ALEF BET IDOVSTVA, Julija Ko

- blagdani u idovstvu su dani podsjeanja na obavezu potpunog tovanja

Stvoritelja, Kralja Svemira
- abat najsvetiji blagdan
- tijekom svih blagdanskih dana ne posluje se niti dogovara kupnja i ne nosi se sa
sobom novac
- MALAHOT = sve djelatnosti kojima se utjee na fiziko okruenje (mijenja fiziko
okruenje), a provoenje bilo koje od njih zabranjeno je na abat (paljenje i gaenje
svjetla, priprava hrane, ureivanje doma, pranje rublja, pisanje, svaka poljodjelska i
gospodarska djelatnost, kupovanje, prodavanje, noenje novca, razgovaranje o
poslovnim planovima, sluenje prijeviznim sredstvima i dizalima, noenje bilo kojeg
predmeta, sviranje na glazbenim instrumentima, uporaba svih elektronikih i
mehanikih ureaja)
- doputeno je i poeljno ureivanje tijela i kose i odjee, ali nije doputeno povui
zastore ili zaljevati cvijee
- doputeno je posjetiti lijenika, pruiti neodgodivu pomo, pa ak i ivotinji u
nevolji
- vjerska obaveza je doekati abat radosno, prireivanjem najbolje hrane,
odijevanjem najbolje odjee, uz lijepo ureeni blagdanski stol i svijetlost dvoju
svijea
- micva je imati najmanje tri obroka (zato to prije nije bilo hrane u radnom danu za
tri obroka dnevno)
- stoljnjak simbolizira manu kojom je Bog hranio Izarele, svjetlost svivea simbolizira
svjetlost hramskog svjenjaka, dvije pletenice simboliziraju dvostruki obrok mane
to ga je Bog davao petkom i iskazuje sigurnost da e potrebe za hranom biti
zadovoljene i uz subotnji odmor od rada, vezeni pokriva za kruh simbolizira rosu
to je pala u pustinji po mani, sol podsjea na Boje upozorenje Adamu da e jesti
kruh u znoju svog lica, a vino simbolizira potovanje i radost
- pjesma alom aleheim potjee iz 16.st , pod utjecajem srednjovjekovnih
mistinih vjerovanja u venu borbu snage dobra sa snagom zla: vjerovalo se da e
ukoliko dom nije ureen za abat , za blagdanski stol zajedno s domainima i sjesti
aneo zla, a ako je u domu sve ureeno, sjest e aneo dobra
- HA MOCI- obred blagoslova kruha
- mirisanje zaina simbolino predstavlja potrebu za pridizanjem nakon slabosti, jer
u vrijeme obreda Havdala vjernik se privremeno rastaje sa svojom dodatnom duom

(neama jetera) koja svakog idova prati uz abat; mirisni zaini (besamim):
klinii, cimet, piment i sl.zaini
- prije nego e elektrino svjetlo biti upaljeno plamen svijee gasi se blagoslovljenim
vinom i pjevaju se prigodne pjesme, a vjernici se meusobno pozdravljaju rijeima
AVUA TOV (Dobar tjedan)
- idovi su tijekom svoje povijesti neprestano osjeali abat kao znak osobite Bove
ljubavi; u stara vremena nije bilo naroda koji bi imao dane za odmor, a svaki rad je
bio tei nego danas; prije nastanka kranstva (koje je preuzelo abat i pomaknulo
ga na nedjelju) nive bilo predaha za pripadnike drugih naroda
- Rimljani su stoga idove drali nerazumno lijenima jer svakog sedmog dana nijeda
iz njihovog naroda nita ne radi, dajui se radije ubiti nego svojim radom povrijediti
abat
- za vrijeme kralja Antioha etvrtog Epifana tada je dolo do zabrane dranja
propisa idovske religije idov koji bi slavio abat ili obrezao sina izlagao se
smrtnoja kazni
- meu idovskim graanima Izraela oko 15% dri se svih vjerskih pravila, oko 65
% dri da su preteno odnosno donekle poboni, 20% dri sebe slobodnima od
svake religije, no to ne znai da ne potuju nikakve vjerske obrede, jer ak 98%
puanstva na vratima ima privrenu mezuzu, 91% misli da su obredi vjenanja
vani, a samo 87% obavlja takvo vjenanje, 92% slavi obrezvanje sinova, ak 90%
dri se u nekom stupnju koer prehrane, 66% dri se propisa karuta (obredne
istoe) i svetkuje abat
- Talmud podijeljen na 6 dijelova prema est osnovnih predmeta razmatranja; u tih
6 dijelova rasporeena su 63 traktata s ukupno 517 poglavlja; prvi dio ZEARIM
(sjemenje) bavi se agrikulturnim problemima, odreivanjem sveenikog udjela u
prinosu zemlje i darovima za siromane; drugi dio MOED (Blagdani) bavi se abatom
i drugim blagdanima; trei dio NAIM (ene) bavi se pitanjem braka, razvoda i
branih odnosa openito; etvrti dio NEZIKIN (tete) bavi se graanskim i kaznenim
pravom i prijestupima svih vrsta; peti dio KODAIM (Svete stvari) prinoenje rtve
u Hramu i dr.proceduralnim hramskim problemima; esti dio, TAHAROT (Obredna
istoa)- OBREDNA ISTOA/NEISTOA
- MIKVE mukarac jer rijetko u okolnostima koje zahtjevaju obredno oienje u
vodi mikve jedan od zahtjeva prema kabalistikom protupu oienja mukarca
prije svakog abata
- idovi u Kini - neke od neko cvatuih idovskih zajednica u Kini netragom su
ugasnule, jedna od tkvih je u Kini; do sredine 19.st bilo je idovskih zajednica:
posljednja sinagoga u pokrajini Honan potpuno je uruena i zamijenjena novim
sadrjima u drugoj polovini 19.st, danas vie nema niti jedne idovske zajednice u

Kini; potomci idova asmilirani u ostatak naroda, osim dvjestotinjak stanovnika

K'aifenga koji se, premda asimilirani, sjeaju svojih idovskih predaka i osjeaju
sebe idovima; zahvaljujui vjerskoj snoljivosti drevnog kineskog mnogoboakog
drutva, idovi su bez problema vodili svoj nain ivota, vrsto se drei slavljenja
abata i blagdana, obrezivanja muke djece, te prehrambenih i higijenskih odredaba
- idovi u Indiji zajednica Bene Israel, tradicijski dri da su joj preci prispjeli u Indiju
u 2.st p.K. , za sebe ne prihvaaju naziv idovi, jer smatraju da se on odnosi samo
na potomke stanovnika kraljevine Jehude (jude), te sebe dre potomcima Deset
izgubljenih plemena; vremenom su zaboravili najvei dio vjerskih tekstova,
hebrejski jezik, obrede i obiaje, ali sauvali su znanja i vrsto ih se drali o abatu,
blagdanima, prehrambenim proizvodima i dr.
- sinagogalna nova godina Ro Haana dolazi u prvom i drugom danu mjeseca
Tirija, kao obljetnica stvaranja svijeta i prvog ovjeka; ovaj dan je istodobno i dan
prema kojem se broji svaka sedma godina tj.ABAT NjIVA (MITA) i svaka pedeseta,
jubilejska godina (jovel), nakon ciklusa sedam puta sedam godina; tada se zemlja ne
obrauje jer njive imaju svoj abat
- RO HAANA jutarnja sluba na Ro Haanu dostie vrhunac pjesmom Avinu
Malekenu (Oe na, Kralj na) kojom se Boga moli za suut pri suenju; no ako dan
pada na abat ovaj se dio slube mora izostaviti jer duh tog svetog dana poinka ne
smije se naruiti zabrinutou za budunost
- jom kipur najsvetiji dan idovske godine te se radi o provoenju vjerskih
odredaba pokajniki post se mora potovati pa ak i kada pada na abat
- zabava za Hanuku se priprema obino subotom naveer, nakon prestanka abata
- bilo kakav posto, osim jom kipurskog ako padne na abat prebacuje se na
prethodni etvrtak ili na nedjelju
- abat mora pruiti radost, a ne iskuenje posta
- brit mila (obrezivanje) odgaa se jedino zbog djetetove bolesti; ak i ako pada na
abat ili jom kipur mora se dogoditi
- vjenanje nikad ne moe biti odrano na abat ili blagdanski dan jer tih dana nije
doputeno obaviti pravni posao
- na abat prije vjenanja mladoenja je u sinagogi pozvan itati Toru, u njegovu
ast pjeva se hvalospjev i daje mu se poseban blagoslov
- sprovodi nisu doputeni na abat i tijekom viednevnih blagdana
- micva slavljenja abata namijenjena je samo idovima kao znak njihove
posveenosti Bogu, a time povezano i potovanje roditelja, kao oni koji su putem
svog djeteta odrali i uveali nardo Izraelov