You are on page 1of 3

Ohrid grad i jezero Ohridsko jezero, okrueno visokim planinama, na skoro 700 mnv stvara

iluziju da ste na moru. U najmanju ruku pomisliete da ste u nekom morskom zalivu. Jedno je od
najveih evropskih jezera, ali i najdubljih (289m). Deo redakcije Preko ramena je ve bivao na
Ohridu i o tome smo pisali kao makedonskoj oazi, evo jo nekih zapaanja (drugog dela
redakcije). Kada se pomene Ohrid, misli se ujedno i na grad Ohrid i na istoimeno jezero. Jezero
je podeljeno izmeu Albanije i Makedonije, dok se grad nalazi na severoistonoj obali i sedite je
Ohridske arhiepiskopije. Kau da na njemu ima 365 crkava za svaki dan u godini po jedna, ali
nismo ih sve posetili, niti planiramo, niti preporuujemo. Interesantno je ime Ohrid. Nastalo je
od rei hrid (rid) to znai brdo. Ohrid bi dalje znailo na brdu, a letimian pogled na okolinu
potvrdie istinitost ove etimologije. Meutim, pre dolaska Slovena, Ohrid je postojao, jata. U
treem veku p.n.e. pominje se pod nazivom Lihnidos, to znai Belo jezero. Posle Grka, Rimljani
ga prekrtavaju u Lychnidus. Hrianstvo je na njemu prvi propovedao Sv. Erazmo, poreklom iz
Antiohije, a prvi slovenski monah bio je Sv. Naum koji pominje u 10. veku da je podigao
manastir ishod Belago Jezera. Na njemu su uenici irila i Metodija propovedali hrianstvo, a
prvi slovenski episkop bio je Sv. Kliment. Ova fanstastina etvorka, sveci irilo, Metodije,
Naum i Kliment su zatitni znak Ohridskog jezera. Ohrid grad i Samuilova tvrava Samuilova
tvrava dominira na brdu Za Ohrid je vaan i car Samuilo koji je vladao u 10. veku. Njegova
tvrava se nalazi na najviem brdu u gradu i vidi se praktino sa svakog dela jezera. Antiki i
srednjevekovni istoriari pominju grad Ohrid kao bogatu varo, a ta god je bogato, mora se i
pljakati, tako je grad nekoliko puta ruen i spaljivan. O Ohridu ima dovoljno materijala za
knjigu, a dugaki tekstovi nisu popularni na internetu, tako emo nastaviti sa turim opisima.
aroliki krajevi Zanimljivo je da se do Ohrida dolazi kroz etniki albanske krajeve. I jezero je
nekako podeljeno ovom linijom, tako da Struga, drugi veliki grad na jezeru, etniko je ist
albanski. Vonja do Ohrida je tipino tranziciona slika i ide u prilog novootkrivenim nacionalnim
i verskim identitetima. Tako dok se vozite odlinom magistralom, dodue, do poetka planina
pred Ohridom, videete albanska sela sa pet kua i tri minatreta. Ovi prozori traju neko vreme, a
pred Ohridom se na brdu vidi golemi krst. U ako dolazite nou, krst je obasjan reflektorima.
Meutim, nemojte se plaiti ili imati rezerve. Bezbednost je na visokom nivou, a meuetnike
tenzije se ne daju videti (ako uopte postoje). Brodi Predivna boja jezera i karakteristini amac
Grad Ohrid Stari grad Ohrid podsea na primorski grad. Uske ulice, kaldrma i pogled na veliku
vodu. Negde se jo mogu nai obrisi tipine balkanske arhitekture s otomanskim uticajem. Pri
dnu grada su restorani, korzo, prodavnice, ali kako se penjete ka Samuilovoj tvravi, sve ih je
manje, sa izuzetkom neposredne okoline tvrave. Amfiteatar u Ohridu Antiki amfiteatar ispod
Samuilove tvrave Samuilova tvravaSamuilova tvrava, iako milenijum stara, izgleda kao jue
sazidana. U njoj nema nikakvih sadraja, osim zidina po kojima se moe etati. Na subjektivni
utisak je da restauratori nisu odradili valjan posao, ali svakako je ne treba propustiti videti je.
Cena karte je simbolina, a otvorena do 18. U blizini je i antiki amfiteatar, kao i poznata crkva
Kaneo, zapravo crkva Sv. Jovana Bogoslova. Kad je vidite, prepoznaete je sa razglednica, kao
zatitni znak Ohrida. Ispod crkve je istoimena plaa sa kafanom na plai (popularno: beach bar).
etalite vodi dalje pored jezera ka Biljaninim izvorima (gde dotina platno belee). Usput ete
proi kroz deo starog grada i trga sa spomenicima pomenute fantastine etvorke. Kod Biljaninih
izvora se nalazi i stadion na kome se svake godine krajem jula odrava i Pivo fest (Makedonci
imaju svoj jezik, kod njih se beer kae pivo, prim. aut.), a na njemu ete neretko uti i izvoae
iz Srbije i bivih republika blaenopoive SFRJ. Pivo je jeftino, to festivalu daje veseliji
karakter. Kada mostiem preete preko Biljaninih izvora (zapravo reice) oekuje vas nekoliko
sasvim urbanih plaa. Sve navedeno detaljnije ispitajte sami. Ohrid Kaneo Crkva Sv. Jovana

Blagoslova - Kaneo Smetaj, hrana, pie Ako mislite da je Beograd neko prokleo kroz vekove i
da kletva vai i dalje, jer se u njemu alkohol ne moe kupiti kad mu vreme jeste u veernjim
asovima, znajte da se sa kletvama ne treba igrati. I na Ohridu je tako. Dodue, Ohrid je
turistiko i malo mesto pa kafedije za tri meseca sezone ta uzmu uzmu, te ova prastara kletva
ima smisla (mada smatramo da se neki beli mag pod hitno treba pozabaviti skidanjem ove
vradbine). Nakon poetka kletve, u 21, poteni ljubitelj malo ljue vode mora sesti u kafanu i
konzumirati je. Ali, na Ohridu to nije problem, jer su kafane jeftine ak i za srpski napaeni dep.
etalite na Ohridu etalite pored jezera u gradu Lokalno (Skopsko) pivo je odlino kao i vina
(ne meajte ih sa pivom ako imate preko 18 godina), a naa preporuka je da probate oltu,
domau lozu. Cene u kafanama, iako vie nego pre koju godinu, nisu visoke pa moete slobodno
nabaciti koju kilu. Trbunjaci nisu vie u modi. Smetaj je, takoe, pristupaan. U samom gradu
Ohridu cene variraju zavisno od lokacije, parkinga i afiniteta gosta, ali u picu sezone smetaj se
moe nai 5-12 evra. Ako ga ne naete, nai e on vas, jer agenti su iza svakog oka i bave se
marketingom tj. spemuju. Noni ivot na Ohridu nismo iskusili u punoj meri, ali do naih uiju
su dopirale razne melodije, od novokomponovanih preko starogradskih. Ima i kafia sa ivom
svirkom sluljivije muzike, kao i nastupa raznih DJ-eva. Na nekim plakatima se smee i opte
poznati narodnjaci. Poto godinama svraamo na Ohrid i u Ohrid na putu za Grku, malo
vremena imamo da posetimo sve ta nas zanima. Meutim, koliko god malo vremena imali,
obavezno posetite manastir Sv. Nauma tik ispod ua Crnog Drima. Trg u Ohridu Trg i stari grad
u pozadini Manastir Sv. Naum Manastir je dobio ime po svom osnivau, Sv. Naumu koji je u
njemu i sahranjen samo pet godina poto ga je sagradio, 910 godine, i nalazi se etrdesetak
kilometara od grada Ohrida. Svetac je bio uenik apostola irila i Metodija i pria se da je
govorio mnoge jezike. Bugarski car Boris Mihailo je Naumu i Klimentu dao da se nastane na
obali Ohridskog jezera. Prevodio je crkvene spise s grkog na slovenski jezik. Kau da je bio
udotvorac. Ohrid manastir Sv. Naum Manastir Sv. Naum na jezeru Njegove moti su i dan
danas u manastiru, a pripisuju im se udotvorna dejstva. Ponajvie isceljenje tekih bolesti,
pogotovu ludila tako da preporuujemo da to vie srpske populacije poseti ovaj manastir. Kako
to ve u manastirima biva, sve je prekriveno nekom mistinou pa ako stavite uvo na grob Sv.
Nauma, navodno ete uti kako mu kuca srce. Na stranu to to hrianstvo propoveda da kad se
umre ide se na nebo, a dua luta etrdeset dana, Sv. Naum izgleda da se za neke jo nije
upokojio, ili je sahranjen iv. Neki od nas srce uli nisu (a bili su dva puta), dok su drugi uvereni
da srce uju. Kao i kod svakog marketinga, na krajnjem potroau je da veruje u uda ili
preneseno: da spram reklame pomisli da npr. njegov praak za ve skida sve fleke. Manastir Sv.
Naum i paun Paun koji se (ne)epuri Nevezano za uda, sam manastir je lep i u njemu ete videti
paunove kako slobodno eu. Neki ak i polete do krova manastira i sam prizor, s jezerom u
pozadini, poziva putnika da se opet vrati. Vernicima verovatno poruuje neto vie. Dvorite
manastira Sv. Naum Ispred manastira je lep vrt, pun zelenila, mostia i esmi Blizu manastira je i
albanska granica, te ponesite pasoe. Praktino moete i otii peke. Crni Drim Crni Drim ulazi u
Ohridsko jezero Crkva na Crnom DrimuOno to manastiru Sv. Nauma daje specifian mek je,
pored arhitektonske lepote, i priroda oko njega. Visoka brda i reka Crni Drim. Karakteristino
za Crni Drim je to izvire, ulazi u Ohridsko jezero i iz njega istie kod Struge. Drugim reima
prolazi kroz jezero. Reka je puna endemskih vrsta biljnog i ivotinjskog sveta, ista je i ima 98%
prozirnosti. Veoma je hladna, to je neka vrsta nebitne informacije jer je kupanje u njoj (ili njemu
Drimu) najstroije zabranjeno. Zatien je (Drim) svim pravnim arsenalima, to domaim to
meunarodnim. Po Crnom Drimu se moe provozati amcem uz simblinu svotu, a ljubazni
skeledija, skiper ili amdija e vam opirnije priati o detaljima. Vodu iz reke slobodno moete

piti, a guranje noge u vodu s amca ostalo je bez sankcija. Bistina vode na Crnom Drimu Crni
Drim detalj Ue Crnog Drima u jezero Ohrid, Crkva na reci sa tri izvora, Bistrina vode i detalj.
Dalje... U povratku sa Sv. Nauma moe se videti svata. Od nacionalnog parka, do muzeja na
vodi i solidnog broja lepih plaa. Meutim, to ostavljamo za neku drugu godinu, a i vama da
istraite, ako vas zanima bilo ta osim pukog provoda (ako ne nikom nita). Grad i jezero
Ohrid Pogled na grad Ohrid sa brda Prve godine smo doli na Ohrid i nastavili za ostrvo Krf.
Druge godine smo nastavili na ostrvo Zakintos, a tree na Lefkadu. Ako i vi nastavljate dalje,
eka vas vonja od dva sata preko Bitolja do graninog prelaza Niki (grko ime), a dalje preko
Kozania, na auto put Egnatia Odos, pa kud koji. U ovoj varijanti ne shvatajte Ohrid kao puko
prenoite, ve odvojite nekoliko dana da ga to bolje upoznate. UNESCO ne zatiuje gradove
tek tako, a za Ohrid su imali debeli razlog.

You might also like