobar pasuq nisu nikada i nigde jeli. A,
tajne - nema!
11
12
VINOGORJE
Nekada se hilandarski vinograd nalazio na Prota Nero, uzbrdo od manastira, na ~istini, svih dana godine bogari napajan suncem. Nikada nije prskan, a ra|ao
je toliko da nije bilo dovoqno posuda. Donosio je gro`\e za vi}e od sto hiqada
litara vina i bilo ga je za bratstvo, za goste, ali je preostajalo, pa su ga prodavali.
Tako se ~uveno hilandarsko vino, belo, crno, slatko - svako ko je imao priliku da
ga proba tvrdio je da je najboqe na svetu - pilo i van Svete Gore. Bratija je, po
poslu{awu, uz molitvu sa puno voqe, sama brinula o vinogradu, ali nisu mogli sve
da posti`u, pa su dolazili radnici iz najbli`ih mesta. Nadnice su stalno rasle i,
mada je Bog bogat rod darivao, bili su prinu`eni da ga presele na kakvo zgodnije
mesto, kod arsane. Kasnije je jo{ malo pri{ao manastiru.
Posledwih tridesetak godina, o vinogradu brine Otac Simeon. Orezuje,
okopava, daje mu onu neophodnu qubav. Sok gro`\ani buja ispod svete kore, cvetovi
se nadimaju u ne`noj monahovoj ruci.
Posle Svetog Save, Otac Simeon uzme, blagoslov, po|e i ore`e a bratija
radosno pokupi grawe i o~isti vinograd, poore i okopa, te zablagodare Gospodu {to
pade ki{a i olista, {to }e biti roda i {to }e se piti sa rado{}u u celoj godini
hilandarsko vino.
13
Hilandar u{ao u posledwu dekadu svoje osam stotina godina duge istoriej i misije.
Leti, zimi, temperatura u wima je ista. To godi vinu, ali i buradima.
Vino se pije svakoga dana kada je po Tipiku dozvoqeno, a podrumar brine
da ga ~itave godine ima dovoqno. To je Otac Simeon, koga povremeno - ako se bavi
u vinogradu - odmeni neki drugi, obi~no mla|i monah iz bratstva, uz neophodne
istrukcije starca Simeona.
@ITNA POQA
Kada se iz arsane krene put Hilandara, stazom duhovne mudrosti, sa desne
strane se odvaja puteqak koji vodi ka vinogradu i vo}waku jabuka, a sa leve, kraj
pirga Kraqa Milutina, veliko `itno poqe. Tihi povetarac leluja zlatno-`uto klasje.
Ima Hilandar `ita i izvan svetogorskih granica, na mnogim svojim metosima. I nekada, kada je manastir imao svoj mlin i dosta monaha, sva p{enica je dolazila ovde da se meqe. Sada, me|utim, hilandarsko `ito se meqe u Jeriososu i Arnei,
a zatim u velikim yakovima, brodovima doprema.
S jeseni i preko zime, od oktobra, kada po~nu, specijalne, namenske velike
sobe u kojima se `ito, velikim stubovima bije. U stvari, nabija se preko ~itave
godine, kako ne bi u{ao vazduh, jer onda `ito zaplesni. Ovako spakovano mo`e da
stoji godinama, a kada se, za potrebe me{ewa vadi, to mo`e da se uradi samo motikama.
@ITO
U Hilandaru ima `ita kad god je praznik. O~isti, dobro opere i kuva. Kada
zrna omek{aju, vade se, cede i dobro poklope. Ujutru, `ito se jo{ malo prosu{i, a
zatim mu se dodaju: {e}er orasi, suve mrvice hleba i nekoliko vrsta travki koje rastu
samo na Svetoj Gori.
Na isti na~in se priprema `ito i za hilandarske slave, a najve}a je
VAVEDEWE. Zatim, SVETI SIMEON i SVETI SAVA.
Tada, gotovo da je ~oveku `ao da na~ne `ito i jede, jer je ukra{eno bademom, cimetom, slikama - motivima sa ikona i freski.
U tim sve~anim prilikama, `ito pravi Otac Simeon, uz svesrdnu pomo}
jednog gr~kog monaha iz karejske kelije, ali i svih ostalih sa Svete Gore, ako `ele.
Tada, za slavu, dolaze svi popovi, peva~i, dolazi Iguman iz Vatopede. To je
pravilo jo{ iz vremena Svetoga Save koji je, kao {to znamo, najpre `iveo u Vatopedu.
Isto tako, kad je slava manastira Vatoped, osim ostalih, obavezno odlazi i
Proiguman Hilandara.
Ina~e, za slavu, dolaze i kuvari iz drugih manastira, jer oni ne {tede,
po~ev od uqa... da bude bogato... slavski...!
hleba pojede ili, kao mrvice, odu u semprezlu. HLEB SE NIKADA NE BACA!
U vreme velikih praznika, kada manastir ima puno gostiju, brtija vi{e jede
sve` hleb, jer se br`e utro{i prethodna koli~ina. To, me|utim, za bratstvo nema
nikakav zna~aj, jer je hilandarski hleb i petnaestog dana isto tako ukusan kao i onog
trenutka kada iza|e iz pe}i. I, nikada se nije dogodilo da se, od dugog stajawa,
uplesni.
Kada do|e vreme me{awa i pe~ewa...
Uve~e, po izlasku iz crkve, ide monah koji je po poslu{awu pekar (jula
meseca 1990. godine, bio je to mladi isku{enik Pavle), uzme bra{no, doda tople
vode i, u velikim koritima, zamesi testo. Tu, na istom mestu, gde se ve} osam stotina godina mesi hleb. Istovremeno se spremi i kvasac, napravqen od starog hleba.
Preko no}i, testo raste i kada zvono pozove na jutrewe (to je oko dva sata
no}u, po na{em vremenu), pekar i jo{ poneki od bratije, uz blagoslov i razre{ewe
na kasniji dolazak u crkvu, pono mese hleb - to se ka`e premese - uzmu blagoslov
iz crkve, vatru sa kandila, pale furunu, stavqaju u tepsije po kilogram i peku 1015 minuta. Ispe~e se najmawe po 150 kilograma.
Po izlasku iz crkve, Otac Kirilo obi~no da po par~e hleba, koji se jo{
pu{i, deci, ako ih ima me|u gostima.
Hleba ima, ina~e, i belog i crnog, a koji }e se vi{e i ~e{}e jesti, pre svega
zavisi od toga koliko kojeg bra{na ima u manastiru. Nekada se pravi i poga~a.
NAFORA
Osim dve pomenute furune za pe~ewe hleba, u pekari se nalazi jo{ jedna,
specijalna, koja slu`i iskqu~ivo za pe~ewe NAFORE.
Naforu obi~no sprema monah Kirilo. Testo se umesi kao za hleb, ali u
malim koli~inama. Jer, dok se hleb pravi tek kada se pojede i posledwa mrvica
prethodne koli~ine, dotle se nafora pe~e svakih pet dana. Od ume{enog testa, prava
se mali hlep~i}i. Znak na nafori je - Isus Hristos.
Ranije se izvadi par~e i stavi u ~a{u. Pomiwu se patrijarh, iguman manastira, bratija... pomiwu se imena. Stavqa se u ~a{u, sipa se vino i uzima po jedna
ka{ika. Resto, uzimaju pop i |akon koji slu`e.
Ujutru, po zavr{enog bogoslu`ewu, hilandarska bra}a i manastirski gosti
celivaju ikone i, uz blagoslov, prime naforu.
Po izlasku iz crkve, iz velike srebrne posude, monah vam u dlan stavqa
kuvano, ali ne ume{ano, `ito. Dakle, u zrnu i izme{ano sa orasima. Onda, svi po|u
u salon; na ~a{icu razgovora, hilandarski ciporo, ratluk, kafu ili ~aj. Tada,
klepala pozovu na ru~ak.
Najva`nije {to treba znati: hleb se u Hilandaru ne pe~e svakog dana. Pe}i
se pale samo po potrebi, odnosno, kada se i posledwa mrvica prethodno ispe~enog
Sa leve strane bunara Svetog Save, nalazi se kelija Svetog Simeona, u kojoj
je proveo posledwe dane svog `ivota i predao du{u Bogu.
O ~udotvornoj lozi Svetog Simeona, posledwih tridesetak godina stara se
Otac Simeon koji svakoga 13. Februara po starom, zna~i sutradan po prazniku Velikog
Svetiteqa, orezuje lozu. On, tako|e brine i o vinogradu i o podrumu. Uz sam vino-
15
16
PE^EWE HLEBA
grad se nalazi mali vo}wak koji svake godine mnogo rodi, ba{ zahvaquju}i strpqivosti i marqivosti Oca Simeona. Okopava vo}ke i, po potrebi, iz bunara, koji se
nalazi u vinogradu, zaliva. Stabla se povijaju od roda, ali ba{ zbog obilnog ploda,
jabuke se sitne, ali veoma slatke. Nepreskane, razume se. I on uvek nastoji da sa~uva
jabuke za bratiju do Uskrsa, jer, kao {to znamo, pred uskrs je veliti, {estonedeqni
post, jela se spremaju na vodi, pa je potrebno unositi vitamine, po{to su bogoslu`ewa
svakodnevna, a traju i po deset sati, uz obavezna poslu{awa svakog monaha pojedina~no.
Otac Simeon je u manastiru napravio nekoliko magacina sa policama za vo}e,
pa kako je jedne godine bio sve napunio, a po slobodi, jer on nosi ime Svetog
Simeona, on donese ne{to jabuka i ovde, u keliju.
Desilo se, me|utim, da su sve jabuke do Uskrsa istrulile, osim jabuka u
keliji koje su ostale netaknute, zdrave i ~itave. Od tada, Otac Simeon uvek prvo,
najlep{e i najboqe, donese u keliju Svetog Simeona. Wihov jak miris se {iri gotovo ~itavom hilandarskom portom i bratstvo ih uvek najvi{e jede pred Uskrs, kao
blagoslov.
17
JELOVNIK HILANDARA
Poslu{nost je odricawe od svoje voqe. Poslu{nost je vr{ewe du`nosti,
bez radoznalosti. Poslu{nost je grob voqe, a uskrsnu}e smernosti. Poslu{nik se
pou~ava svakodnevno iz Svetog pisma. Sveto pismo je duhovna apoteka, u kojoj je
milosrdni Otac Nebeski, radi nas, sakrio razli~ite lekove, jer u du{ama na{im
imami raznovrsne bolesti i nemo}i, pa radi toga imamo potrebu za razli~itim
lekovima, {to sve u Svetom pismu nalazimo, a treba i slu{ati svog Duhovnog Oca.
Monahova glavna vrlina je molitva. Moliti se za ceo svet. A da bi se molio, potrebnoje da bude lak, to zna~i - da posti. Post je stalno umeravawe u hrani, stalno
lagawe sebe; nikada ne jesti do sita, a o prejedawu ni pomisliti.
Hilandarskom kuvaru, da podsetim, radni dan po~iwe u dva sata ujutru, u
vreme kada monasi zapo~iwu svoj dan bogoslu`ewem u crkvi.
Slu`ba Bo`ija se zavr{ava oko sedam ujutru i obaveza kuvara je da do tada pripremi jelo, postavi trpezariju i, po ogla{avawu klepala, iznese na trpezu.
Me|utim, u vreme sezone boranije, odnosno, kada je ona na manastirskom jelovniku,
radni dan kuvara po~iwe ve} prethodnog dana, odmah po ve~eri, jer za ru~ak monaha
i gostiju, potrebno je najmawe pedeset kilograma ovog povr}a. Obi~no, gosti naberu
boraniju, prethodno svrativ{i u crkvicu Svetog Trifuna koja se nalazi u ba{ti, jer
je Sveti Trifun, kao {to znamo za{titnik poqa i vinograda.
RIBA
PR@EN PASUQ
Kod ostrva, rekoh, ima velikih riba. Pomenuo sam orfo - kerwe i od
stotinu kilograma. Od glave se pravi najboqa supa, ~orba. Zatim, ima velikih
kamenih riba, takozvanih babu{ki koje su, tako|e, izvanredne za supu.
[karpina se kuva u vodi, zejtinu i origanu, a posle do|e i malo kiseline.
Stavqaju se i cele glavice luka.
Riba je uvek taze. Koliko da, od mora - stigne do manastira.
Dabome, jedna riba je boqa za kuvawe, druga - za pe~ewe. Orfo je najboqa,
najlep{a i, ako ho}ete i ako bratstvo mora da je kupi - najskupqa. Osim toga, oko
we ima dosta da se radi; najgora ja za ~i{}ewe. No, kasnije }u, pomenuti dasku sa
ekserima, preko koje se riba prevla~i i tako se skinu krqu{ti. Riba je debela, ista
kao meso, se~e se na par~i}e; svakom po par~e, mada gosti manastira znaju da uzmu
i dodatak; jednostavno, tako je ukusno spremqena, da je te{ko odoleti.
Komadi se usole i stave na komarnik, da ne idu muve, jer u Hiladaru nema
fri`idera. Tako stoji otprilike jedan sat, taman da se riba stegne. Pre kuvawa se
jo{ jedanput ispere i zatim re|a u veliku tavu.
Posebno se o~isti dosta crnog luka, koji se kuva u vodi. Kada je lepo skuvan, skida se sa vatre, luk se baca, a vodom se preliva pore|anan riba, da bude tri
prsta vi{e od we. Kada po~ne da kipi, odozgo se skida pena, obavezno se kutla~om
skida i kada je ~isto, stavqa se zejtin i beli luk i kuva dok ne popije svu vodu. Tada
se stavqa svetogorski {afran, iz hilandarske ba{te. (Ina~e, krokus, odnosno,
{afran se bere dok je u cvetu. Dr`i se godinu dana i tek tada je spreman kao za~in).
[afran mu daju specifi~an, najboqi ukus i voda se `uti, kao da ima jaja.
TARANA
Po nazivu ovog jela, a kojim se slu`e hilandarski kuvari, moglo bi se
pomisliti da je ovde re~ o jelu od testa, me|utim, za ovo izvanredno jelo, a opt kao
i sva jela u Hilandaru, jednostavno za pripremu, potrebna je ribqa ikra, morska, a
mo`e i re~na.
U Hilandaru se ~esto pravi, mo`e da stoji oko dva dana, ali, toliko je dobro
i ukusno, da se veoma brzo pojede.
Ribqa ikra stavqa se u drvenu stupu i dobro se izlupa.
Ikri se dodaje o~i{}eni beli luk i nastavi se lupawe, dok masa ne postane
kompaktna i dobro izme{ana. Sve se, potom, dobro posoli, sipa se maslinovo uqe, i
sve dobro prome{a.
Posebno se skuva dosta krompira u qusci. Krompir se oqu{ti i izgwe~i,
poput pirea.
19
HILANDARSKI REZANCI
U kqu~alu, malo osoqenu vodu, sipa se oko pet kilograma rezanaca, poklope
se i ostave da se kuvaju.
Skuvani i oce|eni rezanci, zavisno da li je posan ili mrsan dan, preliju se, tako vru}i, maslinovim uqem i mrvicama od hleba, jer - u Hilandaru se, a
tako bi trebalo da bude u svakoj ku}i - helb NIKADA NE BACA!
Pred ru~ak, rezanci se preliju Tahinom, a Tahim je ne{to kao za~in, vrlo
sli~an tan - alvi, ali u te~nom stawu. Kupuje se u Solunu. Tahini se, uglavnom,
stavqa da bi rezanci dobili ukus, ali i boju. Najzad, zato {to su rezanci,
pripremqeni na ovaj na~in, jedan od retkih slatki{a u hilandarskoj kuhiwi, pa stoga
i veoma omiqeni.
]UFTETE OD [KOQKI
Iz mora se, u Hilandaru, rekoh - jede sve.
Recimo, {koqke koje Evangelis zove petilides - ustvari dagwe koje se
kupuju i ovde, kod nas.
[koqke se, najpre dobro operu i o~iste, a potom se stavqaju u vrelu vodu
da se otvore.
U zasebnu takvu stavqa se dosta ise~enog crnog luk, prelije se maslinovim
uqem i ostavi da se dobro izdinsta. U izdinstani luk, stavqa se najpre bra{no, so
i dosta crnog bibera.
[koqke, neso, izvadi se iz qu{tura, dobro se ocede, pa se pome{aju sa proprzenim
lukom i bra{nom. Potom se ka{ikom vadi masa, oblikuje se }ufteta koja se zatim
pr`e, sa obe strane na dobro zagrejanom uqu.
Od tri kilograma {koqki, ispadne puna, velika tepsija, pa se ovo jelo smatra i izda{nim, pored, zaista, izvanrednog ukusa.
Po{to u Hilandaru uvek ima dosta gostiju i prave se velike koli~ine, mogu}e je da
se kuvar prevari i malo vi{e posoli, no, ni{ta ne mari i za to ima leka: stavqa se
kiselina, nikada sir}e, ve} limun, deset - petnaest... koliko treba.
Riba se, znamo, kuva subotom i nedeqom (osim, Velike Subote), i, obavezno, za
praznike, ali tada se kuva i po petstotina kilograma ribe.
Od glava se pravi supa. Dobro se skuva, procedi da nema kosti. U vodi, u
kojoj se riba kuvala, stavqa se pirina~ ili rezanci i ta supa je najboqa, boqa od
pile}e
PR@ENA RIBA
RIBA NA PIRIN^U
O~i{}ena riba ise~e se na par~ad, posoli i ostavi da malo odstoji. Za to
vreme tava se nama`e maslinovim zejtinom i u wu se stavqa opran, nekuvan pirina~.
Preko wega se nasla`e krupno ise~en crni luk, kolutovi zelene paprike, ako je ima,
a preko svega, pore|a se riba.
U poseban sud sipa se mlaka voda, doda se malo bra{na; zatim so, sir}e,
biber i origano, i sve se dobro prome{a.
Sa tim sokom se preliva riba u tavi, sve dok ne omek{a, a sok se ne
potro{i.
Riba se dobro opere, usoli i ostavi jedan sat. Ograman tigaw je ve} na
{poretu. Komadi se uvaqaju u bra{no i pr`e. Bratstvo mnogo voli pr`enu ribu, a za
21
22
IMAM BAJLDI
U dane, kada hilandarski monasi imaju razre{ewe na uqe, pravi se, dodu{e
ne tako ~esto, a re}i }u i za{to - Imam bajldi!
U hilandarskoj ba{ti se nabere plavi patliyan koji izgleda tako, da se dobije `eqa - `iv da se jede. Patliyan se dobro opere, odstrane mu se peteqke i svaki
se zase~e, po du`ini, na ~etiri mesta.
Udubqewa se filuju ise~enim belim lukom, per{unovim li{}em i soqu.
Ovako pripremqeni patliyani pr`e se na uqu, sa svih strana, a toliko uqe piju,
da, u Hilandaru, za jedan ru~ak treba, malte ne - velika kanta uqa.
Ovo jelo je, ustvari turskog porekla, a pravi naziv mu je, bar po re~ima
hilandarskog kuvara - aman bajldi. Kada je jedan Tur~in, ka`e pri~a, pripremio
ovo jelo, videv{i koliko patliyani piju uqe, uhvatio se za glavu i uzviknuo: Aman
bajldi!, {to zna~i - Aman, pu}i }u od muke! Prizna}ete, vrlo originalno naziv
za jedno jelo!
U posebnoj tavi izdinsta se dosta ise~enog crnog luka, pa se daqe jelo
priprema ovako:
Red propr`enog filovanog patliyana, red crnog luka i per{una, pa sve
ispo~etka dok se masa ne utro{i. Gorwi red odnosno posledwi je - red patliyana.
Tako pripremqeno jelo prelije se uqem u kojem se patliyan pr`io, sve se jo{ malo
posoli, dospe se voda, da jelo ne zagori, pa se sve kuva, dok voda sasvim ne ispari.
Jelu se, na kraju, dodaje oqu{teni i izrendani paradajz, jo{ malo per{una, i sve se
lagano protresa, ne me{a se, da jelo ne zagori.
I, opet }e Evangelis: Jede{ ko pili}e!
Kakvi pili}i, Evangelise?!? Jeo sa hilandarski Imam bajldi i smelo
tvrdim - takvog jela nema nigde na svetu!
23
Mlad, zreo pasuq i zelene, ili poluzrele paprike. Iziskuje malo vi{e rada, pa ga
kuvari pripremawu dosta retko, ili u specijalnim prilikama.
Pasuq se stavi u {erpu i kuva. Prva se voda baci, pasuq se ocedi i stavi
u vrelo maslinovo uqe, da se malo propr`i. Potom se nalije vodom, tek da ogrezne
i polako se kuva dok ne omek{a.
Za to vreme crni luk se o~isti i ise~e na rebarca, pr`i se da porumeni,
malo se popra{i bra{nom i skine sa vatre. U luk se tada doda ise~eno per{unovo
li{}e, seckani beli luk, malo aleve paprike, so, biber, a potom se sipa pasuq, zajedno sa vodom u kojoj se kuvao. Sve se dobro prome{a, a ako ima malo vode, sipase
odgore jo{ malo tople vode.
Tom smesom se pune o~i{}ene zelene paprike, re|aju se u tavu, a vi{ak
pasuqa, ako ga ima, stavqa se izme|u paprika.
Paprike se preliju vodom, doda se jo{ malo maslinovog uqa i jelo se polako
kr~ka jo{ otprilike pola sata. Dok paprike ne odmeknu.
Ukusno je, kako rekoh, i toplo i hladno.
ZAPE^ENI PRAZILUK
Bilo nas je dvadesetak za trpezom. Jeli smo neko fino i ukusno jelo, a da
nismo znali {ta, zapravo, jedemo. I, mada se za trpezom ne govori, ili bar, {to
mawe... naga|ali smo {ta bi to moglo biti. Najpre smo govorili pogledima, a zatim
i poluglasno priznali poraz.
Divni otac Nikanor, koji je sve to iz prikrajka pratio, bez re~i, samo se
sme{kao.
Zamolio sam ga...
- A, vi to ne jedete! Napravio je malu pauzu, a zatim dodao: Praziluk!
- Kako da ne, O~e...! Istina, ovako pripremqeno, nikada ne bismo
pogodili...!
A, pripremawe je lako i jednostavno, da jednostavnije ne mo`e biti:
Praziluk se o~isti i opere. Zadr`i mu se samo beli deo. Potom se, bez rezawa, sla`e
jedan do drugog. Odozgo se pospe soqu, seckanim per{unom, nalije se zejtin i vode
toliko, da praziluk ogrezne. Tek toliko, da jelo ne zagori.
Jelo se kuva dok praziluk ne omek{a, a tada se dodaje paradajz, onaj isti oqu{ten i izrendan, sve se jo{ malo kr~ka i, jelo je gotovo!
Npomena: zape~eni praziluk se jede i u posne dane, razume se bez zejtina,
sli verujte mi na re~ - razlike gotovo da nema; oba jela su tako ukusna, da
parafriziram Evangelisa - prste da poli`e{!
TIKVICE SA PIRIN^EM
JAJA NA PARADAJZU
25
26
MLEVENI PARADAJZ
U sva hilandarska jela se, primetili ste, obavezno stavqa paradajz!
Leti, to je sve`, tek ubrani paradajz. Samo mu se skine ko`ica, a zatim
krupno ise~e i stavqa kao najgorwi sloj jela.
U plasteniku, rekoh, povr}a ima ve}im delom godine. Zelena salata, recimo
na trpezi je ve} od Blagovesti (25.mart). Me|utim, da bi neophodnih vitamina bilo
i zimskih dana, kada vetrovi zafiju~u, a snegovi pokriju pitomu dolinu, potrebno je,
obi~nu foliju, kojom je sada prekriveno tih {ezdesetak kvadrata zemqe, zameniti
pleksiglasom. A, za to, manastir nema novca, jer - mada }up Svetog Save i daqe preliva - to je dovoqno da se ugoste gosti - poklonici, da se poma`u studentiteolozi
u domovini, da se delovi manastira renobiraju, kako bi uvek bio Srpski Duhovni
Fakultet, {to je, evo, ve} gotovo 800 godina. Pa, pomi{qam: {ta je pedeset hiqada
maraka, za dvadesetak miliona Srba koje hilandarsko bratstvo pomiwe u svojim
molitvama?!?
Ba{ zbog improvizovanog plastenika, treba misliti na zimu, pa se ~itavog
leta meqe pradajz za hladne dane. To su velike koli~ine; svako bure ima najmawe pet
stotina kilograma. Na svaki kilogram paradajza, stavqa se ka{i~ica soli i isto
toliko konzervansa. Tako pripremqen, mo`e da stoji tri godine i vi{e i uvek je kao da si ga tek ubrao.
Buri}i se stavqaju u dowe prostorije, u kojima je uvek hladovina, gde se
~uvaju i zejtin, sir, jaja... gde se, uostalom, ve} osam vekova ostavqa zimnica.
Dovoqno je - ka`e Evangelis - sipati taj paradajz i malo zejtina i prste da poli`e{!
Posebno, oqu{titi paradajz, izbaciti semenke i ise}i na komadi}e, pa zajedno sa bosiqkom, per{unom, origanom, listom anisa i lovora, ume{ati u boraniju.
Tada se posoli i popari po ukusu. Jo{ izvesno vreme odstoji u sudu na kraju {poreta.
SIR
Uvek, kada je po Tipiku razre{ewe, sir se iznosi na trpezu. Nekada, kada su
se, na hilandarskim metosima, u velikom broju gajile koze i ovce, manastir se otuda
snabdevao mlekom i sirom. Danas, mawa koli~ina sti`e sa Kakova. Ina~e, uglavnom
se kupuje.
Na kri{ke sira, mo`e da se stavi malo origana i da se prelije maslinovim
uqem, a mo`e i na suvo. Par~e sira i luk iz ba{te i ~a{a hilandarskog vina, ima
li ~ega lep{eg?
Jedu se i makaroni sa sirom, a pravi se i pita, uz dodatak zeqa.
SALATE
Rekli smo da, u hilandarskoj ba{ti, ra|a svako povr}e. Tako|e je ve}
napisano o plasteniku, u kojem ve}im delom godine ra|a. Zimi, me|utim, od salate,
bratstvo jede kupus i, u svako doba omiqen luk. On se uglavnom, i ne se~e; onako,
samo na pola, pa se grize kao jabuka.
S prole}a, izbor je veliki, pa ipak ne mo`e da se zamisli obrok bez luka:
maldog i starog.
Zelena salata, koje u hilandarskoj ba{ti ima ve} od Blagovesti, bere se i
jede u velikim koli~inama. Ho}u da ka`em da gostiju uvek ima dosta, pa za jedan
obro ide i po nekoliko kofa. Salata se dobro opere, stavqa u poslu`avnike, otpri28
like za ~etvoro - petoro, zatim se sipa zejtin, sir}e i so. UVEK, prvo uqe, pa sir}e
odozgo.
Paradajz, osim {to se stavqa u svako jelo, obavezno je na trpezi u sezoni,
dakle, najmawe devet meseci u godini. Se~e se na kolutove, sipa maslinovo uqe ili
bez wega, u zavisnosti od dana, posoli i stavi dosta iseckanog luka. Paradajz, lep,
krupan, sladak.
Retko se pravi ZAZIKI. Na hilandarskom metohu, u Kakovu, van Svete Gore,
ima ne{to ovaca i povremeno stigne kiselo mleko. Onda se na kolutove iseku krastavci, sitno beli luk, so i izme{a sa kiselim mlekom.
Salata od meli|ana (plavog paradajza), sli~na je ajvaru, samo bez paprike.
Uzme se, dakle, plavi patliyan, stavi u `ar i, zatim, o~isti od kore, odnosno ostane
samo sredina. Sameqe se u ma{ini za meso (u Hilandaru se meso NIKADA ne jede,
ali ma{ina je tu za plavi i crveni paradajz), stavi se beli i crni luk, so i limun
i dobro izme{a. Fenomenalno.
SLATKI[I
Slatki{i, po Tipiku, mogu da se jedu svakog dana, osim, recimo Velikog
Petka, jer je to tu`an dan, monasi ne jedu ni{ta, hrane se suzama i ~itavog dana su
u crkvi.
Kada se mesi hleb, na primer, me|u gostima je uvek po neko koji ka`e:
Danas }u da napravim pitu!, jer on to ume.
PITE BUNDEVARA. Bundeve iz hilandarske ba{te se o~iste, operu, izrendi{u i malo propr`e, sa {e}erom. Onda se u tepsije, jer se uvek pravi vi{e tepsija... re|a: red testa, red bundeve, red testa... tako, pet - {est slojeva. Isto se pravi
i od jabuka.
Za sve mora da bude po|ednako; to jedu svi; nikada nema razlike, izme|u
bratija i gostiju.
PALA^INKE.
Umuti se smesa od jaja, bra{na, vode i malo soli i naprave pala~inke.
Filuje se pekmezom koji su napravili monasi. U Hilandaru se pravi mnogo pekmeza
i slatka, jer ima mnogo {qiva i jabuka. Uop{te, od sveg vo}a se pravi slatko i
pekmez. Kuvari nemaju mnogo vremena, pa obi~no do|e Otac Arsenije, ali i svi ostali
poma`u. Vo}e se pere, o~isti i zna se, koliko {e}era za jednu tavu, treba. Kada se
skuva, stavjqa se u zemqane }upove i stoji, kao da je danas pravqeno, godinu dve, koliko treba, mada se obi~no potro{i od sezone do sezone. O }upovima brine
Otac Arsenije i, kada se ne jede sa zejtinom, mera potro{we je: jedan }up - za jedan
dan.
SLATKO OD DUWA
Vo}a je u Hilandaru nekada bilo znatno vi{e. Na`alost i vo}kama treba
posve}ivati vi{e pa`we, {to monasi ne mogu da postignu. Hilandarski posed je
najve}i na Svetoj Gori od svih manastira, jer je Sveti Sava dosta kupovao, ali dosta
29
BO@I]
Praznovawe Bo`i}a nas podse}a
na najve}u Bo`iju milost, po kojoj je na sebe
primio telo ~ove~je, kako bi qudima
pokazao put spasewa.
Na dana{wi dan, u sirotiwskoj
pe}ini Vitlejema, sveta Marija je rodila
Spasiteqa Isusa Hrista, povila ga i stavila u jasle na seno. Tada nad Vitlejemom
sinu velika svetlost pred o~ima pastira, a
iz svetlosti iza|e an|eo bo`iji i re~e:
Evo javqam vam veliku radost:
danas nam se rodio Spasiteq Isus Hristos
i to ovde u Vitlejemu...! An|eli
zapeva{e:Slava na visini Bogu i na zemqi
mir, a me|u qudima dobra voqa!
Spasiteq je rekao: Ne bojte se! Ja sam pobedio svet! Kao {to je, posle
Velikog Petka, do{ao Vaskrs, tako je uvek na kraju pobe|ivala Bo`ja Istina i
Pravda.
Sedam dana pred Uskrs, u Hilandaru se, kao i u svim pravoslavnim crkvama i manastirima {irom sveta, malte ne, ne izlazi iz crkve, radi
Bogoslu`ewa.
Veliko bdewe, slu`ba strasnih Jevan|eqa, posve}ena je stradawima Hristovim.
Uskr{wi obi~aji:
Jedan je vezan za na{ jezik, na{e re~i, na{e me|usobno qudsko opho|ewe
u periodu Uskrsa.
Svetla nedeqa: Uskr{wi praznici su najsve~aniji, najsvetliji, najradosniji u toku liturgijske godine. Pravoslavni hri{}ani se tih sedam dana, ujutru,
u podne, uve~e, pozdravqaju iskqu~ivo pozdravom, kojim sa`imaju svu svoju veru,
svu svoju nadu, sav duhovni sadr`aj i sav izliv radosti - Hristos Voskrese!
Zna~i, Hristos je pobedio smrt, ustao iz mrtvih, darovao svetu i qudima `ivot!
Odgovor glasi: Voistinu voskrese! (na crkvenoslovenskom) ili Vaistinu
vaskrse! (na srpskom)
aja se farbaju u crveno. Crvena boja simboli{e `ivot, pobedu `ivota
nad smr}u. Jaje, kao dar, kojim hri{}ani jedni druge daruju, odabrano je, jer
pokazuje da, ispod naizgled mrtve quske, nastaje `ivot. Crvena boja je slika krvi,
prolivene `rtvene Hristove krvi, prolivene na Veliki Petak, a rumenilo ozna~ava
`ivot, `ivo bi}e; simbol zaskrsewa, pobede...!
31
32
GULA[ OD BORANIJE
Crni luk se o~isti i isecka na rezance. Boranija, o~i{}ena i oprana, prepolovi se. Paprike se o~iste od semenki i iseku na tanke kri{ke. Luk u vodi (ili u
uqu) prokuvati (odnosno, propr`iti) da omek{a. Boraniju zaliti vodom, dodati soli,
slatku crvenu papriku ({to raste kraj Morave), origano i kantarion. Kuvati dok
dobro ne omek{a, a zatim dodati prokuvan (propr`en) luk. Po potrebi, dolivati vodu.
Pri kraju kuvawa, dodati iseckan paradajz, seckan per{un i maj~inu du{icu. Posudu
pomeriti na kraj {poreta, ne da se kuva, ve} tek toliko da se smiri.
REZANCI SA GRIZOM
U Hilandaru se ~esto, kao drugo jelo, pripremaju rezanci sa grizom.
Prepremawe ovog jela je jednostavno:
Dok se rezanci kuvaju u blago posoqenoj vodi, u drugu tavu se sipa uqe, pa
kad se dobro zagreje, u wega se stavqa griz, koji se pr`i dok blago ne po`uti. Takav
griz se poprska vodom da malo nabubri.
Kuvani rezanci ispreu se mlakom vodom, stave se u tavu sa grizom, dobro
se izme{aju i jo{ malo pr`e, da se dobro zagreju.
Tako pripremqene rezance mo`ete jesti samo sa {e}erom, ali je ukusnije
kada im se dodaju samleveni orasi, bademi, ili le{nici, kojih u Hilandaru, rekoh,
ima u izobiqu.
PAPRIKE S
PRAZILUKOM
Praziluk se o~isti,
opere i odse~e se zeleno perje,
koje se tanko isecka i propr`i
na uqu, odnosno, prokuva na
vodi. Posle petnaestal minuta,
dodajte o~i{}enu i na kockice
iseckanu papriku, dobro se
prome{a, posoli, stavi se
nekoliko lovorovih listova,
seckan per{un, origano i so.
Dinstati ne du`e od desetak
minuta.
Bele stabqike praziluka se
prokuvaju u osoqenoj vodi.
Ocede i slo`e na dinstanu
me{avinu. Sud poklopiti i
dinstati jo{ oko pola sata na
tihoj vatri. Slu`i se hladno.
34
POGA^A SA UQEM
POTREBNO JE: 1 kg o{trog bra{na, 20 g kvasca, 1 {oqa uqa, so.
Bra{no prosejati, staviti u vanglu, dodati so, kvasac, uqe, pa to sve dobro
zamesiti toplom vodom. Mesiti dotle dok testo ne po~ne da opada sa ruku. Testo ne
sme biti ni mekano ni suvi{e tvrdo. Pleh podmazati uqem, staviti u wega test, pa
ga ostaviti da raste 10 minuta na toplom mestu. Posle ga izbosti viqu{kom da se
kora prilikom pe~ewa ne bi mestimi~no podigla. Pe}i u zagrejanoj pe}nici dok kora
ne porumeni. Ne vaditi poga~u, nego je pokriti ~istim papirom i jo{ pe}i dok poga~a
ne po~ne da pucketa.
35
PRAZILUK SA MASLINAMA
POTREBNO JE: 500 g praziluka, 100 g ise~enih maslina, sok od limuna, so.
Praziluk oprati, skinuti zelene listove, a bele delove struka ise}i na tanke
koturi}e. Staviti u duboku zdeliCu pa posoliti.
Masline iseckati, izme{ati sa prazilukom, preliti sokom od limuna pa
slu`iti.
PIHTIJE OD POVR]A
POTREBNO JE: 1 do 2 kg raznog povr}a zavisno od godi{weg doba (po 100
do 200g). Boranija, gra{ak, {argarepa, keq, kelerabe, karfiol i dr. 2 ka{ike vinskog sir}eta, 8 listova belog `elatina, 2 mawa kisela krastavca, 1 kuvana cvekla, so,
per{unov list, uqe.
Povr}e oprati, o~istiti i obariti u slanoj vodi. Svu zelen, osim gra{ka,
ise}i na reznace i kolitove, staviti u |ev|ir i ostaviti da se ocedi.
U staklenu zdelu, okruglu ili duguqastu, slagati zelen. U sredinu staviti
boraniju, pa okolo praviti ven~i}e od ostalog povr}a. Pouqati. @elatin potopiti u
36
mlak ~aj da opusti. U vodu od povr}a dodati sir}e i `elatin te preliti povr}e.
Staviti ga na led da se stegne. Pre kuvawa ukrasiti kuvanom i sitno iseckanom ili
izrendisanom cveklom, sitno iseckanim kiselim krastavcima i per{unovim listom.
VEKNICE SA TUWEVINOM
POTREBNO JE: 1 konzerva tuwevine, 1/4 margarina, biber, so, sok od limuna, 1 bela veknica hleba.
Margarin izmutiti, tuwevinu jako isitniti, te me{ati sa margarinom.
Dodati so, biber i limunov sok i sve dobro prome{ati.
Veknicu ise}i na tanke kolutove i ravnomerno nanositi namaz. Pore|ati na tawir i
slu`iti kao pre|elo.
VEKNICE SA AJVAROM
POTREBNO JE: 1 veknica belog hleba, margarin, so, ajvar.
Veknicu ise}i na tanke kolutove. Premazati margarinom, posoliti i naneti
ajvar.
Pore|ati na tawir i slu`iti kao pre|elo.
37
PINXUR TAV^E
POTREBNO JE: 100 g belog pasuqa, 2 glavice crnog luka, 2 paradajza, 2
paprike, uqe, so, biber, nana, aleva paprika.
Pasuq oprati, skuvati da se ne raspadne, ocediti i posoliti. Luk iseckati
na rezance, propr`iti, dodati papriku i paradajz i propr`iti. Dodati alevu papriku,
biber, so, nanu i prome{ati. Sipati pasuq u staklenu posudu pa ravnomerno naneti
smesu preko pasuqa.
38
SUPE I ^ORBE
SUPA OD CELERA I KROMPIRA
POTREBNO JE: 1 {oqa za belu kafu celera sitno iseckanog, 1 krompir, 1/2
male glavice crnog luka, 2 velike ka{ike maslinovog uqa, 1 ka{ika bra{na, 1/2 male
ka{ike aleve paprike, so, biber, limunov sok.
Krompir i luk o~istiti, sitno ise}i, sme{ati sa pripremqenim celerom i
kuvati dok ne omek{a, uz postepeno dodavawe vode. Propr`iti bra{no na uqu, dodati
so, biber i alevu papriku te sme{ati sa celerom. Dodati vode tako da supa bude retka
i jo{ je dobro prokuvati. Na kraju dodati limunov sok i sitno iseckan celerov list.
RIBQA ^ORBA
POTREBNO JE: Glave, repovi i iznutrica od ribe, 2 lista lorbera, vinsko
sir}e, biber, so, 1 glavica crnog luka, zejtin, crvena paprika, ka{ika bra{na,
per{unov list.
Glave od ribe dr`ati pre kuvawa pola sata u vinskom sir}etu. Staviti u
lonac glave ribe i ostalo meso od ribe, osim iznutrice. Naliti hladnom vodom,
dodati nekoliko zrna bibera, dva lista lorbera, posoliti i skuvati.
U ve}oj {erpi na malo zejtina na laganoj vatri dinstati sitno seckanu glavu
crnog luka. Dodati ka{iku bra{na i crvenu papriku. Ovde dodati proce|enu ~orbu od
ribe. Tek sada staviti iznutrice i lagano kuvati. Glave i ostatak ribe o~istiti i meso
dodati ~orbi. ^orbu posuti sitno seckanim per{unovim li{}em.
zagrejati, luk sitno ise}i i propr`iti ga. Dodati pe~urke i sitno iseckati beli luk
i pirjaniti. Malo posoliti, pobiberiti, dodati kuvanu soju, naliti supom i jo{ prokuvati. Dodati vino. Kada je ~orba gotova, posuti sitno seckanim per{unovim li{}em
i prome{ati.
^ORBA OD PE^URAKA
POTREBNO JE: 500 g pe~uraka, 2 glavice crnog luka, 50 g zejtina, biber, so,
sok od limuna, bra{no.
Sitno iseckati luk i propr`iti na zejtinu. Dodati pe~urke se~ene na listi}e
i dinstati ih dok ne postanu meke. Naliti mlakom vodom, posoliti, pobiberiti i
kuvati. Napraviti tanku zapr{ku i sipati preko pe~uraka. Pre servirawa ~orbu
zakiseliti limunovim sokom.
SUPA OD KARFIOLA
POTREBNO JE: 1-2 l vode, 1 karfiol sredwe veli~ine, 2 velike ka{ike margarina, 2 velike ka{ike bra{na, 1 velika ka{ika per{unovog lista, so, beli biber,
sok od limuna.
Karfiol skuvati u slanoj vodi, ocediti, iskidati na cveti}e i ostaviti na
stranu. Propr`iti margarin i bra{no da zapr{ka bude svetle boje. Dodati vodu i
kratko prokuvati. Dodati kafiol i kuvati jo{ 10 minuta. Na kraju dodati biber, jo{
malo soli ako je potrebno, sok od limuna i per{unov list sitno iseckan.
Ako je supa gusta, dodati oce|enu vodu od karfiola.
Mo`e se za~initi majonezom od soje.
40
POSNA JELA
PREBRANAC
SUPA OD RASOLA
POTREBNO JE: 2 velike ka{ike margarina ili uqa, 1 ka{ika bra{na, 1 mala
glavica crnog luka, 1 {oqa za belu kafu sitnog kiselog kupusa, 1/2 l rasola, aleva
paprika, biber, lovorov list, 1 l hladne vode.
Uqe zagrejati, luk pripremiti i propr`iti, dodati bra{no i napraviti
tamnu zapr{ku. Dodati alevu papriku, kiseli kupus i lovorov list. Naliti hladnu
vodu. Kuvati supu pola sata. Potom dodati rasol i kuvati jo{ desetak minuta.
Pobiberiti po `eqi.
SUPA OD ZELENI
POTREBNO JE: 3 velike ~a{e uqa, 2 velike ~a{e bra{na, 1 mala glavica luka
sitno ise~enog, 2 {argarepe o~i{}ene i ise~ene na koluti}e, 1 koren per{una o~i{}en
i ise~en na koluti}e, 1 mlada keleraba o~i{}ena i ise~ena na koluti}e, 1 koren celera o~i{}en i ise~en na kockice, 1/4 male ka{ike aleve paprike, soli i bibera po
ukusu.
Na zagrejanom uqu propr`iti luk da po`uti. Sve povr}e dodati i pirjaniti na blagoj vatri. Posuti bra{nom, dodati papriku, biber i so. Naliti vodu do
`eqene gustine i kuvati dok povr}e ne bude mekano.
Ukrastiti sitno iseckanim per{unovim i celerovim listom.
^ORBA OD POVR]A
POTREBNO JE: 2 velike ka{ike uqa, 2 velike ka{ike bra{na, 1/4 margarina, 1 ka{i~ica aleve paprike, 1 glavica crnog luka, 1 {argarepa, 1 koren per{una, 1
koren celera, 1/2 male glavice karfiola, 2 sredwa krompira, 2 ka{ike mladog
gra{ka, 1 ka{ika sir}eta ili sok od limuna, so i biber po ukusu.
Uqe zagrejati, luk o~istiti, sitno ise}i i pr`iti dok ne po`uti. Dodati
povr}e, koje prethodno treba oprati, o~istiti i sitno ise}i. Pirjaniti na blagoj vatri
dok ne omek{a. Posoliti i pobiberiti, dodati za~in C po `eqi. Zapr{ka: 1/4 margarina zagrejati, upr`iti bra{no i alevu papriku pa ~orbu zapr`iti.
Skinuti sa vatre, nacediti limun ili staviti sir}e.
41
POTREBNO JE: 400 g krupnog pasuqa (tetovca), 400 g crnog luka, 1/4 l uqa,
1 suva crvena paprika, so, biber, aleva paprika, nana, .
Pasuq prethodno oprati i ostaviti u vodi da nabubri. Promeniti vodu pa
kuvati ~etvrt sata. Prvu vodu prosuti i naliti drugu, toplu i nastaviti sa kuvawem,
ali paziti da se pasuq ne raspadne.
Crni luk ise}i na rezanca, posoliti i pr`iti na uqu. Kada porumeni dodati
alevu papriku, iskruwenu suvu crvenu papriku, biber, nanu, so, vegetu, sve dobro
izme{ati i skinuti s vatre.
Pasuq ocediti ali ostaviti malo te~nosti i istresti u pogodnu ~iniju od
vatrostalnog materijala ili u zemqani sud za |uve~. Presuti luk sa za~inom, blago
pome{ati i zape}i u pe}nici.
Na ovakvom prebrancu mo`e se pe}i riba, a kada ima sve`eg paradajza i
paprike, mogu se ise}i tanki kolutovi pa poslagati po povr{ini i zape}i.
Vrlo je ukusno staviti i cele paprike preko prebranca i ispe}i u rerni.
POSNA SARMA
POTREBNO JE: 350 g pirin~a, 2 dl uqa, 1 glavica kupusa, 3 glavice crnog
luka, 1 ka{i~ica pirea od paradajza, 1 ka{i~ica vegete, 100 g su{enih tucanih semenki, 1 ka{ika bra{na, so, biber, aleva paprika.
Propr`iti crni luk, kada porumeni dodati oprani pirina~ i pr`iti jo{ pet
minuta. Naliti malo tople vode i kuvati dok pirina~ ne omak{a a voda ne provri.
Skinuti sa vatre, dodati vegetu, so, biber i tucane semenke. Sve dobro prome{ati.
Kupus o~istiti i odbaciti suvi{no korewe. Ako je kupus sladak, treba ga prethodno
popariti vru}om vodom da bi se mogao savijati.
Na svaki list stavqati fil, preklopiti ga sa strane i savijati sarmice.
Pore|ati sarmice u {erpu, naliti mlaku vodu i kuvati dok kupus ne omek{a a voda
ne provri.
Napraviti tanku zapr{ku od uqa, bra{na, aleve paprike i paradajz-pirea, te
preliti po vrhu sarmica i malo zape}i u rerni.
KARFIOL S PREZLOM
POTREBNO JE: 1 ve}a glavica karfiola, 50 g margarina, 1 ka{ika maslinovog uqa, 3 ka{ike prezle, 1 zreo paradajz, so, beli biber, per{unov list.
Karfiol o~istiti od lista, staviti u hladnu vodu. Nakon nekog vremena, celu
glavicu skuvati u slanoj vodi tako da dr{ka bude okrenuta dole a cvetovi gore.
Ocediti i glavicu na isti na~in, staviti u plitku posudu i ostaviti na toplom.
Paradajz izrendisati. Prezle propr`iti na margarinu, sme{ati sa paradajzom, dodati vegetu i maslinovo uqe, te zaliti glavicu da smesa u|e me|u korenove.
Po vrhu posuti belim biberom i per{unovim listom i zape}i.
Slu`iti uz zelenu salatu.
42
TAV^E SA ORASIMA
POTREBNO JE: 250 g pasuqa tetovca, 100 g mlevenih oraha, 2 dl uqa, 4 suve
paprike istucane, 2 lista lorbera, 3 ~e{wa belog luka, so, biber, per{unov list, aleva
paprika, bra{no.
Pasuq skuvati tako da zrna ostanu cela i ocediti. Crni luk sitno iseckati,
dodati biber, alevu papriku i so, te propr`iti na uqu.
U zemqanu posudu (tav~e) rejdati naizmeni~no: pasuq, pa presuti orasima i
svim za~inima, zatim luk, pa presuti opet svim ostalim za~inima. Na kraju treba da
do|e pasuq i da se po vrhu prelije voda u kojoj se kuvao, toliko da popline. Tada se
pospe bra{nom, iseckanim belim lukom, per{unovim listom i zape~e.
PIRINA^ SA PE^URKAMA
POTREBNO JE: 300 g pirin~a, 400 g pe~uraka, 2 glavice crnog luka, 4
masline, uqe, so, beli biber, per{unov list.
Pirina~ o~istiti, oprati, ocediti i propr`iti na zagrejanom uqu. Posoliti,
zali ti vodom i kuvati na blagoj vatri tako da se ne prekuva. Luk o~istiti, iseckati,
propr`iti na uqu, dodati so i biber. Pe~urke o~istiti, ise}i na tanke rezance pa
dodati luku, zaliti vodom od pirin~a i dinstati dok pe~urke ne budu mekane a voda
ne provri. Sipati pirina~ u posudu koja se mo`e izneti na sto, preko pe~urke, pa
malo zape}i dok te~nost ne uvri. Ukrasiti per{unovim listom i maslinama sitno
ise~enim. Slu`iti uz zelenu salatu s rotkvicama.
pr`iti uz stalno me{awe. Kada se kupus malo propr`i, dodati mlaku vodu, lorberov
list i jabuke narezane na ~etvrtine. Dodati vegetu. Kuvati jedan sat da bi kupus bio
mekan. Dodati malo {e}era i sir}eta, pa skloniti sa vatre.
Jelo se mo`e slu`iti i sa kuvanim krompirom.
POTREBNO JE: 1 ve}a glavica slatnog crvenog kupusa, 2 kisele jabuke, 1 glavica crnog luka, 2 list lorbera, 2 dl uqa, so, sir}e, {e}er, vegeta.
Crni luk propr`iti na uqu. Kupus ise}i i pome{ati sa lukom te daqe
43
44
luka sitno iseckanu, malo izgwe~enog belog luka, decilitar uqa, soli, bibera i
per{unovog lista. Sve dobro izme{ati, staviti u ~iniju za salatu i ostaviti da se
hladi pre upotrebe.
SOS OD TIKVICA
POTREBNO JE: 6 sredwih tikvica, 50 g uqa, glavica crnog luka, so, biber i
prezle.
Isecite tikvice na debele kolutove. Zagrejte ne tigawu 50 g uqa i dodajte
jedan izrendan crni luk, sa~ekajte da dobije zlatno`utu boju, dodajte tikvice,
prome{ajte, pospite biberom i soqu, dodajte malo prezli. Nastavite da pe~ete jelo
na laganoj vatri, sve dok se svi sastojci ne raspadnu. Po potrebi dodajte malo ~iste
supe ili vode. Dobi}ete sos koje je veoma ukusan i dobar za prelivawe {pageta,
pirin~a, mesa.
|UVE^ SA RIBOM
POTREBNO JE: 1 kg ribe, 200 g pirin~a, 300 g uqa, 1 kg crnog luka, aleva
paprika, vegeta, biber, so.
Ispr`iti sitno iseckan luk na uqu. Oprati pirina~ i dodati luku. Malo
propr`iti, dodati vegetu, biber i alevu papriku. Posoliti po ukusu. Sipati masu u
|uve~. Ribu o~istiti, oprati i ise}i na komade. Pore|ati ribu po pirin~u, malo je
pritisnuti da bude ravna sa masom. Pe}i u rerni.
Crni luk propr`iti na uqu, dodati oqu{ten i ise~en paradajz, sitno iseckan beli luk, biber, pa sve prodinstati. Sipati krompir, blitvu, povrh toga luk, pa
per{unov list i vrlo malo zape}i, toliko da se ponovo zagreje.
Zagrejati uqe, ise}i sitno oguqen paradajz, propr`iti, dodati malo mlake
vode, preliti krompir i celer i dinstat bez me{awa.
45
46
PIJANI [ARAN
RIBA
POTREBNO JE: 2 kg {arana, belo vino, per{unov list, beli luk, so.
O~istiti {arana od 2 kg od krqu{ti i utrobe. Dobro oprati hladnom vodom.
Zasecati {arana po {irini plitkim rezovima u koje se utrqaju so i seckani beli luk.
Dobro podmazati |uve~, spustiti {arana, preliti ga me{avinom uqa i belog
vina. Pe~e se na umerenoj temperaturi u rerni uz povremeno prelivawe sokom u kome
se {aran pe~e. Pred kraj pe~ewa {arana posuti sitnim seckanim per{unovim li{}em.
OSLI] U MARINATU
PASTRMKA SA POVR]EM
POTREBNO JE: 1 kg osli}a, mawa glavica belog luka, 3 lovorova lista, so,
sir}e, 5 glavica crnog luka, nekoliko zrna bibera, malo bra{na, uqe.
Ribu ise}i na komade {irine dva prsta, osoliti, pobiberiti, uvaqati u
bra{no i pr`iti na vrelom uqu. U ~iniju za slu`ewe re|ati red ispr`ene ribe, red
luka ise~enog na rebarca i preliti margarinom. Za marinat skuvati razbla`eno sir}e
sa lorberom i biberom u zrnu, ohladiti, dodati iseckani beli luk. Ribu staviti na
hladno i poslu`iti tek kroz par sati.
POTREBNO JE: 1 {aran od 1 kg, 3 ~ena belog luka, 1 glavica crnog luka, 1
ka{ika bra{na, aleva paprika, so.
Celog {arana o~istiti spoqa i iznutra. Ise}i {arana na komade popre~no i
posoliti ga. Ise}i beli luk, {pikovati {arana (praviti mala udubqewa no`em i
stavqati par~i}e belog luka). Uzeti |uve~, sipati malo zejtina i glavicu crnog luka.
Zagrejati zejtin i staviti ribu. U tawir umutiti ka{iku bra{na, ka{i~icu
aleve paprike sa malo zejtina. Preliti {arana i pe}i u zagrejanoj rerni.
POTREBNO JE: 500 g pe~urki {ampiwona, 2 ve}e ribe, 2 glavice crnog luka,
2 limuna, 1 dl uqa, 1 ka{i~ica za~ina C, mleveni biber, so.
Ribe o~istiti od krqu{ti, izvaditi utrobu, dobro oprati, zarezati ih na
nekoliko mesta preko le|a, posoliti i posuti ih malo za~inom C ili vegetom.
O~istiti i iseckati 2 glavice crnog luka i na uqu malo propr`iti. Pe~urke
POTREBNO JE: 1-2 kg {arana, ili dva po kilo, 6 ~e{weva belog luka sitno
iseckanog, 1 mala ka{ika iseckanog celerovog lista, 1 mala ka{ika mlevenog bibera,
1,5 dl uqa, 1 veza per{unovog lista, sitno iseckanog, 1 velika ka{ika limunovog soka,
1 {oqa tople vode, so po ukusu. Ribu o~istiti spoqai iznutra, zase}i je popre~no
dubokim i gustim rezovima. Dobro pome{ati: beli luk, per{un, celer, biber, so, uqe
47
48
i limunov sok, pa stavit malo te smese u urtobu ribe, a ostatkom preliti. [arana
staviti u tepsiju ~ije dno treba da ima re{etku. Pe}i na sredwoj vatri. Nakon 5 minuta pe~ewa {arana preliti sa malo tople vode. Ribu pe}i jo{ pola sata uz stalno
prelivawe wenim sokom.
MARINIRANA RIBA
POTREBNO JE: 1 kg sku{e, sardele, tune ili druge ribe, o~i{}ene, oprane,
5 ~e{weva belog luka sitno iseckanog, 5 velikih ka{ika uqa, 2 glavice crnog luka
ise~enog na listi}e, 1 mala ka{ika iseckanog per{unovog lista, 5 zrna bibera, 2
lovor lista, 2 dl vode, 1/2 dl vinskog sir}eta.
Uqe zagrejati i ribu propr`iti sa obe strane da bude rumena. Ribe izvaditi pa u uqu propr`iti luk, dodati beli luk, per{un, biber, lovorov list, vodu i sir}e
i kuvati oko 10 minuta. U du`u posudu slo`iti ribu, i preliti je ohla|enim umakom.
Riba treba da odstoji u umaku najmawe 10 sati, pa je posle slu`iti.
PASTRMKA U VINU
POTREBNO JE: 4 pastrmke, 1 dl uqa, 1 ka{ika bra{na, 1 limun, 1 list lorbera, belo vino i so.
Sve`e pastrmke te`ine od po 250-300 g po komadu, o~istiti, oprati,
posoliti, staviti u sud i naliti vinom da ogreznu. Odvojeno izme{ati uqe i bra{no,
izru~iti u vatrostalni sud, staviti list lorbera, slo`iti ribu, preliti uqem i ispe}i
u zagrejanoj rerni. Pe~ene ribe ukrasiti limunom ise~enim na kri{ke.
RIBQI PAPRIKA[
TUWEVINA SA PARADAJZOM
POTREBNO JE: 1 kg tuwevine, o~i{}ene i izrezane, 2 gk paradajza bez semena ise~enog na komade, 2 velike glavice crnog luka sitno ise~enog, 3 ~e{wa belog
luka sitno ise~enog, 1,5 dl uqa, soli po potrebi, bibera po potrebi, malo {e}era, 1
veza per{unovog lista sitno iseckanog.
Ribu dobro posoliti i ostaviti da postoji. Na dno posude staviti pola
izrezanog paradajza, preko toga deo tuwevine, luka, per{una i bibera. Tako ponavqati
dok se ne utro{e svi sastojci. Ovako slo`enu ribu zaliti uqem i kuvati na laganoj
vatri sat i po, odnosno dok uqe ne ispliva na povr{inu.
RIBE NA @ARU
POTREBNO JE: 1 kg ribe (4 po 250 g), 2 dl uqa, so, per{un list, beli luk
sitno iseckan.
Opranu i o~i{}enu ribu ocediti, posoliti i staviti na ro{tiq. Za vreme
pe~ewa premazivati uqem sa obe strane. Kad su pe~ene, staviti ih na zagrejan tawir,
posuti iseckanim belim lukom i per{unovim listom i jo{ malo sve`im uqem, po
`eqi. Riba sa `ara se odmah jede jer stajawem gubi ukus i izgled.
RIBA U SOSU
POTREBNO JE: 1,5 dl uqa, 1 {oqa soka od paradajza, 1 {oqa belog vina, 1
ka{i~ica iseckanog per{una, 1 kg o~i{}ene i ise~ene ribe.
Sme{ati uqe, paradajz i belo vino te zagrejati da prokqu~a. Spustiti krupno ise~enu ribu i kuvati na laganoj vatri. Kada je riba kuvana, posuti je iseckanim
per{unovim li{}em i slu`iti uz baren krompir.
POTREBNO JE: 800 g ribe, 4 ka{ike sitno seckanog crnog luka, 1/2 l vode,
3 ka{ike margarina, ka{ika aleve paprike, 2 dl kisele pavlake, sok od limuna.
Opranu i o~i{}enu ribu iseckati na komade i svaki komad posoliti i nakapati sokom od limuna, uvaqati u bra{no i na zagrejanom margarinu brzo pe}i. Pe~enu
ribu brzo izvaditi, slo`iti na tawir i ostaviti na toplo mesto da se ne ohladi. Na
preostaloj masti ispr`iti sitno seckan luk, dodati alevu papriku, malo vode i na
kraju kiselu pavlaku. Na kraju sve za~initi limunovim sokom, ostaviti da se prokuva, pa se u ovaj sok slo`e pe~eni komadi ribe i oko 5 minuta jo{ prokuvaju.
PR@ENE PASTRMKE
SALATE
SRPSKA SALTA
POTREBNO JE: 500 g paradajza, 250 g krastavca, 1 glavica crnog luk, 1 quta
papri~ica, uqe, so, sir}e po `eqi.
Paradajz oprati, o~istiti i ise}i na kockice. Ise~eni paradajz staviti u
dubqu ~iniju. Dodati oqu{ten i na kocke ise~en krastavac i sitno iseckan crni luk.
Posoliti, preliti uqem, po `eqi sir}etom i biberom, i lagano prome{ati. Po vrhu
posuti sitno iseckanom qutom papri~icom. Ovoj salati se mo`e dodati i sve`a
paprika ise~ena na male kru`i}e.
49
50
SALATA OD SO^IVA
SALATA OD PE^URAKA
POTREBNO JE: 200 g so~iva, 1/2 dl uqa, 1 paradajz, 1 glavica crnog luka,
biber, so, per{unov list.
So~ivo prbrati, oprati, potopiti u vodu da odstoji 2 sata. Skuvati ga u istoj
vodi, ocediti i prohladiti. So~ivo posoliti, pobiberiti, preliti uqem, dodati sitno
ise~en luk i paradajz, posuti per{unom i lagano izme{ati. Mo`e se, po `eqi, dodati
malo vinskog sir}eta.
SALATA OD PRAZILUKA
POTREBNO JE: 300 g praziluka, 4 suve paprike, 3 ~e{wa belog luka, uqe, so,
biber, sir}e.
Paprike skuvati u vodi, izvadtiti im seme i iseckati. Praziluk iseckati,
dodati seckani beli luk, sme{ati sa paprikama, posoliti i pobiberiti. Preliti uqem
i sir}etom.
POTREBNO JE: 500 g rena ili kupovna teglica, 500 g rotkvica, 4 ka{ike uqa,
3 ka{ike vinskog sir}eta, 1 mala ka{ika {e}era, so po ukusu.
Ren oprati, ostrugari i izrendisati, pa po{e}eriti. Rotkvice o~istiti i
oprati pa izrendisati. Pome{ati ren i rotkvice i preliti me{avinom uqa, sir}eta
i soli.
PINXUR SALATA
KUPUS SALATA-TOPLA
POTREBNO JE: 1 kg paradajza, 1 kg paprika, 500 g plavog patliyana, 1 glavica belog luka, per{unov list, so, biber, uqe.
Ise}i paprike, paradajz i plavi patliyan oqu{titi, o~istiti semenke i samleti na ma{ini za meso.
Mlevenu masu staviti u {erpu, preliti uqem i dodati sitno seckani beli
luk. Posoliti i pobiberiti, pa dinstati dok se masa ne zgusne. Ohladiti i servirati
sa posutim per{unovim listom. Ovako pripremqen pinyur mo`e da poslu`i uz vi{e
ru~kova.
POTREBNO JE: 1 glavica sredwe veli~ine, tvrda, izrendisana, 1 mala glavica crnog luka izrendisana, 1 dl vinskog sir}eta, 1/4 male ka{ike kima, 1/4 l vode,
1 dl uqa, so po ukusu.
Izrendisati kupus, posoliti, zaliti sir}etom i ostaviti da odstoji 10 minuta. Luk propr`iti na uqu, dodati kim i dobro oce|eni kupus. Malo propr`iti,
dodati malo vode i kuvati u poklopqenoj posudi na blagoj vatri oko 15 minuta.
SALATA OD CVEKLE
TESTA
PICA SA POVR]EM
Boranija se o~isti i opere a zatim u dosta vode skuva. Poto se ocedi i prelije me{avinom uqa, sir}eta, belog luka i per{unovog li{}a, pa`qivo izme{a da se
sjedini, a kada se ohladi, slu`i se uz pe~eno meso ili ribu.
Testo za picu: 175 g bra{na, malo soli, 75 g margarina, 2-3 ka{ike vode.
Bra{no i so staviti u sud za me{ewe a zatim izmrviti margarin tako da
li~i na mrvice od hleba. Dodati vodu i zamesiti prstima. Umotati u foliju i zamrznuti 20 minuta. Rernu zagrejati na 200 stepeni. Dasku ili sto posuti bra{nom,
staviti testo i razvijati dok se ne odmrzne i ne razvije da odgovara veli~ine odgovaraju}eg okruglog pleha. Staviti pelh u rernu i pe}i prekriven folijom 10 minuta,
potom otkriti i pe}i jo{ 5 minuta. U testo se mo`e dodati 25 g pr`enog susama.
Kada se testo ispe~e pristupi se filovawu filom pripremqenim od povr}a. Po vrhu
se mo`e dodati isitwena tuwevina, sardina ili dinstane pe~urke.
Fil za picu od povr}a:
1 mala glavica crvenog luka
1 mala tikvica o~i{}ena i sitno iseckana
51
52
SALATA OD BORANIJE
POTREBNO JE: 500 g boranije, so, biber, uqe, beli luk, per{unovo li{}e,
sir}e.
TESTO: Uobi~ajeno
NADEV: 250 g {ampiwona, 250 g spana}a, 200 g {argarepe, 100 g paradajza, 2 glavice crnog luka, per{unov list, 1 ka{ika belog vina, 2 dl uqa, 50 g margarina, so, biber.
Prodinstati luk u uqu, dodati {ampiwone iseckane na rezance i o~i{}enu
izrendisanu {argarepu pa jo{ malo dinstati. Spana} malo prokuvati, ise}i i dodati.
Izrendisati paradajz, dodati belo vino, per{un, so, biber. Kada uvri da bude gusto,
dodati margarin, prome{ati i nadevati. Pitu zaliti pouqenom toplom vodom i
zape}i.
SATARA[
PILAV NA UQU
biber.
Skuvati pirina~ u dve {oqe vode, posoliti, dodati margarin i prome{ati.
Pe~urke o~istiti, oprati, izvaditi peteqke i skuvati u slanoj vodi. Ise}i
ih na rezance. Luk sitno ise}i i ispr`iti na uqu, dodati malo soli i bibera.
Sme{ati luk, pirina~ i pe~urke pa nadevati kore. Zavijati u rolnu i slagati u pleh. Kada je pita pe~ena, a pe~ena je kada porumeni, zaliti je pouqenom toplom
vodom i malo zape}i.
FILOVAN KEQ
Keq o~istiti, oprati, ise}i korenje, smestiti u {erpu, naliti hladnom
vodom, posoliti, poklopiti i staviti na {poret da vri dok se ne skuva. Ocedjenog
ise}i na kri{ke i poslagari jednu uz drugu na plitku ~iniju. U manju {erpu staviti
54
malo uqa, kad se zagreje, sipati 4-5 glavica sitno iseckanog crnog luka. Kad luk
po~ne da `uti dodati pola kilograma o~i{}enog i istog trenutka opranog pirin~a
(kad se rano opere raska~ka se). Pokopiti i ostaviti da se malo dinsta. Po malo
dolivati vru}om vodom dok ne omek{a. Po{to se iza poslednje nalivene vode toliko
udinstao da je bez ~orbe, pirina~ posoliti i puniti ise~ne kri{ke keqa da ga bude
izmedju svaka dva lista. Staviti u rernu da odstoji ne{to manje od 1/2
sata.
VARIVO OD KEQA
O~istiti i oprati dva kilograma keqa, ise}i glavice na ~etiri dela i obariti ih u ve}oj {erpi. Zatim ih ostaviti da se ocede. U {erpu zagrejati 1dl. uqa usuti
ka{iku bra{na i pr`iti da lepo porumeni i dodati glavicu iseckanog crnog luka da
se ispr`i. Gotovoj zapr{ci dodati 2-3 ~e{nja istucanog belog luka, malo aleve
paprike i ocedjen keq, ostaviti da se malo propr`i. Nliti ga vodom, posoliti,
pobiberiti i izma}i da polako vri. Pola sata pred ru~ak mogu se dodati 2-3
oqu{tena i krupnije ise~ena krompira.
PE^URKE SA RENOM
O~istiti 250 grama pe~urki, oprati ih i ostaviti da se osu{e. Potom ih
rase}i napola. Staviti u pleh, posoliti, pobiberiti i zape}i u zagrejanoj rerni 10
minuta. Izvaditi ih iz rerne, staviti u ~iniju, ohladiti, posuti istruganim renom i
sir}etom. Pome{ati i slu`iti.
PAPRIKA[ NA UQU
Uzeti kilogram crnog luka, ali sitnog, veli~ine oraha. O~istiti ga, oprati
i cele glavice spustiti na 1/4 litra uqa da se pr`e. Dodati i aleve paprike. Pr`iti
ga dok sasvim ne omek{a i dodati 250 grama suvih {qiva, zajedno sa ko{ticama,
6-7 kocki {e}era, ~a{u belog vina i isto toliko vode. Ostaviti na {poretu luk dok
se {qive dobro ne skuvaju. Ovaj paprika{ slu`i se topao ili hladan.
[AMPIWONI SA POVR]EM
Oqu{titi 2 {argarepe i glavicu luka, sitno iseckati i pr`iti na maslinovom uqu. Kada luk i {argarepa po~nu da rumene naliti 2 {oqe belog vina i dodati
so, biber, iseckan ~e{anj belog luka i zelen. Poklopiti i ostaviti da se dinsta na
tihoj vatri desetak minuta. Za to vreme brzo oprati 500 grama pe~urki da se ne bi
natopile vodom i odstraniti deo dr{ke. Oqu{titi 3 paradajza, posoliti, pobiberiti
i viqu{kom izgnje~iti. Paradajz i pe~urke staviti u {erpu i dodati pasiranu masu
povr}a dinstanog u vinu. Zatim dodati soli i bibera (po potrebi). Poklopiti i kuvati
jo{ 20 minuta. Desetak minuta pre kraja kuvanja staviti list lorbera. Slu`iti hladno.
\UVE^ OD PRAZILUKA
Tri veze praziluka o~istiti i ise}i na komade duge 6 centimetara. Obariti
ga u slanoj vodi, vrlo kratko da bi ostao ceo. Kuvan praziluk dobro ocediti i dinstati na vrelom uqu. Dodati malo aleve paprike. Potom ga naliti ~a{om i po vode
da provri. Oprati 2 {oqice za crnu kafu pirin~a i spustit ga u praziluk. Dodati
~a{u paradajza iz zimnice ili pola kilograma sve`eg i suvu crvenu papriku. Posoliti
prema ukusu. Kuvati ga na tihoj vatri i ~im pirina~ postane mekan, skinuti jelo da
se ohladi. Djuve~ iznostit na sto sa nacedjenim limunom, bez koga bi praziluk bio
otu`an. Na isti na~in priprema se i spana}.
O~istiti od spoqnog lista 3 veze praziluka, sase}i mu zeleno li{}e i obariti ga. Kad je mekan samleti ga ili sitno ise}i na dasci. U {erpu na {poretu staviti malo uqa i, kad se zagreje, staviti glavicu sitno se~enog crnog luka, propr`iti
ga, dodati per{una i pome{ati s prazilukom, pobiberiti i skinuti sa {poreta.
Popra{iti dlanove bra{nom i od praziluka praviti male loptice, uvaqati ih u
bra{no i pr`iti u tiganju na vrelom uqu da budu potpuno rumene. Zatim pripremiti pirina~. Ispr`iti 4-5 glavica crnog luka na uqu i u luk usuti 250 grama opranog pirin~a. Pome{ati pirina~ sa lukom, dodati sitno se~eno per{unovo li{}e, biber
i soli. Pirina~ pr`iti i pilav izru~iti u djuve~, loptice od praziluka poredjati
preko pirin~a i dobro zaliti uqem i vrelom vodom.
55
56
PASUQ NA UQU
Pripremiti: 500 grama zrelog pasuqa, 150 grama maslinovog uqa, 250 grama
crnog luka, nekoliko ~e{njeva belog luka, malo seckanog per{una, soli i sitnog bibera.
Pasuq uve~e potopiti i ostaviti da preno}i. Sutradan ga ocediti, dobro
obrisati da bude suv i spustiti u zagrejano uqe da se propr`i nekoliko trenutaka.
Dodati zatim luk-crni i beli, sitno iseckan per{un, so i biber. Naliti
vodom da se sve potopi. Staviti da se tiho kuva dva sata. Dodavati vode da se nadoknadi ono {to ispari.
Za 6 osoba pristaviti 1/2 kilograma opranog pasuqa u lonac, naliti hladnom vodom, poklopiti i ostaviti da vri dok se upola ne skuva. Tada naliti drugom,
~istom, vrelom vodom i staviti 5-6 glavica sitno iseckanog crnog luka, veliku
ka{iku uqa i malo posoliti. Izme{ati, poklopiti i ostaviti da se kuva dok ne po~ne
da se raspada. Za vreme kuvanja me{ati da ne bi zagoreo. Potom se u pasuq (ako je
suvi{e vode-odliti je, ako je suvi{e gust naliti ga vodom), sipati 2 ka{ike uqa i
me{ati dobro 15 minuta varqa~om. Ponovo sipati 2 ka{ike uqa, ponovo me{ati. Ovo
ponavqati dok se ne potro{i 1/4 litra uqa, za koje vreme pasuq pobeli, a toliko se
razlupa da izgleda kao ka{a. Sipati u ~iniju, politi jo{ malo uqem i, po{to se
dobro prohladi, nositi na sto.
PODVARAK
Glavicu kiselog kupusa od 2 kilograma sitno iseckati no`em ili satarom.
U {erpu staviti oko 100 grama uqa da se dobro zagreje. Sitno ise}i 2-3 glavice
crnog luka, pustiti da se ispr`i. U luk izru~iti kupus, dobro prome{ati i dinstati dok ne postane mek i blago rumen. Dobro je, ako se u toku dinstanja doliva malo
supe dok ne bude potpuno gotov. Zatim, u kupus usuti malo sleve paprike, bibera i
malu {oqicu opranog pirin~a. Pirina~ se stavqa u podvarak da upije vodu koju kupus
obi~no pusti, a koje ne bi smelo biti u njemu.
VEGETARIJANSKI PASUQ
U {erpu staviti 1 dl. uqa, kad se zagreje, dodati glavicu sitno ise~enog
crnog luka i 2 velike ka{ike sitnog {e}era. Kad {e}er po~ne da `uti, sipati na
njega presenm na rezance ise~en, kupus kojega dobro ocediti od rasola, poklopiti i
ostaviti da se dinsta dok ne bude mrke boje. Posoliti po ukusu i posuti sitnim belim
biberom, izmaknuti sa {poreta i, kad zatreba, sipati u ~iniju i nositi na sto.
57
58
PREBRANAC PASUQ
mawe 2 kilograma crnog luka, oprati ga u hladnoj vodi, zatim ise}i kao za paprika{. Naliti uqa u {erpu i staviti ga na {poret. Kad se zagreje, spustiti luk da se
potpuno ispr`i, dodati aleve paprike i skinuti sa {poreta. Pripremiti dubok sud
koji mo`e da udje u rernu i redjati ovim redom: red pasuqa, posoqenog i
pobiberenog,, zatim red ispr`enog crnog luka, ravnomerno razredjenog po pasuqu.
Preko luka sipati uqe. Tako ponavqati dok se sud ne ispuni i paziti da
pasuq bude posledwi pri vrhu. Opet zaliti uqem koje se, za ovo jelo, ne sme {tedeti. Tako pripremqen staviti da vri pola sata. Prebranac se mo`e slu`iti topao ili
hladan.
recept odnosi na 6 osoba, {to zna~i da treba pripremiti 2 plava patlixana, luk
vla{ac ili 2 mawe glavice crnog luka, ~a{u uqa (mo`e i maslinovo), ~vrst paradajz, seckani per{un, so, biber i ~e{aw belog luka.
Staviti cele patlixane u rernu na sredwu ja~inu i pe}i dok ne postanu
mekani, zatim oqu{titi ko`icu. Spustiti paradajz u vru}u vodu, jer se tako lak{e
skida ko`ica i iseckati ga. Samleti ga ili sitno iseckati. Izgwe~iti beli i crni
luk. Staviti u ~iniju za salatu, posoliti, pobiberiti i lagano sipati uqe kao za
majonez, neprestano me{aju}i. Staviti u fri`ider, a prilikom servirawa dodati
seckani per{un.
Oprati i staviti u lonac pola kolograma pasuqa tetovca. Prvu vodu, u kojoj
se pasuq kuvao, baciti i naliti drugom, toplom. Dodati 4 glavice se~enog luka i
kuvati ga u pasuqu dok se potpuno raskuva. Kad druga voda postane mle~no bela, a
zrno mekano, pasuq vaqa zapr`iti ovako: u {erpu staviti 1 dl. uqa. Kad se uqe
zagreje dodati ka{iku ili dve bra{na, zavisi od ukusa, (neko voli gu{}i, neko redji
pasuq). Kad zapr{ka postane rumena dodati malo aleve paprike, dobro prome{ati i
polako sipati u pasuq. Zapr`en pasuq lako zagoreva i zato ga treba dr`ati na kraju
{poreta. Soli se na kraju.
^etiri plava patlixana prese}i uzdu` (na dve polovine), ise}i im sredinu,
staviti u dubok sud, dobro ih posoliti i ostaviti sat vremena. Popariti ih vrelom
vodom i pustiti da i u vodi malo odstoje. Zatim ih staviti u djevdjir da se cede.
Spremiti fil na ovaj na~in: u {erpu staviti dosta uqa i kad se zagreje spustiti 45 sitno ise~enih glavica crnog luka. U upola upr`en luk staviti 2 sitno ise~ene babure, izvadjeno srce patlixana, malo bibera, se~enog celerovog li{}a, {oqu za crnu
kafu obarenog pirin~a, malo soli i per{una. Poredjati ih u uqem podmazan djuve~,
preliti dosta uqa, a dodati jo{ malo mlake vode. Djuve~ smestiti u rernu i dinstati ih a sve vreme paziti da u djuve~u bude dosta soka i uqa, da se ne bi osu{ili.
Mogu se slu`iti topli, ali su jo{ boqi hladni.
PATLIXAN NA @ARU
iti boraniju u djuve~u, dodati 2-3 ka{ike vode i uqa, djuve~ pe}i u rerni dok voda
iz wega ne ispari.
PUWENE KELERABE
Kelerabe se oqu{te, odse~e se li{}e i na tom mestu se izbu{e. Dinstanom
crnom luku se doda rendan sve`i krompir i prodinsta uz dodatak opranog pirin~a,
soli, per{una, bibera i paradajza. Puwene kelerabe se stave u {erpu, naliju vodom i
skuvaju. Zapr`e se belom zapr{kom i za~ine dodavawem: soli, se~ene mirodjije i
per{una i serviraju.
OBI^NA KELERABA
OBI^NA BORANIJA
Obariti pola kilograma boranije u slanoj vodi, ocediti je i preliti sosom
koji se pravi na slede}i na~in: propr`iti na uqu i ispr`iti ve}u glavicu sitno seckanog crnog luka, dodati dve seckane babure, zatim sitno seckan celer, per{un i
{argarepu i preliti ih vodom. Kad paprika i ostalo povr}e malo omek{a, dodati dva
seckana paradajza, pobiberiti, posoliti i prilikom kuvawa me{ati. Najzad, mo`ete
dodati i malo belog vina.
MLADI GRA[AK
BORANIJA
VARIVO OD SPANA]A
61
62
SADR@AJ:
28...SIR
28...LEKOVITE TRAVKE, ^AJEVI
28...SALATE
29...SLATKI[I
29...PALA^INKE
29...SLATKO OD DUWA
30...SVETI SAVA
30...SUPA OD KROMPIRA S POVR]EM
31...VAVEDEWE PRESVETE BOGORODICE
31...KOJE VO]E RASTE NA POSEDU
31...BAREWE JAJA ZA USKRS
32...BO@I]
32...USKRS - PRAZNIK NAD
PRAZNICIMA
33...PE^ENA PAPRIKA S PLAVIM
PARADAJZOM
33...GUSTA SUPA OD KROMPIRA I
33...[ARGAREPE
33...GULA[ OD BORANIJE
33...REZANCI SA GRIZOM
33...PAPRIKE PUWENE PASUQEM
34...LAZAREVA SUBOTA (VRBICA) ILI
CVETI
34...PAPRIKE S PRAZILUKOM
35...POSNA SRPSKA JELA
35...SLAVSKI KOLA^
35...POGA^A SA UQEM
36...POGA^A SA KISELOM VODOM
36...PRAZILUK SA MASLINAMA
36...POHOVANE PE^ENE PAPRIKE
36...SITNE BARENE TIKVICE
36...PIHTIJE OD POVR]A
37...PE^URKE PR@ENE U TIGAWU ILI
37...PE^ENE NA RO[TIQU
37...VEKNUCE SA TUWEVINOM
37...AJVAR OD IKRE [ARANA
37...VEKNICE SA AJVAROM
38...KELRABA NADEVENA PE^URKAMA
38...SUVA PUWENA PAPRIKA
38...@UTI PASUQ SA KISELIM KUPUSOM
38...PINXUR TAV^E
39...SUPE I ^ORBE
39...SUPA OD CELERA I KROMPIRA
39...RIBQA ^ORBA
39...^ORBA OD SITNE RIBE
39...^ORBA OD SOJE SA PE^URKAMA
40...BISTRA SOJINA SUPA
40...^ORBA OD PE^URAKA
40...SUPA OD KARFIOLA
40..SUPA OD SPANA]A SA ORASIMA
41...SUPA OD ZELENI SA PIRIN^EM
41...SUPA OD RASOLA
41...SUPA OD ZELENI
63
41...^ORBA OD POVR]A
42...POSNA JELA
42...PREBRANAC
42...POSNA SARMA
42...KARFIOL S PREZLOM
43...SUVA PAPRIKA PUWENA PIRIN^OM
43...ILI PASUQEM
43...TAV^E SA ORASIMA
43...PIRINA^ SA PE^URKAMA
43...CRVENI KUPUS - VARIVO
44...SARMICE OD VINOVOG LISTA ILI
ZEQA
44...VARIVO OD SOJE SA GRA[KOM
44...PATLIDXN NA KATALONSKI NA^IN
44...KAVIJAR od PLAVOG PATLIXANA
45...SOS OD TIKVICA
45...]UFTE OD PRAZILUKA NA PIRIN^U
45...KROMPIR SA BLITVOM I PARAjZOM
46...PUWENI PLAVI PATLIXAN
46...]UFTE OD PRAZILUKA NA PIRIN^U
46...|UVE^ SA RIBOM
46...KROMPIR SA CELEROM I PREZLOM
47...PIRE OD PASUQA I KROMPIRA
47...RIBA
47...OSLI] U MARINATU
47...[ARAN PE^EN U RERNI
47...RIBA PUWENA PE^URKAMA
48...PIJANI [ARAN
48...PASTRMKA SA POVR]EM
48...SOS SA BELIM VINOM
48...[ARAN NA BELOM LUKU
49...MARINIRANA RIBA
49...PASTRMKA U VINU
49...RIBQI PAPRIKA[
49...PR@ENE PASTRMKE
50...TUWEVINA SA PARADAJZOM
50...RIBE NA @ARU
50...RIBA U SOSU
50...S
SALATE
50...SRPSKA SALTA
51...SALATA OD SO^IVA
51...SALATA OD PRAZILUKA
51...PINXUR SALATA
51...SALATA OD CVEKLE
51...SALATA OD BORANIJE
52...SALATA OD PE^URAKA
52...SALATA OD RENA I ROTKVICA
52...KUPUS SALATA-TOPLA
52...TESTA
52...PICA SA POVR]EM
53...POGA^ICE SA TUWEVINOM I
SUSAMOM
53...PITA OD PIRIN^A I PE^URAKA
62...MLADI GRA[AK
62...TIKVICE SA BELIM LUKOM
62...VARIVO OD SPANA]A
64