Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 1

IX vjeba

Vodni udar u tlanom cjevovodu

1. Uvod
Pod pojmom vodni (hidrauliki) udar se podrazumijeva nagla i znaajna promjena tlaka
uslijed promjene brzine vode na jednom kraju cjevovoda.
Hidrauliki udar se odvija pod dominantnim utjecajem sila inercije i sila elastinosti. Brzine
irenja promjene tlaka u tlanom cjevovodu vrlo su velike te su za eline cjevovode reda
veliine 1000 m/s. Prirast tlaka na zatvarau uslijed efekta vodnog udara moe dosei
vrijednosti od nekoliko desetaka bara. Prirast tlaka uslijed vodnog udara obino prati vibracije
cijevi i pojava buke. Periodi oscilacije tlaka su u pravilu vrlo kratki i mogu iznositi dijelove
sekunde. Izraenost efekta hidraulikog udara ovisi o protoku kroz tlani cjevovod, njegovoj
duljini, elastinim svojstvima, dimenzijama i vremenu trajanja manevra sa zatvaraima koji
moe trajati svega par sekundi.
U visokotlanim energetskim postrojenjima, vodni udar se u pravilu ne prenosi iz tlanog
cjevovoda u dovodni tunel jer pri zatvaranju, voda iz dovodnog tunela ulazi u vodnu komoru i
te podie razinu u njoj te na taj nain pretvara kinetike energiju vode u energiju poloaja. Pri
naglom otvaranju zatvaraa na turbini (putanje elektrane u pogon), dok se ne uspostavi
stacionarno stanje, razlika dotoka izmeu dovodnog i tlanog cjevovoda se nadoknauje iz
vodne komore. U svakom sluaju, masa vode iz dovodnog tunela oscilira u sistemu dovodni
tunel - vodna komora, gdje dominiraju sile inercije i sile trenja dok je promjena unutranjih
sila zanemariva. Vrijeme trajanja ovih oscilacija do konanog smirivanja moe potrajati
relativno dugo, ponekad i par sati. Vodni udar u tlanom cjevovodu ni fizikalno ni vremenski
ne korespondira s oscilacijama vode u sistemu dovodni tunel - vodna komora, pa se ta dva
procesa mogu odvojeno izuavati i odvojeno proraunavati. Tlak na ulasku u tlani cjevovod
odreen je itavo vrijeme kotom vode u vodnoj komori. Pri proraunu vodnog udara za
potrebe dimenzioniranja tlanih cjevovoda na visokotlanim elektranama, zanemaruje se
utjecaj trenja.
Osnovni zahtjevi pri proraunu vodnog udara u tlanom cjevovodu su odreivanje
maksimalnih vrijednosti tlaka i protoka na zatvarau te na osnovu toga, dimenzioniranje
cjevovoda za odreeni reim zatvaranja zatvaraa. Takoer je potrebno proraunati proces
naglog putanja turbina u pogon. U ovom sluaju, prilikom snabdijevanja tlanog cjevovoda u
poetnoj fazi vodom iz vodne komore, ne smije se dopustiti ni pod kojim uvjetima ulazak
zraka u tlani cjevovod. To bi moglo dovesti do znatnog oteenja ili puknua cjevovoda. Kao
rezultat prorauna vodnog udara, proizlaze podloge za dimenzije tlanog cjevovoda i
definiranje sigurnog reima zaustavljanja i putanja u pogon turbina.
Pri izuavanju pojave hidraulikog udara, temeljni i pionirski doprinos dali su u svojim
radovima N. E. ukovski (1899) i L. Allievi (1925). Po formuli ukovskog, pri trenutnom
potpunom zatvaranju, prirast tlaka na zatvarau e dosei vrijednost p = v0a, pri emu je
v0 brzina u tlanom cjevovodu prije zaustavljanja toka, a a brzina irenja elastinih
poremeaja.

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 2

2. Proraun prirasta tlaka uslijed vodnog udara

Proraun prirasta tlaka uslijed vodnog udara e se prikazati na jednostavnom primjeru tlanog
cjevovoda od vodne komore do turbine.

Slika 9.1 Skica tlanog cjevovoda

Protok na zatvarau se moe izraziti pomou jednadbe:

Q Cd A0 2 gh
pri emu je:

A
A0

h
Cd

stupanj otvorenosti zatvaraa

tlak na zatvarau
koeficijent gubitaka u sistemu vodna komora - zatvara

Iz gornje jednadbe se moe definirati odnos izmeu tlaka u profilu zatvaraa i protoka kroz
zatvara:
h Q2

1
2 g Cd A0
2

Q2

Da bi se mogla definirati konsumpcijska (Q-h) krivulja potrebno je izraunati koeficijent

gubitaka Cd koji se moe dobiti iz poetnog uvjeta:

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 3

h0
(izrauna se vrijednost 0)
Q02
1
2
Q 2 Cd2 A0 2 ghh 2 2 2 Q 2
Cd A0 2 g
t t0 h h0 H 0

1
1
Cd
; 0 1
2
2
C A0 2 g
0 0 A02 2 g
2
d

2
0

Brzina irenja elastinih poremeaja je definirana jednadbom:

a a0

1
E D
1 v
E s

pri emu je a0 brzina irenja elastinog vala u neogranienom fluidu. Za vodu je brzina
elastinih valova a0 = 1425 m/s. Brzina elastinih poremeaja u cijevima je manja nego u
neogranienom fluidu (a < a0). D je unutarnji promjer cijevi, a s oznaava debljinu stjenke. Ev
predstavlja modul elastinosti vode, a E modul elastinosti elika.
Prikazani proraun promjene tlaka u tlanom cjevovodu e se zasnivati na grafikoj
prezentaciji metode karakteristika, to znai da e svaki element tlanog sustava na dijagramu
biti prikazan svojom karakteristikom. U prikazanom sustavu (Slika 9.1) postoje tri elementa
koji imaju svoje karakteristike i to su 1) zatvara, 2) vodna komora i 3) tlani cjevovod.

2.1 Karakteristika zatvaraa

U zatvarau se sa smanjenjem protjecajne povrine poveavaju gubitci i time smanjuje protok
kroz tlani sustav.
Jednadba

1
2 g (Cd A0 ) 2 2

predstavlja familiju parabola opisanih parametrom koji ovisi o stupnju otvorenosti

zatvaraa . Vrijednost odredit e se za one trenutke koji odgovaraju Allievievim
jedinicama tokom vremena.
Vremenski korak prorauna definiran je Allievievom jedinicom (AJ) koja predstavlja vrijeme
potrebno da jedan poremeaj stigne od jednog do drugog kraja tlanog cjevovoda
L
AJ
a
Na slici 9.2 je prikazan dijagram zatvaranja zatvaraa iz kojeg se mogu oitati relativne
povrine protjecajnog presjeka u zatvarau (i) za trenutke u kojima se rauna vrijednost tlaka
i protoka u pripadajuim trenutcima 1AJ, 2AJ,

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 4

Slika 9.2 Dijagram promjene protjecajne povrine u zatvarau tijekom vremena

Na osnovu poznate promjene protjecajnog presjeka u zatvarau (i) i ostalih parametara koji
opisuju tlani cjevovod (A0, Cd), mogu se nacrtati parabole koje definiraju odnos protoka i
tlaka u profilu zatvaraa. Parametri za crtanje parabola se mogu izraunati pomou tablice
9.1.
Tablica 9.1 Raunanje parametara krivulje

t (s)

0
1AJ
2AJ

0
1
2

nAJ

n =

1
Q0
10
h01
h11

2
Q0
10
h02
h12

hn1

hn2

3
Q0
10

Q0
h010
h110

hn10

Napomena: Treba vrijediti: nAJ Tz. Da bi se dobile realne vrijednosti hn, n ne smije biti
u proraunu jer je, primjerice, hn1 = n (1/10Q0)2. U ovom sluaju, protok se
dijeli na desetine da bi se postigao dovoljan broj toaka na dijagramu

2.2 Karakteristika vodne komore

Obzirom da su promjene tlaka uslijed vodnog udara relativno brze u odnosu na oscilacije
vodnih masa, moe se usvojiti da je razina vode u vodnoj komori tijekom zatvaranja zatvaraa
konstantna.

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 5

Ovaj rubni uvjet se moe prikazati horizontalnim pravcem na Q-h dijagramu.

Slika 9.3 Karakteristika vodne komore

2.3 Karakteristika tlanog cjevovoda

Za odreivanje karakteristika tlanog sistema je potrebno poznavati brzinu irenja elastinih
poremeaja (valova) u tlanom sistemu koja je definirana jednadbom:

a a0

1
E D
1 v
E s

U cilju praenja jednog elastinog vala koji putuje od toke A (vodne komore) do toke B
(turbine) i nazad, pri emu su veliine protoka i pretlaka u poetnoj toki bile poznate, moe
se nacrtati dijagram. Smjerovi putovanja elastinih poremeaja su prikazani na slici 9.4.

Slika 9.4 Smjerovi putovanja elastinih poremeaja

Nagib linija putovanja vala je definiran jednadbom tan

a
A g

pri emu je A

D 2
4

Vrijednosti dobivena na ovaj nain moe biti vrlo razliita. Ako je brzina irenja poremeaja
a = 1000 m/s, a povrina protjecajnog presjeka A = 0.5 m2, tada je vrijednost tan = 200.
Budui da Q-h nije u prirodnom mjerilu vrijednost nije od velike koristi u grafikoj

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 6

primjeni. Da bi se konstruirala krivulja nagiba karakteristike cjevovoda, predlae se postupak

prikazan na slici 9.5.

Slika 9.5 Konstrukcija nagiba karakteristike cjevovoda

Ako je recimo a/Ag = 200, tada se moe povui pravac od Q = 0.3 m3/s na apscisi (toka D)
do toke h = 60 m na ordinati (toka B), ime je dobivena linija BD. Nagib linije BD je
definiran izrazom tan = 60 / 0.3 = 200. Sada se moe nadopuniti i pravokutnik ABCD kojim
je definiran i nagib pravca AC.
3. Postupak prorauna
U poetnom trenutku (t = 0 s) je u sistemu poetni protok definiran protokom na turbini koji
moemo oznaiti s B0 (toka B predstavlja turbinu). Protok u toki A (toka A predstavlja
vodnu komoru tj. suprotnu stranu od zatvaraa na turbini) je na poetku modeliranja identian
protoku u toki B. Pretpostavit emo da je u poetnom trenutku liezometarska visina u toki
A identina piezometarskoj visini u toci B (slika 9.1) jer emo u ovom proraunu
zanemarujemo gubitke od trenja. Tlak i protok u toki A se ne moe mijenjati dok iz toke B
ne doe poremeaj. To znai da je A0 = B0 = A1 (Slika 9.6) pa se moe pisati :
TRENUTAK 0:

hA = H
QA= Q0

hB = H
QB = Q0

Slika 9.6 Grafiki prikaz poetnog uvjeta (t = 0)

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 7

TRENUTAK 1AJ: Izvreno je prvo sabijanje tijela vode u tlanom cjevovodu nakon poetka
zatvaranja zatvaraa u ciklusu elastinih sabijanja i relaksiranja koji e
uslijediti. U tom trenutku u toki A jo uvijek je protok Q0, jer se poremeaj u
periodu prve AJ odvijao samo u smjeru od toke B (sabijanje) i tek nakon
prve AJ e uslijediti relaksacija (putovanje elastinog vala od A do B tokom
druge AJ). To praktiki znai da se toka A1 podudara na dijagramu s
tokama A0 i B0.
U trenutku 1AJ treba odrediti i poloaj toke B1. Na slici 9.6 se vidi da
poremeaj putuje od A0 do B1 po pravcu A0 B1 u periodu od 0 do 1AJ.
Toka B1 se nalazi na krivulji 1 pa slijedi konstrukcija prema slici 9.7:

Slika 9.7 Grafiko rjeenje za tlak i protok u toki B1 (toka B (turbina) u trenutku t = 1AJ)

TRENUTAK 2AJ: prema slici 9.8 poremeaj napreduje od B1 do A2. Tokom A2 odreen je
protok nakon 2AJ u toki A. Tlak u toki A2, kao i u svim ostalim
tokama A (tokama komore) tokom cijelog prorauna iznosi H (rubni
uvjet vodne komore).

Slika 9.8 Grafiko rjeenje vodnog udara za prva tri stanja

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 8

Iz toke A1 poremeaj kree prema toki B2, a toka B2 je definirana presjecitem pravca A1B2
i karakteristike zatvaraa 2 . Iz toke B2 poremeaj putuje prema toki A3 po pravcu koji
definira karakteristiku sistema do pravca koji definira karakteristiku vodospreme. Na sjecitu
ta dva pravca se nalazi toka A3 koja definira protok i tlak u toci A nakon tri Allievieve
jedinice.
Postupak se ponavlja za idue vremenske korake do potpunog zatvaranja zatvaraa.
Uoiti:

sve toke A nalaze se na pravcu h = H

sve toke B nalaze se na krivuljama , tako da je toka B1 na krivulji 1,
toka B2 na krivulji 2 , itd.

Poloajem toaka Ai i Bi odreen je protok i tlana visina u i-tom koraku (trenutku)

Slika 9.9 Grafiko rjeenje vodnog udara za prvih pet Allievijevih jedinica

Potrebno je prikazati i dijagrame koji su shematski prikazani na slici 9.10. U ovom sluaju je
prikazan jedan mogui oblik dijagrama u sluaju da se potpuna zatvorenost zatvaraa postie
za 9AJ.

Slika 9.10 Grafiki prikaz tlaka i protoka na zatvarau

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 9

GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITE U ZAGREBU
Diplomski studij

Ak.god.
Student :
Mat.broj :

Predmet: H I D R A U L I K A

Zadatak 9 :

Vodni udar u tlanom cjevovodu (Numerika vjeba)

U prikazanom hidroenergetskom sustavu, na potezu od vodne komore do turbine voda se dovodi

tlanim cjevovodom od elika, duljine L, promjera D i debljine stjenke s.
Modul elastinosti elika E = 2.0 x 10

11

(N/m2), a vode E v = 2.03 x 10 (N/m2 ).

Uslijed brzog zatvaranja dovoda na turbinu, doi e do vodnog udara u tlanom cjevovodu. Za
zadani sustav treba odrediti promjenu tlaka i protoka u vremenu na mjestu neposredno uzvodno
od turbinskog zatvaraa (toka B).
Zadano:
3

Q0 =

m /s

H=

L=

D=

mm

s=

mm

Reim zatvaranja dovoda na turbinu

1,0
0,8
0,6

A/ A0

A0
A

0,4
0,2
0,0
0

10 11

12 13 14

15 16 17

18 19 20

21 22

t (s)

Zadano:
Rok predaje:

Pregledao:

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 10

GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITE U ZAGREBU
Diplomski studij

Ak.god.
Student :
Mat.broj :

Predmet: H I D R A U L I K A

Zadatak 9 :

Vodni udar u tlanom cjevovodu (Laboratorijska vjeba)

Shema modela
prac
pizl

pkom

lin

X
zatv

ul
X

zavoja

U laboratoriju je izraen fizikalni model na kojem se moe zorno prikazati prirast tlaka
uslijed nagle promjene brzine (protoka).
Model se opskrbljuje vodom iz vodovodne mree koja kroz gibljivu cijev ulazi u zrani
kotli. Zrani kotli ima svrhu da dri konstantnu razinu vode odnosno konstantan tlak,
to se u prirodi moe javiti u vodnoj komori, akumulaciji, vodospremi,... Na zranom
kotliu je ugraen tlakomjer na kojem se moe oitati vrijednost tlaka na ulazu u tla ni
cjevovod. Ova vrijednost tlaka je tijekom pokusa konstantna. Na drugom kraju zranog
kotlia se nalazi ispust za tlani cjevovod duljine 200 m. Na kraju tlanog cjevovoda se
nalaze dva zasuna i dva tlakomjera. Prvi zasun je kuglasti ventil koji slui d a bi se
moglo naglo zatvoriti protok vode i time formirati vodni udar. Drugi zasun je
regulacioni zasun i pomou njega se mogu nametnuti razliiti protoci kako bi se mogao
mjeriti prirast tlaka prilikom trenutnog potpunog zatvaranja kod razliitih protoka.
Osnovni cilj tlakomjera je da prikau nastalu promjenu tlaka. Veliki analogni tlakomjer
slui za vizualni prikaz prirasta tlaka, dok tlana sonda slui za pretvaranje prirasta tlaka
u analognu vrijednost koja se moe nakon obrade u AD konverteru prikupiti , obraditi i
prikazati na raunalu.
U okviru ovog mjerenja treba voditi rauna da je u ovom sluaju tlani cjevovod
relativno dugaak (200 m) te da kod provedbe prorauna kojima se rauna prirast tlaka
treba uzeti u obzir i utjecaj trenja.

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 11

Svrha ispitivanja:
Za zadani poetni protok vode kroz model tlanog cjevovoda je potrebno odrediti
krivulju prirasta tlaka nakon potpunog trenutnog zatvaranja zatvaraa. Vrijednosti dobivene
mjerenjem treba usporediti meusobno te s vrijednostima dobivenim proraunom.
Tok mjerenja:
Model se puta u pogon otvaranjem zatvaraa gradskog vodovoda, potom zatvaraa na
komori te na kraju zatvaraa na izlazu modela. Potrebno je pustiti vodu da slobodno tee
otprilike 30 sekundi da se sustav odzrai i stacionira. Sustav se potom polagano zatvori i oita
se tlak u vodovodnoj mrei.
Mjerenja poinju podeavanjem protoka u stacionarnom stanju poevi od
maksimalnog prema manjim. Za svaki protok oitavaju se vrijednosti na tlakomjerima na
izlazu, zranom kotliu i na raunalu. Odreivanje protoka za svaki sljedei korak poslije
poetnog (maksimalnog), izvodi se tako da na izlaznom tlakomjeru podeavamo vrijednost
tlakova na 1 bar, 2 bara, 3 bara itd. Potom se volumetrijski izmjeri protok. Na kraju je
potrebno trenutano zatvoriti brzi zatvara na izlazu iz cijevi, to paljivije oitati vrijednosti
maksimalnog prirasta tlaka na tlakomjeru kotlia i raunalu te to tonije odrediti vrijeme T
propagacije tlanog poremeaja od brzog zatvaraa do zranog kotlia.
Obrada podataka:
Karakteristike sustava:
Ecj = 1000106 N/m2

D = 2.5 cm

ul = 0.5

Ev = 2100106 N/m2

s = 1.9 mm

zavoja = 0.5

= 1000 kg/m3

d = D - 2s = 21.2 mm

zatv = [0 - X] (ovisno o )

= 0.0235

L = 200 m

Napomena: Ecj = 1000106 N/m2 je modul elastinosti cjevovoda, a njegova vrijednost

odgovara vrijednosti modula elastinosti za polietilen (PE) od kojeg je cjevovod izraen

Ev

Brzina irenja poremeaja:

a a0

E D
E D
1 v
1 v
Ecj s
Ecj s

Trajanje jedne faze udara (od ukupno 4):

Vrijednost prirasta tlaka pri udaru ukovskog

L
a

a
v
g

Praktikum iz hidraulike

Str. 9 - 12

Tablica za proraun parametara vodnog udara

Broj
mjerenja
1
2
3
4
5
6

Zadano:
Rok predaje:

Q
[m3/s]

d
[m]

v
[m/s]

a
[m/s]

T
[s]

[bar]

H
[m.v.s]

0.0212

Pregledao:

[Pa]