pilje kao ritualna mjesta

Sacred Darkness: A Global Perspective on the Ritual Use of Caves, 2014. University
Press of Colorado; 1 st edition
EDITED BY Holley Moyes
Introduction, Holley Moyes
-

pilje kao stanita za ivot duboko su ula u znanstvenu paradigmu i ne propitkuje se

takvo miljenje

Takoer, stereotipizacija neandertalaca iste stavlja duboko u zabaene kutke pilja

dok anatomski moderni ljudi ive na otvorenom

Ukratko, moderna znanost i vrijeme sve drugaije od nas samih je smjetala u pilje
te je rijetko poetkom 19. st. ilustrirala pilje kao mjesta s moguim ritualnim
karakterom

Jo 1980-ih Kempe je na pilje gledao kao na prvenstveno stanita, a njihova ritualna

svrha je bila sekundarna

Jean Clottes i njegovo tumaenje pilja kao ritualnih mjesta

injenica je da postoje na tisue lanaka, knjiga, etnografija i svjedoanstava o

koritenju pilja u ritualne svrhe (primjer s Mayama koje su imale vlastoruno
izraene pilje pod piramidama)

Problematian je i pojam Cave (pilja) jer je esto shvaan kao bilo kakva upljina u
zemlji, ali to nije nuno tako

Rije pilja se veoma esto smatra kao neznanstveni pojam

U Encyclopedia of Caves iz 1988. William White pilje definira kao: a natural

opening in the Earth, large enough to admit a human being, and which some human
beings choose to call a cave; a John Guhn (2003.) kao: term cave is commonly
applied to natural openings, usually in rocks, that are large enough to permit entry by
humans

Poanta je da se pilje uvijek nekako definiraju u odnosu na ljude (barem

antropoloki/arheoloki gledano; geolozi e ih drugaije objanjavati)

Treba razlikovati caves od rockshelters rockshelter je pilja, ali pilja ne mora

nuno biti rockshelter

Takoer, treba imati na umu da je vana dostupnost svjetla. Naime, ako nema dovoljno
svjetla malo je vjerojatno da e ljudi koristiti to mjesto kao nekakvo stanite (jedino u
nekim ekstremnim uvjetima)

Jo je 1933. Miles Burkitt mrana mjesta pilje tretirao kao posebna, ritualna mjesta.
Prema njemu rockshelteri su bili koriteni kao stanita, a duboke pilje kao nekakva
ritualna mjesta (to su kasnije potvrdili i drugi: Faulkner 1988; Hole and Heizer 1965)

Uz to esto se uz pilje veu i neka mitske percepcije i koncepti, pa tako: Patrick

McCafferty (this volume) points out that, historically in Ireland, caves are prominent
in the mythical past and are depicted as the entrances to a magical, mysterious
underworld that contains powerful beings, and as a result should be avoided.

U Mezoamerici ulazak u pilju je zabranjen jer se smatra da su one ulazi u druge

svjetove

Slino je bilo i u Egiptu; naime smatralo se da su pilje ulazak u Netherworld (mjesto

mrtvih) gdje obitava i bog Ra

Treba takoer imati i na umu na dihotomija izmeu profasnog i sakralnog je moderna

konstrukcija, a Clottes naglaava da je to upravo etska konstrukcija (od outsidera).
Mnogo je vjerojatnije da takve razdiobe nisu postojale u prapovijesti, ve da je sve
bilo povezano i dijelom jednog sustava vjerovanja i ivota

pilje kao kulturne konstrukcije: As Robin Skeates argues (this volume), caves are
not just geographic features but are cultural constructs. We now think of cave use as a
nuanced and culturally mediated phenomenon.

Ritual Cave Use in European Paleolithic, Jean Clottes

-

Poznato je da su se pilje koristile za razna umjetnika djela od parijetalne

umjetnosti do pokretne umjetnosti, koristile su se i za ukope (neandertalci)

Za njega pilja znai dubok subterenski prostor gdje se po danu ne moe vidjeti (uz
sunevu svjetlost)

Koncept rituala je takoer moderna pojava, ono to je nama ritual tadanjim

zajednicama uope nije trebao predstavljati ritual

Praktino i utilitarno moe biti simbolino i ritualno

Clottes izvjetava da su kroz nau povijest ljudi uvijek imali posebnu vezu sa piljama,
divili su im se, pripisivala su im se magina svojstva. Tek u novije vrijeme one postaju
rezervirane za speleologe i mjesta sporta, rekreacije i manifestacije fizike spreme

Prema piljama tradicionalno postoji binarni pristup ili se smatraju mjestima koja su
spiritualno opasna (Aboridini izbjegavaju duboke pilje) ili kao spiritualno poeljna
mjesta (u Mezoamerici idu u njih)

Takoer, etnografije nam daju uvid u to da za ulazak u pilje postoje i odreena

pravila: ne moe se ulaziti uvijek, samo pojedinci smiju etc.

Primjer Bruniquel pilje gdje postoji ovalna struktura napravljena od stalagmita i

stalaktita koje se datiraju u razdoblje od oko 47,600 godina prije sadanjosti (prema
ugljenu datiranom u blizini vatrita koje se nalazi pored ove strukture)

Regourdou pilja s moguim kultom medvjeda

Takoer postoje pilje s umjetnou nastalom u kompletnom mraku ali ih je veoma

malo (jedna pilja svake etiri generacije)

Postoje mnogobrojne teorije o ritualnim svojstvima pilje incijacijska mjesta za

djecu (malo vjerojatno jer do sada svi pronaeni otisci stopala ili ruku upuuju na
djecu starosti do 6 godina), amanistiki rituali, svetita boanstava (gdje im se prilau
darovi),