SREDNJA KOLA AUGUST ENOA GARENICA

PROJEKT
MOGUNOSTI TURISTIKE PONUDE
GRADA GARENICE

PROIZVODNJA RAKIJE I VINA

U NAEM KRAJU

Uenice: Josipa Kelava, III.H

Anita Kajzogaj, III.H

Garenica, studeni 2013.

SADRAJ:

1. UVOD..1
2. O RAKIJI OPENITO......2
3. PROIZVODNJA RAKIJE.....2
4. O VINU OPENITO.8
5. PROIZVODNJA VINA.....8
6. ZAKLJUAK.17

1. UVOD
U radu govorimo o proizvodnji rakije i vina u naem kraju. Iako mladi ne znaju
obiaje i kako su se zabavljali njihovi stari, ovim radom bismo ih htjeli upoznati.
Pokuat emo vas malo bolje upoznati s naim autohtonim vinima i rakijama, njihovom
berbom, proizvodnjom i naim obiajima.
Na kraj obiluje obiajima vezanim za kleti, rakiju i vino, koje su simbolino
sredite radnog, drutvenog i obrednog ivota ljudi ovog kraja. Brojni Moslavci
spravljaju rakiju i vino te ih nude svakodnevno i u posebnim prigodama. Drutveni ivot
u kletima znaajan je dio tradicijske kulture naeg kraja. Tradiciju uvamo i izraavamo
zdravicama, natpisima na tradicijskom posuu i krpama, zajednikim berbama, kao i
ponaanjem u razliitim ivotnim prilikama. Veina zajednikih berbi, nastavlja se
druenjima, uz zdravice, do kasnih nonih sati. Kao pravi Moslavci, imamo narodni
obiaj Martinje koji se odrava 11. studenoga. Taj pradavni narodni obiaj krtenja
mota u mlado vino, jedan je od razloga naih druenja.
Danas je ivot kutinskoga kraja nezamisliv je bez Vinskih cesta, koje su nastale
1995. godine na inicijativu Turistike zajednice grada Kutine. Kroz njih se posebno
promiu autohtone moslavake sorte: krlet, diea ranina i moslavac. Ove godine, od
osam dobitnika oznake Hrvatske gospodarske komore tri su Sisako-moslavaka vinara.
Proizvoai krleta dobili su pravo koritenja znaka Izvorno hrvatsko, to mnogo znai
za promociju autohtone sorte i plasmana naih vina u inozemstvu.
Najvei proizvoa rakije i likera na naem podruju je OPG Vicencinovi
Hergouth iz Gornje Graenice pokraj Kutine. Njihova autohtona proizvodnja viestruko
je nagraivana na domaim i meunarodnim natjecanjima u kvaliteti jakih alkoholnih
pia. Njihov trenutni asortiman obuhvaa rakije: Viljamovku, ljivovicu, Jabukovau i
Travaricu, te likere Dunja s medom, Vinja, Jabuka i cimet, Limun + limeta i novi
proizvod Liker od ruinih latica.
Ne smijemo zaboraviti napomenuti da je MoslaVINA jedina izloba autohtonih
sorti u Hrvatskoj. Odrava se svake godine u Kutini, a prvi puta je odrana 1994. godine.

2. O RAKIJI OPENITO
Rakija je alkoholno pie dobiveno destilacijom provrele fermentirane komine
voa, biljaka ili itarica. Rije rakija je arapskog podrijetla i dolazi od rijei al-rak to u
prijevodu znai znoj. U na kraj dolazi u XIV.i XV. stoljeu. U poetku rakija je bila
koritena za medicinske svrhe, a tek kasnije za postizanje dobrog raspoloenja. U naem
kraju rakija se proizvodi od razliitog voa, najee od ljiva. Znatno poveanje
proizvodnje rakije poelo je krajem XIX. stoljea nakon unitenja vinograda i smanjenja
proizvodnje vina.

3. PROIZVODNJA RAKIJE
Rakija od ljiva tzv. ljivovica je najea vrsta rakije u naem kraju. Proizvodnja
ove vrste rakije odvija se tako da se ljive beru (pokupe s tla) po suhom i toplom
vremenu kad su u potpunosti zrele, jer tada imaju najvie eera i samo takve daju
najvie rakije i najkvalitetnije preraevine. Najpovoljnije vrijeme branja ljiva je od kraja
kolovoza do poetka rujna.
Nakon to se ljive poberu, oiste se od blata i lia i stave ukomljavati. Mijeanje
ljiva mora se obaviti bez drobljenja kotica, zato se preporua mijeanje runim
muljaama. Vrenje ljiva obino traje 12-14 dana, a poslije toga kominu treba ostaviti da
jo desetak dana tiho vrije i zatim je odmah pei. Brzim peenjem koma dobije se vie
rakije s manje kiseline. Dobivena prepeenica razblauje se destiliranom vodom da se
dobije 45%-na rakija ugodna za pie.
Rakija zahtjeva vrijeme starenja, kojim postaje harmoninog okusa, pitkijeg,
mekeg i izraenijeg bukea. Preporua se razdoblje starenja od 8-10 tjedana i to samo u
hrastovim bavama koje rakiji, uz zlatnoutu boju, daju i niz drugih sastojaka vanih za
njen odlian okus i miris.
Kao to smo ve spomenule, najvie se spravlja rakija od ljive, ali na vrlo slian
nain rade se travarica, rakija od kruke, groa, jabuke i ostale rakije. U naem kraju
rakije proizvode mnoga kuanstva za svoje potrebe.
U okolici Garenice, na imanju OPG Medi, na povrini oko 6000 m posaen je
nasad s oko 2000 sadnica aronije. Aronija je rod listopadnih grmova, koji najee raste
u vlanim umama i movarama. Ovu ljekovitu biljku mnogi uzgajaju kao ukrasnu biljku.
Aronija ima mnogo vitamina i minerala, koji su korisni za krvotok, jetru, eluane
tegobe, eernu bolest i druge bolesti. Mnogi je nazivaju sibirska borovnica iz razloga to
moe izdrati temperature i do -47, takoer je otporna i na suu, nametnike, zagaenja i
bolesti. Aronija spada u skupinu jagodiastog voa. Od plodova aronije rade se sokovi,
2

kompoti, marmelade, demovi, likeri, rakije i vina, ajevi, mnogi kozmetiki proizvodi, a
dodaje se i u mlijene proizvode poput jogurta i sira, kao i u kolae.
Rakija se od aronije moe raditi sama na isti nain kao i ljivovica, a moe i na nain da
se plodovi aronije potope u domau ljivovicu. Rakija od aronije pospjeuje cirkulaciju i
rad krvotoka.
Travarica je proizvod dobiven od prirodnih vonih i groanih rakija ili od
mijeanih rakija te od vonog i groanog destilata uz dodavanje stabljika, lia, plodova
ili drugih dijelova raznih aromatskih biljaka, uglavnom u obliku macerata, aromatskih
destilata ili odgovarajuih eterinih ulja. Udio alkohola se kree od 40 do 52 vol.%.
Koliina ukupnog ekstrakta ne smije biti vea od 50 g/l. ukasto svijetle je boje i
izraenih stopljenih mirisa razliitih vrsta ljekovitog bilja. Zaini za travaricu mogu biti
sueni ili svjei. Trebaju biti potopljeni u rakiji najee mjesec dana. U tih se mjesec
dana travarica jednom otvori i kua. Ako se prilikom kuanja osjeti da neki zain
iskae, on se izvadi, staklenka se poklopi i pusti da odstoji do kraja, samo bez
intenzivnog sastojka. Nakon mjesec dana rakija se procijedi i pretoi u staklene boce.

Provele smo i intervju o domaoj rakiji od groa. Mirko Kelava nas je upoznao s
proizvodnjom.
- Moete li nam rei kako se radi rakija od groa?
- Svakako, vrlo je jednostavno, ali joj treba posvetiti dovoljno panje. Prvo se
pobere groe, koje se samelje i sprea, te se pretoi u mot. U ostatak groa
dodaje se slador i voda, a kada otkuha moe se poeti pe rakija.
- Koliko je potrebno da rakija otkuha?
- Potrebna su 3 tjedna, a kada rakija otkuha pee se do 70% alkohola.
- Zar u rakiji ima toliko puno alkohola?
- Ne. Kada se rakija ohladi, doda se destilirana voda i tada rakija ima 40% alkohola
i moe se pretoiti u boce.
- Puno vam hvala na informacijama.

4. O VINU OPENITO
Vino je alkoholno pie koje se dobiva fermentacijom groa. To je jedan od
najstarijih poljoprivrednih proizvoda, a smatra se jednim od najpopularnijih pia u
svijetu, kao i najvanijih sastojaka europske i svih mediteranskih kuhinja.
Najjedostavnija i najpopularnija podjela vina je po boji. Tako poznajemo bijelo,
ruiasto i crno (crveno) vino. Boju vina najee odreuje boja bobica groa od kojega
se vino dobiva.
Prema kakvoi poznajemo stolna vina, stolna vina s oznakom kontroliranog
podrijetla, kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla, vrhunska vina s oznakom
kontroliranog podrijetla, predikatna vina, arhivska vina, specijalna vina i pjenuava vina.
Prema sadraju eera vina se dijele na suha, polusuha, poluslatka i slatka vina.

5. PROIZVODNJA VINA
Nakon berbe, groe se pusti kroz muljau. Peteljke se mogu, ali i ne moraju
odvojiti, kako tko eli, i prea se groe da se dobro istisne sok. isti sok se ostavi 24
sata u bavi da se slegne talog. Zatim se pretoi u inox, i stoji mjesec dana gdje se odvija
alkoholno vrenje. Zbog kemijske uravnoteenosti groa omoguava se prirodna
fermentacija (vrenje) bez dodataka eera, kiselina, enzima, vode ili bilo kojih drugih
sastojaka. U tom procesu kvasac se hrani eerom iz groa i pretvara ga u alkohol i
ugljini dioksid. Kada vino dobro otkuha, mjeri se kiselina, alkohol i eer, i dodaju se
eer i vinobran po potrebi.
Kao to je ve reeno u uvodu, Moslavci su poznati po kletima i vinu, te Martinju,
obiaju krtenja mota u vino. U naem kraju vea je proizvodnja rakije, to za vlastite
potrebe, to za prodaju. Udruga vinogradara i voara Garenica nedavno je nabavila
lozne cijepove za svoje lanove, koji su obnovili postojee i zasadili nove povrine pod
vinovom lozom. Dosadanja proizvodnja uglavnom je bila za vlastite potrebe, a u planu
je i komercijalizacija proizvodnje na dinikom Kovai brdu. Jedan od veih
proizvoaa vina garenikog kraja je Ankica Gaparec, koja je do sada proizvodila
bijelo, kvalitetno vino. Godinja proizvodnja Gaparevih je oko tri tisue litara, a kako se
proizvodnja neprestano poveava, radi se i na poveanju podrumskog prostora.
Na naem se podruju sve vie proizvodi i kupinovo vino. Prerada kupina u
kupinovo vino naravno zapoinje berbom kupina. Kupina pripada vrstama voa ija je
prirodna koliina eera nedostatna za proizvodnju vina, stoga se za kupinovo vino u
masulj dodaje eer otopljen u vodi. Zbog toga, kupinovo vino spada u skupinu desertnih

vina. Sastojci koji su potrebni osim eera za kupinovo vino su kvasac, sumpor, tanin,
kiselina za vino i pektinaza.
Kupine treba oprati pazei da se ne raspadnu, te odmah staviti u pripremljenu
posudu za vrenje. Posuda ne smije biti napunjena do vrha, jer se kupine najlake zgnjee
rukama. Kupine treba samo izgnjeiti, a ne pretvoriti u kau ta dobivena smjesa zove
se masulj. Ako elite dobiti to veu koliinu soka (mota), masulju se moe dodati
pektinaza. U smjesu se doda eer otopljen u vodi, sumpor, kiseline, tanin i kvasac, te se
sve dobro izmijea i pokrije. Fermentacija zapoinje nakon to se posuda pokrije. Idealna
temperatura za fermentaciju je 20, oko 3-4 dana nakon ega je potrebno procijediti
masulj i preliti dobiveni mot u istu kacu ili bavu. Gotovo kupinovo vino se cijedi i
pretae u boce.

10

11

12

13

14

15

16

6. ZAKLJUAK
Rakija i vino, tradicionalna alkoholna pia naega kraja, neizostavni su dio
gastronomije gotovo svakoga kuanstva.
Iako je dosadanja proizvodnja bila najveim dijelom za vlastite potrebe, u
novije vrijeme se razmilja i radi na poveanju proizvodnje za turistike svrhe.
Odlian uzor proizvoaima na garenikom podruju mogu biti proizvoai
na kutinskom podruju, koji su napravili iskorak formiranjem vinskih cesta,
organizacijom izlobi autohtonih vina i kontinuiranim proirenjem asortimana ponude
proizvoda.
Smatramo da se u tom smjeru treba razmiljati i raditi i kod nas.

17