Professional Documents
Culture Documents
Pravopis Bosanskog Jezika PDF
Pravopis Bosanskog Jezika PDF
Senahid Halilovi
Senahid Halilovi
PRAVOPIS
BOSANSKOGA
JEZIKA
ZA OSNOVNE I SREDNJE KOLE
Zenica, 2004.
SADRAJ
l.
UVOD
PRAVOPISNA PRAVILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ll.
l. APOSTROF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. C RTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. CRTICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4 . DV OTA KA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. GEMINACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. GLAS H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. GLAS J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8. GLASOVI I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. GLASOVI Dt I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 0. GUBLJENJE SUGLASNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
ll. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE
1 2 . JEDNA ENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI . . . . .
1 3 . KOSA CRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 4. NAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 5 . PISANJE RIJE I STRANOGA PORIJEKLA . . . . . . .
1 6. PISMO
....................................
1 7. POLUNAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 8. PRAVILA O ALTERNACIJI IJE/JE/E/I . . . . . . . . . . . . .
1 9. PRAVOPISNI ZNACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20. PROMJENA L U O . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 1 . RASTAVLJANJE RIJE I NA KRAJU RETKA . . . . . .
22. SASTAVLJENO l RASTAVLJENO PISANJE RIJE I .
23. SKRA ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
24. TAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25. TAKA-ZAREZ
.
..
..
26. TRI TAKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
27. UPITNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
28. UZVINIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29. VELIKO l MALO SLOVO . . .
..
30. ZAGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 1 . ZAREZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
32. ZNACI PORIJEKLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33. ZNACI ZA BILJEKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
34. ZNACI ZA DUINU . . .
..... ...... .
35. ZNACI ZA NAGLASKE . . . . .
.. ... ....
36. ZVJEZDICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
III. RJENIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
IV. RJEENJA ZADATAKA I VJEB I . . .
..
.
.
7
9
Il
Il
16
I8
21
22
24
27
33
36
38
39
41
43
46
55
57
57
66
67
68
70
91
98
1 02
1 03
1 04
l 06
1 08
1 28
13 1
1 47
1 48
1 49
1 50
1 50
1 53
211
I. UVOD
U Bosni i Hercegovini odavno se osjea potreba za kolskim pravopisnim
prirunikom. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljea toj je potrebi
udovoljavao Markovi-Ajanovi-Dikliev
pravopisni
prirunik
prirunikom.
Ova je knjiga svojim obimom i sadrinom ponajprije namijenjena
kolama, ona predstavlja prirunik za uenike i nastavnike osnovnih i
srednjih Jkola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i ire kulturne javnosti.
apostrofa
do
zvjezdice)
sadraja
lahko
pronalaziti ono to je potrebno; svaka zaokruena cjelina sadri tri dijela prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i primjerima, potom uokviren saetak
teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnije pojedinosti. Na margini i
sami moete dopisivati primjedbe i pitanja. Tekst prate zadaci i vjebe, a na
7
tj,J.
Autor
Uz drugo izdanje
Ovaj pravopisni prironik dobro je prihvaen od irokog kruga
korisnika, najprije od uenika osnovnih i srednjih kola u BiH. lzdava je za
kratko vrijeme iscrpio zalihe prvog izdanja; stoga se odluio i za drogo,
nepromijenjeno izdanje, kako bi do knjige mogli doi svi kojima je potrebna.
Sarajevo, 14.januara 2004.
Autor
l. APOSTROF
apostrofom se oznaava
izostavljanje slova ili brojki
2. CRTA
ll
8. Crtom se, kao i zarezom i dvotakom, odjelj uje dio reenice koji
sadri naknadno objanjenje, a formalna veza sa prethodnim dijelom nije
pokazana izriito:
crtom se:
a) odjeljuje naknadno ob
janjenje;
b) obiljeava pauza izme
u dvaju dijelova teksta
prethodi i ono
ga koji slijedi. Njome se naroito naglaava odnos izmedu dvaju dijelova
teksta:
Sjeam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i ka
menja, kroz djeije razigrane prostore, zaboravljajui otii pet pu
ta na dan u damiju i - poslije su oeve batine bile svretak rados
ti. (Z. Dizdarevi, Majka)
1 0. Crta oznaava pauzu izmedu dijela teksta u kome se neto
nabraja i dijela u kojemu slijedi saeto objanjenje:
12
crta se pie:
a) ispred jedinica u nabra
janju;
b) ispred predikata uda
ljenog od subjekta;
e) kad se neto naroito
istie, suprotstavlja;
d) pri nizanju odsjeaka
teksta jednih ispod
drugih
( l ) Mladost - ludost. - (2) Manje znao - manje i patio. (3) Beg ja,
beg ti - ko e vodu nositi. - (4) lli Risto kova, ili kova Risto -jed
no te isto. (M. K. Ljubuak, Narodno blago)
1 4. Crtom se odvaja i istie dio iskaza koji sadri neto suprotno ili
neoekivano:
( l ) Sa svakim zamahom zalepra rukav od koulje, bijel - na crnoj
ruci Halimainoj, odu gore s lopatom i njegove oi, a goreje nebo
veernje, sivo, ponegdje nategao debeo oblak. ( . Sijari, Bihorci)
- (2) Mlad sa ovoga svijeta odoh - a jedan bijah u majke .. (M.
Dizdar, Stari bosanski tekstovi)
.
13
crta se stavlja:
a) pri isticanju reenica
unutar odlomka;
b) izmeu reenica kao
primjera;
d) u dijalozima (umjesto
navodnika):
e) izmeu upravnoga go
vora i pievih rijei
- vokala o, u,
- sonanata v, m,
- pravih konsonanata p, k, b, g, J, h.
14
- Neu.
- Moe li da navede svjedoka za njega ili protiv njega? Da ukae
na druge krivce? lli sauesnike?
- Ne mogu.
- ta onda hoe?
(M. Selimovi, Dervi i smrt)
20. Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nadu i pieve rijei,
upotrebljava se crta (ili zarez). Pieve rijei koje slijede za upravnim gov
orom odvajaju se crtom ili zarezom (ukoliko je upravni govor medu navod
nicima), odnosno iskljuivo crtom (ukoliko su navodnici zamijenjeni
crtom). Ispred crte (koja odjeljuje pieve rijei od upravnoga govora)
mogu se staviti upitnik ili uzvinik, ali ne i taka, jer se prva pieva rije
pie malim slovom (osim ako se sama po sebi ne pie velikim poetnim
slovom):
crta se pie:
22. Kao pravopisni znak u irem smislu crta se upotrebljava za
oznaavanje odnosa u znaenj u od - do. To se moe odnositi na vremen
a) izmeu brojki
(bez razmaka);
b) izmeu tijesno pove
zanih rijei
(sa bjeiinom i sa lijeve i
sa desne strane)
15
23. Ako se ispred prvoga broja napie prijedlog od, onda izmedu
brojeva ne treba stavljati crtu, nego treba napisati prij edlog do: od 8 do 18
(a ne: od 8-18); Zija Dizdarevi ivio je od 1916. do 1942. godine (a ne:
od 1916-1942. godine).
Otvoreno od
8 do 18
25. Crta se stavlja izmedu dvaju ili vie imena koja oznaavaju poj
move privremeno ili trajno povezane u odnos (bilo to suprotstavljanje, bio
kakav savez i sl.):
3. C RTICA
27. Crtica kao pravopisni znak stavlja se izmedu sastavnih dijelova
rij ei. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg
se pie crtica (tj . novi red poinje crticom).
16
crtica se pie:
a) pri rastavljanju rijei na
kraju reda;
b) izmeu sastavnih di
jelova polusloenica;
Nasiha Kapidi-Hadi
bajram-namaz
gore-dolje
17
39. Crtica se stavlja izmeu brojki koje znae tekui raun i sl.:
. 1 0195-840-077-5023.
Uobiajeno je da se crticom odjeljuju i posljednje tri znamenke u
telefonskome broju: 4 1 -837, 210-578.
Crtica se stavlja izmeu sastavnih dijelova polusloenice (sahat-kula; TV-program); izmeu
sastavnih dijelova pojedinih dvolanih izraza (hou-neu, gore-dolje); izmeu dvaju prezi
mena enskih osoba (Nasiha Kapidi-Hadi); izmeu slova i brojki ili nastavaka (A-vitamin,
20-godinjica, 90-ih godina, iz MUP-a, MUP-ov).
Kad se dio rijei prenosi u sljedei redak, na kraju retka uz posljednje slovo stavlja se crtica.
4. DVOTA KA
40. Kao pravopisni znak u uem smislu dvotaka ukazuje da tekst
koj i slijedi sadri objanjenje ili zakljuak teksta koji joj prethodi, a pie se
i ispred jedinica u nabrajanju, kao i ispred teksta koji se navodi. Kao
pravopisni znak u irem smislu dvotaka se pie izmedu brojeva kojima se
iskazuje odnos.
a) Dvotaka i objanjenje teksta
dvotaka se stavlja:
a) ispred teksta u ulozi
objanjenja;
b) ispred zakljuka;
e) ispred samostalnih
dijelova uklopljenih u
reenicu;
18
(l) Ne kae se uzalud: teniti se mladu rano je, a staru kasno je. (2) Pogodite: U gorici na jednoj noici. - (3) Mati moja: l Stabljika
krhka u saksiji. (S. Kulenovi, Na pravi put sam ti, majko, izio)
(4) Vjetar: strujanje zraka u atmosferi.
44. Dvotaka moe doi ispred objanjenja koje zapravo slui razvijanju teksta:
( l ) Sjeam se: polazio sam "na kole ". (Z. D izdarevi, Majka) - (2)
Prekorijevam sebe: miran sam i hladan za sve to su mi uinili, to
utim, a nisam kriv! (B. Redepagi, Pobunjenik)
b) Dvotaka i nabrajanj e
19
48. Dvotaka se ne mora stavljati ispred jedinica u nabrajanju ukoliko se te jedinice nonnalno uklapaju u reenicu:
tu, ili (ako je taka iza broja koj i oznaava sat) izmedu jedinica niega
reda, tj. izmedu brojeva koj i oznaavaju minutu i onih koj i oznaavaju
sekundu; ovo je osobito esto u oznaavanju vremena u sportu:
Za tu stazu trebalo mu je vrijeme od 31. 29:14 (tj . 3 1 minutu, 29
;, . .>.
-;:.:-::.
-:::
ZADAC I I VJ E BE
1. Da li je pravilno napisano:
Pozajmio sam svoj englesko - bosanski rjenik dr.-ici Azri Dilberovi Sui.
5. GEMINACIJA
54. Za bosanski jezik openito vrijedi da se u suglasnikoj skupini
ne mogu ostvariti dva ista suglasnika (v. t. l l 0.). Od ovoga pravila posto
je izuzeci. Tako se piu udvojeni suglasnicijj u superlativu pridjeva u ko
jih komparativ poinje suglasnikom} i u nekim pojedinanim rij eima, te
drugi udvojeni suglasnici u sloenicama (radi lakega razumijevanja), u
orijentalizmima i nekim pojedinanim rijeima. Udvojeni suglasnici esto
se izgovaraju kao jedan produeni suglasnik (npr. j:) ili kao dva (tzv. ge
minacija).
a)-dd-: poddioba, poddija/ekt, preddiplomski, naddravni;
b)-jj-: najjai, najjasniji, najjednostavmji, najjuniji;
c)-nn-: vannastavni;
d)-pp-: kreppapir;
e)-rr-: hiperradikalan, superrevizija;
21
j) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik Boiji; ali: Muhamed, bonjako ime), tejemmum (uz: tejemum), ummet l umma;
k)-nn-: sunnet; Dennet (=Raj), dennet (pren.; raj), dennetski;
l) rr : muderris (uz: muderis);
-
-vv-:
tesavvuf(uz: tesavuj).
6. G LASH
etimoloko i naknadno
razvijeno h:
adaha, duhati, halka,
historija, hrskavica,
kahva, mehlem, proha,
promaha, truhnuti,
vehnuti, vlhoriti se
22
va, tarhana, tih, truhle, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti,
vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtjev, zauhar, Zulejha, ohar.
56. Glas h pie se i u pojedinim rijeima i njihovim izvedenicama
iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaenim u
bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno h: hasta/, hora, haran, sahat
sekundarno h:
hasta!, haran, hra,
hrvanje, lahak, mehak
-kula, sevdah.
57. U bosanskome jeziku (kako u bonjakim narodnim govorima
tako i u bonjakoj knjievnosti) uobiajeni su oblici: hra, hrati, hrav,
hrva, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, olahkotni,
ophrvati, mehak, mehkoa, zahralost.
U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od
njih nepravilno je pisati bez glasa h.
58. Glas h pie se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar,
uhvaen.
grupa hv:
hvala, hvatali
mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osigu
ranih, ruiastih, smirenih, uenih; prvih, etvrtih, etrdesetih;
b) u l. l. jd. aorista: dooh, eglenisah, htjeh l htjedoh, rekoh;
e) u l . l. jd. imperfekta: govorah, hoah l hotijah l htijah, miljah,
poah. vodah;
d) u l. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio
dodoh-)t(
miljah-
od mladih-
govorio bih
dvojaki oblici:
mahramica i maramica,
sahat i sat
at)opta
hi9Pt(
razliita imena:
Meliha i Melika,
Zija i Zijah
23
"
. Glas h pie se u osnovnim i izvedeim njeiiml bilo.da inu je tu.poi)ostariku mjesto bilo da
je naknadno razvijen (hajde)erbai;aldaha; grah; hrati, truhnuti, lahak, sevdah; uhvaen).
Takoer se h pie u genitivu mnoine zamjenica, pridjeva i brojeva (ovih, dobrih, etvrtih); u
1. 1icu jedni.ne aorista (dooh), u 1. 1icu jednine imperfea (govorah) i u 1.1icu jednine kondicionala (govorio bih).
-
Pojedine se rijei piu i sa h i bez njeg (h/abavo i labavo, mahramica i maramica, sahat i sat).
Imena se piu onako kako bi ih pisali njihovi nosioci; razlina su, dakle, imenaMe/iha l Me/ki a
ili prezimena Hromi i Romi.
'
"
'""
7. GLASJ
63. Izgovor glasa j ovisi o njegovu poloaju u rijei kao i o tome
koji su mu glasovi susjedni. Naj izrazi tijeg je izgovora poetni glas j koje
mu slijedi samoglasnik u (juer, jutro), dok je sredinje i krajnje j manje ili
vie oslabljeno, odnosno jedva ujno - ovisno o tome u kakvome se doti
caju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanoga
izgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba.
64. Glas j pie se na poetku rijei ispred samoglasnika (jasan, jedi
ti, jod, juer; rijetko: j + i -jidi); tako i u sloenicama nastalim od ovak
vih rijei s prefiksom koji zavrava na samoglasnik: dojueranji, po/uja
san, najediti, nejodiran.
65. Glas j pie se:
a) izmedu samoglasnika i i a: Alija, Azija, avlija, brijati,fljat, pija
ca, studija (nauna rasprava); umee se medusamoglasniko j na granici
morfema: hobija (: hobi + a), irija; medusamoglasniko j umee se i u
genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio);
b) izmedu samoglasnika i i e: Alije, iz Azije, Bakije, drukije, dvije,
orijentacija, mrijeti, studije (studija); umee sc meusamoglasniko j na
granici morfema: hobije (: hobi+ e), irije;
24
Verdijev-
popij - p
izdajica - izitaica<
orhideja - o
dijagonala
25
jetniki, priubti.
nepravilni oblici sa j
izmeu dvaju samoglasni
ka:
biatlon -
kai -)ljit
paranoik-
26
Hevai, Ismail, kail, Kaimija, Kaimi, kai, kokain, Nail, naime, zaista;
naokolo, kakao; jauk, pauina; defilea (: defile), idealan, kupea, rezimea,
Sead; neelastian, deka/tee (ak. mn.; nom. jd.: dekolte); Husein, neimar,
o/ein, onomatopeian, reisul-ulema, Seid, Seida, seiz, teist; aneo,
preokupiran; eunuh, dekolteu; memoarski, oboa; depoe (ak. mn.; nom. jd.:
depo), poezija, zapadnoevropski; alkaloid, doista, heroina, nivoi (: nivo),
paranoian, paranoik, poizdalje; plavooka, poodavno; prouiti, depou;
intelektualac, tabua (: tabu); injluencija, silueta, Suec; altruist, beduin,
obuim/jem, intervjui; suoenje, uope; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.:
kakadu), meduulini.
75. Osobna imena piu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) n ji
hovi nosioci: Aia i Aja ( : Aia), Nai/a i Naj/a, Raifa i Rajfa. Saima i Saj
ma, Smailovi i Smajlovi (ali samo: Smaif).
Samo je: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidajeta, Mejaz, Tajib, Tajiba.
8. GLASOVI I
76. U pojedinim bonjakim narodnim govorima potrvena je razli
ka izmedu afrikata i . U standardnome bosanskom jeziku, medutim, tre
ar (: arati; dra)
ilrkati (pomalo arati)
elo (dio glave)
emer (jed, otrov, gorina)
orda (krdo, opor)
up (uperak)
gluhii (biljka)
jahaica (ona koja jae)
koenje (gl. im.: koiti)
kroenje (gl. im.: kroiti)
kUica (dem.: kuka)
m/aenje (gl. im.: mlaiti)
muenje (gl. im.: muiti)
posjeen (gl. prid. trp.: posjei)
spavaica (ena koja spava)
vraati (gatati)
vrati (biljka)
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijeiti)
ar (dobit)
iirkati (pomalo trgovati)
elo (elav ovjek)
emer (pojas za novac)
orda (sablja)
up (zemljana posuda)
gluha (gluh ovjek)
jahaica (npr. mazga)
koenje (gl. im.: kotiti)
kroenje (gl. im.: krotiti)
kuica (dem.: kua)
m/aenje (gl. im.: mlatiti)
muenje (gl. im.: mutiti)
posjeen (gl. prid. trp.: posjetiti)
spawiica (koulja za spavanje)
vraati (nesvr.: vratiti)
vrati (dem.: vrat)
zaprijeen (gl. prid. trp.: zaprijetiti)
jedno je:
tar, elo, jahaica,
a drugo je:
ar, elo, jahaica
naporedno je:
kraina i kraina,
pliina i pliina,
koat i koat,
maurina i maurina,
erpi i erpi,
jedno i jedno
27
a) Glas
79. Pri izgovoru glasa najdjelatniji je vrh jezika, koji je uzdignut
i usko prislonjen uz prednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupene
i zaobljene. (Istovjetne je tvorbe i sloeni suglasnik d - razlikuju se uto
liko to je bezvuna, a d zvuna afrikata.)
ekati, elebija, elo, etka, ealj, etiri, ibuk, udan; bava, baa,
dapae, Draevo, Foa, hlae, jeam, juer, maka, palaa, pela, peur
ka, poetak, raunica, ruak, taka, tepe, veer; biL\ klju, lu, Malko,
Oru, sendvi, teferi, u itd.
8 1 . Glas stoji u oblicima prema osnovnim e i k. Tako je:
zeevi, zeeve;
e) u komparativu izvedenomc nastavkom -ji od pridjeva kojima
osnova zavrava na k: jai (< jak + ji), gori, m/ai;
d) u prezentu glagola kojima infinitivna osnova zavrava na k te
glagola kojima prezentska osnova zavrava na e i k: peem (< pek[ti] +
jem), miem (< mic[ati]+ jem), skaem (< skak[ati] + jem); pee, pee,
peenje, sjeenje.
82. U izvedenim rijeima (i njihovim oblicima) glas dolazi prema
osnovnim glasovima e i k. Tako je, npr., u rijeima izvedenim sutiksima
28
-ak (traak : trak), -an (sran : srce; lian : lice; junaan : junak), -anik
(zup<.:anik : zubac), -arija (triarija : trica), -etina (ruetina : ruka), -evi
(strievi : stric), -ica (vuica : vuk; djevojica : djevojka), -i (koni : ko
nac; vuiL: : vuk), -ina (momina : momak; lonina : lonac), -iti (m/aiti :
mlak; zraiti : zrak), -janin (Banjaluanin : Banja Luka; Dubianin : Du
u izvedenim rijeima.
prema osnovnim e ili k:
srce - sran,
djevojka - djevojica,
ruka - ruka
u nastavcima za grae
nje rijei:
skaka, rudaa,
granica, sini, brani,
plamiak, hemiar, bre
zovaa, dugaak, dubro
vaki, sebian, turistiki
29
-o vaa:
-ovnjaa:
b) pridjevskim:
-aak:
-aan:
-aki:
-iv:
-ian:
-iast:
-ia v:
-iki:
'
.
Suglasnik t izgovra se , pie u osrivalna ri]T (maka), Pot u licima rijei, prema
osnovnim e (mjesec - mjesece) i k ljak :: ja1), i najzad u nastavima za graenje novih rijei
(krajaC, difgaak, plaviast! glavake).
b) Glas
86. Pri izgovoru glasa vrh jezika opire se o donje sjekutie, a pre
gradu i uski prolaz zranoj struji pravi hrbat, tj . srednji dio jezika, koji se
iroko prislanja uz prednji i srednji dio tvrdoga nepca, a usne nisu
zaobljene, nego se razvlae i ohlabavljuju. (Na istome mjestu na kojem
nastaje bezvuna afrikata tvori se i zvuna afrikata .)
u osnovi rijei:
ehotina, kua, no
30
87. Glas javlja se u osnovama rijei u koj ima njegov nastanak nije
vidljiv: askati, ehotina, elav, elija, ud, uk; gae, ki, kua, lea,
maeha, nave, plea, vrea; mo, no, ve, vru i dr.
t:
t: meem (< met[ ati] + jem), kreem, hrope, grakemo. Tako i: premeem,
premeemo i sl.;
d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti ija prezentska osnova zavrava
na t: poah (< post[iti) + jah), pamah, plamah, aah;
e) u glagolskom prilogu sadanjem s nastavcima -ei (dolazei,
nosei, sjedei), -jui (pitajui, vapijui), -ui (idui, tekui). Tako i: pri
dolazei, propitkujui i sl.;
f) u glagolskom pridjcvu trpnom pojedinih glagola u kojih
prezentska osnova zavrava na t: aen (ast[iti] + jen), poaen,
oaloen, ugoen, upamen (ali: dopustiti - doputen, namjestiti namjeten i sl.; naporedo je: iskorien l iskoriten, ovlaen l ovlaten);
Egip[a]t + janin), Krianin (< Krit + janin); Osaanin (< Osat + janin);
-je: bi (< bit + je), krvoprolie, nadahnue, lie, plae, prue, svanue;
-ji: pilei (< pil + e/et + j i), telei.
90. Glas nalazi se u nekoliko (vie ili manje produktivnih) imen
skih sufiksa:
-a:
-aa:
-ba:
-i:
-da:
-evi:
-ii:
u nastavcima za grae
nje rijei:
Biha, zadaa, zelemba,
kameni, srnda, kralje
vi, cvjeti, Begi,
pisai, srnei
31
-i:
-oa:
-ovi:
te u pridjevskim:
-ai:
-ei:
u infinitivu:
sjei, presjei
nih glasova, npr.: eca (< e + ea), rikast (< ri + kast), roko (< rod[o]
+ ko; hip.: roak), omeka (: omeak), smekast (: sme).
(Razumljivo je da glas zadravaju i sve daljnje izvedenice od spo
menutih i slinih rijei: elavko. kuepazitelj. noanji, noiti, vreetina,
vruina, gluhaev, bihaki, mokrani, Begiev. rokov te njihovi oblici: ov
laivanje, od polubrae, balkoniem, kraljeviem, crviem, domaici, sr
neim, rikasta.)
u rijeima
opi, opina, uope
32
Cimeta i Kimeta i dr. piu se onako kako su usvojena, tj. kako ih izgovara
ju njihovi nosioci.
9. GLASOVI D I
98. U pojedinim bonjakim narodnim govorima potrvena je razli
ka izmeu afrikata d i . U standardnome bosanskom jeziku, meutim,
treba razlikovati glasove d i d (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje). (O
rastavljanju rijei s afrikatom d, npr. ho-da, San-dak, i onih sa skupom
d + , npr. nad-ivjeti, Pod-eplje, up. Rastavljanje rijei na kraju retka. )
99. Glasovi d i d dva su razliita fonema, to znai da mogu biti
suprotstavljeni jedan drugome pri razlikovanju rijei i njihovih znaenja
(tj. mogu biti u fonolokoj opreci):
dak (vrea)
dem (marmelada)
hoda (imam)
jedno je:
ak (uenik)
em (vala)
hoda (: hod, hodanje)
dak, hoda,
a drugo je:
ak, hoa
naporedni oblici:
Madar i Maar
'
a) Glas d (j)
1 0 1 . Zvuna afrikata d (j) tvori se na istovjetan nain i na istome
mjestu na kojem i bezvuna afrikata (v. t. 79).
1 02. Glas d javlja se u osnovama rijei (uglavnom u orijentalizmi
ma) u kojima njegov nastanak nije vidljiv: ado (hip.: amida; gen. jd.
adelada, prisv. prid. adinladov), damija, Deda, Demal, Demo (hip.:
Demal), Denana, Dennet, dentlmen, dep, dezva, Dibril, din, dip,
dokej, dungla; budet, daida, Dedal, Hadera, hadija, hidab, Hidaz,
Hidra, lndil, hoda, maharada, mesdid, Nada (hip.: Nadija), Nedd
(zem.), patlidan, pidama, Sandak; had, ilad.
d u osnovi rijei:
damija, pidama, had
d od ispred b:
naru +ba > narudba
33
narudbenica (< naru + benica), predodba (< predo + ba), udbenik (<
u + benik) i dr.
d u nastavcima:
buregdija, evabdinica,
miradijka
. .
b) G las d (3)
1 05. Zvuna afrikata (3) tvori se na istome mjestu i na istovjetan
nain kao i bezvuni sloeni suglasnik (v. t. 86).
d u osnovi rijei:
dak, meda, sme
1 06. Glas dolazi u osnovama rij ei u koj ima njegov nastanak nije
vidljiv: ak, avo, eref ipiti, ogat, on, ubre, u/, ulizara, umruk,
uture, uvegija; aneo, aa, hra, laa, lea, maioniar, mea, Niara,
orue, puna, vjea; gle, ri, sme, smu.
1 07. Glas stoj i prema osnovnom d u obl icima u koj ima se glas d
stapa s glasom}. Tako je:
34
ZADACI I VJ E B E
koji su ovdje nepravilno napisani: adhezija, aura, duvan, gruhati, hergela, rpa, proja,
promaha, sahat, truhnuti, uvehnuti, oran, od svojih ueni istoriara, dooh, ja bi htio,
Ba kir.
7. Podvuci nepravilno napisane oblike u vezi s pisanjem glasa j: orijentacija, teoriski,
umij se, popi vode, esejistiki, orhideja, biblioteka, dializa, dijoba, mislijo, radionica,
socijologija, violina, daida, kaji, Aia, Aja, Gazalijev.
8. Napii: deminutiv od avlija; genitiv i vokativ imenice Tokio; dativ i instrumental imena
Azija, Semberija, Husnija; komparativ od svijetao; 3. lice mn. prezenta glagola piti.
9. Umjesto e napii i gdje je potrebno: baca, brijacnica, skracen, carapa, jucer, Bi
hac, Becir, domacica, domacici, citalac, opcina, cetvero, camac, lahkoca, racunica,
tacka, stravican, pruce, kraljevic, djevojcica, oalocen, hemicarka, pitajuci, turistic-
35
jednaenje suglasnika
prije gubljenja:
beztuman >
besuman > beuman
> beuman
izuzeci u pisanju:
poddioba, najjai, van
nastavni, kreppapir, su
perrevizija
suglasnika.
1 1 0. U suglasnikoj skupini ne mogu se ostvariti dva ista suglasni
ka. Kada se u rij ei nadu dva ista suglasnika, jedan od njih ispada, te se pi
e: odahnuti (< odeahnuti < od + dahnuti), odijeliti (< od + dijeliti), pred
vorje (< pred + dvmje); besraman (< bessraman < bez + sraman), hindus
ki (< Hindus + ski}, ruski (< Rus + ski), vrbaski (< Vrbas + ski); beuman
(< beuman < besuman < bez + uman); otad (< ottad < od + tad), otud
( < ottud < od + tud); bezakonje ( < bez + zakonje), bezub (< bez + zub),
bezvuan (< bez + zvuan); beian (< beian < bez + ian), raariti (<
raariti < raz + ariti) itd.
1 1 1 . Od navedenoga pravil a (prema kome se u suglasnikoj skupi
ni ne mogu ostvariti dva ista suglasnika) postoje izuzeci: poddioba, poddi
jalekt, preddip/omski, naddravni, najjai, vannastavni, kreppapir, super
revizija, tridetettreina; Allah, Muhammed (vjerovjesnik Boiji), sunnet (v.
t. 54).
Do ispadanja istovjetnih suglasnika iz suglasnikih skupina ne
dolazi ni u onomatopejama kao psst i sl.
Udvojena je suglasnika skupina st u eststo (600), eststoti (600) i sl.
d i t ispadaju ispred
afrikata:
d i t gube se iza s i z:
bolestna > bolesna,
nudna > nuna
36
--
'
:-:
v .
::
:::,.-..;";:: :'}!?-.
......
'<
goj strani: bolesna (< bolestna : bolest), godinji (< goditnj i : godite},
gozba (< gostba : gost), grozni (< grozdni : grozd), nuna (< nudna : nu
da), alosno (< alostno : alost) i dr.
1 15. Zamjenica tko (i sloenice s njom) stilski je obiljeena; u
bosanskome standardnom jeziku stilski su neobiljeene i uobiajene zam
jenice ko, neko, niko, svako.
1 1 6. Suglasnik s iz sufiksa -ski alternira s nulom, tj. ne pie se kada
se nade iza suglasnika , i k: beki (< beski : Be), bihaki ( < biha ski
: Biha), djevojaki (< djevojaski : djevojka), izaiki (< izaiski : Iza
i), junaki (< junaski : j unak), konjiki (< konj iski : konjic, Konjic),
araki (< oraski : ora), plemiki (< plemiski : plemi), visoki (< viso
ski : Visoko); a tako i iz sufiksa -stvo u imenica s promjenom > ispred
tog sufiksa: djevojatvo (< djevojastvo < djevojastvo : djevojka) juna
tvo (< junastvo < junastvo : j unak).
,
stilski obiljeeno:
tko, netko, nitko;
uobiajeno je:
v se gubi u :
neretljanski, bukov
stvo.
e) ispred sufiksa -ski i -stvo: gradski, ljudski, bratski; bratstvo, ljud1 1 9. Suglasnik d pie se i u sloenicama na -to: budto, kadto.
u futuru l pie se t:
gledat u
37
Suglasnici d i t gube s iprep atrl.kata (govede > govee; zadatci > zadac1) te izmeu dva
ju suglasnika (djevojaski ?' djevojak!). Ipak se uvaju i.Piu u sloenim rijeima (preda
ki, potcrtafl); t se takoer pie u rijeima protestni, avarituristkinja i sl. Suglasnik s gubi se iz
sufiksa -ski iza , i k (bihaski > bihaki), ali se uva Iza u sufiksu -stvo (pokustvo).
jednaenje po zvunosti
prije prelaska s u :
iZ+eznuti > iseznuti
> ieznuti
h daje ispred i :
Bianin, orai
nb i np prelaze u mb i
mp:
odbranbeni odbrambeni,
crnpurast - crmpurast
38
ostaju neizmijenjeni:
s i z ispred lj i nj u
sloenicama (sljubiti,
izljubili)
i ispred lj i nj nastalim
ijekavskim jotovanjem
(bjesnjeli; iznjedriti);
n u sloenicama i u prezi
menima ispred p i b
(jedanput, vanbrani,
Sinanpati,
Rizvanbegovi)
jedriae
nf
bezvuni
39
l, h, e ispred zvunih
ostaju neizmijenjeni:
laldija, ahbab
poditali),
u sloenicama
(predturski, Podhrastovi),
ispred Stvo (vostvo)
40
izuzeci:
u pojedinanim rijeima i
imenima stranoga pori
jekla (dragstor, hadski,
Habsburg, Tbilisi),
u skraenicama (dkg,
TP)
razliita imena:
Midhat i Mithat,
Zubevi i Zupevi
Kad se dva suglasnika razliita po zvunosti nau jedan do drugoga; prvi od njih jednai se
po zvunosti sa drugim - zvuni se mijenja u bezvuni l obrnuto. Bezvuni f, h i e nemaju
svoje zvune pamjake: oni se ne mijenjaju ispred zvunih, all zvuni suglasnlcl ispred njih
pOstaju bezvuni. Jedrlaerije p<i ZvUnosti ne odnosi se na sonarite --Oni ne Utiu na
prethodne bezvune suglasnike, nni se mijenjaju ispred njih (sluati, humka).
Odstupanje od jednaenja suglasnika po zvunosti (uglavnom u pisanome jeziku): d se ne
'
mijenja Ispred s i $;' a ispred s; u oiijf.ntlizmiilla 1 bonjatl(im lmenimatkao i u pojedi
PoriJekla; i( sloeniama P skrainiCamt,:;;:; ;, . '
nanim rijeima i imenima stranoga
"
..
' .
. . ..;.e .:
, . : . . :: :: .
ZADACI I VJ E B E
1 1 . Koji je oblik pravilno napisan: beuman, besuman ili bezuman? Objasni zato!
1 2. Napii nominativ mnoine od imenica predak, zadatak, gubitak, napitak. Kakva se tu
promjena vri?
13. Kakva je promjena izvrena u piev ( : pisac), orai (: orah), odbrambeni ( < od
branbeni: odbraniti)?
14. Podvuci pravilne oblike vodei rauna o jednaenju suglasnika po zvunosti: ophrva
ti, sbratimiti, podtip, hutba, vaingtonski, Edhem, gradski, ljutstvo, potiati.
1 3. KOSA CRTA
1 3 1 . Kosom crtom oznaava se kraj jedinice teksta (npr. stiha) kada
se jedinice prenose iz vertikalnoga u horizontalni slijed:
Na tranicu glavu l djeak polae. l Oslukuje: l voz dolazi! l Od
radosti, l gdje mu je glava l zaboravlja, l a voz dolazi! (A. H. Du
boanin, Djeak)
41
( mJ .
):
I0 ' 5
Na ono to napajaju rijeke i oblaci daje se lll O (jedna desetina) ze
kata, a na ono to se natapa crpljenjem vode iz zemlje ima se dati
115 (jedna petina).
1 36. Kosa crta izmeu dviju oznaka mjere stavlja se u znaenju pri
jedloga na i po:
( l ) Vozio je 80 km/h (osamdeset kilometara na sat). - (2) U pros
jeku je palo 5 llm 2 (pet litara po metru kvadratnom).
,.
Kosa crta najee slui za razdvajanje brojki, ali i za odjeljivanje jedinica teksta prenesenih
. iz okomnoga slijeda u vodoravni te za udruivanje pojmova koji se funkcionalno ukljuuju (u
42
1 4. NAVODNICI
1 38. Navodnici su dvostruki pravopisni znak koji se stavlja na po
etku i svretku onoga to se doslovno navodi ili mu se daje drugi smisao.
1 39. Navodnici imaju trojak oblik: " ... ", " ... " ili " ... " i .. . .
Sva tri oblika upotrebljavaju se u tiskanom tekstu, a u pisanom prvi i drugi.
meu navodnike
stavljamo:
a) neije rijei;
b) rijei sa suprotnim
znaenjem
(Kad se navodi tui pisani tekst /rije, dio reenice, reenica, vie
reenica/, nita ne treba u njemu mijenjati; ak se prepisuju i tamparske
greke /izuzetno, u tekstovima koji se navode u populamije svrhe, dopu
teno je prilagoditi pravopis i ispraviti slovne greke/. Ako sc, npr., na gre
ku eli naroito ukazati, u zagrade se stavlja uzvinik /ili lat. oznaka sic=
tako, izraz uenja/. Ako se izostavlja dio tuega teksta, to mjesto obilje
ava se tako to se unutar zagrada stavljaju tri take. Ako se mijenja tip
slova /u svrhu isticanja, npr./, unutar zagrada stavlja se obavijest o tome
/npr.: isticanja moja: podvlaenje nael. Jedino se navodnici unutar nave
denoga teksta /navod u navodu/ mijenjaju u polunavodnike.)
43
1 43. Navodnicima se oznaavaju pojedine tude rijei, potom nestandardni oblici uklopljeni u reenicu:
meu navodnike ne
stavljaju se opepoznate
izreke
1 45. Navodnicima se ne obiljeavaju poznate tude rij ei (opepoznate poslovice, izreke i sl.):
44
navodnicima se mogu
oznaavati:
a) naslovi knjiga;
b) imena proizvoda;
e) ua imena unutar irih
navodnicima se ne
obiljeavaju naroito
istaknuti naslovi i nazivi
Ako s: navodi .cijela reenica,; zamoi di() navodnlij:stavlja js_e iza, ostaJih intefP_Unkijsklh
: zoov (upitnika,, inlka, take):Niii e.imutac reeolce navodi dio tue eJiice, zavrni
; dio navodnika stavlj s ispre: ofi lntunfiis ZnkvL..:-*, :>:_
,. .
. :Navotf u navodu obiljeava se polunav_odnilma > :'.::J:: ;;:
.
_
. .
, .__
.,.
'
.. .
'" .
. ., -
.. . -,..,_
_.,
..
.
,.,
.
'>
. .
'""
-.('.
'
.
'
.
'
..
'"
45
ZADACI I VJE B E
Maar i Madar
sport -)ller(
46
Babilon YaviiGii
-
Hava (Eva)
Isa (Isus)
Sulejman (Solomon)
allegro
47
jako:
august, Zeus
Europa (mitsko lice)
Evropa (zem.)
barbarizam, Bizant
orijent
hemija -
hirurgija -)utiija
hronika -a
okean -
Kipar
filozofija -ija
hereza )rti
Perzija - a
kosmos i kozmos
demokracija i demokratija
48
1 68. Grke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u
bosanski jezik prenose se bez tih nastavaka: Homer, organ, Aristotel, Pia
Homer -
ut, pasiv.
aluminij - m
krilerij - m
perfekat i perfekt
subjekat i subjekt
talent -!
kapitalist i kapitalista
teorema -
arhitekt i arhitekta
sistem - a
magistar - r
filtar i filter
49
u strunim knjigama i u
tampi iza izvornog oblika
i fonetski lik
zemljopisna imena u
otprije prihvaenom
obliku: Evropa, Rumunija,
50
kespeareov.
mijenjaju se po padeima
i ime i prezime
51
odredbeni dijelovi
nepromijenjeni
ostaju nepromijenjeni:
a) uz prezimena: Leonardo da Vinci, gen. Leonarda da Vincija; Ar
detia Della Bella, Ardelija Della Belle; Ludwig van Beethoven, Ludwiga
van Beethovena;
lordom
b) tako i razne oznake uz osobna imena: Ben Hur, gen. Ben Hura;
Don Juan, Don Juana; mister Donald, mister Donalda; ledi Lollobrigida,
ledi Lollobrigide;
e) u zemljopisnim imenima (rijei kao bad, sao, saint, san, sankt,
neu, new, rio, port, mont i dr.): San Marino, iz San Marina; Neu U/m, iz
Neu VIma; New York, u New Yorku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru.
1 9 1 . Pojedine su imenike oznake uz imena toliko osamostaljene da
se mijenjaju: lord Byron, s lordom Byronom; sinjorina Pavo/ini, sa sinjo
rinom Pavo/ini; pa i: mister Donald, s misterom Dona/dom.
Ostaju nepromijenjena enska imena s odredbom koja zavrava na
suglasnik ili na samoglasnik osim na -a: mis Butt/er, od mis Butt/er; ledi
marksist, fulbrajtovac
pismom takoder treba pisati izvorno. l ovdje vrijede opa pravila kao i za
pisanje i promjenu imena iz jezika s latin iki m alfabeti ma.
52
a -+ a, fi -+ b, 11 -+ v, r -+ g, 11 -+ d, e -+ e, e -+ e, JK -+ , 3 -+ z, 11 -+
i, i-i -+ j, K -+ k, .11 -+ l, M -+ m, ll -+ n, o --. o, 1 1 --. p, p --. r, e -+ s, T --. t, y -t
u, <P -+ f, \ --. h, u --. e, 4 --. , w --. , I l l -t , 1, -+ a, bl --. i, b -+ ' , : --. e,
KJ -+ ju, H --. ja.
Transkripcija izgleda ovako: e (na poetku rijei i iza vokala) --. je
(ER,l0K I1 M ' E.rmr.eeR -+ Jevdokim, Jelisejev); e -t jo (<D e.ilOp -t Fjodor), JI
+ b -+ lj ( f 'oro_% --. Gogolj), JI + e --. Ije (JlepMOIITOB --. Ljermontov), JI +
11 --. lj i (Cra J111 H --. Stalj in), H + h --. nj (Pn3aHh -t Rjazanj), H + e --. nje
(0Heri1H --. Onjegin), H + 11 --. nji ( Ga Ky 1 1 11 1 1 --. Bakunj in), Ul --. ( Wcn
IJ1111 -+ edrin), l> -+ 0 (06 'biiUI1 1 1 --. Objavin), bl -+ i ( KpbiM -+ Krim), 1>
-+ 0 (Acrpa :xa 1 1 1> -+ Astrahan; Oo h --. Ob), 3 -+ e (3A3CIIWTCHI -+ Ejzen
tejn), KJ --. ju ( Kky non --. Jusupov), ll --. ja (HacTH --. Nastja).
Gogolj, ljermontov,
Onjegin, Krim, Astrahan,
Jakubinski
makedonsko r kao :
urin; K kao : urijev
Svilov
1 i ispred i i e nepromi
Ebu-Leheba
odreeni lan uz prvi dio
imena:
Abdui-Muttalib, gen.
Abdui-Muttaliba
b. Ebi-Taliba).
54
Grleni pol uglas koji se naziva hemzetom pie se kao apostrof (po
dignuti zarez). Hemze (') imamo, npr., u sljedeim rijeima: kira'et,
Kur'an, m1i'min i sl.
Otri grleni poluglas reda a naziva sc ajn i pie sc kao obrnuti po
dignuti zarez (' ). Ajn imamo, npr., u sljedeim rijeima: dema 'at, mu 'di
Kur'an -
Izvan strunih djela veina ovakvih rijei pie se bez posebnih zna
kova: kirael, mumin, demat, mudiza, nimet, ruku (gen. rukua), .i:ahan,
zul-kade, /evha, mevlud, sevab l sevap, tevba, tevhid.
U bosanskome jeziku mnogo je rijei neslavenskoga porijekla. Meu tim rijeima najbrojniji
su orijentalizmi (rijei iz turskoga, arapskog l perzijskog jezika), potom romanizmi, germaniz
mi, grecizmi i dr. Neke od tih rijei teko je razlikovati od domaih; prilagodile su se bosan
skome jeziku i esto se ne mogu zamijeniti drugim rijeima. Rijei koje se nisu dovoljno prila
godile upotrebljavamo ukoliko za njih nema prave zamjene u naem jeziku.
Vlastita imena iz ivih jezika koji se slue latinicom u bosanski se jezik mogu prenositi u lati
nicu i irilicu. U latinicu se prenose ili izvorno ili fonetski, a u irilicu iskljuivo fonetski. Rijei
koje nisu vlastita imena piu se u bosanskome jeziku onako kako se izgovaraju, tj. fonetski.
Vlasma imena zi jezika koji se ne slue latinicom piu se prema odgovarajuim transliteracij
skim i transkripcijskim pravilima.
ZADAC I I VJ EBE
1 6. Napii fonetski: Barcelona, Boccaccio, Hugo, Camus, Rousseau, Beethoven; Chica
55
a.
l'."f
/ f"
/1 V
D,
./j!,
d
/t
(
,->
r. c v.
0
.d
/?
_/- r,
_":.Z
(;/i
r
?. /z
'C 1 :7
# . v_7 .
-:r
r
;;.,.!.. r
D. ;
rJ. :A
J, r c;
T),
o. - c, r
:;, tr
:.Z
/. rT
.! ::L/
r
/. 1' (
1. r
v.
-/. f' Y, /1 , /V. 1 .7./ .J /
Jr
JI'
/,';
' -"
'
'
il>
y
.J
,-;
1
JT
,:.J
;
-
q
.
6
#
l
fil, f/
&, n , / , 'o/IJ/, 1' (/. /1 7: /' ./{;, J" , J. .7. tl tO, l' 7. .! :-<- , ,:: .
aA, bB, cC, , , dD, dD, d, eE, fF, gG, hH, il, jJ, kK, IL,
ljLj, mM, nN, njNj, oO, pP, rR, sS, , tT, uU, vV, zZ, .
Izgovaraju se: a, be, ce, e, e, de, de, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el,
elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Ovo su ujedno i nazivi tih slova.
d + dva glasa:
nadivjeti, Podeplje
n + i dva glasa:
injekcija, konjugacija
iriliko pismo
u potpunosti fonetsko
a:.
4 4 , u U . ru l J I .
Izgovaraju se: a, be, ve, ge, de, de, e, e, ze, i, je, ka, el, elj, em, en,
enj, o, pe, er, es, tc, e, u, ef, ha, ce, e, de, e.
209. lako se u bosanskome jeziku latinica upotrebljava znatno e
56
U bosanskome jeziku u upotrebi su dva pisma: latinica. (znatno ee) i irilica. U latinici se
tri glasa obiljeavaju dvoznacima (di lj;<OJ), a u.irilicTsvakome glasu odgovara jedan znak.
.
....
..
. .
,e
. :
'
1 7.POLUNAVODNICI
2 1 1 . Ako se unutar navedenoga teksta nae rije, dio reenice, re
enica ili vie reenica koje takoer treba doslovno navesti ili im dati drugi
smisao, upotrijebit e se polunavodnici .
polunavodnici slue za
oznaavanje navoda u
navodu
'
jata
u dugim slogovima
umjesto jata najee ije,
u kratkim je:
cvijel - cvjetovi
i ispred o, j i lj:
a) bdio, htio, ivio;
b) grijali se, sijati;
a) cio (mj. cijeo od cijel), dio, donio; bdio (mj . bdjeo od bdjel), htio,
kopnio, razdio, trpio, vidio, ivio. Naporedni su oblici cio l cijel, dio l dijel,
odio l odjel, razdio l razdjel i sl.
e) biljeili, biljeka
57
naporedni oblici:
Samo je: odsjeo (ne: odsio), sjeo (ne: s io) zapodjeo, zaposjeo.
Naporedni su oblici sjediti l sjedjeti, vrijediti l vrijedjeti, a dvojstvo
imamo i u glagolskom pridjevu radnom . r.: sjedila l sjedjela, vrijedila l
,
vrijedjela.
sredina, trebali
izvorni ekavizmi:
dvojaki oblici:
grehota/grjehota;
mrestilite/mrjestilite
ispravno je pisati i:
brjegovi uz bregovi;
strjelica uz strelica;
vrjedniji uz vredniji
prefiksalne sloenice:
prolivrjeiti, razrjeavati
58
zadravaju ije:
grijeh - grijehovi;
lijek - lijekovi
dvocijevaka/dvocjevaka;
pripovijedaka/pripov
jedaka
obavijestiti obavjetavati;
bijel - bjelance;
ocijeniti - ocjena;
rijeiti - rjeiv;
smijean - smjeniji;
vijek - dugovjek;
cijev - cjevovod
mjenja, zvjerad,
izvjetaj, pjeani, cje
vanica, cvjear, cjevast,
mjeavina, vjeni,
svjeica, bjeliast, djeli,
cjenik, cjediljka, svjetina,
ljeilite, vjeit, izvjesti
lac, tjelesni, rjenik, bje
lutak; ili e: drebad,
brei, vremean,
bresti, uvredljiv, drenov,
istrebitelj, povreditelj,
breuljak (ispravno je i:
brjei, ... brjeuljak)
60
ije ostaje u:
cvijee, odijelce, vrijed
nost, zvijezdin, grijeili,
lijeiti
u pojedinim se oblici.ma i Izvedenim rijeima skr3uje'dugi stog, pa prema ije Imamo je: u
mnoini imenica sa umetkom -ov- (cvijet -cvjetoVi; ponekad se ije zadrava: lijek - lijekovi),
u nesvnih glagola izvedenih od svrenih (ocijeniti::.. OcjenjiVatl}, u izvedenih iinenla i prid- e
;.'
.,,.; ,
,.."
-...
61
lei - lijegati;
lili - lijevali;
sazreti - sazrijevati
naporedni oblici:
nalijevati i nalivati;
zaljev i zaliv
sjei, sjekoh:
sijeem, sijeci
62
prijelom l pre/om
prijemaz l premaz
prijepis l prepis
prijepjev l prepjev
prijesjek l presjek
prij'eskok l preskok
prij'estup l prestup
prijevod l prevod
prijevoj l prevoj
prijevoz l prevoz
prijezir l prezir
ije u pojedinanim
rijeima:
odijelo, pijevac
je ostaje:
djelo - djela;
sjena - sjenka;
djed - djedo;
mjera - zamjerati;
mjesto - premjetanje;
sjesti - zasjedanje;
koljeno - pokoljenje
63
e) Ostala pravila
prema tei stoji -tjecati:
potei - potjecati;
stei - stjecati
prema tai, taknuti stoji
-ticati:
potai - poticati;
utai - uticati
dotai - doticati
istai - isticati
natai - naticati
potai - poticati
pritai - priticati
protai - proticati
stai - sticati
utadi - uticati
zatai - zaticati
razliito znaenje:
bijeljeti i bijelili
u opoj upotrebi:
nijesam, nijesi
naih -
naim la) )Jatijejjl
-
samo je:
blijesak, naslijede;
redoslijed, lijepak;
cvijetnjak, sazvijede;
blijedoplav, mlijenobijel
64
234. Odrini oblici prezenta glagola biti (jesam) glase: nisam, nisi,
nije, nismo, niste, nisu. Ovi su (analoki) oblici stilski neobiljeeni. Pored
ovih oblika postoje i stilski obi ljeeni l ikovi nijesam, nijesi, nijesmo, nijes
te, nijesu.
235. Standardni su mnoinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih,
-im(a), npr.: naih, naim(a), tih, dobrih, a ne oni na -ijeh (naijeh), -ijem
(dobrijem).
236. U bosanskome jeziku standardni su obl ici blijesak, naslijee
(im.).
naporedni oblici:
slijedei/sljedei;
svijetlei/svjetlei;
uslijed/usljed;
zri/zri je;
Srijem/S rem
Prema glagolu tei izvedenice imaju -tje /potei -potjecati), a prema tai, taknuti stoji -ticati
/potai-poticati). Razliito je znaenje glagola kao' bijeljeti (POS!ljati b ijel) i bije/iti ('initi bije
lim) . U bosanskome standardnom jeziku upotrebljava se: nisam, naih, naslijee, cvijetnjak;
naporedni su oblici uslijed l usljed, Srijem l Srem.
ZADACI l VJE BE
____
_
_
_
_
_
_
_
_
_
21 . Napii deminutive od ovih imenica: cvijet, dio, pijetao, rijeka, vijenac, zvijezda.
22. Naini imenice od ovih glagola: dogorijevati, isticati, letjeti, obavijestiti, osmjehivati
se, potjecati, premjerati, zalivati, zasjedati.
65
23. Neke su od ovih rijei pogreno napisane: bijeljeti (postajati bijel), bijelili (initi bije
lim), blijedoplav, biljeka, bljedoa, cio, cijel, cvjetnjak, dole, djedo, grijesi, grjeho
ta, ponedeljak, letila, letjela, obavijestiti, ovde, pomodrjeti, pripovijetka, pregled, pri
jegled, prekid, prijekid, redoslijed, sazvijea, skupocjen, slezena, spreavati,
Srijem, Srem, vrijedjeti, zaposjeo, zamjenjivati.
1 9. PRAVOPISNI ZNACI
slobodna interpunkcija u
bosanskome jeziku
prednost slobodne
interpunkcije nad
vezanom
stilska interpunkcija u
knjievnim djelima
66
Pravopisni znaci slue za postizanje vee jasnoe i boljega razumijevanja odnosa meu poje
dinim dijelovima teksta. Pravopisni znaci u uem smislu nazivaju se jo reeninim ili inter
punkcijskim znacima.
U bosanskome jeziku upotrebljava se slobodna ili logika interpunkcija. lako se naziva i slo
bodnom, logika interpunkcija postavlja jasne krtterije upotrebe zareza, ali je pritom
odluujui smisao.
Postoji i stilska interpunkcija, koja doprinosi isticanju stilskih elemenata teksta.
20. PROMJ E N A L U O
245. Dosljedna alternacija / u o javlja se:
a) u obl iku jednine mukog roda glagol skog pridjeva radnog: atao
(< ita!), nosio (< nosil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topi!), uio
(< ui !);
l dalo o:
ita! > itao;
radil/nica > radionica
:tao6
sol > so
cio l cijel;
odio l odjel;
topao l topal;
stoni l stolni;
krioce l krilce;
vlasteoski l vlastelski
naporedni oblici:
67
Novoseoci, Delnice
l nepromijenjeno:
bijel, bijelca;
bulbul, kanal
. .
"
. . ..
:.
Suglasnik l na kraju rijei i sloga prelazio je u sar:noglasnik o (itat > itao; posal > posao;
'
.
kisel > kiseo; ita/nica' :> itaonica; ita/ea> itaoca)..
.
Suglasnik /nije prelazio u o na poetku sloga: i-ta-lac (nominatiV jednine), i-ta-Ja:ca (geni
... :
tiv mnolnek
u Pojedinim sluajevima naporedni su oblici sa promjenom j oni bez nje (topao l topal, krio
ce l krilce), a mnogo je primjera u kojima l nije dalo o na kraju rijei i na kraju sloga - kako
u rijeima slavenskoga porijekla tako i u posuenicama (bijel, kolski, bokal, palma).
sok, tvoj;
. s}.( (;ldj,
i-tao, sta-rost:
. SlarRI
68
vo-lja -;
ima-nje - JnlatF1(
prema izgovoru:
Miin-chen - n
udvojeni suglasnici:
pod-dijalekt, Schil-ler
.
.
rastavljanje sloenica:
nad-igrati, ders-hana,
van-jeziki; vanje-ziki;
vanjeziki
u-ze-li Ja.etl
si-je-va -
-
in-jekcija, kon-jugacija
suglasnike grupe:
bor-ba -
brat-ski - ]IR-tsli
69
polusloenice:
crtica na kraju prvoga i na
poetku drugoga retka
eg, na kraju retka stavlja se crtica koja oznaava da se drugi dio rijei pre
nosi u sljedei redak, a ispred drugoga dijela rijei stavlja sc crtica koja
predstavlja spojnicu:
Hus rev
Kulen
Kurban-
pe/erica
gore
bosansko
-beg
- Vah!f"
-bajram
-esterica
-do(ie
-turski
-do-lje). Ukoliko se polusloenica rastavlja na mjestu gdje se nalazi crtica, onda se crtica
'
pie i na kraju prvoga i na poetku sljedeega retka.
ZADACI I VJ E BE
24. Napii sve padee jednine i mnoine imenice italac! ta zapaa u nominativu jedni
ne i genitivu mnoine?
25. Da li su ove rijei valjano rastavljene: bor-ba, stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, in-jek
cija, Schi-ller, sun-net, Kurban-baj-ram.
2 2 . SASTAVL.J ENO l RASTAVLJ ENO PISANJ E RIJE I
rijei se piu:
a) odvojeno;
b) sastavljeno (sloenice);
e) sa crticom
(polusloenice)
70
uvjeti za nastanak
sloenice:
novo znaenje (dvadeset):
nepromjenljivost prvoga
dijela (svijetlocrven);
nesamostalnost dijela
(odmet iz naodmet);
promijenjen oblik (us od
uz u usput);
svoenje vie naglasaka
na jedan (takozvani)
<
'
a) I menice
260. Sloenice su mnoge imenice tvorcne od dviju rijei izmedu
kojih se nalazi spojni morfem -o-: basnopisac, biljoder, bjelogorica, bro
0-) :
sloenice sa spojnikom
O:
bjelogorica, vodovod
bez spojnika:
blagdan, stranputica
sraslice:
domazet, kuepazHelj
71
sloenice sa morfemom
na -o:
aviokarta, motosavez,
videoteka, iroraun
sa nesamostalnim
dijelovima:
antialkoholiar,
kimograf, samoodbrana,
ultrazvuk
novije posudbenice:
nokaut, rokenrol
radio:
autoportret, autoput,
fotoelija, fotoaparat,
radioaktivnost,
radiostanica
aerodrom, motocikl
rastavljeno:
Radio Bosne i
Hercegovine,
a polusloeniki:
Radio-televizija
Bosne i Hercegovine
dva dijela:
auto-moto trka
72
dijelovi u nabrajanju:
odvojeno:
super benzin,
mini suknja
polusloeniki:
rok-muzika, TV-emisija
polusloenice u kojih je
prvi lan odredbeni i ne
mijenja se:
bajram-namaz,
gol-razlika, remek-djelo
samostalne imenike
veze:
dvolane cjeline:
kamen temeljac,
ena heroj
odreduje drugi: braon boja, dumdum metak, gala ruak, gala odijelo, jogi
duek, karate klub, kolor film, kolor televizor, kreka ugljen, marketing
agencija, mavi usne, minas kahva, parking prostor, roze dimije, solo akci
ja, solo prodor, solo pjevanje, vaterpolo savez i sl.
odrina rijeca ne:
a) sastavljeno: nebriga;
b) sa crticom: ne-bitak
treba razlikovati:
a) nestajanje (:nestajati) i
b) ne stajanje (:stajati)
sloena zemljopisna
imena: Carigrad
imena sa svojstvima
polusloenice:
Kotor-Varo, gen.
Kotor-Varoi
Luke
74
dvolana imena:
Moria han, gen. Moria
hana
Banjaluanin. Bjelorus,
Kulenvakufljanin
razliito znaenje:
sloena prezimena:
Angloamerikanci i
Anglo-Amerikanci
Hasanefendi
Avdaga, Hasanaginica
Hasanaginica, Biserbegovica.
287. Ovakva zvanja i poasni naslovi upotrijebljeni u svome pra
vom znaenju (tj . ukoliko dolaze iza imena historijskih l inosti ili uz imena
iz knjievnosti), kao i iz potovanja ili prisnosti, vezuju sc uz ime crticom:
Hasan-aga (ali: Hasanaginica nosilac je titule Hasan-aga), Smail-aga,
Siri-baba, Mustafa-baa, Salih-baa, Gazi Husrev-beg, Isa-beg (lshako
vi), Mehmed-beg (Kapetanovi), Safvet-beg (Baagi), Smail-elebija,
-
Mehmedbeg, Alipaa,
Erefefendija
Mustafe
odvojeno se piu neprom
jenljiva zvanja i poasni
naslovi ispred imena:
hazreti Alija, gen. hazreti
Alije
75
crticom: hazreti A l(ja (gen. hazreti Al(je), hazreti Fatima (gen. hazreti Fa
time), hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), don Zvonko, dum Ivan, efendi
Mita, fra Petar, kir Janja; e.fendi kad!ja (gen.jd. e.lendi kad(je), hadi hafiz
(gen.jd. hadi hafiza), hadi hanuma (gen.j d. hadi hanume).
promjenljive titule u nomi
nativu odvojeno (majstor
Hasan), a u kosim
padeima dvojako: majs
tor-Hasana ili majstora
Hasana
odvojeno se piu:
a) dvostruka imena
76
296. Kad enska osoba ima dva prezimena, izmedu njih pie se crti
ca, i ne mijenja se prvo prezime ili oba: Azemina Begi-Muzaferija (gen.
Azemine Begi-Muzaferije), Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapi
Nasiha KapidiHadi
di-Hadic).
297. Prezimena (imena, nadimci i sl.) dvojice ili vie pisaca jedno
ga djela ili prezimena sudionika kakvoga drugog oblika saradnitva pove
zuju se (odmaknu tom) crtom: roman Osmana - Aziza; vlada Cvetkovia Maeka.
odmaknuta crta:
arapska imena
polusloeniki:
Ebu-Leheb,
gen. Ebu-Leheba
odreeni lan uz prvi
dio imena:
Abdui-Muttalib
..
77
b) Pridjevi
sastavljeno se piu:
a) pridjevi prefiksalne
tvorbe (bezglasan,
prosije d);
il) pridjevi sa rijecom ne
(nesretan, neveseo)
(najjasniji, najslae);
b) pridjevi izvedeni od
zemljopisnih imena
(zapadnoevropski,
hercegnovski)
polusloeniko pisanje:
crno-bijeli, bosansko
hedski
78
razliito znaenje:
knjievno-jeziki
pridjevske sloenice:
crnokos, punokrvan
slaganje rijei:
gluhonijem, svijetlocrven
pri naglaavanju:
vrlo dobar
sastavljeno pisanje:
autolimarski,
fotoamaterski
sa crticom:
Husrev-begov.
Omer-pain
odmaknuta crta:
79
e) Zamjenice
prijedlozi razdvajaju
zamjenice: ni s kim,
ali: bez ikoga
treba razlikovati:
koje-, ne-, ni-, po-, sva-, to-: gdjeko, gdjekoji, gdjeta, iko, ikakav, ita, ko
jeko (gen. kojekoga), kojeJta (gen. kojeega, dat. kojeemu), kojekakav, ko
jeiji, kojekoja, neko, nekakav, neto, neta, niko, nikakav, nita, poneko,
pokoji, svako, svakoji, svakakav, svata, tota (gen. toega), tokoji, to
kakav.
ni gdje je.
3 1 8. Kad izgubi svoje distributivno znaenje, rijeca po sa zamjenicom ini sloenicu, tc se pie: pokoji, poneko, poneto, poneki:
( l ) Vidi se jo pokoji (= tu i tamo neki; poneki) list. - (2) Susreli su
pokojeg (= kojeg) etaa. (3) Poneki (= neki medu mnogima) ve
-
(5) Poneto
(2) to god (=
Tako i : kakav god (= bilo kakav), koji god (= bilo koj i), za razliku
od: kakavgod (= nekakav) i sl.
Izmedu zamjenice i poj aivaa god mogu doi enklitike:
( l ) Upamtio ga je ko mu je god svratio.
mu je god dala.
322. Ako rijeca put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s prilo
kim znaenjem uva svoj naglasak i pie se odvojeno od zamjenice: koji
prijedlog odvojeno od
enklitike: za me, meu se
razdvojeno:
razliito znaenje:
prilog usto (=ujedno) i
spoj uz to (=a pored tog)
.
.
Sloene zamjenice piu se sastavljeno. Zaffijenice sloene s i- i ni- razdvajaju se kad se
upotrijebe s prijedlozima (i s kim, ni od koga). Od prijedloga se odvajaju zamjenike enklike
(uza se, preda mnom). Kad uz zawjenie dou jei !Tla. bilo i put. odvojeno e piu (ma ko, .
koji bilo, koji pt). Hijece po i god_ z zallljenjce piu.se sastavljeno iJi qdvojen,o - Qvisno o
znaenju. .. .
;
. : . "e : . . ' c7 .' ' . : .:
' :.-- .: . .
.
,,
"
d) Brojevi
81
sastavljeno pisanje:
a) sloenih glavnih broje
va (dvanaest, trideset,
eststo);
b) rednih brojeva
(dvanaesti, trideseti);
e) brojnih imenica
(dvanaeslerica,
trideseti na)
(dva-tri, etvero-petero)
i sline veze (dan-dva,
rije-dvije)
prvi put .
dva puta -
pet stotina -
331. Rije put odvaja se od rednih brojeva: prvi put (ne: prvi puta),
drugi put, trei put, stoti put, i uope kad i broj i imenica zadravaju svoje
posebne naglaske: hl'ljaditi put.
332. Oblik puta pie sc rastavljeno od broja koji mu prethodi: dva
puta, etiri puta, pet puta, sto puta, tisuu puta. Tako i: pedesetak puta,
oba puta i sl. Odvojeno se piu i brojevi s izrazom i po: est i po, dvije i po
hiljade.
333. Rastavljeno se piu dvolani glavni brojevi u kojih je na dru
gome mjestu stotina, hiljada l tisua, milion l milijun, milijarda: dvije sto
dvadeset jedan
i dvadeset i jedan -
82
sto pet (505), tisuu dvjesto osam ( 1 208), dvadeset prvi (2 1 .), hiljadu devet
stotina osamdeset peta ( 1 985.).
Ispred posljednjega lana ovakvih brojeva moe doi veznik i: mili
on sedamsto ezdeset i etiri ( 1 .000.764), eststo dvadeset tisua dvjesta
etrdeset i jedan ( 620.24 1 ).
u bankovnom poslovanju:
stodvadesetjedan
;
-
::-;-;
-esterica)'; ' :t ;<. < '-+:.:;:-q:,:'/::'" '':;.<;,':g:; ;o:;.,.
petl3rica
'
RastavljqO se jiu d'{oglani,i.yilanj'glvrlr i Jd( pjevi Tikp e p[ i rie put uz glavne.
'brojevefen;;ava T tri veaanpyt), urat ! /Jb '(Msf i PQi Je ir3:i,i:sa sva..sve na prvome mjes,
:tu.'($Va.tri; svf e1ih). ;, ' ':Y;" ::}.; 7:.. ''::E:,8::r:,;. ,:::'t:::-.:}' _, _.-,:,
. "-
'
'
.,
'
'
e) Glagoli
treba razlikovati:
nestaje (iezava) od: ne
staje (ne zaustavlja se);
nemali od: ne imali
futur 1:
ja u rei i rei u
rei u
rei e
rei e
rei emo
rei ete
rei e
84
itat u
itat emo
ispast u
ispast emo
itat e
itat e
itat ete
itat e
ispast e
ispast e
ispast ete
ispast e
v ' . . '
. e "
ispast e).
Sa crticom se piu dvolani iirazi ho6uneu i sl.; a s odmaknutom'crtom ili bez ikakva znaka
;
"
.,
..
f) Prilozi
350. Prerastanje dviju rijei ili grupe rijei u sloenicu trajan je pro
ces u jeziku i upravo je u pisanju priloga vrlo izraeno kolebanje pri raz
graniavanju prilokih sloenica (koje se piu sastavljeno - poto je dobije
no novo znaenje) od prilokih izraza, u kojih svaka rije zadrava svoje
posebno znaenje, i koj i se piu rastavljeno.
U tvorbi sloenih priloga najee uestvuju prijedlozi (srauju s
raznim vrstama rijei). esti su i spojevi prijedloga i drugih rijei s prid
jevima i prilozima: donedavna l donedavno, izdaleka, nablizu, nabrzo,
nadaleko, nado/je, najposlije, najprije, nakoso, nakosutra l nakutra,
sastavljeno pisanje
sloenih priloga:
a) nanovo, udesno;
b) dogodine, naruku;
e) nadasve, zatim;
d) drugdje, odsto;
e) stojeke, nehotice
86
razliito znaenje:
dokraja (=sasvim; prilog)
i do kraja (prijedlog do uz
imenicu u genitivu)
treba razlikovati:
domalo i do malo,
iznova i iz nova,
nadesno i na desno,
naglas i na glas,
naoko i na oko,
sasvim i sa svim,
smjesta i s mjesta,
ujesen l u jesen,
uivo i u ivo,
zamalo i za malo
87
dvojako pisanje:
dotamo i do tamo
s rijecom god:
gdjegod ( =negdje)
gdje god (bilo gdje)
pomozi mu kadgod.
odvojeno se piu: ma
kad, ma koliko, malo
bolje, vie puta, dobra
veer (pozdrav), do
ljetos, za sutra, bez
sumnje, u proljee
357. Kao polusloenice piu se priloki izrazi koje ine dva priloga
suprotnog ili suodnosnog (korelativnog) znaenja: amo-tamo, danas-sutra,
desno-lijevo, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno,
malo-pomalo, manje-vie, skroz-naskroz, navrat-nanos, ovdje-ondje, po
to-poto, tamo-amo, vi.e-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik
-cak, dan-danas, non-stop i sl.
358. Rastavljeno se piu (kao dvije rijei ili vie nj ih) priloki izra
zi: do u beskraj, kako bilo, koliko mu drago, kuda mu drago, ma kad(a),
ma kako, ma koliko, malo bolje, malo kasnije, mnogo puta, nekoliko puta,
po nekiput, pravo rei, pravo rekavi, to manje, to prije, to vie, u zao
as, vie puta.
Tako se piu i priloki izrazi kao: boe sauvaj (: bog), Boe sauvaj
( : Bog) i sl. te pozdravi: dobra veer, lahku no.
_,
,,, ..._,
,--
< -
g) Prijedlozi
vrh. pokraj. posred, povrh, skra}. svrh, udno, uoi, ukraj, umjesto, zaradi.
razliito znaenje:
umjesto i u mjesto
dva zasebna prijedloga:
do navrh, do pred, od po,
do ispod
( l ) Ostala je do
h) Veznici i rijece
89
Je li stigao?
.:
' l
'
<
ZADACI I VJE B E
26. Podvuci nepravilno napisane oblike: krivino pravni, krivinopravni, krivino-pravni;
gledajui, vidjevi, briga, ovjek, ljudi, mio, sretan, sigurno, mogue, vjeran, radnik.
90
23.SKRA E N I C E
366. Skraenice mogu biti ustaljene, koje s u openito poznate,
uobiajene, tvorene u skladu s utvrdenim naelima, i prigodne, kojima se
prema potrebi slue pojedinci i koje nisu openito prihvaene, premda su
ekonomine i lahko razumljive.
Skraenice se piu s takom i bez take, velikim i malim slovom
ovisno o njihovoj prirodi i strukturi. Skraenice koje su, zapravo, simboli
redovno sc piu bez take.
A)
OBINE SKRAENICE
.
f
g.
h.
i d.
k.
l.
m.
n.
r.
t.
v.
a. a.
a. d.
k. g.
l. e.
m. p.
m. r.
m. s.
n. d.
n. e.
o. e.
o. g.
.
s. a.
o.
s. l.
s.
s.
r.
v.
v.
d.
v.
r.
r.
muki rod
medu spise
navedeno djelo
nove ere (po kranskom
kalendaru)
opus citatum (navedeno
djelo)
ove godine
osnovna kola
sine anno (bez oznake
godine)
sine loco (bez oznake
mjesta)
srednji rod; svojom rukom
sub voce (kod rijei, pod
rijeju)
vrilac dunosti
vlastitom rukom
enski rod
skraenice s takom:
l. (lice);
v. (vidi, vijek);
m.r. (muki rod);
s.l. (sine loco)
91
A.D.
A . H.
po H.
velikim slovima:
M.P. (mjesto peata);
P.S. (post scriptum)
K.
L. S.
M. P.
N. B.
N. N.
P. S.
kraenje imena:
H. K. Prutak
370. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njeg se
stavi taka. Tako se postupa i onda kada je prvi glas imena predstavljen
dvoznakom ili troznakom: H. (Hasan) K. (Kjafl}a) Pruak, F. (Franz)
br.
l.
i dr.
fr.
gl.
broj
lan
i drugo
francuski
glagol (i izvedenice; uz:
i sl.
mj.
mn.
i slino
(u)mjesto
mnoina
glag.)
primjer
pr.
pr. n. e. prije nove ere (po kranskom raunanju vremena)
stoljee
strana
svezak
kolski (k. g. - kolska
godina)
zb. im. zbirna imenica
st.
str.
sv.
k.
372. esto se skraenice tvore tako to se u rijei koja se krati uzimaju prvi slog i poetni dio drugoga sloga (do samoglasnika). Iza njih pie
se taka:
ak.
akuzativ
bib/.
biblijski
ake.
akcen(a)t
bos.
bosanski
alb.
albanski
banj.
bonjaki
ar.
arapski
it.
itaj (uz: .)
arh.
arhitekt(onski); arhaizam dem.
deminutiv
92
dinar (uz: d)
efendija
engleski
fakultet
genitiv
gimnazija
glagol[ski] (uz: g/.)
godina (uz: g.)
gospodin (uz: g.)
hipokoristik
historijski
tmemca
inenjer (medunarodna
skra. za fr. ingenieur)
instrumental
ininjer (skra. prema
naem izgovoru)
islamski
isporedi
komparativ
din.
ef
engl.
fak.
gen.
gimn.
glag.
god.
gosp.
hip.
hist.
im.
ing.
instr.
in.
isl.
isp.
komp.
lat.
lok.
musi.
perz.
prev.
prez.
prir.
prof
razr.
skra.
slav.
stud.
tok.
tal.
u.
ul.
up.
usp.
zast.
latinski
lokati v
muslimanski
perzijski
prevodilac
prezent
prireiva
profesor
razred (uz: r. )
skraenica
slavenski
student(ski)
tokavski
talijanski
uenik
ulica
uporedi
usporedi
zastarjelo
aor.
augm.
dija/.
etim.
geogr.
imperf
metaf
univ.
skraenice s takom:
bos. (bosanski);
bonj. (bonjaki);
engl. (engleski);
gimn. (gimnazija);
glag. i gl. (glagol);
gosp. i g. (gospodin)
im. (imenica);
prez. (prezent);
prof. (profesor);
ul. (ulica)
)( (prezent)
)( (profesor)
aor. (aorist);
imperf. (imperfekt)
}Jrte( (imperfekt)
geografija; geografski
imperfekt
metaforiki
uni verzi tet(ski)
eki
grki
rus.
tur.
ruski
turski
hfz.
doktor
magistar
hafiz, hafiza
tur. (turski)
)<(turski)
skraenice s takom:
dr. (doktor);
htz. (hafiz)
dr. Begiu
gia) i ne dobijaju padene nastavke: dr. Begiu (a ne: dr-u Begiu, dru
Begiu).
bh. (bosanskohercego
v
bh
H.
( osanskohercegovaki)
itd. ( i tako dalje)
)(, 9<
bh.
cf
etc.
itd.
jd.
kv.
npr.
bosanskohercegovaki
confer (isporedi)
et cetera (i tako dalje)
i tako dalje
jednina
kvalificirani
naprimjer
sg.
stsl.
svrf
tj.
tzv.
vkv.
singular
staroslavenski
svreni glagol
to jest
takozvani
visokokvalificirani
kg - kilogram
- kilogram
cm
dg
dkg
dk!
dl
dm
hl
kg
centimetar
dec igram
dekagram
dekalitar
decilitar
decimetar
hektolitar
kilogram
km
q
l
m
ml
mm
s
kilometar
kvintal
Ji tar
metar
mililitar
milimetar
sekunda
tona
ar
dan (dies)
sat (hora)
hektar
94
a) hemijskih elemenata:
Al
Ca
Cd
Cu
Fe
K
s
aluminij
kalcij
kadmij
bakar
gvode
kalij
sumpor
e) ahovskih figura:
D
K
L
T
dama
kralj
lovac
top
b) padea:
N
G
D
A
v
l
nominativ
genitiv
dati v
akuzativ
vokativ
instrumental
lokativ
bez take:
a) Al (aluminij);
b) N (nominativ);
b) D (dama);
e) l (istok);
e) oc (Celzijev stepen)
d) strana svijeta:
l
istok
JUg
s
z
sjever
zapad
fra -A
ga -
ica).
95
B) SLOENE SKRAENICE
384. Sloene skraenice uobiajene su kako u naem tako i u
obzira na nain nastanka te neovisno o tome piu li se sve rijei koje ulaze
u sloeni naziv velikim poetnim slovom ili se tako pie samo prva rije:
promjenljive skraenice:
iz ANUBiHa, MUP-a; u
CIAi, PTT-u; UNHCR-om
AMSBiH
ANUBiH
BBC
BiH
BMW
Bosna i Hercegovina
. skra.: njem. Bayerische Motorenwerke (Bavarska
(Britansko radiodrutvo)
BZK
CIA
DDT
FA MOS
GZM
HE
HTZ
MUP
NAMA
OUN
PA
PL
PIT
RTVBiH
SAD
so
SUP
ULUBiH
UN
UNESCO
tvornica motora)
Bonjaka zajednica kulture (" Preporod")
skra.: engl. Centra/ Intelligence Agency (Centralna
obavjetajna sluba)
skra. prema hem. sastavu: dihlor-difenil-trihlormetil
-metan (sredstvo za unitavanje gamadi)
Fabrika motora Sarajevo
Glasnik Zemaljskog muzeja
hidroelektrana
Higijensko-tehnika zatita
Ministarstvo unutranjih poslova
Narodni magacin
Organizacija ujedinjenih naroda
Pedagoka akademija
Patriotska liga
Pota, telegraf i telefon
Radio-televizija Bosne i Hercegovine
Sjedinjene A merike Drave
Skuptina opine
Sekretarijat unutranjih poslova
Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine
Ujedinjeni narodi
skra.: engl. United Nations Educational, Scientific and
Cultural Organization (Medunarodna organizacija za
UNHCR
UPI
USA
ZAVNOBiH
TP
nepromjenljive skraenice:
dvojako pisanje:
FAMOS /FAMOS-a i
Famos, Famosa
BiH, HE, PA
Rijei se u pisanju skrauju radi utede u prostoru i vremenu. -Neke. se skraenice piu s
takom, a neke bez take; neke se piu velikim, a neke malim slovom.
Malim poetnim slovom i bez take piu se skraenice za mjerne jedinice i uope simboli
(npr.: m, mm, dkg, h). Velikim poetnim slovom i bez take piu se oznake hemijskih ele. menata, padea, ahovskih figura, strana svijeta, pojedinih mjernih jedinica te asopisa.
Skraenice s takom na kraju tvore se: uzimanjem prvoga slova rijei-:. i piu se malim (npr.:
r.; m.r.) ill velikim slovom (npr.: P.S.); uzimanjem poetnih slova do prvoga samoglasnika u
rijei (npr.: bt.; str.); uzimanjem prvoga sloga i dijela drugoga sloga - do samoglasnika (npr.:
engl.; gimn.); uzimanjem dijela rijei do treega samoglasnika (npr.: geogr. ; imperf.); uzima
njem poetnoga i zadnjeg slova rijei (npr.: dr.; mr.) i sl.
. Sloene skraenice naziva preduzea, institucija ili pojmova (tzv. akronimi) tvore se uzima- ..
njem poetnih slova ili slogova lanova sloenoga naziva. . Sva se slova piu sastavljenp i ne
stavlja se taka iza pojedinih slova. Neke su od njih mpromjenljive (npr.: BiH, PA), a one koje
.su promjenljive mijenjaju . se poput imenica, s tim to se skraenici dodaje crtica i odreeni
padeni nastavak. . Rod skraenice nije odreen rodom imenice koju zamjenjuje: enskoga su
roda one koje zavravaju na a (npr.: GlA, gen. CIAe. prid. GlA-in), a mukoga sve ostale
(npr.: HTZ, HTZ-a, HTZ-ov). Pojedine su skraenice postale prave rijei; u njih je veliko samo
poetno slovo (npr.: famos, Famosa, Famosov .. ). Tako se i skraenice iz stranih jezika pri
lagoavaju naem jeziku: Unesko, gen. Uneska (uz : UNESCO, gen. UNESCpa).
:
_.
..
97
ZADAC I l VJE B E
28. Napii skraenice ovih rijei: razred, muki rod, osnovna kola, post scriptum, i sli
no, mnoina, bonjaki, bosanskohercegovaki, arapski, engleski, historijski, uenik,
aorist, geografija, doktor, jednina, takozvani, centimetar, litar, tona, aluminij, voltam
per, Bosna i Hercegovina, Udruenje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Ujedi
njeni narodi.
24.TA KA
taka se stavlja:
a) na kraju potvrdnih i
odrinih reenica;
b) iza pojedinih
skraenica;
e) iza rednih brojeva;
d) pri odjeljivanju
lanova brojke
390. Taka se ne stavlja na kraju reenice u kojoj jedinice u nabrajanju (nizane jedna ispod druge) nisu odijeljene zarezom ili takom-zarezom:
392. Taka se ne stavlja iza imena pisca niti iza naslova {podnaslo
va, potpisa pod slikom i sl.), makar naslov bio potpuna reenica:
Narodno blago
Sakupio i izdao
Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak
po Bosni, Hercegovini i susjednim krajevima
98
393. Ukoliko slijede jedan iza drugog, iza pojedinih dijelova bibli
ografske jedinice stavljaju sc take (ili zarezi) i svi se dijelovi piu velikim
poetnim slovom:
redu:
Atlekvatno isticanje. Svaka misao i niz misli razvijenih u nekom
radu treba da budu istaknute prema svojoj vanosti. (M. ami, Kako nas
taje nauno djelo)
395. U dramskom tekstu ne pie sc taka iza pievih uputa redite
lj ima i glumcima (tzv. didaskalija) - ni onda kad imaju narav objanjenja
izvan reenice - jer su uvijek tijesno vezane s tekstom u kojem se nalaze
(ponaaju se kao naknadno objanjenje unutar reenice).
396. Taka se ne mora pisati ni iza obavijesnih izraza kao Nastavlja
Kraj i sl. (koji unutar zagrada dolaze na kraju teksta to se objavljuje u
nastavcima).
se,
iza skraenica:
a) npr., tzv.;
b) m (metar), ANUBiH
taka uz brojeve:
a) glavni broj:
1 9 poglavlja;
b) redni broj:
1 9. poglavlje;
e) datum: 1 3. 9. 1 985;
d) dvojako pisanje: l. 1 5
i 1 6 ili l. 1 5 . i 1 6 .
99
Sarajevo, 3. IX 1 985.
U Sarajevu, 13. 9. 1 985.
402. Iza arapskih rednih brojeva ne pie se taka onda kada iza nje
slijedi zarez, crta sa znaenjem do, kosa crta, zagrada:
se izgovarati pri itanju kao osnovni, ovisno o tome da li broj dolazi ispred
imenice na koju se odnosi ili iza nje.
Ako broj dolazi ispred imenica lan, strana, taka i sl. , obavezno e
se itati kao redni, te se i taka iza broja obavezno pie: Objavio je prve
priloge u 3. i 5. broju "Lastavice ".
1 00
Taka sc takoer ne pie kada je broj dio stalnoga imena: futur l i sl.
406. Taka se pie iza rimskih brojeva kojima se oznaava redosli
jed poglavlja, odjeljaka i sl., nastavljao se tekst u istome retku ili ne.
I iza slova koja slue za oznaavanje redoslijeda poglavlja i sl. pie
se taka (ili jednostruka zagrada):
ll. Fonetika
A. Samog/asnici
B. Suglasnici
407. Taka se takoder pie iza rimskoga broja ukoliko je tekst tiskan
velikim slovima i openito u sluajevima u koj ima bi se bez take iza rim
skoga broja mogla pojaviti nejasnoa: l. GIMNAZIJA, IV. KORPUS, VI.
BRIGADA, KNJIGA LI.; l. gimnazija u Sarajevu znatno je oteena. U
ovakvim primjerima bolje je napisati broj slovima: Prva gimnazija ...
Moe se, medutim, pisati: ll gimnazija, I V korpus, VI brigada, knji
ga Ll i sl.
408. Taka se upotrebljava za odjelj ivanje brojnih mjesta (svaka
(Ukoliko se dui nizovi arapskih brojki ne odjeljuju takom na manje cjeline, radi lakega itanja preporuuje se ostavljanje bjeline na mjes
tu gdje bi dola taka.)
409. Taka se pie i iza brojki koje oznaavaju koliinu vremena:
Stazu je preao za vrijeme od 3.25. 14 i stigao prvi (ovdje brojka 3 znai
sate, brojka 25 minute, a 1 4 sekunde). Na razliitim ureaj ima (satovima i
Sarajevo 84
.;,.e;
..
' "
'
.
".
.,
';"
' - : '';"i:---:::v<:
,
"
' T
-"
,.
_,.,
101
25. TA KA-ZAREZ
taka-zarez obiljeava
pauzu krau nego taka, a
duu nego zarez
1 02
-k
.. .
-"'<"''';:;o
;. .,
Taka-zarez obiljeava pauzu krau negoli' takai a duu riegoli !Zarez:' Takomiarezom
odjeljuju se istovrsne ili suprotstavlne jedinice unUtar veih .cjelina, reenice bez veznika,
samostalne reenice kao potvrde nekoga pravila, odsjeci teksta. u pn,mttorne nizu 1 dr..
26.TRI TA KE
4 1 7. Tri take piu se na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.
4 1 8. Tri take stavljaj u se na mjestu gdje se prekida nabrajanje:
422. Tri take stavljaju se u zagrade kad se izostavlja dio tueg teksta (dio jedne reenice - bilo proste bilo sloene) pri navoenju:
. "
Tri take piu se na mjestu gdje je tekst prekinut te kad je u govoru napravljena kraa pauza.
Tri take u oblim zagradama kazuju da je izostavljen tui tekst.
2 7 . U PITN I K
upitnikom se oznaava
pitanje
1 04
425. Upitnik se pie iza upitnih reenica koje sadre neku upitnu
rije (ko?, to?, za. to?, gdje? i sl.) - izuzimajui zavisnoupitne objekatske
reenice (v. t. 430) - ili su bez nje:
(3) Ko se rodio pa da je
426. Upitne reenice mogu biti bez upitne rijei, koju zamjenjuje
intonacija. l iza takvih upitnih reenica pie se upitnik:
( l ) Kad ena plae, pitajje to hoe. - (2) Kai mi s kim si, da znam
ko si. - (3) Pitala ga je zato je gazio vodu kojoj ne zna gaza. - (4)
Ljudi se pitaju zato je u njeg jedno uplje, drugo razdrto.
43 1 . U knjigama, asopisima, novinama i dr. upitnik se po pravilu
ne stavlja iza naslova:
1 05
Upitnikse:stavlja nikrafu tphne .enice(poinjala ona upttnom rijeju ili ne). Pri nabraja
nju upitllih"reenica ili dijelova reenica pisanje upiti!ika ovisi o stepe'nu povezanosti eleme
nata koji se nabrajaju. Upttnik se ne stavlja iza iavisno.upttne reenice. Po pravilu se ne stavlja ni iza naslova.
Upttnikom u oblim zagradama iskazuje se kakva sumnja, neslaganje i sl.
. .
....
'
..
'
28. UZVI N I K
uzvinik se stavlja:
a) na kraju reenica:
b) iza vokativa, uzvika
i imperativa
(2) Ko jo.v danas nosi pravo ime! Staro, pomalo seljako ime, teko
ime na ramenima! (A. lsakovi, Lijeve prie) - (3) Svrati nam se,
mila majko naa, da mi tebi uinati damo! ( to se b'jeli u gori ze
lenoj - u: M . Maglajli, Usmena balada Bonjaka)
(2)
uzvinik se po pravilu
ne pie iza naslova
Uzvinik se stavlja na kraju uzvine reenice, potom iza jae naglaenoga vokativa, uzvika l
ZADAC I I VJ EBE
- Moe li se to popraviti.
- Zar i ti, sine Brute.
- Ua! Dolje lai.
- Ne zna se ni ko pije ni ko plaa.
- Ne zna se ni ko pije.
29. VELIKO l MALO SLOVO
439. Velikim poetnim slovom pie se vlastito ime, prva rije u nas
lovu i reenici te rije iz potovanja.
a) Vlastita imena
jednolana i vielana
vlastita imena
440. Vlastito ime moe imati svako bie, svaki predmet ili svaka
pojava, ako se izdvaja od ostalih bia, predmeta i pojava svoje vrste. Vlas
tita imena mogu biti jednolana (od jedne rij ei} i vielana (od dviju ili
vie rijei). Sva jednolana vlastita imena piu se velikim poetnim slo
vom. U svih vielanih vlastitih imena velikim se poetnim slovom pie
prvi lan. U jednoga dijela vielanih vlastitih imena velikim poetnim slo
vom piu se svi lanovi (osim pomonih rij ei - prijedloga i veznika), a u
drugoga dijela pored prvoga lana jo i oni koji bi se i izvan vielanoga
imena pisali velikim slovom. Posebnu skupinu vielanih imena predstav
ljaju sloena vielana imena; prvi lan svakoga posebnog imena u sastavu
sloenoga vielanog imena (odnosno naziva) pie se velikim poetnim
slovom.
( = Bog)
boanstva: Vinu,
bog Vinu
gospa Marija
gospa, ejtan
akobogda ( : bog)
ako Bog da (: Bog)
nom Bog, iako su prestali biti veza prijedloga i imenice i postali prilozi ili
rijece i dobili novo znaenje.)
445. Vel ikim slovom pie se: Poslanik, Vjerovjesnik, Boiji Posla
nik, Allahov Poslanik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Mu
hammeda.
Poslanik, Vjerovjesnik
(=poslanik Muhammed)
b) ustalj eni nadimci, imena odmila i sl.:- Babo, Beba, Braco, Seka;
Meho, Mehica, Minka, Ibrica. Se/mica.
Majka Hrabrost
u osnovnom znaenju:
Dennet, Sudnji dan
imena ivotinja:
Bijeli Onjak, Brunda
prema boji dlake i sl.), koji nisu vlastita imena, piu se malim poetnim
slovom: garov (ne odredeni nego cm pas uope), zeljov (pas), bijelka, bje
lava, rumenka, arava (arena krava uope), bje/a (koza), graha (ovca),
mrkov (mazga), kula, vranac (konj crne dlake), zekan (konj).
452. Malim se poetnim slovom piu i nazivi ivotinja kad znae
vrstu, pasminu: av/ijane1; bernardinac, dalmatinac, ovcm; arp/aninac,
tornjak (vrsta psa); lipicanac (pasmina konja).
Tako se piu i nazivi biljaka: hercegovac (vrsta duhana), bjelica
(vrsta ljive), tretijo (vrsta graha).
453. Prvi lan strunih (latinskih) naziva ivotinja pie se velikim
poetnim slovom: Canis lupus (vuk), Felis leo (lav), Sciurus vulgaris (vje
verica), Ursus arctos (medvjed).
Tako se piu i struni ( latinski) nazivi biljaka: Pirus malus Uabuka),
Prunus domestica (ljiva), Secale cereale (ra), Viola odmata (ljubiica).
Kurtehajiev, Petrarkin
velikim slovom i:
Arhimedov zakon,
Gordijev vor
neslaven -
rijeju).
46 1 . Velikim poetnim slovom piu se zbirne imenice kao to su:
Bonjatva (u znaenju: svi Bonjaci}, Slavenstvo (u znaenju: svi Slave
ni), za razliku od opih imenica bo1ja.tvo (sa znaenjem: osjeaj pripad
nosti Bonjacima), slavenstvo (sa znaenjem: slavenski osjeaj).
462. Nazivi kojima se obiljeava pripadnost odreenoj rasi ili vjeri
piu se malim poetnim slovom: bijelac, crnac; musliman, krdanin.
Ill
466. Tako se piu i pri djevi na -ski (-ki, -ki, -ki) izvedeni od zem
ljopisnih imena iz drugih jezika: njujorki (: New York), glazgovski (: Glas
ustaljeni nazivi:
Velika Britanija
1 12
nazivi s obrnutim
rasporedom lanova:
Kadiluk imotski,
Paaluk bosanski
1 13
sandak Zvornik, demat Vratnik, upa Je/aJke, srez Mostar. Tako piemo
i: selo Kunovo, opdina ajnie, grad Sarajevo.
loga i veznika) imena naseljenih mjesta (gradova, arija, etvrti - tj. veih
dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Han
1 14
prvi lan, ukoliko se ostali sami po sebi ne piu velikim poetnim slovom.
Takva su imena oblasti, pokrajina, podruja, krajeva, otoka, poluotoka, vi
soravni, nizija, polja, dolina, pustinja, pjeara, uvala, jama, planina, vrho
va planina, brda, klisura, kanjona, peina, zemlj inih posjeda, l ivada, njiva,
panjaka, oranica, krevina, vulkana, struja, izvora, vrela, banja, slapova,
okeana, mora, jezera, zaliva, kanala, tjesnaca, pl i aka, fjordova, rijeka, po
toka, voda stajaica, movara, bara itd.: Jadranska oblast, Moskovska ob
last, Hercegovina, Slavonija. Posavina, Bira, Bosanska Posavina, Gaza,
Podrinje, Po/imlje, Povardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska
krajina, Vojna krajina, Ravni kotari, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Gora
obmuti slijed :
na poluotoku
Balkanskom,
niz polje Livanjska
483. Velikim poetnim slovom pie se prvi (ili jedini) lan vlastitih
imena nebeskih tijela i sazvijea: Danica, Halejeva kometa, Mala kola,
Mjesec, Mlijeni put, Saturn, Sirijus, Sunce, Veernjau, Veliki medvjed,
Zemlja; povrina Mjeseca, veliina Sunca, kretanje Zemlje.
484. Velikim poetnim slovom piu se i pridjevi izvedeni od imeni
ca Mjesec, Sunce, Zemlja (u znaenju nebeskih tijela): Mjeseeva povri
485. Kad imenice mjesec i sunce znae vrstu nebeskih tijela, piu se
malim poetnim slovom: pored Zemljinog mjeseca postoje i Marsovi i Ju
nebeskog tijela)
dvojako pisanje:
Mjeseeva mijena i
mjeseeva mijena
1 16
490. Vel ikim poetnim slovom piu se imena trgova, aleja, bulevara
i sl.: Trg Republike (misli se: Republike Bosne i Hercegovine), Trg heroja,
Trg heroja
49 1 . Vel ikim poetnim slovom pie se i rije ulica kao prvi lan u
nazivu ulica, npr.: Ulica platana, Ulica ehida, Ulica Isa-bega Isakovia,
492. Rije ulica pie se malim poetnim slovom ukoliko nije prvi
lan imena: Bosanska ulica, u Bosanskoj ulici, u Hasana Kikia i Danijela
Ozme ulici, Prijedorska ulica. Tako i : Duga mahala, Donja mahala.
Gradska mahala. Begluk mahala, Mala ikma, Denetia sokak i dr.
493. Velikim poetnim slovom pie se prvi (ili jedini) lan vlastitih
imena raznih saobraaj n ih sredstava (brodova, vozova), puteva, pruga, his
torijskih i privrednih graevina: Orao (brod), Bosna-ekspres (voz), Stari
most (u Mostaru), Most Suade Dilberovi, Arslanagia most, Kozija upri
ja, Latinska uprija, Autoput Sarajevo - Zenica, Pruga amac - Sarajevo,
Berlinski zid, Kineski zid, Babilonska kula, Brusa-bezistan, Tunel "elji
govii ", Alada (damija u Foi), Careva damija, Harem el-Ibrahim el-Ha
li/, Terzibain mesdid, Crkva sv. Josipa, Toranj sv. Luke (u Jajcu), Samos
tan "Gua Gora ", Turbe sedmerice, Turbe erze/ez-Alije (na Gerzovu),
Kaimi-babino turbe ( iznad Zvornika), ejh-Huseinovo turbe (na Oglavku),
Turbe Sari Sa/tuka i Aik Baa (u Tekiji na Vrelu Bune), Gazi Husrev
-begovo turbe, ehit/uci (groblje), Ba/uk bega Berkovia (grob), Steak
gosta Milutina, Djevojaka esma. Feredua (esma), Hadi Sinanova te
kija, Tekija na Og/avku. Tekija na Vrelu Bune (u Blagaju).
494. Kad ovakvi poj movi imaju ire i ue ime, a ne eli se naroito
naglasiti puno ime, ire ime (ukoliko se ne isputa), ako se shvaa opisno,
pie se malim poetnim slovom. Ue je ime (obino u nominativu) medu
navodnicima - kada se navodi zvanino ime, ili bez navodnika - u nezva
ninoj upotrebi: u aleji "Bosna srebrena ", na bulevaru "Mea Selimovi",
495. Malim poetnim slovom piu se takvi nazivi ako nisu vlastita
imena: most na Kupi (openito - bilo koji most na Kupi), savski most (bilo
koji most na Savi).
118
keksa i va.fla "Lasta " u Cap/jini, iz graevinskog preduzeda " Vranica ",
svratio je u (izdavako) preduzee "Svjetlost ", igra u nogometnom klubu
"eljezniar " i sl.
(2)
manji broj lanova ili samo jedan, uglavnom sadrajno najznaajniji, i tada
se piu velikim poetnim slovom: Pedagoko akademija Univerziteta u Sa
velikim slovom i
neslubeni nazivi umjesto
zvaninih imena:
Sarajevska opera,
Turska ambasada
(odredba uz neskraena
ime) - na naem fakulte
tu (odredba uz skraeno,
nezvanino ime)
502. Velikim poetnim slovom piu se vielana vlastita imena kad se ne skrauju - i onda kada im prethodi odredba (npr.: moj, tvoj i sl.):
naJ Filozofskifakultet u Sarajevu; u prvome goditu navedenoga Glasnika
Zemaljskog muzeja u Sarajevu; u toj Fabrici motora Sarajevo (u tom
Famosu); u dvoritu vae Tvornice ulja i pirita u Brkom; na sceni spo
menutoga Narodnog pozori.ta u Sarajevu (na sceni spomenutoga Narod
nog pozori. ta).
503. Malim poetnim slovom piu se skraena vielana vlastita
imena kad uz njih stoje rijei koje i h odreduju kao poznate pojmove (npr.:
moj, tvoj, svoj, njegov, njezin, na, va{ njihov; ovaj, taj, onaj, ovakav, ona
kav, takav; spomenuti, navedeni i sl.), jer onda obino gube svojstva vlasti
tih imena: moja kola ima veliku biblioteku; taj odsjek ima najvie stude
nata na naem fakultetu; ovaj skup; spomenuti ugovor; navedeni zbornik.
504. Malim poetnim slovom piu se rijei kojima se zamjenjuje
neko ime (a nisu sastavni dio tog imena): parlament (mj. Skuptina Repub
like Bosne i Hercegovine ili Republika skup.Wna), a tako i vlada, parla
ment - kada se odnosi na neke druge zemlje (umjesto vlastitoga imena:
505. Kad ime poinje rednim brojem, prva rije iza rednoga broja
pie se malim poetnim slovom, ako taj lan sam po sebi nije vlastito ime:
malim slovom:
a) oba svjetska rata;
b) rusko-japanski rat;
e) trei svjetski rat;
d) alirska revolucija
1 20
svjetski rat, Stogodinji rat, Afganistanski rat, Austrijski rat, Korejski rat,
Bitka naroda, Husinska buna, Buna protiv dahija l Buna na dahije, Cazin
ska buna. Seljaka buna, Oktobarska revolucija l Oktobar, Francuska re
volucija, Kosovski boj, Sarajevski atentat, Zapadni front, Srijemski front,
lgmanski mar, Pofalika bitka, Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi).
(2) To
je predvieno u nacrtu zakona o osnovnim i srednjim kolama.
-
513. Openito se tzv. "budui nazivi " piu malim poetnim slovom
Nazivi iz jezika koj i imaj u slikovno pismo piu se kao i nai nazivi:
lenmin ibao (kineske novine).
5 1 5. Malim poetnim slovom piu se opi nazivi djela: biologija i
dvije historije (udbenici, vrste knjiga).
lingvistika
1 22
(neslubeno malim
slovom: na prvenstvu
Balkana u atletici)
522. Prvi (ili jedini) lan naziva ahovskih partija, otvaranja, vari
janti, odbrana i sl. pie se velikim poetnim slovom: Sicilijanka, Zatvorena
Ako je iza naslova zarez, nastavak poinje malim slovom, bez obzi
ra na to da l i se pisanje nastavlja u produetku naslova ili u novome retku:
Potovani prijatelju, juer saznah tvoju novu adresu.
Dragi sine,
sretni smo zbog tvoga uspjeha.
1 24
e) Rijei iz potovanja
528. U obraanju jednoj osobi moemo se opredijeliti za veliko ili
malo poetno slovo u oblicima linih i prisvoj nih zamjenica za 2. lice jed
nine i 2. lice mnoine: ti, n. tvoj, Tvoj; vi, Vi, va, Va.
529. U obraanju ustanovi i veem broj u lica zamjenice vi, va piu
obraanje pojedincu:
ti, tvoj, vi, va ili
Ti, Tvoj, Vi, Va
obraanje ustanovi
i veem broju lica: vi, va
obraanje visokim
linostima: Njegova
visost, Vae velitanstvo
' Velikim . poetnim slovom rple se> vltito' iti\ef prva' je\ li: haoVIJs j:(
'enil:)d t
Su:1
a
J
J
ttt
rit
.
llO
o
a
pi
olana
e
n
a
va
vlas
Vell
pot vanj : S jedn
' :
lt.e:u; t':
vielanih imena velikim slov .
,, velikim. slovom piu )Vi lo.(C
. . . ttY:
:sloZenih .vielanih iiniia yelikinr .s . . , I!JE QO!IJdt:li; :P&l ;p,la.n Y.. og:PQ.iebnog
:: ,_:.".
imea; .ue .ime unutar lrinihwvifllh' lmeniobJnme.li. navdilicima.
.
. ..
..:v.Uirn se PQetnim .slovom piu:;:- ::: s:ot;:z.f0-;:dt" ,: <:. .: , _.. .. . "
.
J . (samo prvi . -- ili jedini lan "" a od ostalih lanova oni. koji se sami pq' sebi piu velikim
poetriim :slovom): ime .aog wtah, - Samltoihl T cfi.): iindfe:BiilQi. f,svei umfenlc( koJe
i: upuuju ria Boga (Oh, Njega:..); imena bpZanaya;:m_tt9lokl J nidnaravrii- Qla: (inenle '
)oslailik, Vjerovjesnik i sl. kad e .nli ml.njuje lfile vJerpvjesnil<a uhanjiJi; !Qlece,_
Bogorodica; Gospa, Spasitelj L s_l::,u sl_l>ii !Qga:ii!Jenar ina pegn}.:Q?6hngem_,
' S8rijat, sintagme kao Pravi put, SUdnji dan;,latinki naiiVi ivotinja l biljaka; imenf stanovnF
:ka naseljenih mjesta: imena daav;aj T! jtpravnihi t iP.aJ( ih!!rta Itik&er.
yi. ovL nazivi sa obrnutim r:a_sPQr.dom' C.lgga).; !ikov, !QJE -!!fln!laja f r;; imen .
.. stanpvnika J<ontinenata; geografskf imena;: .:imenf obJasti, iu:aieva.oto "*' / Pfanirta;
rrora, rtie 't dd imena nebeskih tijefa:L savijeanh iiia"'praznika;. im . . onjsRiir r:
.
. iliotiraaJnlh
.:privnidnih.gradevina; ime]la.saobrnajnica, :iQj)fiiit blvF{ oiiCi: lnii
h -- - w
"
'"'
'
gf!.
n
:
d
pJUizY9Q;
J[ll
zvanioa,
,
irna
razlh
.
i
. . . . . ' . . .. .. ,- - . :--- . '; . .. :''"'
.
..
. .. '
': ,
'
'
-_ ,''
,,
"
,,
, ; .' '
'' ,
":'
> <
'
.....
'
"""
..,_ . .
.,
;, .
.
- .. - ._.,_
X h. .o...,... -
""
('
1 25
rijei kojima poinju aslovi, poisi pd slikom, tekstom i sl.;rijei kojima s obraa visokim
linostima; rijei predsjednik, car, kralj, reis i sl. kad se odnose na poglavara,drave i vjer
skoga velikodostojnika; prisvojni pridjevi na -ovi -ev i -in napravljeni od vlastitih Imena ljudi
(i kad su u sastavu naziva s opimznaenjem: Ali/tova peta) i ivotinja;
2. (svi lanovi - osim pomonih rijei): osobna imena (prezimena l nadimci) ljudi; ope
imenice upotrijebljene kao osobno ime (npr. Majka flrabrost) ; imena ivotinja; imena naroda
.
(all ne i dijelovi naroda: fan ispred ili iza imeha naroda ..: rT)alim slovom); Imena naseljenih
mjesta; Imena postojeih draa; imena kontinnata.
.
Dvojako se mogu pisati .(velikim- ili malim po9etnim slovqm .- po izboru autora) imenice
Mjesec i Sunce kada je rije o pojavama neposrednoga doivljav.anja, o izgledu, svjetlosti tih
tijela (izlazak Sunca l izlazak sunca) te line i prisvojne zamjenice za 2. lice pri obraanju
pojedincu (Ti l ti, Va$ l vaS): ,
__
-,
534. Treba razlikovati primjere koji se kao ope imenice piu malim
poetnim slovom, a kao vlastita imena velikim poetnim slovom:
abdesthana (opa im.)
ajkuna (draga)
Ajkuna (ime)
A ngloamerikanci (Amerikanci
akademije)
engleskog porijekla)
vrsta tkanine)
beba (lutka)
Bog (Allah)
hoiji ( : bog)
Boiji ( : Bog)
buhara (zatvor)
obojen crveno)
Cair (mjesto)
Cuprija (mjesto)
Dervi (ime)
Dolac (naselje)
ftjat (automobil)
Fijat (preduzee)
ford (automobil)
Ford (imc)
fakulteta)
1 26
ho-ruk (uzvik)
Hurija (ime)
Ilida (mjesto)
Izraz (asopis)
Klju (grad)
Konjic (grad)
Kreka (naselje)
kulon (mjera)
Coulomb (ime)
labud (ptica)
Mejdan (mjesto)
Mercedes (ime)
mumin (vjernik)
Mumin (imc)
Napoleon (ime)
Olovo (grad)
pe (opa im.)
Pe (zem. ime)
slavenstvo (svojstvo)
jedno je:
olovo (opa imenica),
seka (hipokoristik),
tvrava (opa imenica),
zehra (trunica),
a drugo je:
Olovo (grad),
Seka (nadimak),
Tvrava (roman),
Zehra (ime)
1 27
t >Sa t
koda (automobil)
koda (ime)
Trgovi.te (mjesto)
tufegdija (pukar)
Tufegdija (prezime)
vakuf(musl. zadubina)
Zec (prezime)
zehra (trunica)
Zehra (imc)
u (opa im.)
tu (zem.)
ZADACI I VJE B E
32. Stavi veliko poetno slovo gdje je potrebno: boiji poslanik muhammed, canis lupus
(vuk), arhimedov zakon, nobelova nagrada, nobelovac, podrinjac, bosna i hercegovi
na, podrinjski, srednjobosanski kanton, bosanski paaluk, paaluk bosanski, austro
-ugarska monarhija, opina prijedor, prijedorska opina, opina prijedorska, jadran
sko more, more jadransko, borako jezero, halejeva kometa, hadijski bajram, ulica
prijedorska, ulica ferhadija, most suade dilberovi, tekija na vrelu bune, klinika za
plune bolesti klinikog centra univerziteta u sarajevu, opera narodnog pazarita u
sarajevu, odsjek za orijentalistiku filozofskog fakutteta u sarajevu, husinska buna,
rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o ali-pai
(roman envera olakovia).
JO. ZAGRADE
1 28
(K. Dob
raa, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, !)
539. Kada je, medutim, tekst unutar zagrada u tijesnoj vezi s dije
lom reenice ispred zagrada, pravopisni znak koji inae pripada dijelu is
pred zagrada stavlja se iza zagrada:
Enver olakovid, pisac romana "Legenda o Ali-paJi " (radnja ro
mana vezana je za Sarajevo), raden je 1 913. u Budimpe.5ti, a umro
u Zagrebu 1 976. godine.
sc
na kraju samostalne
reenice unutar zagrada
mogu stajati svi pravopis
ni znaci
Unutar zagrada obino se stavljaju naknadna i sporedna objanjenja. Na kraju teksta koji
poinje malim slovom unutar zagrada mogu stajati uzvinik i upitnik, ali ne i taka; meutim,
na kraju samostalne reenice unutar zagrada moe stajati i taka. Zagradama se izdvaja i svoj
tekst umetnut u tui (uz napomenu da ne pripada citatu).
Postoji i jednostruka zagrada (luk), koja se pie iza slova ili brojki pri oznaavanju jedinica u
nabrajanju.
3 l .ZAREZ
546. Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakega itanja i bolje
ga razumijevanja teksta, razgraniavaju odlomci razliitoga karaktera i u
razliitoj mjeri samostalni . Openito vrijedi da se meusobno tijesno po
vezane rijei, skupovi rijei i reenice ne odvajaj u zarezom.
Granicu izmeu pojedinih dijelova vano je pravilno obiljeiti u
pismu (u govoru je to pauza), jer o toj granici esto ovisi znaenje:
zarez obiljeava:
a) naporednost i nabraja
nje,
b) naknadno objanjenje,
e) suprotnost,
d) naroito isticanje,
e) obraanje,
t) subjektivni odnos
kojima se ne javlja objanjiva, kao: Ponjevenoje zrelo ozimo ito (gdje zre
lo ozimo ito stoji nasuprot izrazu zeleno ozima ito ili zrelo jam ito) i sl.
555. Zarezom se ne odvaj aju poasni naslovi, rijei koje znae zani
manje i sl. kad stoje ispred rijei koju objanjavaju. Ovakve rijei imaju
slubu slinu atributu:
( l ) Muderis Numanje svoj govor zasnovao na tvrdnji daje pogrd
no svako uenje kojemu vjera nije temelj'. (M. Selimovi, Tvrava)
- (2) Vezir Delaludin bio je samo sluga mome ka/emu i divitu . . (N.
lbriimovi, Drame) ( 3 ) Ja sam pjesnik Behram. ( D. Ali, De
mij'urg) - ( 4) Znameniti historiar Hamdija Kreevlj'akovi pisao je
ne odvajaju se zarezom
poasni naslovi i oznake
zanimanja: pjesnik
Be hram
naknadna objanjenja
odvajaju se zarezom
zarezom se odvajaju
lanovi u nizanju radi
naroitoga isticanja
Ako
n a ro i to istaknuti,
moe sc
odvojiti
za rezom :
( l ) Izgleda /aje hlia, i opasnija. ( M . Sel i movi, Dervi.\' i smrt ) - (2)
ukol iko je
Ponornica)
bez zareza:
ne samo ... nego;
ne samo ... ve
(jer znai: l . . . i)
562. Ne odvajaju sc zarezom dije lovi reenice povezani suodnosnim veznikom ne sanw . . . nego (ili varijante lU! samo . . . no, ne samo . . . ve():
( l ) Ne samo drhtavim glasom ve i nekim opCim nesjJOkojstvom
kazuje da n!je oekivao s us ret sa mnom . . . ( N . Idrizovi, Ikona bez
boga) - (2) Pomognd li mi da uguim hunu jo l!iiara, ne samo da
e.ii hiti pa.a od dva tuga nego e. hiti kapetan srebremlke kapeta
n (je. ( N . l b ri i movi , Dram e )
zarezom se odvajaju:
a) apozicija;
b) apozitiv;
e) rijei kojima se istie
dio koji slijedi;
d) rijei kojima se neto
naknadno objanjava
odvajaju se zarezom
umetnuti dijelovi kad nisu
izravno vezani s reeni
com
ne odvajaju se dijelovi
u izravnoj vezi
135
zarezom se odvajaju
modalne rijei i izrazi
sigurno, zaista,
vjerovatno l sl. ne
odvajaju se zarezom
zarezom se ne odvajaju:
a) tekstualni veznici;
b) rijei uz imperativ;
e) pridjevi u ulozi
pojaivaa uz pridjeve iste
osnove ili uz broj jedan
573. Zarezom se ne odvajaju ni pridjevi koji se u funkciji pojaivaa domeu uz pridjeve iste osnove ili uz broj jedan:
574. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, odvajaju sc zarezom u slubi predikatskog apozitiva, tj. kad stoje namjesto cijele
reenice:
glagolski pridjevi:
a) odvajaju se zarezom
(kad stoje umjesto eljele
reenice);
b) ne odvajaju se zarezom
(ako su u atributskoj
slubi)
137
s prijedlogom u:
U Sarajevu, 1 3. IX 1 985.
ne stavlja se zarez u
saetoj reenici: Roen u
Sarajevu 1 3. IX 1985.
nice:
Mak Dizdar, Sta ri bosanski tekstovi, Sarajevo, Svjetlost, 1 97 1 .
nih reenica nije uvijek ista; upravo narav te veze uvjetuje razliitu upotre
bu zareza. Tako sc proste reenice u nezavisnosloenoj reenici povezane
sastavnim i rastavnim vcznicima po pravilu ne odvajaju zarezom, izuzev
onih koje se niu jedna za drugom, onih kojima sc neto istie tc onih u
kojima veznici izraavaju posljedicu i sl.
Zarezom se odvajaju dijelovi nezavisnosloene reenice povezani
nekorelativnim gradacijskirn veznici ma (a kamoli, a nekamo/i l a nekmoli)
tc dijelovi sa suprotnim, iskljunim i zakljunim veznicima.
583. Ne odvajaju se zarezom naporedni dijelovi nezavisnosloene
reenice povezani sastavnim veznici ma (i, pa, te, ni, niti) ukoliko se tim di
sastavne i rastavne
reenice u nabrajanju
odvajaju se zarezom
Sarajeva)
posebno isticanje i
posljedica - odvajaju se
zarezom
1 40
589. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloenc reenice vezani suprotnim veznicima (a. ali, nego. no, meutim. vec):
formalna suprotnost ne
odvaja se zarezom
glavnoga dijela (tj. u postpozicij i), potom s lijeve strane glavnoga dijela (tj.
zarezom se ne odvaja
zavisna reenica
ukoliko je u neposrednoj
znaenjskoj vezi sa
glavnom reenicom
kako, eda,
b) vremenska reenica:
( l ) Je li !h/is ve prije jeo s tog drveta, prije nego to ga je Adam
okusio. (H. Bjclevac, Hazer) - (2) Njinja samo smilja zlo, otkako
se digla na dvije noge samo smilja zlo. . . (A. lsakovi, Pobuna ma
terije) - (3) Tako sam se muio i prevrtao u krevetu svu nod, dok ni
je ciknula zora. ( D. Ali, Demijurg)
e) namjerna reenica:
( l ) Odluio sam da saekam dok svi izau, da se ne guram u uskim
vratima sa irokim ljudima. (M. Selimovi, Tvrdava) - (2) Pjeva
svakom ovjeku na uho, daje svako uje na svoj nain. (A. Name
tak, Sunce) - (3) Ti sokaci i dre ovo staro selo, da se ne otisne do
lje u rijeku. (. Sijari, Bihorci)
d) uzrona reenica:
( l ) Biljeim to i utim, jer svikao sam na uda. (A. Sidran, Baeski
ja) (2) Ne ode Zulfikar ni u damiju, jer su graniari navikli na
kletve, a ne na molitve. (D. Sui, Uhode) - (3) Onda je ispriala,
zato tojoj se uinilo da je ula pijano vikanje u se!tt. . . (M. Selimo
vi, Magla i mjeseina)
-
e) pogodbena reenica:
( l ) Oni su te.ko pobjedi vi, ako su jedinstveni. (D. Sui, Uhode)
(2) Preda mnom se ne ustruava, ako se ikad ustruava. (M. Seli
movi, Dervi i smrt) - (3) Moda e ga morati voditi u grad dokto
ru varcu, ako su uH (J. M usabegovi, Skretnice)
f) posljedina reenica:
( J ) Cura tije to bila, da bih glavom bez obzira po.ao za njom. (A.
Muradbegovi, Robija) - (2) Jedan ga nekoliko puta dohvati a
kom iza vrata, nu to on jeknu i svali se preko praga u avliju. (R.
Kadi, 1/hamijin put u smrt) - (3) A privlaio je i tuu djecu, tako
da su prozori esto pucali od kamenja kojim su skidali plodove. (J.
Musabegovi, Skretnice)
g) dopusna reenica:
( J ) A opetje u meni radost, iako je druga obala daleko ... (M. Seli
movi, Tiine) - (2) Po starom putu ne da mi se ii, l Makar da u
njime do Edena stii. (S. Baagi, Skroman poziv) - (3) Varoani
se udili, mada su znali i ko mu je indru rezao i kolikajojje .irina,
a kolika debljina. (D. Sui, Uhode)
597. Izrine i zavisnoupitne objekatske reenice ne odvajaju se
zarezom:
1 44
ne odvajaju se zarezom:
a) izrine i zavisnoupne
objekatske reenice;
b) atributske zavisne
reenice
danin kikot)
598. Atributske zavisne reenice takoder se ne odvajaju zarezom,
budui da su u tijesnoj vezi s glavnom reenicom:
zarezom se odvajaju
apozicijske zavisne
reenice
jednog dana zasja iz nje tako jako da je mogla vidjeti utvrde Busra
u Siriji. (M. Lings lAbu-Bakr Siraj ad-Din/, Muhammed: tivot nje
gov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutehaj i) - (2)
Povodje naa damija, kojoj se primiem. (S. Kulenovi, Ponorni
ca) - (3) l znao sam da muje zet kadija Ajni-efendija, kojije napi
sao nalog da se zatvori moj brat. (M. Selimovi, Dervi i smrt)
600. Ukoliko se u zavisnosloenoj reenici zavisni dio nalazi s lijeve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji ili prepoziciji, inverziji), od
vaja se od njeg zarezom:
1 45
mutehaji)
subjekatske odnosne
reenice u prepoziciji ne
moraju se odvajati zare
zom (ukoliko je i bez
zareza jasna granica
izmedu dvaju dijelova)
60 1 . Zarezom (ili crtom) ne moraju se odvajati tzv. subjekatske odnosne reenice kada su s lijeve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji):
umetnute reenice:
a) ne odvajaju se zarezima
kad su u Izravnoj vezi;
b) odvajaju se zarezima
kad nisu u Izravnoj vezi sa
reenicom u koju su
umetnute
.
.
.
Zarez se staja ispred suprotnlh; lskljunih i zakljunih veznika; njime se odvajaju l reenice
u inverziji. Zarez se ne stavlja Izmeu glavne reenice i zavisne koja je s njom u neposrednoj
znaenjskoj vezi (ovo vrijedi ne samo kada je glavna na prvotne i zavisna reenica na dru
gome mjestu nego i kada je zavisna reenica umetnuta u glavnu) . .
ZADACI I VJE B E
..
.
,
znaci porijekla:
> znai: daje, razvilo se
u;
< znai: postalo od
1 47
Znak < znai postalo od, tj. od rijei (oblika) iza toga znaka posta
la je rije (oblik) ispred toga znaka: brijeg < brega < *berga; smijati se <
smejali Sf!; SO < sol; moga < mojega.
605. Znacima > i < moe se upuivati na rijei koje se preporuuju
33.ZNACI ZA B I LJ E KE
znaci za biljeke:
a) zvjezdica
b) sitna brojka
ponent) iza pojedinih rijei moe se upuivati na biljeke ispod ili iza teks
ta. Kad se upuuje jedanput, stavlja se jedna zvjezdica. Ako se na istoj stra
ni drugi put upuuje na biljeku, stavljaju se dvije zvjezdice. Ukoliko je na
istoj strani potrebno uputiti vie od dvaput, bolje je umjesto zvjezdice stav
ljati sitne brojke (koje se niu od jedan nadalje).
607. Kad se dodatna napomena, odnosno tumaenje, odnosi na poje
dinu rije /ili sintagmu, zvjezdica i sitna brojka stavljaju se s desne strane ri
jei /ili sintagme (a ispred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav znak dolazi
neposredno iza te rijei):
U govorima ispitivanoga podruja umjesto vokala a imamo vokal i
samo u r!jeima slavenskoga por!jekla: dosti, dvijesti, gudi/o, gun
di/o. U prvome primjeru imamo trag star!jega obrazovanja: oblik
dosta dobili smo od do syta, a dosti od do syt;8 3 ; u drugom imamo
ikavizam: star!je dove n te > dvijesfiB4, a u gudi/o, gundi/o imamo
morfem -ilo.
KJ Peco, lstot'nohercegovaki, 35. Lik dosti susreemo u mnogim tokavskim go
lkavskoakavski, l, 97.
1 48
sljedei redoslijed: ime pisca, naslov djela (knjige, rasprave, lanka), broj
izdanja (ako ih ima vie), naslov asopisa (zbornika, novina i sl.), mjesto
izdanja, naziv izdavaa, godina izdanja, broj sveska (ukoliko ima vie sve
zaka), broj stranice (odnosno stranica):
34.ZNACI ZA D U INU
610. Nenaglaeni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i
kratki. Dugi samoglasnici u standardnome jeziku mogu biti iskljuivo u
slogovima iza naglaska.
znaci za duinu:
a) znak za duinu (-);
pie se iznad dugoga
samoglasnika;
b) genitivni znak (") ; pie
se na kraju genitiva
mnoine, da bi se izbjegla
mogua dvoznanost
( l ) Dobro vidi ta se radi (imp.) : Dobro vii ta s e radi (prez.). (2) Niz Krivaju lovili smo dobre ribe (ak. mn.) : Niz Krivaju lovili
smo dobre ribe (gen. jd.).
61 t. Genitivni znak C) moe se pisati (umjesto znaka za duinu) na
kraju genitiva mnoine nekih imenica, i to kada o pravilnome itanju te
rijei ovisi jasnoa reenice, a sam se oblik ne moe odrediti na osnovu
konteksta: glava ili glava (ali: pametnih glava, a ne: pametnih glava l -a):
1 49
( l ) Tamo nije imao poznanika (gen. j d.) : Tamo nije imao poznani
ka (gen. mn.). - (2) U ruci jagoda (nom. jd.) : U ruci jagoda (gen.
mn. ). - (3) Dri se ugovora (gen. jd.) : Dri se ugovora (gen. mn.).
3 5.ZNACI ZA NAGLASKE
" -
Znak za duinu, genttivni znak i znaci za naa etiri akcenta izvan strunih tekstova piu se
samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je znaenju ili obliku rije.
36.ZVJEZDICA
zvjezdica se stavlja:
a) ispred nepotvrenih
oblika;
b) ispred stilski obiljeenih
rijei ill oblika
1 50
ZADACI I VJ E BE
151
III. RJENIK
A
A - akuzativ, 3 8 1 b; amper, 3 8 1 e
a - ar, 379
a.a. - ad acta (medu spise), 368
abda! Mahmud (gen. abdal-Mahmuda l abda
la Mahmuda), 290
abdesthana (opa im.); Abdesthana (ime
ulice u Sarajevu), 534
Abdud-Dar (gen. Abdud-Dara; rod Kureja),
298
Abdulah, 54i
Abdullah (gen. Abdullaha; ar. ime), 54i
Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), 20 l , 300
Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba; pod
rod Kureja), 20 1 , 298
Abdulrezak Hifzi Bjelevac (gen. Abdulrezaka Hifzi Bjelevca), 293
Abdu- Sems (gen. Abdu-Semsa), 298
A-bomba (atomska bomba), 272
Abraham, 1 54
Abu Dabi (gen. Abu Dabija), 280
a.d. - akcionarsko drutvo, 368
A.D. - anno Domini (poslije Krista /vjerov
jesnika l saa/), 369
a da, 365
Adam Mickiewicz l Adam M ickjevi (gen.
Adama Mickiewicza l Adama M iekjevi
a), 1 87
Adem (Adam; vjerovjesnik), 1 54
adet, 6 1
adhezija, 55, 1 29b
ado (hip.: amida; gen. jd. ade l ada, pri sv.
prid. adin l adov), l 02
aerodrom, 267
Aerodromska Naselje (u Sarajevu), 477
aeroklub, 263
Afrodita, 442
agrotehnika, 263
A.H. - anno Hagire (po Hidri), 369
ahbab, 1 28
Ahilova peta, 456
ahmedija, 1 55
Ahmi, 90
Aia, 75
Ajka, 61
ajkuna (draga); Ajkuna (ime), 534
Ajkuna, 6 1
Ajni-efendija, 287
Aja, 75
Ajvatovica, 479
Ajvaz-dede, 449
ak. - akuzativ (uz: A), 372, 3 8 1 b
akademija (opa im.); Akademija (skraeno
ime odredene akademije), 534
Akademij ina izdanja (tj . izdanja Akademije
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine),
500
a kamoli, 365
ake. - akcen(a)t, 372
akcenat l akcent, 1 69, 545
akobogda (: bog); ako Bog da (: Bog), 444
ako i, 365
akoli, 363
A-kolo, 35
aksiom, 1 7 1
akam-cvijet, 274
akvarij, 1 68
Al - aluminij, 3 8 1 a
Alada (damija u Foi), 493
Alaga, 286
alaj-bajrak, 274
Alajbeg, 286
alat, 6 1
alb. - albanski, 372
Albanac (nom. mn. Albanci), 459
Albanka, 459
alegro l allegro, 1 56
aleja, 49 1
Aleja Bosne srebrene, 490
Aleksandar, 1 69
alem-kamen, 274
alfa, beta i gama zraci, 273
alfa-zraci, 272
Ali b. Ebi-Tali b l Ali ibn Ebi-Tali b (gen. Alija
b. Ebi-Tali ba l Ali ibn E bi-Tali ba), 20 l
Alija (gen. Alije, dat. Aliji), 65a, 65b, 65c, 69
Alija erzelez, 446a
Alijin, 65c
1 55
alineja, 70, 74
Ali-paa (Rizvanbegovi), 287
Ali-pain most (most); Ali-pain Most
(naselje), 477, 534
alkaloid, 74
Allah, 54i, I l l
Allahov Poslanik (Muhammed), 445
allegro l alegro, 1 56
altruist l altruista, 74
aluminij, 1 68, 38 1 a
aluminijev, 67
aluminijski, 67
alirska revolucija, 508
Aljehinova odbrana, 522
ama, 362
ameriko-vijetnamski rat, 508
Amerikanac (nom. mn. Amerikanci); Amerikanka, 459
ametice l hametice, 60
amida, 1 02
amidina, l 04
amidi, l 04
aminokiselina, 263
Amira, 446a
A-mol, 272
amoralan, 301
amo-tamo, 357
amote, 3 5 1
amper (mjera), 38 I d, 456
Ampere l Amper (ime), 5 1 9
AM SBiH - Auto-moto savez Bosne i Herce
govine, 385
anat. - anatomija; anatomski
Andrija Kai Mioi (gen. Andrije Kaia
Mioia), 295
anel / aneo, 74, 247
anelski l aneoski, 247
a nekmoli, 365
anglo-ameriki (engleski i ameriki), 306 :
angloameriki (: Angloamerikanci), 307
Angloamerikanci (Amerikanci engleskog
porijekla) : Anglo-Amerikanci (Englezi i
Amerikanci), 284, 534
antialkoholiar, 83a, 264
antialkoholizam, 73
1 56
antifaistiki, 30 1
antifaistkinja, 1 20
antiislamski, 73
Antonin Dworak l Antonjin Dvorak (gen.
Antonina Dworaka l Antonjina Dvora
ka), 1 87
ANUBiH - Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, 385, 386, 399
aor. - aorist, 373
aoristni, 1 20
apel, 249b
apostol, 249b
apsurd (gen mn. apsurda), 1 69
ar. - arapski, 372
Arabijski poluotok, 479
Arape, 83a
arbitar, 1 72
Arebijev (: Arebi), 67
Arefat, 479
arh. - arhaizam; arhitekt(onski), 372
arhaizam, 1 69
arhitekt l arhitekta, 1 70
arhiv, 1 6 1
Arhiv Bosne i Hercegovine, 496
aristokracija l aristokratija, 1 67
Aristotel, 1 68
arsen, 1 65
Arslanagia most (gen. Arslanagia mosta),
282, 493
artistkinja, 1 20
Asim Ferhatovi Hase (gen. Asima Ferhata
via Haseta), 34, 294
asistent, 1 69
asistent pripravni k (gen. jd. asistenta priprav
nika), 275
asket l asketa, 1 70
a.s. (: alejhisselam = neka je mir s njim; dolazi iza imena svakoga vjerovjesnika), 368
astr. - astronomski
Astrahan, 1 97
a.. ( : azimuan = uzvieni, veliajni; odnosi
se na Kur'an), 368
aija, 83a
aik-pender, 274
Akenazi, 460
Belaga, 286
beuman, l l O
bez sumnje, 359
bezakonje, l i O
bezdrvnost, l l 8b
bezglasan, 30 l
bezimen, 30 l
bezlian, 30 l
bezosjeajan, 301
bezub, I J O
bezvuan, l l O
beian, 1 1 0, 1 22b
beivotan, l 22b
bh. - bosanskohercegovaki, 376
BHD - bosanskohercegovaki dinar, 380
biandrija, 73
bianualan, 73
biatlon, 73
bibi. - biblijski, 372
biblioteka, 72b, 1 59
bi, 80
Bi Boiji (Atila), 447
bigaj rihak, 35 1
BiH - Bosna i Hercegovina, 385
Biha, 90, 6 1 5
bihaki, 92, 1 1 6
Bihaki okrug, 470
Bijambarska peina, 479
bijeg (gen. jd. bijega, nom. mn. bjegovi), 2 1 7
bijel (komp. bjelji), 2 1 5c, 22 1 , 249a
bijelac (gen. jd. bijelca), 249a, 462
Bijeli Nil, 479
Bijeli Onjak (ime psa), 450
Bijeli, 240
bijeliti (initi bijelim), 225, 233
bijelka (krava bijele boje), 45 1 ; Bijelka (ime
krave), 450
Bijelo dugme (rok-grupa), 496
Bijelo Polje (gen. Bijelog Polja), 240, 28 1 ,
477
bijelosiv, 237
bijeljeti (postajati bijel), 225f, 233
Bijeljina, 240
bijes (nom. mn. bjesovi), 2 1 7
Bili, 240
bjelokost, 223
bjelopoljska opina, 475
bjeloput, 222
Bjelorus, 283
Bjelorusija, 278
bjelov, 224
bjelua, 224
bjeluast, 224
bjelutak, 224
bjelje (komp.: bijelo), 22 1
bjesnjeti (: bijesan), 1 23a, 225f
bjei, 224
blagdan, 26 1
blatobran, 260
blij ed (komp. bljei), 22 1
blijedoplav, 237
blijesak, 236
Bliski istok (zem.); Bliski Istok (zemlje i narodi Bliskoga istoka), 482
Blizanci (astr.), 488
bljedoa, 2 1 8b
bljedolik, 222
bljedunjav, 2 1 8b
bljedahan, 224
BMW (gen. BMW-a; skra.: njem. Bayeri
sche Motorenwerke - Bavarska tvornica
motora), 385
Bobi (pas), 450
Boccaccio l Bokao (gen. Boccaccia
Sokaa), 1 79, 25 1 e
bodlerovski (: Baudelaire l Bodler), 1 95
bog (opa im.), 444; Bog (Allah), 534
bog Vinu, 442
Bog zna kako, 444
boginja, 444
bogorodica (opa im.), 444; Bogorodica (u
slubi vlastitog imena), 443
bogorodica Marija, 443
Bohumljanin (: Bochum l Bohum), 1 93
Boing 707, 5 1 7
Boj na Kosovu, 507
bokal, 249b
bokali, 249b
Bokokotorski zaliv, 479
bol, 249a
1 59
534
Bra, 479
brani, 83a
braon boja, 276
Brateljevika peina, 479
bratina, 83a
bratski, 1 1 8c
bratstvo, 1 1 8c
Brbljivi Pas (indijansko ime), 447
Brak, 463
Branska Malta, 477
branin, l 08c
brani nov, l 08
bregovit, 2 1 8b
Breka, 477
breskov (: breskva), 1 1 7
breskva, l 52a
bresti, 224
brestov, 224
brestovina, 224
brei, 224
breza, 2 1 6, 454
brezovaa, 83a
brei, 224
breina, 224
breuljak, 224
brijanica, 83a
brij ati, 65a
brijeg (nom. mn. bregovi l brijezi), 2 1 6, 2 1 7,
604
brij est (nom. mn. brijestovi), 2 1 7
brijee ( : brijest), 225b
brisa, 83a
Brka, 477
brodi, 90
brodolom, 260
B rodan in, l 08c
brojiti (uz: brojati), 69
Brundo (medvjed}, 450
Brusa-bezistan, 274, 493
brzonog, 308
Bua potok (potok); Bua Potok (naselje),
534
Budimpeta, 278
budistiki, 83b
budizam, 509
budto, 1 1 9
budui da, 365
budet, 1 02
buha, 55
buhara (zatvor); Buhara (zem. ime), 534
bukov (: bukva), 1 1 7
B-ulaz, 35
bulbul, 249b
bulevar, 49 1
Bulevar Mee Selimovia, 490
Butova algebra (: Boole l BuJ), 456
Bundestag, 504
bundija, l 04
bura, 48 1
buregdija, l 04, 1 28
buregdinica, l 04
Buturovi-Polje (gen. Buturovi-Polja; nas.),
279
BZK - Bonjaka zajednica kulture ("Prepo
rod"), 385
e
C. (Charles l arls) Dickens l Dikens, 370
Ca - kalcij, 3 8 1 a
Cambridge l Kembrid (gen. Cambridgea l
Kembrida), 1 82
Camus l Kami (gen. Camusa l Kamija), 1 85
Camusov l Kamijev, 1 85, 455
Canis lupus (vuk), 453
Capablanca l Kapablanka (gen. Capablanke l
Kapablanke ), 1 80
Careva damija, 493
Carigrad, 278
Carigradanin, 283
Carmen l Karmen (gen. Carmen/e/, Kar
men/e/, dat./lok. Carmen/i/, Karmen/i/),
1 86
Carmenin l Karmenin, 1 86
Cazinska krajina (i: po krajini Cazinskoj),
479, 480
Cazinjanin, 463
Cd - kadmij, 3 8 1 a
C-dur, 272
Celzijev, 67
centar, 1 63
Cezar, 1 64
cf. - confer (isporedi), 376
Champagne l ampanja (gen. Champagne l
ampanje, dat./lok. Champagni l ampa
nji), 1 83
CHF (vicarski franak), 380
Chicago l ikago (gen. Chicaga l ikaga),
1 77b
Chile l ile (gen. Chilea l ilea), 1 85
CIA (gen.: CIA-e; skra.: engl. Central Intel
ligence Agency - Centralna obavjetajna
sluba), 385
cigar-papir, 274
cijel l cio, 2 1 5a, 247
cijelost (: cijel l cio), 225d
cijevka (: cijev 225c
cijuk, 65e
cik-cak, 357
cikcak-linija, 272
ciklus, 1 63
cikorija, 1 6 1
cio l cijel, 2 1 5a, 247
cista, 1 63
cjediljka, 224
cjedite, 224
cjedevina, 224
cjelcat, 224
cjelina, 2 1 8b
cjelovit, 2 1 8b
cjenik, 224
cjepa, 224
cjevanica, 224
cjevast, 224
cjeva, 224
cjevica, 83a, 224
cjevina, 224
cjevovod, 223
cjevurda, 224
cjevurina, 2 1 8b
C-klju, 35, 379
cm - centimetar, 3 78
Columbia l Kolumbija (gen. Columbije l
Kolumbije), 1 79
161
crepana, 224
crepi, 2 1 6
crepina, 224
crevar, 224
crevara, 224
crijep, 2 1 6
crkv. - crkveni
Crkva sv. Josipa, 493
crmpurast, 1 22d
Crna gora (planina); Crna Gora (drava), 534
Crni guber, 479
Crni kontinent (Afrika), 478
Crni potok, 4 79
Crni vrh, 479
crniti (initi crnim), 233
crno-bijela (ploa), 306
crno-bijeli, 257
Crnogorac (nom. mn. Crnogorci), 459
Crnogorka, 459
crnokos, 308
"Crno-uta monarhija" (Austro-Ugarska),
478
crnjeti (postajati crn), 233
Crvena jabuka (pop-grupa), 496
crvenda, 90
Crveni otok (Kuba), 478
crveni polumjesec (polumjesec obojen crve
no); Crveni polumjesec (ime organizaci
je), 534
crveniti (initi crvenim), 233
crvenokoac, 260
crvenperka, 1 23b, 261
crvenjeti (postajati crven), 233
crvi (instr. jd. crviem), 90, 92
Cu - bakar, 38 1 a
Cvetkovi - Maekova vlada, 3 1 2
cvijee, 225b
cvijet (nom. mn. cvjetovi), 2 1 7
cvijetak, 225c
cvijetnjak, 237
cvjear, 224
cvjeara, 224
cvjearka, 224
cvjearnica, 224
cvjeamik, 224
1 62
etka, 80
etrdesetina, 328
etrdesetpeterica, 328
etrnaest, 74
etvero, 605
etverogodinji, 308
etverokatan, 308
etveronoke, 35 1
etvero-petero, 329
ibuk, 80
iji, 65c, 69
iji bilo, 324
iji mu drago, 324
io, 245e
istoa, 90
it. - itaj (uz: .), 372
italac, 245d
itaonica, 245b
itati (fut.l itat u), 347, 348
l. - lan, 3 71
lani, 90
orda (krdo, opor), 77
ovjek genij, 275
ovjek aba (nom. mn. ljudi abe), 275
ovjekoljubac, 260
udan, 80
up (uperak), 77
uti (prez. ujem), 69
aba l Kaba, 96
abenske stijene, 4 79
abenski, 96
amil Pai (gen. amila Paia), 446a
amila Pai (gen. amile Pai), 446a
ar (dobit}, 77
arkati (pomalo trgovati), 77
askati, 87
ebe, 1 55
ehotina, 87, 479
elav, 87
elavko, 92
elija, 87
elo (elav ovjek), 77
diarhija (dvovlae), 73
diftong (gen. mn. diftonga), 1 69
dijafragma, 7 1
dijagonala, 7 1 , 74
dijagram, 1 7 1
dijahronija, 7 1 , 1 6 1
dija!. - dijalekatski, dijalektizam, 373
dijalekat l dijalekt, 1 69
dijalektika, 1 60
dijaliza, 7 1
dijametar, 7 1
dijapazon, 7 1
dijapozitiv, 7 1
dijasistem, 7 1
dijaspora, 7 1
dijel l dio, 2 1 5a
dijelak (: dijel), 225c
dijete (gen. jd. djeteta), 2 1 7
din. - dinar (uz: d), 372
din-duman, 274
dio l dijel, 2 1 5a
dioba, 72a
dioksid, 72c
dioni, 72a
dionik, 72a
diplomat l diplomata, 1 70
djeiji, 65c
djeurlija, 82
djed, 23 l c
djedin l djedov, 23 l e
Djed Mraz, 447
djedo, 23 l c
djelce (: djelo), 23 1 e
djeliak, 224
djeli, 224
djelidba, 224
djelitelj, 224
djelo, 23 l a
djeljiv, 224
djetece, 2 1 8b
djeva, 23 l c
djeverina, 83a
djevica (opa im.), 444; Djevica (u slubi
vlastitoga imena; astr.), 443, 488
djevin (: djeva), 23 l c
dolijetanje, 227
dolijetali, 227
do ljetos, 359
domai, 90
domalo (zatim) : do malo (bolje plae), 353
domaloprije (uz: do maloprije), 355
domazet, 262
don (: dominus), 382
Don Juan l Don Huan (gen. Don Juana l Don
Huana; ime), 1 90b
don Zvonko, 289
donedavna l donedavno, 350
donekle, 35 1
donoe, 1 22a
Donja mahala, 492
Donj i dom, 504
Donji Vakuf (gen. Donjeg Vakufa), 2 8 1 , 477
doonda (uz: do onda), 355
dopola (oguliti) : do pola (puta), 353
do posljetka, 359
dopustiti (gl. prid. trp. doputen), 88f
Dorol, 1 76
do sino, 359
doskora (ne znati) : do skora (kraja), 353
doslovce, 35 1
doslovno, 35 1
do sluanja, 359
dospijee (: dospjeti), 226
dospijevati, 226
dospjeti, 226
Dostojevska, 1 97
do sutra, 359
dotada (uz: dotad; do tada), 354
dotamo (uz: do tamo), 355
doticati (: dotai), 232
dotjecanje (: dotjecati), 232
dotjecati (: dotei), 232
dotud l dotuda, 352
do u beskraj, 358
do uiju, 359
dovde l dovdje, 35 1
do veeras, 359
dovienja, 359
dovijek l dovijeka, 352
dovraga (otii) : (ne vidjeti nita) do vraga, 353
1 65
dennetski, 54k, l 04
dentlmen, l 02
dep, 1 02
dezva, 1 02
Dibril (Gabrijel), l 02, 1 54
din, 1 02
dip, 1 02
dokej, 1 02
d.. (: delle anuh u uzviena je narav
Njegova; dolazi iza Boijega imena), 368
dudo, 1 54
duma-namaz, 274
dungla, l 02
=
ak (uenik), 99, 1 06
avo, 1 06
em (vala), 99
erdan, 1 55
derdef, 1 06
ipiti, 1 06
dogat, 1 06
don, 1 06
ubre, 1 06
du!, l 06, 249b
ulaga, 286
dul-baa, 274
ulbeg, 286
ulizara, l 06
du! sija, l 08
dumruk, 1 06
urin, 1 99
uture, 1 06
uvegija, l 06
E
Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre), 298
Ebui-As (gen. Ebui-Asa), 298
Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), 20 1 , 298
Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), 20 1 , 298
Ebu-Sufjan b. Harb, 446a
Ebu-Ubejda (gen. Ebu-Ubejde), 201
Evropljanin, 463
Evropljaninov, 464
Ezher, 1 30
Ezop, 1 57
F
.
f. - femi ninum (. r.), 368
F. (Franz l Franc) Schubert l ubert, 3 70
Fabrika duhana u Sarajevu, 496
Fadila Odakovi uta (gen. Fadile Odakovi ute), 34, 294
Fadil-hoda ari, 287
Faik, 74
fak. - fakultet, 372
fakultet (opa im.); Fakultet (skraeno ime
odreenoga fakulteta), 534
falsifikat, 1 65
FAMOS l Famos (gen. FAMOS-a l Famosa;
Fabrika motora Sarajevo), 385
Famosov motor (uz: FAMOS-ov motor), 386
Fazlija, 69
Fazlijin, 66
Fe - gvoe, 38 1 a
Felis leo (lav), 453
Ferdinand de Saussure l Ferdinand de Sosir,
446a
fereda, 1 55
Feredua (esma), 493
fesdija, 1 29d
festival, 249b
Fcthija, 1 30
fig. - figurativno
fijat (automobi l), 65a, 5 1 8; Fijat (preduzee),
534
Fijat 1 1 00 l FIAT 1 1 00, 5 1 7
Fikret Kavazovi Roki (gen. Fikreta Kavazovia Rokija), 294
fi lozof, 1 6 1 , 1 64
filozofija, 1 64
filter (uz: filtar), 1 72
floka, 72b
fizioterapeut, 263
Fjodor, 1 97
Foa, 80
1 68
Foak, 463
Foakov, 464
folksvagen (automobil), 5 1 8
ford (automobil), 5 1 8; Ford (ime), 534
Foreign Office l Forin ofis (gen. Foreign
Officea l F orin o fi sa), 5 1 4
fotoalbum, 266
fotoamaterski, 3 1 O
fotoaparat, 266
fotoelija, 266
fotograf, 267
fotohemija, 266
fotoklub, 266
fotokopija, 266
fotometrija, 266
fotomontaa, 266
fotoreporter, 266
fotoreporterski, 3 1 O
fototeka, 267
fr. francuski, 3 7 1
fra (: fratar), 382
fra Petar, 289
frajburki (: Freiburg), 466
Francuska komedija (pozorite u Parizu), 496
francuz (vrsta kljua); Francuz (pripadnik
francuskoga naroda), 534
fratar, 1 72
fudbal, 249b
fudbalski, 249b
fulbrajtovac (: Fulbright l Fulbrajt), 1 95
fut. I - futur l
fut.l l - futur l l
-
G
g - gram, 399
G (genitiv), 3 8 1 b
g. - godina (uz: god.); gospodin (uz: gosp.),
368
gala odijelo, 276
gala ruak, 276
galamdija, l 04
galijot (zloinac, nevaljalac), 65d
gangster, 1 29d
garov (cm pas uope), 45 1 ; Garov (ime psa),
450
Gavrankapetanovi, 285
Gaza (zem.), 479
Gazalijev (: Gazali), 67
Gazi Husrev-beg, 28, 287
Gazi Husrev-begova biblioteka, 496
Gazi Husrev-begovo turbe, 493
gdjegod (negdje) : gdje god (bilo gdje), 356
gdjeko, 258a, 3 1 3
gdjekoji, 3 1 3
gdjeta, 3 1 3
ga - gospoda, 383
gdica - gospoica, 383
gen. - genitiv (uz: G), 372, 3 8 1 b
general, 249b
generalbojnik, 262
generalmajor, 262
geogr. - geografija; geografski, 373
geometr. - geometrijski
Gerzovo polje, 4 79
Gibraltar, 479
Gillete l "Gillete" (ime proizvoaa), 1 47,
517
gimn. - gimnazija, 372
gimnazijski, 66
Gioconda l okonda (gen. Gioconde l okonde), l 77a
gl. - glagol (i izvedenice, uz: glag.), 37 1
gl.im. - glagolska imenica
gl.prid.rad. - glagolski pridjev radni
gl.prid.trp. - glagolski pridjev trpni
gl.pril.pro. - glagolski prilog proli
gl.pril.sad. - glagolski prilog sadanj i
glad (instr. jd . gladi l gladu), 1 07a
glag. - glagol (i izvedenice, uz: gl.), 372
glagol, 249a
Glasinako polje, 479
glava, 6 1 3
glavobolja, 260
glazba, 1 28
Glazgovljanin (: Glasgow l Glazgov), 1 93
glazgovski (: Glasgow l Glazgov), 466
gled, 1 06
glodati (prez. glodem), 1 07c
gluh, 55
gluha (biljka), 77
Habsburg, 1 29e
Habsburka monarhija, 47 1
habsburki, 1 29e
had, 1 02
Hadera, l 02
hadi hafiz (gen.jd. hadi hafiza), 289
hadi hanuma (gen.jd. hadi hanume), 289
hadi Ibrahim (gen. hadi Ibrahima), 289
Hadi Lojo (gen. Hadi Loje; ime), 288
Hadi Sinanova tekija, 493
Hadiefendi, 285
Hadihafizbegovi, 285
hadija, l 02
hadijin, 65c
hadski (: had), l 29d
hafiz, 55
hafiz M uhamed, 449
hair-dova (uz: hajr-dova), 274
hajat, 55
H ajber (zem.), 55
hajde, 55
Hajduk Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima l
Hajduka Ibrahima; ime), 291
Hakija, 69
halal, 249b
halal-nafaka, 274
Halid, 55
halka, 55
halj ina, 55
hama!, 249b
hamatski, 249b
Hamdibeg, 286
Hamdijin, 66
hangar, 55
Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok.
Han-Pijesku), 279, 477
haos, 1 6 1
H arem el-Ibrahim ei-Halil, 493
hannonian, 83b
Harun (Aron; vjerovjesnik), 1 54
Hasan-aga, 287
Hasanaginica, 286, 287
Hasanefendi, 285
Hasan-efendija, 449
hasta!, 56
Hava (Eva), 1 54
havan, 55
havlimahrama, 262
hazreti Alija (gen. hazreti Alije), 289
hazreti Fatima (gen. hazreti Fatime), 289
HE - hidroelektrana, 385
hebr. - hebrejski
Hebron, 55
Hektor, 1 62
helij, 55
hem. - hemijski
hemiar, 83a
hemija, 1 6 1
hendek, 55
herbar, 55
herceg Stjepan, 449
Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), 279
hercegnovski ( : Herceg-Novi), 305
hercegovac (vrsta duhana), 452; Hercegovac
(stanovnik Hercegovine), 463
Hercegovina, 55, 479
hereza, 1 64
hergela, 55
heroina, 74
heroizam, 1 69
Hesiod, 1 64
Hevai l Hevaija, 74, 293
hfz. - hafiz(a), 375
hiaja l hikaja (pria), 96
H idajet, 75
Hidajeta, 75
hidropotencijal, 263
hidab, 1 02
Hidaz, 1 02
Hidra, 1 02
Hifzija, 1 30
hikaja l hiaja (pria), 96
hiljada, 55, 333
hiljadu devet stotina osamdeset peta ( 1 985.),
334
Himalaja (dat./lok. Himalaji), 69, 1 76
h ind uski, l l O
hip. - hipokoristik, 372
hiperijekavizam, 264
hiperinflacija, 264
hiperradikalan, 54e
H ira, 55
hirurgija, 1 6 1
H iseta (naziv ulice), 477
hist. - historij ski, 372
historiar, 83a
historija, 55, 1 62
historijski, 66
hitar, 55
hitna pomo (prva pomo); Hitna pomo
(ustanova), 534
H ivzija, 1 30
hizmet, 55
hl - hektolitar, 378
hlae, 80
hlad, 55
hladan (komp. hladnij i), 65c
h lor, 1 6 1
hljeb, 55
h lj epi, 1 27
hobi (gen. jd. hobija, dat./lok. jd. hobiju, ak.
mn. hobije), 65a, 65b, 65e
hou-neu, 29, 349
Hodovo, 62
hoda (imam), 55, 99, 1 02
hoda (: hod, hodanje), 99
Homer, 1 62, 1 68
Honorije (papa), 55
hor, 1 6 1
hora, 56
Horacije, 1 67
horan, 56
horoz, 55
ho-ruk (uzvik), 30; Ho-ruk (naziv Kikieva
djela), 534
hotel, 55
hrana, 55
hrapav, 55
Hrasnica, 62
hrast, 55, 454
hra, 57, 1 06
hranje, l 08
hrdati, 57
hrav, 57
Hrenovica, 62
171
hrestomatija, 1 67
hrizantema, 1 6 1
hromadievski, 457
Hromi, 62
hronika, 1 6 1
hronologija, 1 6 1
hrpa, 55
hrskavica, 55
hrsuz, 55
hrum, 55
hrv. - hrvatski
hrva, 57
hrvanje, 57
hrvatina (: Hrvat), 1 1 3
Hrvat (nom. mn. Hrvati), 459
hrvati se, 57
Hrvatica, 459
Hrvaticin, 464
Hrvatsko zagorje, 479
H rvatsko-ugarska nagodba, 496
H rvoje Vuki Hrvatini, 446a
brzati, 57
htijenje (: htjeti), 230
htio - ne htio l htio ne htio, 29, 349
HTZ - Higijensko-tehnika zatita, 385, 386
Hubei, 442
Hudejbijski ugovor, 496
Hugo l Igo (gen. Hugoa l lgoa, dat./1ok. Hugou l lgou), 1 78
hulahup-arape, 272
H um, 479
H unejn (zem.), 55
hurij a (dennetska ljepotica); Hurija (ime),
534
hurma, 55, 454
Hurmijin, 66
Husein, 74
H usein-kapetan, 287
H usein-kapetanov, 3 1 1
Huseinpai, 285
Husnija (instr. jd. Husnijom), 55, 65d
H usrev-beg, 257, 449
Husrev-begov, 28, 3 1 1
hutba, 55, 1 29d
H utovo, 62
1 72
38 1 b; istok, 3 8 1 d
i d . - i dalje, 368
i dr. - i drugo, 37 1
i po (est i po), 332
i sl. - i slino, 37 1 , 397
lbn-Hiam (gen. Ibn-Hiama), 298
lbn-Kesir (gen. lbn-Kesira), 20 1
Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa), 298
Ibrahim (Abraham; vjerovjesnik), 1 54
lbrahimov, 455
Ibrica, 446b
ii (imperf. iah), J 07i
idealan, 74
idui, 88e
ijek. - ijekavski; ijekavizam
ik. - ikavski; ikavizam
ikakav, 3 1 3
iko, 3 1 3
ikud l ikuda, 352
ilad, 1 02
ilida (opa im.); Ilida (mjesto), 534
I las (Elijas l I l ija), 1 54
ilmihal, 249b
im. - imenica, 3 72
imotski (ali: Imotski; zemljopisno ime), 465
Imotski kadiluk (uz: kadiluk Imotski), 47 1 ,
472
imp. - imperativ
imperf. - imperfek(a)t, 373
impresionizam, 509
Ina ( Industrij a nafte), 399
indeks (gen. mn. indeksa), 1 69
Indijac (nom. mn. Indijci), 459
Italija, 1 76
itd. - i tako dalje, 376
itekakav, 301
itekako, 35 1
i tekoi ik, 30 l
Ivan Grozni, 446a
Ivani-Grad, 477
Ivan-planina, 479
Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), 279
iza, 360
izaiki ( : Izai), 1 1 6
izdajica, 69
izdaleka (ali: iz daleka kraja), 350
izdalje (promatrati) : iz dalje (prolosti), 353
izg. - izgovor
izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbijala je tu
ga), 353
izgovoriti, 337
izjutra (poraniti) : iz jutra (u dan ulazi se
polahko), 353
izljeiv, 224
izljubili, 1 23a
izmalehna (naviknuti se) : (iskoi) iz malehna (kafeza), 353
izmedu, 258a, 360
izmjetanje (: izmjestiti), 23 I e
izmjetati (prez. izmjetam), 23 1 e
iznad, 360
iznebuha, 258c, 35 1
iznenada, 3 5 1
iznova (zapoeti) : i z nova (udbenika), 353
iznutra, 35 1
iznjedriti, 1 23a
iznj ihati, 1 23a
izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka), 353
izokola, 351
izranije (= otprije) : iz ranije (zgode), 353
izraz (opa im.); Izraz {asopis), 534
izreda (= redom) : (istupiti) iz reda, 353
izrij ekom, 3 5 1
iz ale, 359
izv. - izvedenica
izvan, 360
izvanblokovski, 1 23b
izvanjeziki, 206
1 74
izvie, 360
izvjestilac l izvjestitelj, 224
izvjee (uz: izvijee), 23 1 f
izvjetaj, 224
izvrilac, 245d
Izvrni odbor Privredne komore, 496
J
J - dul, 3 8 1 e; jug, 38 I d
jabukovaa, 83a
jaati (: jak), 82
jai (komp.: jak), 8 I c
Jadranska oblast, 4 79
Jadransko more(: izmedu mora Jadranskog i
Jonskog) 479, 480
jaha, 83a
jahaica (ona koja jae), 77
jahai, 90
jahaica (npr. mazga), 77
Jahj a (Ivan l Jovan; vjerovjesnik), 1 54
jajaki (: Jajce), 82
jako crven, 309
Jakub (Jakob; vjerovjesnik), 1 54
Jakubinski, 1 97
jasan, 64
Jasna Poljana (zem.), 477
jastreb, 6 1 4
jauk, 74
jd. - jednina, 376
Jean-Paul Sartre l an-Pol Sartr (gen. Jean-Paula Sartrea l an-Pol Sartra), 1 89
jeam, 80
jedanaest, 326
jedanaesti, 327
jedanput, 1 23b
jedino to, 365
jediti, 64
jednadba, l 03
jedno / jedno, 78
Jedud (Gog), 1 54
Jehuda (Juda), 1 54
Jelaanin (: Jelake), 82
Jelik, 479
Jevrej (nom. mn. Jevreji), 459
kardiohirurgija, 263
Karlo Veliki, 446a
Karlovaki mir, 496
karo-as, 274
karta, 1 6 1
Kartum, 1 76
kastni (: kasta), 1 20
katkad l katkada, 352
kavgadija (vok. j d. kavgadijo, instr. jd. kavgadijom), 65d
Kavkaz, 1 58b, 1 76
kanjiv, 1 22b
ki, 87
kembriki (: Cambridge l Kembrid), 84,
1 27, 466
kentaur, 1 63
Kerim, 97
kesim l esim, 96
keke l eke, 96
Kevser, 479
kg - kilogram, 378
k. g. - kao gost, 368
kihati, 55
Kiklop, 1 63
Kimeta, 97
kimograf, 264
Kineski zid, 493
Kipar, 1 63, 1 69
kir Janja, 289
kiraet, 202
Kiro, 1 99
kiseo, 245e
kitab l itab, 96
klicati (prez. kliem), 8 1 d
klima-uredaj, 274
Klinika za plune bolesti Klinikog centra
Univerziteta u Sarajevu, 496
Klio (gen. Klije), 1 8 1
klipa-klapa, 30
klju (opa im.), 80; Klju (grad), 534
km - kilometar, 378
Knepolje, 278
knjievnohistorij ski (: knjievna historija),
307
knjievnojeziki (: knj ievni jezik), 307 :
1 76
koni (: konac), 82
kond. I - kondicional I
kond.II - kondicional II
Kongresna biblioteka (u Washingtonu), 496
konjugacija, 206
konjunktura, 206
kontrarevolucija, 264
konzul, 249b
konjic (opa im.); Konjic (grad), 534
konjiki (: konjic; Konjic), 1 1 6
konji, 90
konjokradica, 260
konjovodac, 260
Konjuh-planina (gen. Konj uh-planine), 279
Kordopski hali fat, 47 1
Koreja, 70
korijen (nom. mn. korijeni l korjenovi), 2 1 7
korjeni, 83a, 224
korjenit, 224
Komati, 479
Kornatsko otoje, 479
kosmos l kozmos, 1 66
koava, 48 1
koat l koat, 78
koe (: kosac), 1 22a
kourina l kourina, 78, 83a
koat l koat, 78
kourina l kourina, 78, 83a
kotao, 245c
Kotor-Varo (gen. Kotor-Varoi), 28, 279,
477
kotorvaroki (: Kotor-Varo), 305
Kozarac, 4 77
Kozaranin, 83a
Kozija uprija, 493
koziji, 65c
Kozlogradske stijene, 479
kozmos l kosmos, 1 66
kraina l kraina, 78
krajiak, 83a
Krajinik, 463
kralj Toma, 449
kraljevi (instr. jd. kraljeviem), 90, 92
Kraljevina Danska, 469
Kramer-Selo (gen. Kramer-Sela), 279, 477
kratkorjek, 222
kratkovjean, 308
kratkovjek, 222
Kravice, 479
kreka (naziv ugljena); Kreka (naselje), 534
kreka ugljen, 276
kreppapir, 54d, l l i
kretanje Zemlje, 483
krhkoa, 90
krhkost, 55
Krianin, 89
"Krilati lav" (Mleci), 478
krilce l krioce (gen. mn. krilaca), 247
Krim, 1 97
krioce l krilce (gen. mn. krilaca), 247
kriterij, 1 68
krivinopravni (: krivino pravo), 307
Krivorijeanin, 463
krivousti, 308
kriza, 1 64
Krievaka upanija, 4 70
kroenje (gl. im.: kroiti), 77
kroenje (gl. im.: krotiti), 77
kroja, 83a
krojiti, 69
krpenjaa, 83a
kranin, 462
krtolaa, 83a
kruh, 55
krvoprolie, 89
kuba (vrsta cigare); Kuba (ime zemlje), 534
kubizam, 509
kuica (dem.: kuka), 77
kua, 87, 6 1 3
kuepazitelj, 92, 262
kuevlasnica, 262
kuica (dem.: kua), 77
kuda mu drago, 358
kudgod (nekud) : kud god (bilo kud), 356
kudret-sahat, 274
kuhar, 55
kuhati, 55
kukurunjaa, 83a
kula, 45 1
Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), 279
1 77
Kulenvakufljanin, 283
kulon (mjera; Coulomb l Kulon, ime), 5 1 9,
534
kupai, 90
kupe (gen. jd. kupea), 74
Kur'an, 202
Kurban-bajram, 274
kv. - kvalificirani, 376
kvazinaunik, 264
kvaziumjetniki, 73
kvisling (izdaj ica domovine; Quisling l
Kvis! ing, ime), 5 1 9
L
l - !itar, 378, 399
L - lokativ, 38 1 b, lovac (u ahu), 38 1 e
l. - lice, 368
l. e. loco citato (na navedenome mjestu),
368
L. S. - locus sigilli (mjesto peata), 369
labavo l hlabavo, 60
labirint, 1 59
labud (ptica); Labud (ime konja i sl.), 534
labudi, 90
lada, 1 06
lafdija, 1 2 8
lahak, 5 7
lahko, 5 7
lahkoa, 90
lahkokrila, 308
lahku no, 358
lajpciki (: Leipzig l Lajpcig), 1 94
Laplace l Laplas (gen. Laplacea l Laplasa),
1 82
Laplaceov l Laplasov, 1 82
Lat (mit.), 442
lat. - latinski, 372
Latinska uprija, 493
Lav (astr.), 488
laovina, 83a
lea, 87
lei, 227
ledeno doba, 509
leda, 1 06
-
1 78
Lj
ljeilite, 224
ljekar, 224
ljekarija, 224
ljekarna, 224
ljekovit, 2 1 8b
ljepahan, 224
ljepljiv, 220, 224
ljepljivost, 220
ljeporijek, 223
ljeporjek, 222
ljepota, 206, 2 1 8b
ljepuan, 224
ljepukast, 224
Ljennontov, 197
ljeskov, 224
ljeskovaa, 224
ljeica, 224
ljenjak, 224
ljeto-dva, 329
ljevanica, 224
ljevak, 224
ljevaonica, 224
ljevica, 224
ljevkast, 224
ljevoruk, 222
Ljubljana, 477
Ljubuak, 463
ljui (komp.: ljut), 88b
ljudski, 1 1 8c
ljudstvo, 1 1 8c, 1 29a
ljuti l ljuti (biljka), 78, 83a, 90
M
m - metar, 378, 399
m. - masculinum (m. r.), 368
ma iji, 324
maka, 80
maeha, 87
Madar l Maar, l OO, 459
Madarica l Maarica, l OO, 459
Madarska l Madarska, l OO
madarski l maarski, l OO
maioniar, l 06
maestralno, 74
malodoban, 308
malo kasnije, 358
malo-pomalo, 357
malo poznat, 309
maloprije (doznah) : (stie) malo prije (nj ih),
353
manje-vie, 357
marioneta, 72b
marketing agencija, 276
Markovi - Ajanovi - Dikliev pravopis,
312
marksist (: Marx l Marks), 1 95
marksizam, 1 95, 509
marksovac, 1 95
Marlboro l "Marlboro" (ime cigareta), 1 47,
517
Mars, 442
marsovac (udovite), 467
maral, 249b
Martinbrodski vodopad, 479
marva, 6 1
Marx l Marks (gen. Marxa l Marksa), 1 85
Marxov l Marksov, 1 85
mas-mediji, 274
mast (instr. jd. masti l mau), 1 22a
maallah, 54i
maurina l maurina, 78
ma ta, 324
materijalizam, 509
Mathilde l Matilda (gen. Mathilde l Matilde),
1 83
Mathildin l Mati ldin, 1 83
Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, 496
matineja, 70
mauzer (oruje), 5 1 8
mavi usne, 276
Medhija, 1 30
medij, 1 68
medvjed, 23 1 a
medvjedi, l 08c
Medud (Magog), 1 54
meda, 1 06
Meugorje, 278
meduulini, 74
Mefisto, 442
1 80
mehak, 57, 6 1 4
Mehdija, 1 28
Mehica, 446b
mehkoa, 57, 90
mehlem, 55
Mehmed Demaludin auevi (gen. Meh
meda Demaludina auevia), 293
Mehmed Fatih, 446a
Mehmed Mea Selimovi (gen. Mehmeda
Mee Selimovia), 293, 446a
Mehmedalija Mak Dizdar (gen. Mehmeda! ije
Maka Dizdara), 293, 446a
Mehmed-beg (Kapetanovi), 287
Mehmed-paa (Sokolovi), 287
Meho, 446b
Mejaz, 75
mejdan (opa im.); Mejdan (mjesto), 534
mejta (kamen na koji se sputa mejit);
Mejta (mjesto), 534
Mekanac, 463
melanholija, 1 6 1
Meliha, 62
Melika, 62
memoarski, 74
mercedes (automobil); Mercedes (ime), 534
merhamet (opa im.; samilost); Merhamet
(naziv dobrotvomoga drutva), 534
Merjem, 1 54
Mersiha, 55
mesdid, l 02
Mesih (Mesija), 1 54
meso, 6 1 3
mesoder, 260
metaf. - metaforiki, 373
metal, 249b
metati (prez. meem), 88c
mev1ud, 202
micati (prez. miem, imp. mii, gl. pri! . sad.
miui), 8 l d, 8 l g, 8 1 h
Midhat, 1 30
M idhata, 1 30
Mihatovii, 62
Mikail (Mihael l Mikael), 1 54
Miki Maus (mi), 450
mikroorganizam, 263
ml - mililitar, 378
mlaenje (gl. im.: mlaiti), 77
mlai (komp.: mlak), 8 1 c
mlaiti ( : mlak), 82
mlaenje (gl. im.: mlatiti), 77
mladi Mjesec l mjesec (mlaak), 486
Mladi muslimani 1 939, 41 O
mlaak, l 08c
mlanjak, 1 22b
Mletaka kola, 5 1 O
mlijenobijel, 237
mljekar, 224
mljekara, 224
mljekulja, 224
mm - milimetar, 378
mmHg - milimetar ivina stupca, 379
mn. - mnoina, 37 1
mnijenje (: mniti), 230
mnogopotovani, 309
mnogo puta, 358
mnogostoljetan, 308
mnogostran, 308
modema, 509
modernizam, 509
mokraa, 90
mokrani, 92
molba, 249a
Moliere l Molijer (gen. Molierea l Molijera),
1 82
Moliereov l Molijerov, 1 82
Moloh, 442
momina (: momak), 82
moral, 249b
Moria han (gen. Moria hana), 282
Moskovska oblast, 479
Moskva, 1 76
Most Suade Dilberovi, 493
Mostar; srez Mostar; Mostarski srez (uz:
Srez mostarski), 47 1 , 472, 476
motocikl, 267
motokros, 263
motosavez, 263
mototrka, 263
m. p. - manu propria (vlastitom rukom), 368
M. P. - mjesto peata, 369
181
N
N - nominativ; azot, 38 l b, 399
n. - neutrum (s. r.), 368
nabigajrihak, 35 1
nablizu, 350
nabolje (krenuti) : (sjeanje) na bolje (dane),
353
nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraa
panju), 353
nabrzo, 350
nacionalan (ali: nacija), 72b
nacmo (prodati) : na crno (polje), 353
Nacrt Zakona o porezu na promet, 5 1 2
naas (= trenutno) : (zakasnio je) na as, 353
nai, 9 1
nave, 87
nadahnue, 89
nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje), 353
nadalje : na dalje (puteve), 353
nadasve, 350
naddravni, 54a, I l l
nadebelo (isjekao) : na debelo (granje), 353
nadesetero (pocijepao) : (misli) na desetero
(djece), 353
nadesno (skrenuti) : (ne vidi) na desno (oko),
353
na pravac, 359
naprazno (mljeti) : na prazno (obeanje), 353
napreac, 3 50
napredan, 2 1 6
naprekid (priati) : na prekid (veza), 353
napremase (preko puta), 35 1
napretek, 350
napriliku ( vjerovatno) : na priliku (to je
propala), 353
naprimjer (skra. : npr.), 569
na proljee, 359
naprosto, 350
napuen (gl. prid. trp.: napuiti), 77
napuen (gl. prid. trp.: naputiti; napuiti), 77
narijetko (zamijesi) : (prosij) na rijetko (sito),
353
narodnooslobodilaki, 308
narudba, l 03, 1 28
narudbenica, l 03
naruku ( odruke) : (pao je) na ruku, 353
nas. - naselje
nasamo (ostadoe) : (izie) na samo (minu
tu), 353
nasigurno, 353
Nasiha Kapidi-Hadi (gen. Nasihe Kapidi-Hadi), 33, 296
nasijecati, 226
nasilu, 353
nasitno, 353
nasjei, 226
naskoro, 353
naskroz, 350
naslijede, 236
nasmrt, 353
nasreu, 353
nasred, 360
Nasrudin-hoda, 287
Nasrudin-hodin, 3 1 1
Nastavniko vijee Medicinske kole u Tuzli,
496
Nastavniko vijee Osnovne kole "Mehme
dalija Mak Dizdar" u Sarajevu, 496
nastavnik pedagog, 275
Nastavno-nauno vijee Ekonomskog fakul
teta u Brkom, 496
1 84
=
Nastja, 1 97
nasto, 350
nastranu, 353
nasuho, 353
nasumice l nasumce, 35 1
nasuprot, 360
nasusret, 353
nairoko, 353
natajno, 353
natanko, 353
natenane l natenhane, 3 5 1
naticanje (: naticati), 232
naticati (: natai), 232
natiho, 350
natjecanje (: natjecati), 232
natjecati (: natei), 232
natpolovian, 1 27
natrag, 353
natrake, 3 5 1
natrijezno, 350
natruha, 55
natvrdo, 353
naunoistraivaki (: nauno istraivanje),
307
nauditi l nahuditi, 60
nauznak, 3 5 1
naveer, 353
navie, 350
navrat-nanos, 357
navrh, 360
nazimu, 353
nazlo, 353
nazovidemokracija, 264
nazovimajstor, 264
nazrijevanje, 227
nazrijevati (: nazreti), 227
naalost, 353
naao, 350
N.B. - nota bene (pazi dobro), 369
n.d. - navedeno djelo, 368
n.e. - nove ere (po kranskom kalendaru),
368
ne daj Boe, 444
ne imati (gl. prid. rad. ne imao), 277, 341
nearap, 277, 459
neopazice, 35 1
neprestano, 258c
neprijatelj, 277
neprocjenjiv (uz: neprocjenljiv), 224
neprom. - nepromjenljivo
nepromoiv, 302
nerado, 350
neravnopravan, 302
Neretljanin l Neretvanin (: Neretva), 1 1 7
Neretljanka l Neretvanka, 1 1 7
neretljanski l neretvanski, 1 1 7
Neretvanski kanal, 479
neshvatljiv, 302
neslaven, 277, 459
nesretan, 302
nestajanje, 277
nestajati (iezavati), 338
nestati (ieznuti, izgubiti se), 338
nesvr. - nesvreni (vid glagola)
neto, 2 1 6, 3 1 3
netaknut, 302
netalijan, 277
neukusan, 302
neuropsihijatar, 263
neusporediv, 302
neuvehla (rua), 303, 343
nevaljalac (gen. jd. nevaljalca), 249a
neveselo, 350
neveseo, 302
nevien, 302
nevrijeme (gen. jd. nevremena), 2 1 7, 277
New York l Njujork (dat./lok. New Yorku l
Njujorku), 1 90c
nezahrdalo (srce), 303
nezvanian, 302
Nidara, 1 06
nijem (komp. njemiji), 22 1
nijemac (nijem ovjek); 534, Nijemac (pripadnik njemakoga naroda), 459, 534
Nijemevi, 240
nikad l nikada, 352
nikakav, 3 1 3
niko, 1 1 5, 3 1 3
nikud l nikuda, 352
nimalo, 353
1 85
nimet, 202
niotkud l niotkuda, 352
nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, 234, 339
Niika visoravan, 479
nita, 3 1 3
nitrojedinjenje, 263
nivea (krema), 5 1 8
N ives (gen. Nives l Nivese), 1 86
Nivesin, 1 86
nivo (nom. mn. nivoi), 74
Nizama-hanuma, 287
nizbrdo, 350, 353
nizdlaku, 353
niz vjetar, 359
niz vodu, 359
N. N . - nomen nescio (ne znam imena, neko
nepoznat), 369
no, 87
noanji, 92
noiti, 92
nogomet, 260
Nogometni klub "eljezniar", 496
Nogometno prvenstvo BiH, 52 1
nokaut, 265
nom. - nominativ (uz: N), 38 l b, 397
non-stop, 357
nosa, 83a
nosilac, 245d
nonja, 1 22a
nova era, 509
nova godina (godina dana koja slijedi); Nova
godina (praznik), 534
Nova Varo, 477
novi grad (opisno, opi pojam); Novi Grad
(sarajevska opina), 534
Novi Pazar, 477
Novljanin, 463
Novo Sarajevo, 477
novogradnja, 260
Novopazarac, 283
novopazarski (: Novi Pazar}, 305
N ovopazarski sandak, 4 7 1
Novoseljanin, 463
Novoseoci (gen. Novoselaca), 248, 278
novoseoki (: Novoseoci), 248
1 86
Nj
Njegova visost, 530
njem. - njemaki
njemak, 224
Njemevi, 240
njemica (nijema ena), 534; Njemica (pri
padnica njemakoga naroda), 224, 459,
534
Njezino velianstvo, 530
njiva, 206
njujorki (: New York l Njujork), 1 94, 305,
466
o
Ob, 1 97
obal / obao, 247
obavijestiti (prez. obavijestim, gl. pril. pro.
obavijestivi}, 2 1 9
obavijeten, 2 1 9
obavijetenost, 2 1 9
obavjetavati (prez. obavjetavam, aor. obav
jetavah, imp. obavjetavaj, gl. prid. rad.
obavjetavao, gl. prid. trp. obavjetavan,
gl. pri!. sad. obavjetavajui; nesvr.:
obavijestiti), 2 1 8a, 2 1 9
obavjetenje, 220
obdan, 35 1
obelisk (gen. mn. obeliska), 1 69
obeastiti, 1 22b
Obhoa, l 29b
objekat l objekt, 1 69
obi. - oblik
obno, 35 1
oboa, 74
obojica, 69
obolijevati (: oboljeti), 236
oboljeti, 226
obraivati, l 08b
obrai, 83a, 1 22b
obuimati (prez. obuimam l obuimljem), 74
o.c. - opus citatum (navedeno djelo), 368
ocij eniti (: ocjena), 220
ocjenjivati (: ocij eniti), 2 1 8a
odahnuti, l l O
odalje, 35 1
odande, 35 l
odanle, 35 1
odasvud l odasvuda, 352
odatle, 351
odavde, 35 l
odavle, 35 1
odavna l odavno, 35 1
odbrambeni (uz: obrambeni), l 22d
od danas, 359
odgajiva, 69
odijelce (: odijelo), 225c
odijeliti, l l O
odijelo (: odjeti), 230
odio l odjel, 2 1 5a, 247
odiseja (lutanja puna doivljaja), Odiseja
(ime epa), 5 1 9, 534
odjel l odio, 2 1 5a, 247
odjeljak, 23 1 b
Odjeljenje za stambene poslove Skuptine
grada Mostara, 496
od juer, 359
od jutros, 359
odlahnuti, 57
Odlazak (slika), 5 1 1
odlijevati (uz: odlivati), 220
odljepljivati (: odlijepiti), 2 1 8a
od ljetos, 359
odljev (uz: odliv), 220
odmah, 351
odmalehna, 350, 353
odmaloprij e l od maloprije, 355
od miline, 359
Oru, 80
orue, 1 06
orudnik, l 08
Osaanin (: Osat), 89
osigurati, 6 1 5
Osijek, 240
osim to, 365
oslobaati, l 08b
Osman - Azizov roman, 25, 3 1 2
Osman Nuri Hadi (gen. Osmana Nuri Ha
dia), 293
Osmansko carstvo l Osmanlijsko carstvo (Osmanska carevina), 47 1
Osnovna kola "Alija Nametak", 1 48
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi", 496
osvijetliti, 2 1 8a
osvjetljavati (: osvijetliti), 2 1 8a
o.. - osnovna kola, 368
otac, 6 1 3
otad l otada (uz: od tada), l l O, 354
otcvrknuti, 1 1 8a
otunuti, l i Sa
othraniti, 1 27
otkad (uz: otkada l od kada), 354
otkako, 3 5 1 , 362
otklegod (odnekud) : otkle god (otkle bilo),
356
otkud l otkuda, 352
Otkupitelj (u slubi vlastitog imena), 445
otoanin (itelj otoka); Otoanin (naziv
stanovnika: Otok, Otoka, Otoac), 534
Otomanska imperija, 471
Otomansko carstvo, 4 71
otprhnuti, 55
otprilike, 35 1
otprve l otprvo, 35 1
otrag l otraga, 352
otrenjavati se (: otrijezniti se), 2 1 8a
otrijezniti se, 2 1 8a
Otto von B ismarck l Oto fon Bizmark, 446a
otud (uz: otuda), l l O
otvorenozelen, 309
OUN - Organizacija ujedinjenih naroda, 385
ovan (opa im.), 534; Ovan (zodijaki znak),
488, 534
ovar, 452
ovdje-ondje, 357
Ovidijev, 67
ovidijevski, 67
ovlaen l ovlaten, 88f
ovlaivanje, 92
ovlaten l ovlaen, 88f
ovnei, 90
ovrha, 55
ozljeda, 1 23a
oiviti (uiniti ivim), 233
oivjeti (postati iv), 233
p
p. - para, 380
PA - Pedagoka akademija, 385
padobran, 260
palac (gen. jd. palca, nom. mn. palci; ali:
palac, nom. mn. paoci - na toku), 249a
palaa, 80
pali (: palac; ptica); Pali (ime iz baj ke),
534
palma, 249b
pa makar, 365
panel-ploa, 274
Panonska nizija, 479
panorama, 1 7 1
paradigma, 1 7 1
paranoian, 74
paranoik, 74
Pariska komuna, 474
Pariz, 1 76, 477
parking prostor, 276
parlament, 504
pamjaa, 83a
Paaluk bosanski (uz: Bosanski paaluk),
47 1 , 472
pae (: pas), 83a, 1 22a
patent (gen. mn. patenata), 1 69
patlidan, l 02
patrijarhat, 509
patriotizam, 72b
Patriotska liga (ime organizacije), 496
pauina, 74
pauza, 1 64
paljiv, 1 22b
panja, 1 22b
pela, 80
peenje, 8 l i
peurka, 80
pe (opa im.); Pe (zem. ime), 534
pei (prez. peem, imperf. pecijah l peah, gl.
prid. trp. peen), 8 1 d, 81 f, 8 1 i
Pedagoka akademija Univerziteta u Saraje
vu, 498
pehar, 55
pejgamber (Boiji vjerovjesnik); Pejgamber
(vjerovjesnik Muhammed), 534
pejor. - pejorativno
Peking, 1 76
Peljeac, 4 79
Peljeanin, 463
pepeljuga (opa im.); Pepeljuga (ime iz
bajke), 534
pepeo, 245e
perf. - perfek(a)t
perfekat l perfekt, 1 69
peripetija, 1 67
persona, 1 65
Peruica, 479
Perun, 442
perz. - perzijski, 372
Perzej, 1 65
Perzija, 1 65
Perzijski zaliv, 479
peterica-esterica, 329
Peti korpus Annije Republike Bosne i Hercegovine, 496
petina-estina, 329
petnaestina, 328
Petnaesto svjetsko nogometno prvenstvo,
52 1
Petofi l Petefi (gen. Petofija l Petefija), 1 84
Petofijev l Petefijev, 1 84
petogodinjica, 260
petokolona, 260
Petrarca l Petrarka (gen. Petrarke), 1 80
Petrarkin, 1 80
Petre Prliko (gen. Petra Prlika), 1 88
1 89
pliina l pliina, 78
plijesan, 236
Plinije (dat./lok. Pliniju), 65e
plinomjer, 23 1 d
Plivadon l "Plivadon" (ime lijeka), 5 1 7
plperf. - pluskvamperfek(a)t
pl.t. - plurale tantum
pljenidba, 224
pljenilac, 224
pljeskati (prez. pljeskam l pljeem), 94
pljesniv, 224
Pljevaljska kotlina, 479
Pljevlja, 240
Pljevljak, 463
pobijediti (: pobjeda), 220
pobjeivati (: pobijediti), 2 1 8a
poblizu, 350
poblie, 350
pobogu, 444
pobrzo, 350
pobre, 350
poesto, 350
poetak, 80
poi, 9 1
podaJ l podao, 247
poddijalekt (uz: poddijalekat), 54a, I l l
poddioba, 54a, I l l
Podhranjen (nas.), 1 29b
Podhrastovi, 1 29b
podjesen, 350
pod1ijeganje, 227
podlijegati (: podlei), 227
Podlugovi, 278
podno, 350
podnoljiv, 1 22a
podobrahno l podobrano, 350
podobro, 353
podosta, 353
Podrinjac (uz: Podrinac), 463
Podrinje, 479
podsijecati (: podsjei), 226
podsjei, 226
podstanar, 1 29a
podstarost, 350
podiati, 1 29a
Podtekija, 1 29b
podtekst, 1 29b
podtip, 1 29b
podugaak, 30 1
podue, 350
podveer, 350
podzimu, 350
Podeplje, 206
poema, 1 7 1
poet. - poetski
poezija, 74
pogdjegdje, 350
pogdjegod, 350
pogreiv l pogrjeiv, 224
pogreka l pogrjeka, 2 1 6
po H. - po Hidri (prema musi. novoj godini;
rauna se od 1 6. VII 622. po vjerovjesniku
Isau), 369
poizblie, 350
poizdaleka, 350
poizdalje, 74, 350
pokasno, 350
pokatkad l pokatkada, 352
pokoji, 3 1 3, 3 1 8
pokoljenje ( : koljeno), 23 1 f
pokraj, 360
pokriva, 83a
pokustvo, 1 2 1
polagahno, 350
polahko, 350
polake, 350
Polimlje, 479
politikoekonomski (: politika ekonomija),
307
polubraa (gen. polubrae), 92
polumjesec, 486
polupismen, 301
polupismenost, 264
poluvrijeme (gen. jd. poluvremena), 2 1 7
poljeva, 224
pomalo ( u nekoj mjeri) : po malo (boljem
planu), 353
pomodrjela l pomodrela, 2 1 6
pomodrjeti l pomodreti, 2 1 6
pomol, 249a
=
Postojnska jama, 4 79
postturski, 54f
poto-poto, 357
potcrtati, I I 8a
potiniti, l I 8a
poticanje (: poticati), 232
poticati (: potai), 232
potihano, 350
potiho, 350
potjecanje (: potjecati), 232
potjecati (: potei), 232
potom, 350
potpis, 1 27
potpuno, 35 1
Potur-ahidija, 1 32
Povardarje, 479
povazdan, 350
povr. - povratni
povreditelj, 224
povrediv l povredljiv, 220
povreivati (: povrijediti), 2 1 8a
povrh, 360
povrij editi (: povreda), 220
povrijeenost, 2 1 9
povuci-potegni, 349
pozadugo, 350
poarevaki (: Poarevac), 82
pr. - primjer, 37 1
Praa, 479
Prag (grad); Praka lingvistika kola, 1 76,
477, 5 1 0
prah, 55
pramiak, 83a
praonica, 245b
prasl. - praslavenski
prastar, 30 1
pratilac, 245d
pravo rei, 358
pravo rekavi, 358
prebogat, 30 I
prebol, 229c
prenik l prij enik (promjer), 229
pred podne, 359
pred. - predikat
preddiplomski, 54a, I l l
1 92
predaki, 1 1 8a
predodba, l 03
predsjednik, 1 29a
predsjednik B ijedi, 533
predtakmienje, 1 29b
predturski, 1 29b
predvoenje, I 08
predvorje, I l O
predzoru, 350
pregaa, 83a
pregled l prijegled, 229
pregorijevati (: pregorjeti), 226
pregorjeti, 226
pregrada, 229
prehrambeni, 1 22d
preimustvo, 1 2 1
prekid l prijekid, 229
prekjuer, 350, 3 5 1
preklani, 3 5 1
preklop l prijeklop, 229
preko volje, 359
prekodan(a) (= svaki drugi dan) : preko dana
(ita), 353
prekoputa, 350
prekosutra l preksutra, 350
prelac (gen. jd. prelca), 249a
prelaz l prijelaz, 229
prelom l prij elom, 229
premaz l prijemaz, 229
premetaina, 83a
premjer, 229c
premjeranje, 23 1 e
premjerati (prez. premjeram; nesvr.: pre
mjeriti), 23 1 e
premjetanje, 23 1 e
premjetati (prez. premjetam; nesvr.: premjestiti), 23 1 e
pren. - preneseno
preokupiran, 74
preosjetljiv, 301
prepis l prijepis, 229
prepjev l prijepjev, 229
prepreka, 229
pres-centar, 274
presjei, 228
presjedanje, 23 1 e
presjedati (prez. presjedam; nesvr.: presjesti), 23 1 e
presjek l prijesjek, 229
preskok l prijeskok, 229
prestii, 337
prestup l prijestup, 229
pretres, 229c
prev. - prevodilac, 372
prevod l prijevod, 229
prevoj l prijevoj, 229
prevoz l prijevoz, 229
prez. - prezent, 3 72
prezent, 1 69
prezidij, 1 68
prezir l prijezir, 229
prhut, 55
pribadaa, 83a
prid. - pridjev
prij. - prijedlog
prijenik l prenik (promjer), 229
Prijedor (nas.); Prijedorska opina (uz: Opi
na prij edorska), 240, 475
Prijedoranin, 83a
Prijedorska ulica (uz: Ulica prijedorska),
49 1 , 492
prijegled l pregled, 229
prijek (komp. prei), 22 1
prijekid l prekid, 229
prijeklop l preklop, 229
prijelaz l prelaz, 229
prijelom l prelom, 229
prijemaz l premaz, 229
prijemiv, 83b
prijepis l prepis, 229
prijepjev l prepjev, 229
Prijepolje, 240
prijesjek l presjek, 229
prijeskok l preskok, 229
prijestonica l prijestolnica, 247
prijestup l prestup, 229
prijevod l prevod, 229
prijevoj l prevoj, 229
Prijevor (nas.), 477
prijevoz l prevoz, 229
pronja, 1 22a
protestni, 1 20
proticati (: protai), 232
protivrjeiti (uz: proturjei ti), 2 J 6
protivrjeje (uz: proturjeje), 2 J 6
protivrjenost (uz: proturjenost), 2 1 6
protivudar (uz: protuudar), 264
protjecati (: protei), 232
protuha, 55
protuustavan (uz: protivustavan), 30 l
prouiti, 74
provodadija, l 04
provodadika, l 04
prozodija, J 64
prozori, 83a, 90
prstni ( : prst; drugo je prsni: prsa), J 20
prue, 89
Prunus domestica (ljiva), 453
Prva gimnazija (u Sarajevu), 496
Prva knjievna komuna (izdavaka kua iz
Mostara), 496
prvi put (ne: prvi puta), 33 J
prvoborac, 260
prvokolac, 260
P. S. - post scriptum (poslije napisanoga),
369
pseudo-Kinez, 32, 277, 459
pseudonauka, 263
psihoanaliza, 263
psiholingvistika, 5 J 6
Pskovska gubernija, 4 7 1
ptica, 6 1 3
ptiurda ( : ptica), 82
ptiurina (: ptica), 82
PTT - Pota, telegraf i telefon, 385, 386
Pulo (pas), 450
pun Mjesec l mjesec (utap), 486
punaak, 83b
punda, 1 06
punokrvan, 308
R
r. - razred; rod; rahmetli (umrli), 368
Rabija, 69
1 94
Rabijin, 66
racionalizam, 509
raundija, l 04
raunica, 80
radij, 266
radijski (: radio), 67
radijus, 65c
radio, 72a, 266
Radio Bosne i Hercegovine (gen. Radija Bosne i Hercegovine), 268
radioaktivnost, 266
radioamaterski, 3 1 O
radioaparat, 266
radiodifuzija, 266
radiofonija, 267
radio i TV program , 273
radiologija, 267
radio - ne radio l radio ne radio, 349
radionica, 72a, 245b
radioskopija, 267
radiospiker, 266
radiostanica, 266
Radio-televizija Bosne i Hercegovine (gen.
Radio-televizije Bosne i Hercegovine),
268, 496
radiotelevizija, 266
Radio Tuzla (gen. Radija Tuzle l Radio-Tuzle), 268
RadoboJja, 278
rahatlokum, 55
rahlost, 55
Raifa, 75
Rajfa, 75
rak-rana, 274
ramazani-erif (asni ramazan), 274
rang-lista, 274
Rapka (: Rabija), J 30
rascijepiti, 2 1 8a
rascjepljivati, 2 1 8a
raskinuti, 1 27
raspikua, 262
raeljati, 1 22b
Ravni kotari, 479
razbjesnjeti, J 23a
razdio l razdjel, 2 1 5a, 247
razg. - razgovomo
razgovijetan (komp. razgovjetnij i), 22 1
Razija, 69
razljutiti, l 23a
raznjihati, 1 23a
razr. - razred (uz: r.), 372
razrjedivanje, 2 1 6
razrjedivati, 2 1 6
razrjeavati, 2 1 6
razrjeenje, 2 1 6
razumijevati (: razumjeti), 226
razumjeti (imp. razumij), 68, 2 1 5b
raalostiti, 1 22b
raariti, l J O
realistian, 83b
realizam, 509
rebiul-evvel (uz: rebiul-evel), I l l k
recenzija, 1 65
recept, 1 69
rei ( fut. I rei u), 9 1 , 346
redoslijed, 236
reisul-ulema, 28, 74, 532
reisul-ulema auevi, 533
rekla-kazala, 29, 349
rel. - religijski
Reljevo, 62
remek-djelo, 274
Renault 5 l reno 5, 35
rendgen (aparat), 5 1 8
renesansa, 509
Renovica (prezime), 62
rentakar, 265
repa, 2 1 6
Republiki prosvjetno-pedagoki zavod, 496
republika (opa im.); Republika (skraeni
naziv za RBiH), 534
reum l reuma, 1 7 1
revers, 169
rezati, 2 1 6
rezime (gen. jd. rezimea), 74
ribi (ribolovac), 83a
rikast ( : rid), 92
rid, 1 06
ridokosa, l 08
rij. - rijeca
rije-dvije, 329
Rijeka, 240
rijeiti, 220
Rim, 1 76, 477
Rio de Janeiro l Rio de aneiro (dat./lok. Rio
de Janeiru l Rio de anciru), 1 90c
ritam, 1 69
Riza, 62
Riza-beg Kapetanovi Ljubuak (gen. Riza-bega Kapetanovia Ljubuaka), 295
Rizah, 62
Rizvanbegovi, 1 25
rj. - rjee
Rjazanj, 1 97
rjeica, 224
rjeina, 224
rjeit, 224
rjekati sc (: rije), 225f
rjenik, 224
rjeenje (: rijeiti), 220
rjeiv, 220, 224
robovlasnik, 260
roko (: roak), 92
rokov, 92
rodoljub, 260
roga, 83a
rokenrol, 265
rok-muzika, 3 1 , 272
romanopisac, 260
Romi, 62
Rousseau l Ruso (gen. Rousseaua l Rusoa),
1 78, 1 85
Rousseauov l Rusov, 1 78, 1 85
roze dimije, 276
RTVBiH - Radio-televizija Bosne i Hercegovine, 385
RTV-program, 272
ruak, 80
ruetina (: ruka), 82
ruka (: ruka), 82
ruurda (: ruka), 82
rudaa, 83a
Rudonja (bik), 450
ruho, 55
ruku (gen. jd. rukua; pregib u namazu), 202
1 95
rumenka, 45 1
rumijevac, 458
Rumun (nom. mn. Rumuni), 459
Rumunija, 1 76
Rumunka, 459
rupaga, 83a
rus. - ruski, 374
ruski, l i O
rusko-japanski rat, 508
s
s - sekunda, 3 78
S - sjever, 38 1 ; sumpor, 381 a
s.a. - sine anno (bez oznake godine), 368
sabah, 55
sabah-zora, 274
SAD - Sjedinjene Amerike Drave, 385,
386
Safvet-beg (Baagi), 287
sagorijevati ( : sagorjeti), 226
sagorjeti, 226
Sahara, 479
sahat l sat, 60
sahat-dva (uz: sat-dva), 329
sahat-kula, 28, 56, 257, 274
Sahib, 62
Saima, 75
Sajma, 75
Sakib, 62
Salih-baa, 287
salla (uz: sala), 54i
Samijin, 66
samoa, 90
samo nikao, 308
samoodbrana, 264
samoposluga, 264
San Marino (gen. San Marina), 1 90c, 280
sanatorij, 1 68
sandaki, l 04
sandaki Bonjaci, 460
sandak (opa im.), 534; Sandak (zem.
ime), 1 02, 534
Sandaklija, 463
Sankt Moritz l Sankt Moric, gen. Sankt Mo
ritza l Sankt Morica, 280
1 96
Sapfin, 1 8 1
Sapfo (gen. Sapfe), 1 8 1
Sarabon l "Sarabon" (ime bombona), 5 1 7
Sarajevo, 477
Sarajevska opera (Opera Narodnog pozorita
u Sarajevu), 499
Sarajevski aerodrom, 50 l
Sarajevski lingvistiki kruok, 496
Sarajlija, 463
Sari Saltuk, 446a
sasvim (= posve) : sa svim (znacima), 353
sat l sahat, 60
Satka (: Sadeta), 1 30
Saudijska Arabija, 1 76
Savez sovjetskih socijalistikih republika
(Sovjetski savez), 47 1
savski most (bilo koji most na Savi), 495
sazreti, 227
sazrijevanje, 227
sazrijevati (: sazreti), 227,
sazvijede, 237
Schiller l iler, 251 e
Sciurus vulgaris (vjeverica), 453
Sead, 74
sebian, 83b
Secale cereale (ra), 453
sedmokrak, 308
Sefard (nom. mn. Sefardi), 460
Seid, 74
Seid Vehab I lhamija (gen. Seida Vehaba Ilha
mijc), 293
sciz, 74
seka (hip.: sestra); Seka (osobni nadimak),
534
sekunda, 3 78, 3 79
selce l seoce (gen. mn. selaca), 247
Selmica, 446b
Semberija, 479
Senahid Boli Bola (gen. Senahida Bolia
Bole), 294
sendvi, 80
seoba, 245e
seoba naroda, 509
Sergejevi, 85
serhat, 55
sestra, 6 1 3
sestrii (uz: sestri), 83a, 90
sestrina (uz: sestriina), 83a
sevab l sevap, 202
sevdah, 56
Seviljanka (: Sevilla), 1 93
Sevr (ime peine), 479
sg. - singular, 376
sg.t. - singulare tantum
Shakespeare l ekspir (gen. Shakespearea l
ekspira), 74, 1 8 1
Shakespeareov l ekspirov, 1 82
shema, 1 7 1
sibjan-mekteb, 274
Sicilijanka (naziv ahovske partije), 522
Sievaka klisura, 4 79
sijati, 2 1 5b
sijelo (: sjesti), 230
silueta, 74
Silver l "Silver" (ime ileta), 5 1 7
simbol, 1 59
simpozij, 1 68
Sinaj, 479
Sinanpai, 1 25
sini, 83a
Singer l "Singer" (ime maine), 5 1 7
singerica (ivaa maina), 5 1 8
Siri-baba, 287
siroe, 83a, 1 1 2
sistem, 1 7 1
Sivko (konj), 450
Sizif, 1 64
sjajiti, 69
sjeenje, 8 1 i
sjei (prez. sijeem), 8 1 d, 9 1 , 228
sjediti l sjedjeti, 2 1 5a
sjedoglav, 222
sjena, 23 l a, 23 1 b
Sjenica, 240
sjenik, 224
s jeseni, 359
sjesti, 226, 23 1 e
sjever (strana svijeta); Sjever (sjeverne zem
lje i narodi), 38 1 e, 482, 534
Sjeverna Amerika, 468
sljedba, 224
sljedei l slijedei (prid.), 237
sljeme, 1 23a
sljeparija, 224
sljepilo, 1 23a
sljepoa, 1 23a, 2 1 8b
sljez, 1 23a
sljubiti, 1 23a
Smail, 75
Smail-aga, 287, 449
Smailbegovi, 285
Smail-elebija, 287
Smailhodi, 285
Smailovi, 75
Smaj in (: Smajo), 69
Smaj lovi, 75
smekast (: sme), 92, 1 27
sme, 1 06
smijati se (imp. smij se), 68, 2 1 5b, 604
smijeak ( : smijeh), 225c
smijean (komp. smjenij i), 2 2 1
s mirom, 359
smjehurina, 2 1 8b
smjesta, 353
smjeti (3. l. mn. prez. smiju), 65e
smokov (: smokva), 1 1 7
s mrakom, 359
smu, 1 06
s mukom, 359
snabdjeva (gen. jd. snabdjevaa), 224
snaha, 55
sneruke, 3 5 1
snijeg (nom. mn. snijezi l snjegovi), 2 1 7
snijeiti, 225f
snoljiv, 1 22a
Snjeguljicin, 455
snjetljiv (: snijet), 1 23a
snjean, 1 23a
snjenica, 224
so, 246, 604
SO - Skuptina opine, 385
Socijalistika federativna republika Jugoslavija, 47 1
sociol. - socioloki
sociolingvistika, 263
1 98
sociologija, 72b
soda-voda, 274
softver, 265
Sokolac (gen. Sokoca), 248
Sokolovi-Kolonija, 477
solfeo l solfegio, 1 56
solnica, 249a
solnjak, 249a
solo akcija, 276
solo pjevanje, 276
solo prodor, 276
somina, 83a
sopran l soprano, 1 56
sotona, 444
Soukbunar, 4 77
Spahii, 477
Spasitelj (u slubi vlastitoga imena), 445
spavaica (ena koja spava), 77
spavai, 90
spavaica (koulja za spavanje), 77
Spinoza (gen. Spinoze), 1 77a
Spinozin, 1 77a
Split, 240
spol, 249a
spomen-muzej, 274
sport. - sportski
sprdaina, 83a
Spreak (hip. Spreo), 463
Spreanska dolina, 4 79
spreavati (: sprijeiti), 2 1 8a
sprijeiti, 2 1 8a
sprva, 35 1
s.r. - srednji rod; svojom rukom, 368
Srbin (nom. mn. Srbi), 459
sran (: srce), 82
srea, 2 1 6
sredina, 2 1 6
Srednja Amerika, 482
srednja Dalmacija, 482
srednja Evropa (zem.); Srednja Evropa (srednjoevropske zemlje i narodi), 482
srednji vijek, 509
srednjobosanski (: srednja Bosna), 305
Srednjobosanski kanton, 470
srednjokolski, 308
srednjovjekovan, 308
Srem l Srijem, 240
Sremac l Srijemac, 240
sremski l srijemski, 240
srez (opa im.); srez Mostar; Mostarski srez;
Goradanski srez, 47 1 , 476
sricati (prez. sriem ), 81 d
srnda, 90
srnei, 90
srp. - srpski
Srpkinja, 459
sruke, 353
st. - stoljee, 3 7 1
staccato l stakato, 1 56
stadion, 72b
stakato l staccato, 1 56
Staljin, 1 97
stambeni, 1 22d
starac (vok. j d. stare), 8 1 a
staraki (: starac), 82
Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska
opina; mjesto na Hvaru), 28 1 , 477, 534;
Starigrad (gen. Starigrada; kod Karloba
ga), 278
Stari most (u Mostaru), 493
State Department l Stejt department, 5 1 4
Steak gosta Milutina, 493
sticati (: stai), 232
stih, 55
stil. - stilski
stjecati (: stei), 232
stjenovit, 2 1 8b
sto, 246
Stoanin, 463
stojeke, 350
stolni l stoni, 247, 545
stolnjak, 249a
stoljee-dva, 329
str. - strana, 3 7 1
stranica, 83a
stranputica, 1 23b, 261
stravian, 83b
streha, 55
strelast, 224
strelite, 224
streptomicin (lijek), 5 1 8
stric (vok. j d. strie, nom. mn. strievi), 8 1 a,
81b
strievi ( : stric}, 82
strijelac (gen. jd. strij elca), 249a
strina Safa (gen. strina-Safe l strine Safe},
290
stsl. - staroslavenski, 376
stud. - student(ski), 372
Studenac, 479
Studeni Jadar, 479
studija (nom. mn. studije; nauna rasprava),
65a, 65b
studijski (: studij), 67
studijski (: studio), 67
studio (gen. jd. studija), 72b
stvarica, 83a
Stvoritelj, 44 1
sub. - subjek(a)t
Subhija, 1 30
subjekat l subjekt, J 69
subpolaran, 1 29b
sudac (nom. mn. suci), 1 1 2
sudija (v ok. j d. sud ijo, instr. j d. sudijom), 65d
sudijski, 66
Sudnji dan, 448
sueni k, l 08c
Suec, 74
sufiks (gen. mn. sufiksa), 1 69
sufizam, 509
suh, 55
Sulejman (Solomon; vjerovjesnik), 1 54
sultan Veli d (gen. sultan-Velida l sultana
Velida), 290
sulud, 30 1
Suljaga, 286
sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost;
draga osoba), 487; Sunce (nebesko tije
lo), 484, 486, 487
suncokret, 260
Sunev l sunev hod, 486
Sunev l sunev odsjaj, 486
Sunev sistem, 484
Sunev l sunev zrak, 486
sunnet, 54k, l l J
1 99
suoenje, 74
SUP - Sekretarijat unutranjih poslova, 385
sup. - superlativ
super benzin, 2 71
supermoderan, 3 0 l
superrevizija, 54e, I l l
supersila, 264
Suppe l Supe (gen. Suppea l Supea), 1 85
Suppeov l Supeov, 1 85
Sutka (: Suada), 1 30
sv. - svezak, 37 1
s.v. - sub voce (kod rijei, pod rij eju), 368
svadba, 1 28
svagdanji, 1 28, 35 1
svakakav, 3 1 3
svaki put, 322
svako, 1 1 5, 3 1 3
svakoji, 3 1 3
svanue, 89
svata, 3 1 3
sva tri, 336
sveeri, 350
sve etiri, 336
sve etverica, 336
Svemogui Stvoritelj, 44 1
sve pedeset, 336
Svevinji, 30 l , 44 1
Svevinji Allah, 44 1
svijet (nom. mn. svjetovi), 2 1 7
svijetao (komp. svjetliji), 22 1
svijetlei l svjetlei (prid.), 237
svijetlocrven, 258b, 309
Svitov, 1 98
svjear, 224
svjeica, 224
svjedodba, 1 28
svjetina, 224
svjetlei l svijetlei (prid.), 237
svjetliji (komp.: svijetao), 65c
svjetlokos, 222
Svjetlost (izdavaka kua), 240
svjetovan, 224
svrh, 360
svrha, 55
svr. svreni (vid glagola), 376
200
svugdje, 35 1
svukud l svukuda, 352
SW - jugozapad, 3 8 1
Swift l Svift (gen. Swifta l Svifta), 1 85
Swiftov l Sviftov, 1 85
abaki (: abac), 82
aban (8. mjesec hidr. kalendara), 202
air, 97
ah, 55
akir, 97
aldija, l 04
aljivdija, 1 04
amarina, 83a
amanin (: /Bosanski/ amac), 82
apanin (: abac), 82
apta, 83a
arava (arena krava uope), 45 1 ; arava (ime
krave), 450
arko (aren pas, konj); arko (ime psa), 450,
534
ar-planina (gen. ar-planine), 279
arplaninac (vrsta psa), 452, 534; arplaninac (stanovnik ar-planine), 534
epati, 1 22a
apiti, 1 22a
edrin, 1 97
efket, 1 30
efkija, 1 30
eher (opa im.); eher (Sarajevo), 534
ehidski, 1 29a
ehitluci (groblje), 493
ehova peina, 4 79
ehzada, 1 28
ejh (starjeina tekije), 55, 534; ejh Jujo (u
sastavu imena), 534
ejh Husein (gen. ejh-Huseina l ejha Huseina), 290
ejh-Huseinovo turbe (na Og1avku), 493
ejh-Jujin, 3 1 1
ejtan, 444
ekspirski (: Shakespeare), 1 94, 457
emsi-dede, 287
erijat, 448
T
t - tona, 378
T - top (u ahu), 38 1
t. - taka, 368
tabu (gen. jd. tabua), 74
taka, 80
tadiki (: Tadik), 82
tahan-halva, 55
Tevrat (Tora), 1 54
tih, 55
Tihi okean, 479
tijelo, 2 1 7
tijesan (komp. tjesniji l tjenji), 22 1
tisua, 333
tisuu puta, 332
tisuu-dvije, 329
tj. - to jest, 376
tjelence, 2 1 8b
tjelesa (: tijelo), 2 1 7
tjelesni, 224
tjestav, 224
tjestenica, 224
tkalac (gen. jd. tkalca), 249a
tobdija, 1 28
tokijski (: Tokio), 67
Tokio (gen. Tokija, dat./lok. Tokiju), 65a,
65e, 1 76, 1 79
tokivoki, 265
Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada), 279
Tone Selikar (gen. Toneta Selikara), 1 88
topal l topao, 247
topionica, 245b
toplomjer, 23 1 d
Toranj sv. Luke (u Jajcu), 493
tomjak (vrsta p;a), 452
Tosca l Tos ka (gen. Toske), 1 80
Toskin, 1 80
traak (: trak), 82
tradicija, 1 67
transkr. - transkripcija
trans!. - transliteracija
trava, 6 1 3
trbui (: trbuh), 1 22c
trebati, 2 1 6
Trebinjska uma, 479
trei svjetski rat, 508
trenja, 454
trenjevaa l trenjovaa, 83a
trenjo (vrsta graha), 452
trenjovaa l trenjevaa, 83a
trezven, 2 1 6
trg, 49 1
Trg bana Jelaia, 490
202
uhvaen, 58
uinad, 353
uistinu, 350
ujesen, 353
ujutro, 350
ukoliko, 353
ukomad, 353
ukorak, 353
u korist, 359
ukotac, 350
ukovitlac, 350
ukraj, 360
ukratko, 350
ukrivo, 350
ukrug, 353
ukrupno, 350
ukruto, 350
ul. - ulica, 372
ulica, 49 1 , 492
Ulica branilaca Sarajeva, 49 1
Ulica Isa-bega lshakovia, 49 1
U lica prijedorska; U l . prijedorska (uz:
Prijedorska ulica), 49 1 , 492
Ulica ehida, 49 1
ulijevo, 350
ultrazvuk, 264
ULUBiH (gen.: ULUBiH-a; Udruenje li
kovnih umjetnika Bosne i Hercegovine),
385
uludo, 350
uljanoplav, 309
u ljeto, 359
umalo, 350
Umihana uvidina, 446a
umijee (: umjeti), 226
umjesto, 360
umjeti, 2 1 5b
umma l ummct, 54j
umnogo, 350
UN (gen. UN-a; Ujedinjeni narodi), 385
unaokolo, 350
unaokrug, 350
unaprijed, 350
unatrag, 350
unedogled, 350
203
unekoliko, 350
unepovrat, 350
UNESCO l Unesko (gen. UNESCO-a l Unes
ka; skra.: engl. United Nations Edu
cational, Scientific and Cultural Orga
nization - Medunarodna organizacija za
prosvjetu, nauku i kulturu), 385, 386
unevrat, 35 1
UNHCR - skra.: engl. United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki ko
mesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeg
lice), 385
UNICEF (uz: Unicef), 1 50
UNIS-ov (uz: Unisov), 36
United Press l Junajted pres, 5 1 4
univ. - univerzitet(ski), 373
univerzitet (opa im.); Univerzitet (skra.
ime odredenoga univerziteta), 534
Univerzitet u Tuzli, 496
u nizu, 359
Unska regata, 521
u obzir, 359
uoi, 360
uope, 74, 93, 350
u osvit, 359
up. - uporedi, 3 72
upalja, 83a
u pamet, 359
UPI l Upi (gen. UPI-ja l Upija; Ujedinjena
poljoprivreda, promet i industrija), 385,
386
u poetku, 359
u podne, 359
upola, 350
upotreba, 2 1 6
upotrebljiv, 224
uprijeko, 350
u proljee, 359
upuh, 350
urbanistiki, 83b
urijetko, 350
Ursus arctos (medvjed), 453
USA - skra.: engl. United States of America
(bos. : SAD), 385
USD (ameriki dolar), 380
204
usitno, 353
Uskufijev ( : Uskufi; uz: Uskufija, Uskufijin),
67, 293
uslijed l usljed (prij .), 237
usp. - usporedi, 372
uspijevati (: uspjeti), 226
usput, 258d, 3 5 1
usred, 2 1 6
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, 496
usto, 325, 35 1
ustopu, 353
ustvari, 353
ususret, 353
u svitanje, 359
usvoj iti, 69
u irinu, 359
uiroko, 353
U Tant (gen. U Tanta), 200
U Tantov, 200
uticati (: utai), 232
utjecati (: utei), 232
uto, 353
utoliko, 353
utom, 353
ututanj, 350
uvakat, 350
uvehnuti, 55
uvidaj, l 08c
uvjet, 23 1 a
uvreditelj, 224
uvredljiv, 224
u zao as, 358
uza se, 323
uza stranu, 359
uzbrdo, 353
uzdii, 337
uzdlaku, 353
uzimu, 353; u zimu, 359
uzinad, 353
uzljuljati, 1 23a
uzmai (prez. uzmognem), 337
uz nos, 359
uzor-majka, 274
u zube, 359
Uzun Beir (gen. Uzun Beira), 288
uzv. - uzvik
uzvjetar, 353
uzvodu, 353
Uianin (: Uice), 82
Ui ka nahija, 4 7 1
uivo, 353
v
V - vokativ, volt, 3 8 1 b, 3 8 1 e
v. - vidi; vijek, 368
VA - voltamper, 38 l e
Vahdeta, 1 28
vakuf (musi. zadubina); Donj i Vakuf (u sastavu zem. imena), 534
val, 249a
vallahi, 55
Van Beethoven l Van Betoven, 446
vanbrani, l 23b
vannastavni, 54c, l l l
vanpartijski, l 23b
Varadinske toplice, 479
varij acijski, 66
Varavski ugovor, 496
Varavsko vojvodstvo, 47 1
Vae velianstvo, 53 1
vaingtonski (: Washington l Vaington),
1 29e
vaterpolo savez, 276
vazdan, 35 l
v. d. - vri lac dunosti, 368
veber (mjera; Weber l Veber, ime), 5 1 9
veer, 80
ve, 87
vegeta, 5 1 8
Vehbija, 69, 1 28
vehnuti, 55
vekil Har (gen. vekii-Hara l vekila Hara),
290
veleizdaja, 264
Velika Britanija, 469
Velika Kladua, 4 77
Veliki gejzir, 479
veliki medvjed (zvijer); Veliki medvjed
(sazvijede), 534
vjeni, 224
vjera, 23 1 a
vjerovjesnik (bilo koji); Vjerovjesnik (Muhammed), 445
vjerovjesnik Isa, 445
vjesnik, 224
Vjetrenica (zem.), 479
vkv. (uz: VKV) - visokokvalificirani, 376
VKV-stolar, 272
vlada, 504
vlada Cvetkovia - Maeka, 297
vo, 246
vodi, 83a
voditi (imperf. vodah, gl. prid. trp. voden),
1 07f, 1 07g
vodoinstalater, 260
vodoinstalaterski, 3 1 O
vodootporan, 308
vodovod, 260
vodozemac, 260
vodenje, l 07h
vodstvo (: voa; uz: vodstvo), 1 29c
Vojna kraj ina, 479
vojnik (vok. j d. voj nie), 81 a
vok. - vokativ (uz: V), 38 1 b
volt (mjera; Volta, ime), 5 1 9
Von Bismarck l Fon Bizmark, 446
vozne i aviokarte, 270
vonja, 1 22b
v. r. - vlastitom rukom, 368
vrabac (gen. jd. vrapca), 1 27
vraati (gatati), 77
vraati (nesvr.: vratiti), 77
vradbina, 1 28
vranac (konj crne dlake), 45 1
vranduki (: Vranduk), 82
Vrapii (nas.), 477
vrati (biljka), 77
vrati (dem. : vrat), 77
Vratnianin, 463
Vratniki demat (uz: Demat vratniki), 475
vrbaski, l l O
vrea, 87, 2 1 6
vreetina, 92
vrelce l vreoce (gen. mn. vrelaca), 247
206
zagasitout, 309
zagorijevati (: zagorjeti), 226
zagorjeti, 226
Zagrade, l 08c
zagrebaki, 83b
Zagrepanin, 83a
Zahir, 62
zahira, 55
zahrdalost, 57
zahtjev, 55
zahvalan (odr. obi. zahvalni), 249a
Zaim-kapetan Imamovi, 287
zaista, 74
zaistinu, 353
Zakir, 62, 97
zalazak Sunca l sunca, 486
zaletjeti se, 227
zalijeganje, 227
zalijegati (: zalei), 227
zalijetanje, 227
zalijetati se (: zaletjeti se), 227
zalijevanje l zalivanje, 227
zalijevati l zalivati (: zaliti), 227
zaliv l zaljev, 227
zalivanje l zalijevanje, 227
zalivati l zalijevati (: zaliti), 227
zaljev l zaliv, 227
zam. - zamjenica
zamah, 55
zamalo, 353
zamijeniti se, 2 1 8a
zamjedba, 224
zamjenjivati (: zamijeniti), 2 1 8a
zamjeranje (: zamjerati), 23 1 e
zamjerati (prez. zamjeram; nesvr.: zamjeri
ti), 23 l c
zanavijek, 35 1
zapad (strana svijeta); Zapad (zapadne zem
lje i narodi), 482, 534
zapadna Evropa (zapadni dio Evrope); Za
padna Evropa (zapadnoevropske zemlje i
narodi), 482
zapadna Hercegovina, 482
zapadnoevropski (: zapadna Evropa; Zapad
na Evropa), 74, 305
zreo (prid.), 2 1 5a
zreti, 2 1 5a, 238
Zubevi, 1 30
zubobolja, 260
Zuhdija, 69
Zulejha, 55
zul-hidde (uz: zul-hide), 54h
zul-kadc, 202
Zul-Kamejn (gen. Zul-Karnejna), 28, 20 l ,
298
Zulu, 459
zumbul, 249b
Zupci (zem.), 479
zupanik (: zubac), 82
Zupevi, 1 30
zupi, 83a, 90
Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme), 298
Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve), 298
zvijezdin (: zvijezda), 225e
zvijee, 237
zvjerad, 224
zvjerinji, 224
zvjerokradica, 223
zvjezdan (odr. obi . zvjezdani), 224
zvjezdar, 224
zvjezdara, 224
zvjezdast, 224
zvjczda, 224
zvjezdica, 224
zvjezdurina, 2 1 8b
Zvomianin (: Zvornik), 82
Zvomika gimnazija, 499
Zvomiko jezero, 479
. - ensko (ime)
alba, 249a
alosno (: alost), 1 1 4
arg. - argonizam
dral, 249a
drebad, 224
drijebe (gen. jd. drebeta), 2 1 6, 2 1 7
drijelce ( : drijelo), 225c
drijepev (: drijebac), 225e
eca (: e), 92
209
1 . Nije. Treba: Pozajmio sam svoj englesko-bosanski rjenik dr. Azri Dilberovi-Sui.
2. TV-ekipa vozila se dva-tri sata putem Prijedor - Banja Luka - Skender-Vakuf.
3. Treba. Iza rijei "ocjenu" slijedi nagovijeteno nabrajanje.
4. Jeste. Iza rijei "rekao" doslovno se navode rijei Mee Selimovia o zbirci Kameni spava Maka Dizdara, a iza
rijei "udo" dolazi tekst u ulozi objanjenja dijela reenice ispred dvotake.
5. Nepravilno su napisane: najai, vanastavni, tridesetreina, sunet, Oene!, denetski. Treba: najjai, vannas
Treba pisati: ahura, duhan, hrpa, praha, haran, od svojih uenih historiara, ja bih htio.
7. Nepravilno je napisano: teoriski, popi vode, dializa, dijoba, mislijo, socijologija, kaji.
213
1 7. EI-Arebija, Carmen l Carmene, Toneta Selikara, Leonarda da Vincija, Jean-Paula Sartrea, Williama
Shakespearea, Johanna Wolfganga Goethea; Tokija, New Yorka, Columbije.
1 8. Nepravilno je: Vavilon, Persija, Ibn Kesir.
Treba: Babilon, Perzija, lbn-Kesir.
1 9. Grijehovi l grijesi, korijeni l korjenovi, lijekovi, svjetovi.
20. Komparativ prema pozitivu bijel glasi bjelji; prema blijed glasi bljei; prema bijedan - bjedniji; prema tijesan
tjesniji 1 tjenji; prema smijean - smjeniji; prema lijen - ljeniji l ljenji; prema prijek - prei; prema svijetao
- svjetliji; prema vrijedan - vredniji.
21 . Cvjeti, djeli, pjetli, rjeica, vjeni, zvjezdica.
22. Dogorijevanja, isticanje, leenje l letenje, obavjetenje, osmjehivanje, potjecanje, premjeranje, zalivanje, za
sjedanje.
23. Pogreno je napisano: cvjetnjak, dole, ponedeljak, letila, ovde.
Treba: cvijetnjak, dolje, ponedjeljak, letjela, ovdje.
24. italac, itaoca, itaocu, itaoca, itaoe, itaocem, itaocu; itaoci, italaca, itaocima, itaoce, itaoci,
itaocima, itaocima.
U nominativu jednine i genrtivu mnoine nije dolo do promjene l u o jer se u tim oblicima suglasnik l nalazi na
poetku (a ne na kraju) sloga (i-ta-lac, i-ta-la-ca).
25. Nisu valjano rastavljene rijei: stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-ak, Schi-ller.
Treba: strast, tvoj (jednoslone se rijei ne rastavljaju), tvo-ja, San-dak, Schil-ler.
26. Nepravilno je napisano: krivino pravni, krivino-pravni; Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov;
Mehmedalija Mak-Dizdar; polu-pismen; i te kakav; Ivan sedlo; bajram namaz; mas mediji, masmediji; mini
moda, mini-moda; prescentar, pres centar; TV emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine; na skroz: a kamo
li, akamoli; odjutros; ULU BiH.
27. Ne bih, ne gledati, ne gledajui, ne vidjevi, nebriga, neovjek, neljudi, nemio, nesretan, nesigurno, nemogue,
nevjeran, neradnik.
28. Skraenice su: r. (razred), m.r. (muki rod), o.. (osnovna kola; u sastavu imena velikim slovima i bez taaka:
Osnovna kola "Safvet-beg Baagi" - O "Safvet-beg Baagi"), P.S. (post scriptum), i sl. (i slino), mn.
(mnoina), bonj. (bonjaki), bh. (bosanskohercegovaki), ar. (arapski), engl. (engleski), hist. (historijski),
u. (uenik), aor. (aorist), geogr. (geografija), dr. (doktor), jd. (jednina), tzv. (takozvani), cm (centimetar), l
(litar), t (tona), Al (aluminij), VA (voamper), BiH (Bosna i Hercegovina), ULUBiH (Udruenje likovnih umjetni
ka Bosne i Hercegovine), UN (Ujedinjeni narodi).
29. Sabrana djela 1-111 Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka (roen 1 9. Xll 1 839. u Vitini kod Ljubukog, umro
28. Vll 1 902. god. u Sarajevu, u 63. godini ivota) izila su iz tampe 1 988. god. u 1 .000 primjeraka.
30. Taka-zarez i zarez upotrijebljeni su valjano pod a: Selom zavlada nemir; djeca vrite, a odrasli zabrinuto ute;
psi bez prestanka laju.
(Odijeljena su tri srodna dijela. Reenice "Djeca vrite" i "Odrasli zabrinuto ute" povezane su jedna s drugom
tjenje negoli s ostalim reenicama unutar sloene.)
214
ma, radioaktivnom zagaen ju ... U germanskoj mitologiji bila je simbol Donara, boga munje, iji blijesak takoer
pali i an. Rasprostranjeno je i puko tumaenje da munja dobro poznaje koprivu, kao i ovjek, te izbjegava u
nju udariti. Najvjerovatnije je u vezi s tim tumaenjem i naa stara poslovica: Nee grom u koprivu. U nekim
alpskim podrujima seljaci je stavljaju u ognjite kad se pribliava nevrijeme "da ne bi udario grom u kuu".
Jedan mi je potovalac koprive, inae dobar poznavalac slikarstva, spomenuo slavnog Nijemca Albrechta
Durera (1 471-1 528): "Tako je visoko cijenio koprivu", ree mi on jedno, "da je u svom remek-djelu naslikao
kako je anel nosi k nebeskome prijestolju."
35. Prije nego se pokupim i zauvijek napustim drevnu zemlju Afganistan i krenem u Perziju, hou da odem u Gazni.
Moda, uvaeni itaoe, nikada nisi ni uo da u svijetu postoji grad koji se zove Gazni?
Ipak, grad postoji i nekada je bio najmoniji, najprosvjeeniji i najsjajniji grad itave Azije.
Ne znam vie pouzdano na koju stranu se ide, ali sigurno put ne vodi ni na sjever ni na istok. Gazni lei negdje
na preostale dvije strane svijeta.
Kada sam krenuo, grijala je sjajna mjeseina, a drum je bio ravan, carski.
Zulfikar Zuka Dumhur dalje kae: "Gradove kojima je preostala jedino prolost treba pohoditi samo po
mjeseini."
216