MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

93

PRIMJER 1: U prostoru izmeu dvije horizontalne ravne ploe, udaljene za h, nalazi se fluid
konstantne gustoe i konstantne dinamike viskoznosti . Donja ploa miruje, a gornja se
giba konstantnom brzinom u (Couetteovo strujanje). Uz pretpostavku ravninskog,
stacionarnog, laminarnog strujanja s izobraenim profilom brzine i uz zanemarenje masenih
sila odredite:
a) profil brzine u strujanju u zavisnosti od uzdunog gradijenta tlaka dp / dx1 ,
b) smino naprezanje na ploi (silu potrebnu za vuu ploe jedinine duljine i irine),
c) protok kroz presjek jedinine irine okomito na ravninu slike i srednju brzinu,
d) vezu izmeu pada tlaka na duljini L i srednje brzine pri u=0 (Poiseuilleovo strujanje).

x2

u = konst.

=konst.

F
=?
A

=konst.

x1
Uradak:
a) Prvo rezimirajmo uvjete iz zadatka u kojem je reeno da je strujanje
1) ravninsko, to znai da se slika strujanja ponavlja u ravninama paralelnim s ravninom
slike, a za izabrani koordinatni sustav 0 x1 x2 , prema slici to su ravnine x3 = konst. , to

znai da nema promjena veliina u smjeru osi x3 , tj.

0 , a nema ni strujanja u
x3
smjeru osi x3 , pa je v3 0 ,

2) stacionarno, to znai da slika strujanja nije funkcija vremena, pa vrijedi

0,
t
3) izobraenim profilom brzine: to znai da se profil brzine vie ne mijenja u smjeru
v
strujanja i 0 . Ovdje se pretpostavlja da su ploe dovoljno duge da se profil brzine
x1
formirao (izobrazio). Naime na ulazu u prostor izmeu ploa profil brzine je
neizobraen i mijenja se, a nakon neke duljine e se izobraziti.

Problem laminarnog nestlaivog strujanja opisuje se jednadbom kontinuiteta i jednadbom

koliine gibanja.
- Jednadba kontinuiteta glasi
=0, zbog 3)
=0, zbog 1)
P
P
v j
v1
v2
v3
= 0 ili u razvijenom obliku
+
+
=0
x1
x2
x3
x j

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

94

Prvi lan je jednak nuli zbog izobraenog profila brzine, a trei je jednak nuli zbog
v2
ravninskog strujanja, te slijedi
= 0 , to znai da komponenta v2 brzine nije funkcija
x2
koordinate x2 , zbog izobraenog profila nije funkcija od x1 , zbog ravninskog strujanja nije
funkcija x3 , a zbog stacionarnog strujanja niti vremena t , pa ostaje da je v2 konstanta
v2 = C = konst.
Vrijednost konstante C se odreuje iz rubnih uvjeta. U viskoznom strujanju se fluid lijepi na
plou, pa je brzina fluida neposredno uz plou jednaka brzini ploe. Donja ploa ( x2 = 0 )
miruje pa je za x2 = 0 i v2 = 0 , to znai da je C = 0 , odnosno v2 0 .
S obzirom da su komponente brzine v2 i v3 , jednake nuli ostaje samo komponenta v1 , koja
nije funkcija x1 zbog izobraenog profila, nije funkcija t zbog stacionarnog strujanja, a nije

funkcija od x3 zbog ravninskog strujanja, pa moe biti samo funkcija od x2 ( v1 = v1 ( x2 ) ),

stoga parcijalna derivacija v1 po koordinati x2 , postaje potpuna derivacija dv1 / dx2 .
Jednadba koliine gibanja zapisana u indeksnoj notaciji glasi:
zanemaruje se
P
vi
vi
p
2vi

+ v j
=
+
+ fi
t
x j
xi
x j x j
N
=0, zbog 2)

Prvi lan lijeve strane otpada zbog stacionarnosti problema, a masene sile se prema uvjetima
zadatka, zanemaruju. Razvojem preostalih lanova u gornjoj jednadbi po nijemom indeksu
j slijedi:

2vi
vi
vi
vi
p
2vi
2vi
v1
+ v2
+ v3
=
+
+ 2 +
2
2
N x
x
x
x
x
x
x1

2
3
1
2
i
3

=0
N
N
N
=0,N
=0, zbog 3)
=0, zbog 1)
=0, zbog 1)
zbog 3)
Nelinearni lanovi na lijevoj strani gornje jednadbe su jednaki nuli, a od viskoznih sila ostaje
samo lan s derivacijom komponente brzine v1 . S obzirom da je to vektorska jednadba moe
se prikazati u obliku tri skalarne jednadbe za i = 1, 2,3 , te vrijedi

p
2v1
i =1
= 2
x1
x2
p
i=2
=0
x2
p
i=3
=0
x3
Iz druge i tree jednadbe je oito da tlak nije funkcija od x2 i x3 , a zbog stacionarnosti
strujanja nije funkcija vremena t , te se zakljuuje da tlak p moe biti samo funkcija od x1 ;
p = p ( x1 ) . Iz prve jednadbe
d 2v
dp
= 21 = konst.
dx
dx2
N1
N
f ( x1 )

f ( x2 )

je jasno da je lijeva strana funkcije od x1 , a desna od x2 , te moe postojati jednakost samo

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

ako su obje strane konstante. Integriranjem gornje jednadbe uvrtavajui da je

95
dp
= konst.
dx1

nakon prve integracije slijedi:

dv1 1 dp
=
x2 + C1 ,
dx2 dx1
a nakon druge integracije dobije se:
1 dp 2
v1 =
x2 + C1 x2 + C2
2 dx1
Vrijednosti konstanti integracije C1 i C2 se odreuju se iz sljedeih rubnih uvjeta (uvjet
lijepljenja fluida na donjoj i gornjoj ploi):
x2 = 0 v1 = 0
x2 = h v1 = u
Uvrtavanjem prvog rubnog uvjeta u izraz za brzinu v1 daje C2 = 0 , a uvrtavanjem drugog
rubnog uvjeta dobije se
1 dp 2
u 1 dp
h
u=
h + C1h odakle je C1 =
2 dx1
h 2 dx1
Uvrtavanjem vrijednosti konstanti C1 i C2 u polazni izraz za brzinu v1 dobije se konani
izraz za brzinu u Couetteovom strujanju, koji glasi
x
1 dp 2 x2 x2
v1 ( x2 ) = u 2 +
h
1
h 2 dx1
h h
Dijeljenjem gornjeg izraza s u i uvoenjem bezdimenzijskih varijabli
x2
v
h 2 dp
v0 = 1 ; P =
= y0

;
h
u
2 u dx1
izraz za profil brzine prelazi u bezdimenzijski oblik
v 0 = y 0 + Py 0 (1 y 0 )

gdje je v 0 bezdimenzijska brzina, y 0 bezdimenzijska udaljenost od donje stjenke, a P

bezdimenzijski gradijent tlaka. Bezdimenzijski gradijent tlaka je definiran s negativnim
predznakom tako da vrijedi
p
za P > 0
< 0 , tlak pada u smjeru strujanja,
x1
p
> 0 , tlak raste u smjeru strujanja, i
za P < 0
x
p
za P = 0
= 0 , tlak je konstantan.
x
Sljedea slika prikazuje profile brzine za razliite vrijednosti parametra P.

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

Za sluaj P = 0 dobije se linearni profil brzine v 0 = y 0 ili v1 = u

96

x2
.
h

Za sluaj P = 1 vrijedi v 0 = 2 y 0 ( y 0 ) (parabola s nultokama u y 0 = 0 i y 0 = 2 , odnosno

2

tjemenom u y 0 = 1 ). Za P > 1 maksimalna brzina je vea od brzine gibanja ploe.

Za sluaj P = 1 , gradijent tlaka je pozitivan, tj. sila tlaka je suprotstavljena strujanju. U tom

sluaju vrijedi v 0 = ( y 0 ) , tj. profil je opisan parabolom s tjemenom u y 0 = 0 . Za sluaj

2

P < 1 u jednom dijelu presjeka, strujanje je u suprotnom smjeru od gibanja ploe.

b) Smino naprezanje u pravcu osi x1 na povrinu s vanjskom normalom u pravcu osi x2 je
openito definirano izrazom:
0
P

v
v1 v2
21 =
, a u ovom sluaju 21 = 1
+

x2
x2 x1

Primjenom pravila o deriviranju sloenih funkcija slijedi

v 0 y 0
21 = u 0
, a nakon to se uvrsti derivacija bezdimenzijske brzine dobije se:
y x2
u
21 = 1 + P (1 2 y 0 )
h
Smino naprezanje na gornjoj ploi ( y0 = 1) je:
u
21 y0 =1 = [1 P ]
h
Slika prikazuje definiciju pozitivnog smjera sminog naprezanja na ploi i fluidu. Na ploi
vektor normale gleda u negativnom smjeru osi x2 pa pozitivno smino naprezanje 21 gleda u
negativnom smjeru osi x1 . Ako se makne ploa s fluida, tada vanjska normala na fluid gleda u
pozitivnom smjeru osi x2 , pa prema dogovoru pozitivno naprezanje 21 gleda u pozitivnom
smjeru osi x1 .
x2

x2

PLOA

21 > 0
nj

x1

nj

21 > 0

FLUID
x1

Da bi se uravnoteilo pozitivno smino naprezanje na ploi (ploa se giba konstantnom

brzinom to znai da je suma sila na plou jednaka nuli) potrebno je na nju djelovati

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

97

vanjskom silom F = 21dA u pozitivnom smjeru osi x1 . U ovom sluaju je smino

A

naprezanje konstantno po povrini ploe, pa vrijedi F = 21 A .

Za P = 1 , je 21

y 0 =1

= 21

x2 = h

= 0 jer profil brzine ima tjeme na y0 = 1 (na gornjoj ploi je

dv1
= 0 ) to znai da izmeu ploe i fluida nema sile (ploa slobodno pluta na povrini
dx2
gibajueg fluida). Za P < 1 smino naprezanje je pozitivno, to znai da na plou treba
djelovati silom u desno (treba ju vui) silom F = 21 A ( A je povrina ploe), a za P > 1
smino naprezanje je negativno, to znai da plou treba koiti (djelovati silom suprotnom od
smjera gibanja). To je fizikalno jasno i iz samih profila brzine.
c) Izraz za protok Q kroz presjek okomit na ploe i jedinine irine okomito na ravninu slike
je definiran izrazom
1

Q = v1dx2 1 ili u bezdimenzijskom obliku uz v1 = uv 0 i x2 = hy 0 Q = uh v 0dy 0

0

Integriranjem izraza za brzinu v = y + Py (1 y ) , dobije se

0

y0 2
( y 0 ) 2 ( y 0 )3
(
)
= uh 1 + P = uh ( 3 + P )
Q = uh
+ P

2 6 6
2
2
3

Oito je za P = 3 protok jednak nuli, to je jasno i iz profila brzine, jer fluid uz gornju plou
struji u desno, a uz donju u lijevo.
Srednja brzina je definirana izrazom
Q u
vsr =
= (3 + P )
h 1 6
u
Za P = 0 profil brzine je linearan pa je vsr = .
2

d) Za poseban sluaj u = 0 , dobije se strujanje izmeu dvije mirujue ravne ploe, koje se u
x
1 dp 2 x2 x2
literaturi naziva Poiseulleovo strujanje, a izraz za brzinu v1 ( x2 ) = u 2 +
h
1
h 2 dx1
h h
prelazi u
1 dp 2 x2 x2
v1 =
h
1
2 dx1
h
h
iz kojeg je jasno da e do strujanja doi samo ako postoji gradijent tlaka. Profil brzine je
parabolian (parabola ima nultoke u x2 = 0 i x2 = h , odnosno tjeme u x2 = h / 2 ) s
maksimalnom brzinom u sredini razmaka, kao na sljedeoj slici

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

98

Maksimalna brzina je u simetrali kanala x2 = i iznosi

2

2
h
h dp

vmax = v1 x2 = =
2
8 dx1

Iz izraza za brzinu je jasno da e strujanje biti u smjeru + x1 , ako je gradijent tlaka negativan,
tj. tlak mora opadati u smjeru strujanja. Fizikalno je to jasno jer smino naprezanje na
ploama ima tendenciju koenja fluida, pa sila tlaka mora djelovati u smjeru strujanja, da bi
uravnoteila silu trenja.
Protok Q izmeu ploa je definiran integralom
h

1 dp
1 dp 3
Q = v1dx2 1 =
x2 2 x2 h )dx2 =
h
(

2 dx1 0
12 dx1
0
-srednja brzina je
Q
h 2 dp 2
vsr =
=
= vmax
h 1
12 dx1 3
2
i iznosi vmax .
3
dp
dp p2 p1
Budui da je
= konst. vrijedi
=
, gdje je p2 p1 promjena tlaka izmeu dva
L
dx1
dx1
presjeka udaljena za L , pri emu je presjek 2 u smjeru strujanja u odnosu na presjek 1. Ako
se to uvrsti u izraz za srednju brzinu slijedi formula za pad tlaka na duljini L u
Poiseuilleovom strujanju izmeu dvije ravne ploe
12 L
p1 p2 = 2 vsr .
h

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

99

PRIMJER 2: Odredite profil temperature u Couetteovom strujanju iz prethodnog zadatka,

pri dp / dx1 = 0 , ako je T0 temperatura ploe koja miruje, a TW temperatura ploe koja se giba.
Pretpostavite da su toplinska provodnost i specifini toplinski kapacitet c fluida,
konstantni.
Uradak:

Osnovne jednadbe koje opisuju problem su jednadba kontinuiteta

v j
= 0,
x j
jednadba koliine gibanja tj. Navier-Stokesova jednadba, koja uz = konst. glasi
v j

,
x j
te energijska jednadba, koja izraena s pomou unutarnje energije, za nestlaivo strujanje
glasi
u
u
T
= v +
+ v j

,
t
x j
x j x j
gdje je = 2 Dij Dij brzina pretvorbe mehanike energije u unutranju energiju. Uz u = cT

vi
v
p

+ v j i =
+
t
x j
xi
x j

jednadba za unutranju energiju prelazi u oblik:

T
T
T
+ cv j
= v +
c

t
x j
x j x j
S obzirom da i nisu funkcije temperature, prve dvije jednadbe se mogu rijeiti
neovisno od energijske jednadbe, odnosno moemo iskoristiti dobiveni rezultat iz
prethodnog primjera. Za nulti gradijent tlaka profil brzine je bio linearan
u
v1 = x2 , uz v2 0 i v3 0
h
Uz pretpostavku stacionarnog strujanja (
ravninskog strujanja (

0 ), izobraenog profila temperature

=0 i
t
x1

0 ) energijska jednadba
x3

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

100

2
2
2

T
T
T
T
T T T
+ cv1
+ c v2
+ c v3
= v + 2 + 2 + 2
c
N x
N x
t
x1
x1 x2 x3
2
3
N
=0
=0
N
N
N
=0
=0
=0
=0
prelazi u oblik
2T
, gdje je
0 = v +
x2 2

v = 2 Dij Dij = 2 ( D112 + D12 2 + D132 + D212 + D22 2 + D232 + D312 + D32 2 + D332 ) ,

a komponente tenzora brzine deformacije su

D11
1 vi v j
Dij =
+
= D21
2 x j xi
D31

D12
D22
D32

0
D13
1 u
D23 =
2 h
D33 0

1u
2h
0
0

pa je
2
1 u 2 1 u 2
u
v = 2 + = > 0
h
4 h 4 h
Brzina pretvorbe mehanike energije u unutranju je pozitivna to znai da se mehanika
energija smanjuje, a unutranja raste. Budui da je profil brzine nepromjenjiv (kinetika
energija je konstantna) i tlak je konstantan, onda je i ukupna mehanika energija fluida
konstantna. To znai da e se u unutarnju energiju pretvarati sva energija uloena kroz vuu
u
ploe. Sila potrebna za vuu ploe jedinine povrine pri p = konst. je F = , snaga za vuu
h
2

je = F u , a ta snaga izraena po jedininom volumenu je v =

P
u
= , to je
h 1
h

jednako prije dobivenom izrazu.

Budui da je strujanje ravninsko (temperatura nije funkcija od x3 ), izobraeno (temperatura
nije funkcija od x1 ), stacionarno (temperatura nije funkcija od t ), pa ostaje da je temperatura
funkcija samo od x2 : T = T ( x2 ) te se energijska jednadba moe pisati u obliku
2

d 2T
u
=
2
dx2
h
Nakon prve integracije gornje jednadbe slijedi

dT
u
= x2 + C1 ,
dx2
h
a nakon druge integracije dobije se
2

T =

u 2
x2 + C1 x2 + C 2 .
2 h

Konstante integracije C1 i C 2 odreuju se iz sljedeih rubnih uvjeta

za x2 = 0 (donja ploa): T = T0
Za x2 = h (gornja ploa): T = TW

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

101

Iz prvog rubnog uvjeta oito je C 2 = T0 , a iz drugog je

2

Tw T0 =

u 2
h + C1h , odakle je
2 h
2

T T
u
C1 = w 0 +
h
h
2 h
Uvrtavanjem izraza za C1 i C 2 u polaznu jednadbu za temperaturu, dobije se konaan izraz
za profil temperature u Couetteovom strujanju s linearnim profilom brzine, za sluaj ploa
razliitih temperatura
2

T T
u
u2 2
T T0 = W 0 x2 +
hx
x2

2

h
2 h
2 h 2
Dijeljenjem gornje jednadbe s (TW T ) ona se svodi na bezdimenzijski oblik
T T0
x
x2 x2
u2
1
= 2+
TW T0 h 2 (TW T0 ) h h
Uvoenjem sljedeih oznaka za bezdimenzijske parametre
u2
x2
0
i
= , moe se pisati
y =
h
(TW T0 )
T T0
1
= y 0 + y 0 (1 y 0 )
TW T0
2
iz ega je jasno da je profil temperature parabolian. Sljedea slika prikazuje profile
temperature za razliite vrijednosti parametra

Za = 0 , profil temperature je linearan. Iz definicije parametra =

u2

(TW T0 )

je jasno da

to odgovara sluaju u = 0 , odnosno mirujuem fluidu, ili = 0 , to odgovara neviskoznom

strujanju fluida (u kojem nema pretvorbe mehanike energije u unutarnju) ili , to
odgovara toplinski idealno provodljivom fluidu. Iz termodinamike je takoer poznato da e
profil temperature u stacionarnom provoenju topline kroz homogeni zid biti linearan, dakle
mirujui fluid se ponaa kao homogeno tijelo. Iz profila temperature je jasno da toplina
prelazi s gornje ploe na fluid, i s fluida na donju plou.
Pri viskoznom strujanju fluida, dolazi do pretvorbe mehanike energije u unutarnju (kao to je
gore zakljueno sva snaga uloena za vuu gornje ploe se pretvara u unutarnju energiju), te
profil temperature postaje parabolian. Za = 2 profil temperature ima tjeme na gornjoj
ploi, to znai da je derivacija profila temperature na gornjoj ploi je jednaka nuli;

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

T
x2

102

= 0 , pa nema ni toplinskog toka izmeu fluida i ploe, te se govori o adijabatskoj

x2 =h

granici. Za < 2 gornja ploa je toplija od fluida pa se toplina dovodi fluidu, a za > 2 se
toplina odvodi od fluida. Dakle za > 2 toplina se odvodi od fluida i na donjoj i na gornjoj
ploi, a to je mogue zbog pretvorbe mehanike energije u unutarnju, to je izvor za unutarnju
energiju fluida, pa temperatura moe imati maksimum unutar fluida. Naravno uz zadana
fizikalna svojstva fluida visoka vrijednost parametra ostvaruju se kod visokih vrijednosti
brzine u . Promotrimo stoga jedan primjer s realnim brzinama i to za sluaj da su obje ploe
na istoj temperaturi TW = T0 . Tada izraz za profil temperature prelazi u
T T0 =

u 2 x2 x2
1
,
2 h h

dakle profil je parabolian, kao na sljedeoj slici.

Maksimalna temperatura je u simetrali kanala, a posljedica je pretvorbe mehanike energije u

unutarnju. Izraz za maksimalnu razliku temperatura je
h
u2

T = T x2 = T0 =
2
8

Uzmimo sada primjer strujanja vode. Pri temperaturi vode 293 K, viskoznost i toplinska
provodnost su: = 10 3 Pas, = 0,598 W/(mK), a promjene temperature pri razliitim
brzinama su izraunate u sljedeoj tablici.
u
T
za TW T0 =10 K
m/s
K
0.0015
0.00063
3
0.0167
0.0069
10
0.0669
0.0278
20
Oito je prirast temperature zbog djelovanja viskoznih sila praktiki zanemariv to opravdava
pretpostavku o izotermikom nestlaivom strujanju. Kad u fluidu imamo izvana nametnuti
toplinski tok, esto je vrlo opravdano zanemariti lan v u jednadbi unutarnje energije. U
tablici je dana vrijednost parametra za TW T0 =10 K, iz koje je oito da e pri realnim
brzinama strujanja fluida parametar biti puno manji od jedan, odnosno da e profil
temperature biti priblino linearan.

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

103

PRIMJER 3: U laminarnom, nestlaivom, stacionarnom, osno-simetrinom strujanju fluida,

konstantne viskoznosti, s izobraenim profilom brzine u horizontalnoj cijevi krunog presjeka
(Hagen-Poieseuilleovo strujanje), odredite:
a) profil brzine,
b) protok, maksimalnu i srednju brzinu,
c) faktor trenja ( u Darcy-Weissbachovom izrazu)
d) tangencijalno naprezanje na stjenci cijevi.
Utjecaj gravitacije zanemarite.
Uradak:
r

=konst.

2R=D

z
=konst.

Slika prikazuje dio cijevi promjera D, te, s obzirom na geometriju, izabrani cilindrini
koordinatni sustav.
Pretpostavke:

1) stacionarno strujanje:
0 (veliine u strujanju nisu funkcija vremena)
t

2) osno-simetrino strujanje:
0 (slika strujanja se ponavlja u ravninama

= konst. ), a brzina v 0 .
vz
vr
3) izobraeni profil brzine:
=0,
= 0 (komponente brzine se vie ne mijenjaju
z
z
u smjeru strujanja u smjeru osi z )
G
4) zanemaruju se masene sile: f = 0 .
Strujanje je laminarno i nestlaivo, pa je problem opisan jednadbom kontinuiteta i NavierStokesovom jednadbom.
-Jednadba kontinuiteta u cilindarskim koordinatama glasi (vidjeti npr. tablicu uz vjebe 7):

1
1

( rvr ) +
( v ) +
( vz ) = 0
+
r r
r 
z 


t


N

=0

=0 zbog 2)

=0 zbog 3)

Strujanje je nestlaivo ( = konst. ) to znai da je prvi lan jednak nuli, a cijelu jednadbu
moemo podijeliti s . Trei lan je jedak nuli zbog osnosimetrinosti strujanja, a etvrti
zbog pretpostavke o izobraenom strujanju, pa ostaje da je

(rvr ) = 0 , odakle je
r

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

104

C
r
Konstanta C integracije, se odreuje iz rubnog uvjeta na stijenci cijevi gdje je r = R i vr = 0 ,
pa slijedi da mora biti C = 0 , odnosno vr 0 (brzina vr je jednaka nuli u svim tokama
fluida)
- Jednadba koliine gibanja je vektorska jednadba, a njena r -komponenta je za sluaj
= konst. (vidjeti npr. formule uz vjebe 7) glasi
vr =

zbog 2)
=0 zbog 2)
zbog 1)
=0 zbog 3)
=0P


 =0P
P
=
0
2
P v
vr
v vr
v
vr
r

+ vr
+

+ vz
=
r
r
r
z
t

1 2vr
1
2 v p
2vr
fr
(r v ) +
=
+
2

r + N
2
2
r r Nr r 2 N

r
z
r

N




=0
=0 zbog 4)

=0 zbog 2)
=0 zbog 3)
=0 zbog 2)

Kao to je naznaeno u jednadbi svi lanovi s brzinom su jednaki nuli , te ostaje

p
0=
r
to znai da tlak nije funkcija koordinate r , zbog stacionarnosti nije funkcija t , a zbog
osnosimetrinosti strujanja nije funkcija niti koordinate , to znai da je tlak funkcija samo
koordinate z , pa parcijalna derivacija tlaka po koordinati z prelazi u potpunu derivaciju.

- z -komponenta jednadbe koliine gibanja (Navier-Stokesove jednadbe), prema formulama

danim uz vjebe 7, glasi
=0 zbog vr 0
=0 zbog 2)
zbog 1)
=0 zbog 3)
=0P




P
vz
vz
vz
v vz
+ vr
+
+ vz

=
r
z
r
t

vz
2vz p
1 2 vz
1
=
+

+ fz
(r
)+ 2
r
2
z 2 z =0N
r r
r N
N
zbog 4)

=0 zbog 2)
=0 zbog 3)
Svi inercijski lanovi (lijeva strana gornje jednadbe) su jednaki nuli i dva lana viskoznih
sila, kao to je naznaeno u jednadbi, te nakon dijeljenja jednadbe s ostaje
1 dp
1 vz
=
r
= konst.
dz
r r r
Kao to je prije zakljueno, lijeva strana jednadbe moe biti samo funkcija koordinate z , a
desna samo koordinate r ( vz nije funkcija t zbog stacionarnosti, nije funkcija zbog osnosimetrinosti strujanja i nije funkcija z zbog izobraenosti profila, pa moe biti samo funkcija
r ), pa zakljuujemo da se jednakost strana moe zadovoljiti ako su obje strane konstante.
Nakon prve integracije gornje jednadbe dobije se
dv
1 dp 2
=
r
r + C1 ,
dr
2 dz
a nakon dijeljenja gornje jednadbe s r

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

105

dvz
1 dp
C
=
r+ 1
dr 2 dz
r
i druge integracije dobije se
1 dp 2
vz = vz (r ) =
r + C1 ln r + C2
4 dz
Konstante integracije C1 i C2 dobiju se iz sljedeih rubnih uvjeta
1. na stijenci cijevi za r = R , vz = 0 (fluid se lijepi na stijenku cijevi
v
2. u simetrali cijevi za r = 0 , z = 0 (zbog osno-simetrinosti strujanja)
r
Uvrtavajui drugi rubni uvjet u izraz za derivaciju brzine (izraz dobiven nakon prve
integracije) slijedi da je C1 = 0 . To je jasno da mora biti i iz samog izraza za brzinu, jer kad bi
konstanta C1 koja se nalazi uz lan ln r bila razliita od nule, u simetrali bi brzina bila
beskonano velika (zbog ln 0 = ), to je nefizikalno. Uvrtavanjem prvog rubnog uvjeta u
izraz za brzinu slijedi izraz za konstantu C2 , koji glasi
1 dp 2
C2 =
R
4 dz
Uvrtavanjem vrijednosti konstanti C1 i C2 u polazni izraz dobije se konaan izraz za profil
brzine u laminarnom strujanju kroz okruglu cijev
1 dp 2
r2
vz ( r ) =
R 1 2
4 dz
R

Profil brzine je oblika rotacionog paraboloida, a maksimalna brzina je oito u simetrali cijevi
( r = 0 ), a izraz za maksimalnu brzinu jednak je koeficijentu ispred zagrade, tj. vrijedi
1 dp 2
1 dp 2
D
vmax =
R =
4 dz
16 dz
Izraz za profil brzine pomou maksimalne brzine je:

r2
vz = vmax 1 2
R

Protok kroz cijev je Q = vz dA , gdje je A povrina kruga (poprenog presjeka cijevi), a dA

A

infinitezimalni dio te povrine. Budui da je strujanje osno-simetrino za elementarnu

povrinu se moe izabrati kruni vijenac polumjera r irine dr , ija je povrina dA = 2r dr ,
pa izraz za protok glasi
R
R

r2
2
Q = vz 2 rdr = 2 vmax 1 2 rdr =
R vmax

2
R
0

Srednja brzina strujanja fluid kroz cijev je

Q
Q
v
vsr = = 2 = max
A R
2
Uvrtavanjem izraza za vmax dobije se veza izmeu protoka i gradijenta tlaka
1 dp 2 2
dp 4

dp 4
Q =
R
R =
R =
D
4 dz
2
8 dz
128 dz
U laminarnom strujanju je protok fluida razmjeran gradijentu tlaka i etvrtoj potenciji
promjera cijevi, a obrnuto je razmjeran viskoznosti fluida (Poiseuilleov zakon). Jasno je da za
strujanje u pozitivnom smjeru osi z gradijent tlaka mora biti negativan.

MEHANIKA FLUIDA K to valja zapamtiti

106

S obzirom da je gradijent tlaka konstantan, moe se definirati pomou razlike tlaka u dva
presjeka, npr. udaljena za L
dp
p p1
= 2
dz
L
gdje indeks 1 oznauje uzvodni, a indeks 2 nizvodni presjek. Uvrtavanjem toga izraza u izraz
za protok dobije se
p2 p1 4

Q =
D
128
L
Ako se gornji izraz usporedi s Darcy-Weissbachovim izrazom za pad tlaka u strujanju kroz
cijevi, koji glasi
L v2
p1 p2 = sr ,
D 2
slijedi
vsr

D 2
4

P
128 L Q
L
vsr2
=

D4
D
2
odakle je faktor trenja za laminarno strujanje u okruglim cijevima
64
64
=
=
vsr D
Re

Re

to je poznata formula koritena u Mehanici fluida I pri hidraulikom proraunu cjevovoda.

Smino naprezanje na stijenci cijevi (normala na povrinu je u smjeru r , a smjer povrinske
sile u smjeru osi z ) je definiran izrazom (vidjeti npr. formule uz vjebe 7)
=0
P

vr
vz
rz =
+
r
z

nakon deriviranja izraza za brzinu vz dobije se

dv
1 dp
rz = z =
r
dr
2 dz
a samo naprezanje na stijenci dobije se za r = R
1 dp
rz max r=R =
R.
2 dz