BRTVE

Zadatak brtvi je sprijeavanje da izmeu dva funkcionalno

razdvojena prostora doe do toka medija iz jednog prostora u drugi.
Brtve moraju ograniiti gubitke zbog propusnosti u takvoj mjeri da
budu u potpunosti zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da
pri tome omoguuju ekonomski povoljna konstruktivna rjeenja
Prema namjeni brtve moraju ispunjavati sljedee zahtjeve i
svojstva:
nepropusnost (radi smanjenja eventualnih gubitaka)
pogonska sigurnost (grekama nastaju gubici prekidom rada)
vijek trajanja
rastavljivost
gubitak snage (gubitkom medija ili trenjem)
utjecaj na medij (medij neizloen promjenama)
mehanika svojstva
propusnost plinova
toplinska vodljivost

 Za materijale iz kojih se izrauju vana su sljedea svojstva:

mehanika
tarna
otpornost na kemijske utjecaje
nepropusnost
toplinska rastezljivost
postojanost na odreene temperature
obradivost
otpornost na eroziju.

Brtve se izrauju iz slijedeih materijala: papir i karton, ko

a,
kudelja, juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina,
vulkanfiber, vuna od ljake, azbest, guma, umjetne smole, grafit,
umjetni ugalj, metali, sinterirani i umjetni materijali.
Mo
emo razlikovati brtvljenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i
rastavljivih spojeva. Kod brtvljenja nerastavljivih spojeva
rastavljanje se mo
e postii samo razaranjem spoja, dok kod
uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se posti
e samo pomou
jednog od dijelova u spoju

Brtvljenje zavarivanjem

Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile su razliiti oblici

zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee ne ubrajamo u
brtvljenje nego u nerastavljivo spajanje

Brtvljenje poprenim preanjem

Brtvljenje uvaljivanjem nerastavljivo je
popreno upreavanje. Brtvi
se tako da se proirivanjem cijevi
uvaljivanjem dobivaju visoki pritisci
na nale
nim povrinama i dobro
nalijeganje koje brtvi.

Brtvljenje uzdunim preanjem

Brtvljenje uzdu
nim preanjem
ostvaruje se upreavanjem ahure
od elika u dijelove koji se brtve.
Ova vrsta brtvljenja
upotrebljava se za brtvljenje
visokotlanih turbina

Brtvljenje pomou masa za brtvljenje

Brtvljenje mo
emo izvesti i pomou kita za brtvljenje koji nanesen
na nale
ne povrine stvara neku vrstu plosnate brtve. Najee se
upotrebljava manganski kit, silikonski kauuk u obliku paste ili
umjetni lakovi , koji se koriste za brtvljenje dijelova kuita

Rastavljivo brtvljenje dijelova koji miruju (statiko brtvljenje)

U ovu skupinu brtvi spadaju plosnate i profilne brtve koje mogu biti
meke, meke izraene od vie materijala, tvrde, a mo
e se brtviti i bez
brtvi s nalijeganjem brtvljenih povrina koje nalije
u jedna na drugu.

Plosnate brtve
Plosnate brtve su male, ali jednake debljine i moraju imati svojstvo
da se preanjem deformiraju i opru
no djeluju na povrine tlaenja.
Mo
emo razlikovati tzv. meke brtve koje se izrauju od papira,
kartona, azbesta, gume, te tzv. tvrde brtve koje se ugrauju iz
metala kao to su: olovo, aluminij, meki bakar, elik

Plosnate brtve koritene kod a) prirubnica s ravnom radnom povrinom, b)

prirubnica s utorom i perom, c) prirubnica s izdankom, d) prirubnica za brtvljenje
cijevi prema cijevi

Brtvljenje profilnim brtvama

Za razliku od plosnatih brtvi kod kojih tlak djeluje na odreenu
povrinu, kod profilnih brtvi tlak se koncentrira na relativno malu
povrinu, zavisno od optereenja. Ovu vrstu brtvi mo
emo
podijeliti na brtve s prete
no elastinim deformacijama i brtve s
prete
no plastinim deformacijama. Brtve s prete
no elastinim
deformacijama mo
emo podijeliti na meke profilne brtve koje se
izrauju od gume i azbesta
b)

Meke brtve a) prirubnica

s utorom za okruglu gumenu
brtvu b) neki oblici mekih brtvi

a)

Tvrdeprofilne brtve a)prirubnica sutorom

zale
astubrtvu,
b)utor uprirubnici zaprstenastu Jointbrtvu

Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova

koji se okreu ili se kreu tamo-amo
U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od
relativnog gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, brtve
mo
emo podijeliti na:
Glavno brtvljenje na cilindrinoj brtvenoj povrini / brtva stoji, a relativno
gibanje je izmeu vratila i brtve (primarno brtvljenje je prema vratilu, a
sekundarno prema kuitu)
Glavno brtvljenje na radijalnoj brtvenoj povrini / brtva se okree zajedno
s vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita (primarno je
brtvljenje prema kuitu, a sekundarno prema vratilu)

Primarno brtvljenje mora osigurati nepropusnost izmeu povrina

velike relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mirno

Dinamike brtve, dodirno brtvljenje strojnih dijelova

koji se okreu ili se kreu tamo-amo
Brtvenice s mekim brtvilom
Pritezanjem vijaka dobivamo na
prirubnici silu koja dovodi do
aksijalnog naprezanja pa se
deformabilnou odnosno
plastinom deformacijom
brtvila dobiva radijalni tlak
brtvljenja,
koji smanjuje zranost izmeu
brtvila
i motke i brtvila i kuita na mjeru
potrebnu za brtvljenje. Da brtveni
medij
ne bi izlazio potrebno je da tlak
brtvljenja bude vei od tlaka medija
koji se brtvi

Meka brtvila izrauju se od pletenog ili motanog konopca, prstenova

kvadratnog ili okruglog presjeka, kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine,
pluta, koe, gume ili umjetnih materijala ili mogu biti izraena u
kombinaciji metalnih i nemetalnih materijala

a)

b)

c)

c)

Metal(1)- nemetalne(2) brtve a) s metalnim icama, b) s metalnim lamelama ,

c) s metalnim folijama, d) s metalnim upljim prstenom

Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)

Prilikom ugradnje brtve, daje se odreeno predoptereenje.
Pogonskim tlakom dolazi do nalijeganja brtve ne vratilo ili motku.

Nain djelovanja manete pri brtvljenju

Man
ete za brtvljenje

a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

Manete za brtvljenje: a) u obliku eira, b) u obliku lonca, c) manete za

brtvljenje vratila, d) i e) manete s utorom, f) manete u obliku strehe,
g) manete s usnicama

Zranost maks. 0,5 mm

d1-5 %
15

Brtvljenjem O-prstenom

Brtvljenjem OV-prstenom

Brtvila postojanog oblika

sastoje se ili od prorezanih prstena s oprunim djelovanjem prema

unutra, bilo od opru
nih, djelovanjem prema vani (klipni prstenovi) ili od
viedijelnih oprugom dranih segmenata. Upotrebljavamo ih kod tekih
uvijeta rada odnosno kod visokih temperatura i tlaka te velikih brzina

Prorezani prsten s
oprunim djelovanjem
prema unutra, za visoke
temperature

Prorezani prsten s oprunim

djelovanjem prema van

Brtvljenje kliznim prstenom

Kod ove vrste brtvi brtvena povrina je u ravnini okomitoj na os vrtnje, a ne

na okomitoj povrini vratila. Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim
dijelovima, preteno za brtvljenje tekuine na temperaturama do 200 st. C.
Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnjeva za
suenje , mijealica

Brtvljenje pomou kliznog prstena

a)dijelovi brtve: 1 kuite,
2 drugi klizni prsten,
3 prvi klizni prsten,
4 O prsten,
5 vratilo,
6 opruga
b)razliite izvedbe brtvi pomou kliznih prstenova

Bezdodirne brtve
Kod ovih brtvi u pogonskom stanju ne dolazi do dodira izmeu
brtvenih povrina, koje se okreu i onih koji stoje a pri tome postoji
odreena zranost. Ove brtve upotrebljavaju se tamo gdje se
javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih brtvi
izazvale veliko trenje i habanje
Bezdodirne brtve sa zranou mo
emo podijeliti na aksijalne i
radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a razlikuju se samo
polo
ajem ravnine zranosti.

Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi

a) jednostavna, b) s tuljkom, c)s plivajuim prstenom

Shematski prikaz bezdodirnih radijalnih brtvi

a) bez mogunosti nastavljanja(reguliranja) zranosti
b) s mogunou nastavljanja(reguliranja) zranosti

Aksijalna
labirintna brtva

Radijalna labirintna brtva

Brtvljenje pomou vodenog prstena

Za potpuno brtvljenje (brtvljenje otrovnih medija ) upotrebljava se tekuina kao

sredstvo za zatvaranje prolaza medija koji se brtvi. Za brtvljenje pomou
vodenog prstena upotrebljava se za stvaranje potrebnog tlaka centrifugalna sila.
Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti od razine tlaka. Zranost moe biti
relativno velika. U stanju mirovanja potrebne su pomone brtve.

Membranske brtve
Prema obliku ove brtve mo
emo podijeliti na:
Valovite cijevi, izraene od tvrdih materijala, upotrebljavaju se
za brtvljenje zapornih organa
Plosnate ravne i valovite membranske brtve ,izrauju se od
gume i upotrebljavaju kod membranskih pumpi i manometara.
Ove brtve imaju esto pored funkcije brtvljenja i funkciju klipa.
Pregibne membrane upotrebljavaju se u podruju hidraulike i
regulacione tehnike i izraene su od perbunana.

Membransko brtvljenje
pomou valovite cijevi

Plosnata membranska brtva

Brtvljenje pregibnom membranskom brtvom

ZAPORNI ORGANI

Funkcija cijevne armature je potpuno zatvaranje ili djelomino zatvaranje cijevnih

vodova, kako bi se postigli sigurnosni i regulacioni zahtjevi.
Posluivanje zapornih organa moe biti runo, mehaniko ili automatsko.
Automatski moe biti reguliran od odgovarajuih veliina tlaka, temperature ili
brzine toka.
Razlikujemo etiri vrste zapornih organa koje karakterizira smjer gibanja organa
zapiranja:
Ventili zaporni organ se kree u smjeru toka ili suprotno toku
Zasuni zaporni organ se kree okomito na smjer toka
Zaklopke zaporni organ je okretljiv oko osi koja je okomita na smjer toka, a
tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok
Pipci (ili slavine) zaporni organ je oblikovan kao valjak ili stoac, a
pokree se okretanjem oko osi koja stoji okomito na smjer toka

Zahtjevi pri odabiru zapornih organa:

bezuvjetna pogonska sigurnost

jednostavno i sigurno posluivanje
sigurno brtvljenje i u trajnom pogonu
jednostavno odravanje i stavljanje u pogon
mali gubitci tlakova

Skiceosnovnih vrstazapornih organa

a) ventil

b) zasun

c) zaklopka

d) pipac

PREDNOSTI

Ventili

-mogu
nost brzog
otvaranja i zatvaranja
-lak
a izrada brtvenih
povr
ina
-mogu
nost regulacije

Zasuni

-mala ugradbena duljina

-prolaz medija bez
promjene smjera toka
-bez smanjenja presjeka

Pipci

-jednostavni i jeftini
-nema promjene toka
medija prolaskom kroz
pipce
-jednostavno
poslu
ivanje i
popravljanje

NEDOSTACI
-pove
ani gubitci tlaka
prolaskom medija kroz
ventil
-mogu
nost talo
enja
prljav
tine u mrtvim
kutovima
-ja
i udari kod otvaranja i
zatvaranja
-potreba velikog hoda i time
velika ugradbena visina
-te
a obrada brtvenih
povr
ina
-klizno gibanje zapornog
organa izaziva tro
enje i
trenje

-nepovoljno brtvljenje
-neizbje
ni su udari pri
otvaranju i zatvaranju

PRIMJENA

Do najvi
eg tlaka
ali za srednje
nazivne promjere

Za najve
e nazivne
promjere, a srednje
tlakove

Za male nazivne
promjere i srednje
tlakove

Prolazni ventil

1 runo kolo; 2 vreteno; 3 matica;

4 kraun; 5 brtvilo brtvenice;
6 vijak poklopca
7 tanjurasti zapornik; 8 prsten u zaporniku;
9 prsten u kuitu; 10 kuite

Kutni ventil

Ventil s mogunou promjene smjera strujanja

Membranski ventil od sivog lijeva gumiran

Klipni ventil
1 klip; 2 i 3 brtveni prsteni;
4 poklopac; 5 otvor

Odbojni ventili- otvaranje i zatvaranje je automatsko, ovisno o tlaku ispred

i iza sjedi
ta ventila. Automatski zatvara vod u slu
aju zaustavljanja rada
pumpe

Odbojni ventil 1 kuite; 2 zapornik; 3 odzrani provrt; 4 poklopac

Sigurnosni ventili su za vrijeme normalnog odvijanja pogona

zatvoreni. Automatski se otvaraju u sluaju da tlak u vodu prijee
doputenu granicu. Ventil se otvori kada tlak u vodu savlada silu
opruge ili utega

Sigurnosni ventil s oprugom

Sigurnosniventil sutegom

ZASUNI
Zasuni su najrasprostranjeniji zaporni organi te se upotrebljavaju kako
za tekuine, tako i za plinove i paru. Ugrauju se za srednje i velike
nazivne promjere i za sve tlakove. Zasuni ne mijenjaju smjer toka medija.

PREDNOSTI

NEDOSTACI

Zasun s aksijalno
nepomi
nim
vretenom

-mala ugradbena visina

-nije izlo
eno prljav
tini

-izlo
eno utjecaju medija
-zatvoreno je
-te
ko se mo
e kontrolirati

Zasun s aksijalno
pomi
nim i
okretljivim
vretenom

-dobro
titi vreteno od
agresivnih medija

-treba ve
u ugradbenu
visinu

Zasun s aksijalno
pomi
nim
vretenom

-bolja kontrola vretena

-potreban je ni
i
ugradbeni prostor

-skupa izvedba

Zasun s aksijalno
nepominim vretenom

Zasun s aksijalno
pominim i okretljivim
vretenom

Zasun s aksijalno
pominim vretenom

PIPCI (SLAVINE)
Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Pipci se upotrebljavaju u
niskotlanom podruju i za male nazivne promjere i to tamo gdje se
zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranje i to gdje time izazvani udari
nemaju znaenje. Materijal kuita pipaca i zapornih tijela su: lijevano
eljezo, mjed, razliite bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina.

PREDNOSTI

NEDOSTACI

-potreban je mali prostor

-nisu nepropusne u
-potrebne su male sile poslu
ivanja normalnoj izvedbi i kod
-kratko vrijeme nu
no za po
etak ve
ih nazivnih promjera
djelovanja
-mogu
nost upotrebe za velike
nazivne promjene, srednje i visoke
pogonske tlakove
-mogu
nost promjene smjera toka

Pipac s brtvenicom i prirubnicama: 1 kuite; 2 stoac pipca;

3 onica brtvenice; 4 stremen vretena; 5 prostor brtvenice; 6 vreteno; 7 vijak

Trokrakipipac

Zaklopke
Zaklopke se koriste kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi.
Kada djeluju kao sigurnosni organi to su povratne zaklopke. Kada
djeluju kao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju se
izravno u cijev bez njenog proirenja. Zaporno tijelo mo
e biti
ploasto, leasto ili sanduasto, okruglo ili etvrtasto.
Zaporno tijelo je okretno oko osi okomite na smjer kretanja medija
PREDNOSTI

NEDOSTACI

-potreban je mali prostor

-potrebne su male sile poslu
ivanja
-kratko vrijeme nu
no za poetak
djelovanja
-mogu
nost upotrebe za velike nazivne
promjene, srednje i visoke pogonske
tlakove
-mogu
nost promjene smjera toka

-nisu nepropusne u normalnoj

izvedbi i kod ve
ih nazivnih
promjera

Prigu
enazaklopka sle
astimzapornim
tijelom:a)izgled; b)detalj brtvljenja

Povratna zaklopka
Medij koji struji automatski podie zaporno tijelo. Opadanjem brzine strujanja
medija smanjuje se otvor, a kad nema strujanja medija otvor se potpuno
zatvara. Brtvljenje kuita ostvaruje se mesingom ili nekorodirajuim
materijalima, a brtvljenje zapornog tijela metalom ili gumom