Basel 2/Basel 3

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Cilj Basela 2 (1/4)

financijski sektor se iz temelja promijenio u zadnjih
20-ak godina:

napredak informacijske tehnologije

napredak u komunikacijskoj tehnologiji
deregulacija
globalizacija itd.

sve je to uzrokovalo poveanje rizika poslovanja

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Cilj Basela 2 (2/4)

postavlja se pitanje to s rizicima
Basel Committee on Banking Supervision sastaje
se u Bank for International Settlements
(www.bis.org)i donosi odgovor:

Basel 2 Meunarodna konvergencija mjerenja

kapitala i kapitalnih standarda
rizicima se treba upravljati, da bi se njima moglo
upravljati treba ih mjeriti
kada se izmjere rizici, treba izraunati i kapital koji
je potrebno izdvojiti da bi banka mogla pokriti
gubitke
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Cilj Basela 2 (3/4)

izrazito je bitno odrediti koliko kapitala optimalno
treba banka osigurati da joj se nikada ne dogodi
insolventnost odnosno da bi pokrila svoje
neoekivane gubitke
Basel 2 propisuje pokrivanje kapitalom rizika kojima
su izloene financijske institucije

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Cilj Basela 2 (4/4)

Basel 1 (izdan 1988.)
stvaranje Basela 2 poelo 1999., a konaan tekst
je objavljen u lipnju 2004. godine
primjena Basela 2 treba pridonijeti stabilnosti
financijskog sektora poto e kapitalni zahtjevi
utvreni novim metodama realnije odraavati
visinu rizika kojima je izloena svaka banka
na mikrorazini poboljanje kvalitete sustava
upravljanja rizicima

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Osnovne postavke Basela 2

daje nova pravila u mjerenju i upravljanju rizicima
Basel 2 definira kolika je vrijednost vlastitog
kapitala banke adekvatna za pokrie svih
neoekivanih gubitaka
zato adekvatan
prihvaanje Baselskih standarda nije obveza ve
slobodan izbor, no, EU je donijela direktivu (CRD
Capital requirements directive) kojom je obvezala
sve banke svih zemalja lanica na primjenu Basela
2
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Struktura Basela 2

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Basel 3
naslanja se na Basel 2
nastao kao odgovor na svjetsku krizu
cilj je zatiti financijsku stabilnost i promovirati
odrivi ekonomski rast
via razina kapitala u kombinaciji s boljim
upravljanjem likvidnou banaka treba
dovesti do smanjivanja vjerojatnosti
bankarskih kriza u budunosti
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Hrvatska narodna banka

www.hnb.hr
O HNB-u: zadaci i ciljevi
Organizacijska shema
Zapoljavanje
Propisi Odluke, upute, obrasci Nadzor
banaka

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Odluka o adekvatnosti jamstvenog

kapitala, sijeanj 2012.
http://www.hnb.hr/propisi/odluke-nadzorkontrola/odluke-zoki-veljaca-2010/h-odluka-oadekvatnosti-jamstvenoga-kapitala-ki.pdf

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Odluka o adekvatnosti jamstvenog

kapitala
Zadatak: Proitajte i napravite saetak
sljedeih lanaka iz Odluke:

199, 200, 201, 252, 253, 254, 261, 262

Iz lanka 2: Pristup zasnovan na internim rejtingsustavima; Rejting-sustav; Status neispunjavanja
obveza druge ugovorne strane; Vjerojatnost
nastanka statusa neispunjavanja obveza; Gubitak
zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza;
Oekivani gubitak

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 1 minimalni kapitalni

zahtjevi (1/2)
odreuje minimalne zahtjeve za kapitalom banaka
stopa adekvatnosti kapitala = jamstveni
kapital/ponderirana aktiva
stopa mora biti najmanje 12%
promjene u Baselu 2:
mjerenje i analiza rizika kojima je banka izloena
korjenita promjena kvantifikacije kreditnog rizika
operativni rizik

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 1 minimalni kapitalni

zahtjevi (2/2)
odreuje minimalne zahtjeve za kapitalom banaka
za sljedee rizike:
Kreditni
Operativni
Trini

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici
kreditni rizik je vjerojatnost da e dio aktive,
posebno krediti pasti na vrijednosti ili nee biti
vraeni u cijelosti
cilj stupa 1 je izraunati minimalne kapitalne
zahtjeve za kreditni rizik (i ostala 2 rizika)
banka sama odabire nain izrauna
metode:

standardizirani pristup (SA)

pristup temeljen na internim rejting sustavima osnovni
(FIRB)
pristup temeljen na internim rejting sustavima napredni
(AIRB)
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici SA (1/3)

slian Basel 1 standardu
za one banke koje ele jednostavniji sustav
adekvatnosti kapitala
banke svojim potraivanjima dodjeljuju propisane
pondere rizika ovisno o karakteristikama
potraivanja

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici SA (2/3)

zadrano:
fiskni ponderi koji se odreuju prema vrsti
potraivanja, a koje odreuje supervizor
ponderi: 0, 20, 50, 100
kategorije: potraivanja od dravnih institucija,
trgovakih drutava, stanovnitva i potraivanja
osigurana zalogom nad nekretninama
ovaj pristup ne zahtijeva da banka ima izraen
interni rejting sustav
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici SA (3/3)

novo:
priznavanje ECAI external credit assessment
institutions
hnb e dati listu tih agencija koje e priznavati
vie pondera rizika za poduzea; nisu svi 100%
krediti stanovnitvu 35% i 75%
krediti malim i srednjim poduzeima mogu se
ukljuiti u portfelj stanovnitvu

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici IRB (1/4)

pristup temeljen na internim rejting sustavima
banke same mjere kljune karakteristike dunikove
kreditne sposobnosti
postoji 5 osnovnih grupa potraivanja: trgovaka
drutva, dravne institucije, banke, stanovnitvo,
vlasniki vrijednosni papiri
osnovne komponente rizika: PD, LGD, EAD, M
koristei te komponente izraunava se RWA
(rizikom ponderirana aktiva), a onda iz tog
minimalni kapitalni zahtjevi
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici IRB (2/4)

PD probability of default

vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza

vjerojatnost da dunik nee u cijelosti podmiriti svoje
obveze

LGD loss given default

koliko se gubi u sluaju defaulta dunika; ukljuuje

kolaterale

EAD exposure default

izloenost koja e postojati prema duniku u trenutku

defaulta

m maturity

efektivna ronost

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici IRB (3/4)

postoje dva pristupa: FIRB, AIRB, a za retail postoji
samo AIRB
problem je to veini banaka nisu dostupni podaci
na temelju kojih mogu pouzdano procijeniti LGD i
EAD dok za PD veina banaka raspolae
referentnim podacima
za PD (2 godine za FIRB), a 5 godina za AIRB
za EAD i LGD 7 godina
zato je jako vano da banke krenu s prikupljanjem
podataka i sreivanjem baza podataka
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kreditni rizici IRB (4/4)

Basel 2 doputa da se IRB banke pouzdaju u vlastite
procjene kljunih parametara rizika samo ako su
zadovoljeni strogi kvalitativni i kvantitativni zahtjevi
naglasak se stavlja na sposobnost banke da rangira i
kvantificira rizik na konzistentan i pouzdan nain
primjerenu procjenu karakteristika dunika i
transakcije
primjerenu diferencijaciju rizika
tonu i konzistentnu kvantitativnu procjenu rizika
osigurati integritet ulaznih podataka
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

kapitalni zahtjev = RWA * 0,12
RWA = izloenost * ponder rizika
kreditna institucija je duna pri izraunu kreditnim
rizikom ponderiranih iznosa izloenosti primjenjivati
SA
iznimno, uz odobrenje HNB-a, moe korisiti IRB

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

KZ za kreditni rizik primjer 1

Banka je odobrila gotovinski kredit fizikoj osobi u
iznosu 200.000 kn
U Odluci je propisan ponder rizika 75%
RWA = 200.000 x 75% = 150.000
KZ = 150.000 x 12% = 18.000

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

KZ za kreditni rizik primjer 2

Banka je odobrila gotovinski kredit fizikoj osobi u
iznosu 125.000 kn
U Odluci je propisan ponder rizika 75%. Na
odreeno izvjetajno razdoblje, klijent kasni s
plaanjem vie od 90 dana pa je zbog toga ponder
150%. Trenutna izloenost je 98.000.
RWA = 98.000 x 150% = 147.000
KZ = 147.000 x 12% = 17.640

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

RW kod IRB
izraun kreditnim rizikom ponderiranih iznosa
izloenosti:
npr. za sredinje drave, banke, institucije i
trgovaka drutva

1 M 2,5 b
G( PD )

R
RW LGD N

G 0.999 PD LGD
12.5 1.06
1 R

1 1.5 b
1 R

1 e 50PD
1 e 50PD
Korelacija R 0.12
0.24 1
1 e 50
1 e 50

Faktor b 0.11852 0.05478 ln PD

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Rejting agencije
Kompanije koje dodjeljuju/izraunavaju kreditne
rejtinge razliitim segmentima: dravama,
sredinjim bankama, lokalnim i regionalnim
samoupravama, trgovakim drutvima,
vrijednosnim papirima itd.
Kreditni rejting utjee na kamatnu stopu
Vrijednost rejtinga se preispituje zbog financijske
krize
Priznate VIPKR u Hrvatskoj: Fitch, Moodys
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Zadatak (1/2)
Proitajte lanak i odgovorite na sljedea pitanja:
ime se agencije za kreditni rejting u praksi
najee bave?
Koje su 3 najvee rejting agencije i koliko trita
zauzimaju?
Koja je specifina karakteristika agencija za kreditni
rejting?
Nabrojite neke imbenike koji se koriste kod
dodjele kreditnog rejtinga za dravu.
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Zadatak (2/2)
Koje su glavne slabosti kreditnih rejting agencija
prema izvjetaju Financial Stability Forum iz travnja
2008.?
Potreba za stroom supervizijom agencija za
kreditni rejting javila se zbog njihove ukljuenosti u
razvoj financijske krize. Koji su se standardi uveli?

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Operativni rizik (1/2)

nije ga bilo u Baselu 1
operativni rizik je rizik gubitka koji je rezultat
neadekvatnih ili pogrenih internih procesa, ljudi,
sustava ili vanjskih dogaaja
obveza izraunavanja kapitalnog zahtjeva za
operativni rizik je najvei novitet Basela 2
to je podruje poprilino grubo definirano s obzirom
na to da ne postoji dugogodinja bankarska praksa
za upravljanje tim rizikom, neadekvatna baza
podataka i neodgovarajua informatika podrka
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Operativni rizik (2/2)

dobre prakse za upravljanje i nadzor nad njim
3 osnovne metode za izraunavanje kapitalnog
zahtjeva za operativni rizik:
pristup osnovnog pokazatelja (BIA)
standardizirani pristup (SA)
pristup naprednog mjerenja (AMA)

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Operativni rizik BIA

najjednostavnija metoda za izraunavanje
kapitalnih zahtjeva
trogodinji prosjek neto operativnih prihoda (neto
kamatni prihod + neto nekamatni prihod) banke
mnoi se s fiksnim alfa postotkom koji iznosi 15%
KZ = [ (GI 1...n * )]/n

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Operativni rizik SA
naprednija metoda od BIA
rauna se tako da se ukupne aktivnosti banke
podijele na 8 poslovnih podruja i onda se neto
operativni prihod svake poslovne linije mnoi s beta
faktorom propisanim za svaku poslovnu liniju
KZ = { god 1-3 max [ (GI 1...8 * 1...8), 0]/3
minimalni kvalitativni zahtjevi za primjenu
standardiziranog pristupa

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Operativni rizik AMA

najnapredniji pristup
banka prema internim modelima moe izraunavati
kapitalni zahtjev za operativni rizik
za uporabu AMA banka mora zatraiti i dobiti
suglasnost supervizora
mora ispuniti kvalitativne i kvantitativne kriterije
prema nekim istraivanjima i izraunima, banke
danas alociraju 20% i vie kapitala zbog
operativnog rizika
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Trini rizici
vjerojatnost da e doi do gubitaka zbog
nepovoljnih promjena na tritu: kamatnih stopa,
deviznih teajeva, cijena, indeksa i/ili ostalih faktora
koji utjeu na vrijednost financijskih instrumenata
najei glavni izvori trinih rizika su devizne
pozicije i rizik kamatne stope
metode odnosno postupci za izraunjavanje
kapitalnih zahtjeva za trine rizike:
standardizirani pristup
prema internim modelima
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 2 nadzor nad adekvatnou

kapitala (1/3)
odnosi na internu procjenu adekvatnosti kapitala, a
obuhvaa pregled i procjenu supervizora
banke su izloene i nizu drugih rizika, kapitalni
zahtjevi iz stupa 1 nisu dovoljni
bit stupa 2 je osigurati optimalnu visinu kapitala u
skladu s rizinim profilom svake pojedinane banke
supervizor oekuje od banke da prema vlastitoj
metodologiji utvrdi kapitalne zahtjeve za sve rizike
koji nisu obuhvaeni pravilima iz stupa 1
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 2 nadzor nad adekvatnou

kapitala (2/3)
banka mora imati procedure za procjenu kapitalnih
zahtjeva za sve svoje rizike i strategiju za
odravanje potrebne visine kapitala
supervizor ima prava i obvezu preispitati banine
procjene kapitalnih zahtjeva i po potrebi zahtijevati
poveanje kapitala

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 2 nadzor nad adekvatnou

kapitala (3/3)
4 kljuna naela:
banke moraju uspostaviti proces za procjenu
adekvatnosti kapitala (ICAAP)
supervizor treba ispitati i ocijeniti banine interne
procjene u upravaljanju kapitalom
banka treba poslovati iznad minimalnih
kapitalnih zahtjeva
supervizor mora reagirati u ranoj fazi da bi
zaustavio negativne trendove i odrao
adekvatnost iznad minimalne
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 3 trina disciplina (1/2)

svrha stupa 3 je pruanje potpore minimalnih
kapitalnih zahtjevima i nadzoru nad adekvatnou
kapitala odnosno stupu 1 i stupu 2
cilj treeg stupa je potaknuti trinu disciplinu
zahtijevajui objavljivanje skupa informacija o
poslovanju banaka
na taj nain svi sudionici na tritu imaju vie
informacija o izloenosti i upravljanju rizicima
pojedinih banaka, a to e u konanici rezultirati
zdravijim bankarskih sustavom
arlija: Upravljanje kreditnim rizicima

Stup 3 trina disciplina (2/2)

kljune informacije se odnose na:
informacija o obuhvatu primjene Basela 2
informacije o visini i strukturi kapitala
izloenost riziku
proces procjene rizika
adekvatnost kapitala

arlija: Upravljanje kreditnim rizicima