Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

RASPORED IZLAGANJA

Petak 14.11.2014. godine

09:00 - 10:00 Otvaranje Okruglog stola, uvodna rije: prof.dr. Sanjin Kodri,prof.
dr. emeritus Enver Imamovi, prof. dr. Salmedin Mesihovi, vii ass. Amra ai, MA
10:00 10:15 O udruenju BATHINVS, Admir Agi
13:00 13:15 Familija Publija Kornelija Dolabele, prof. dr. Salmedin Mesihovi
13: 15 13:30 Lik i djelo Publija Kornelija Dolabele referirajui se na Annales
Kornelija Tacita, Ivana Boi, BA
13:30 13:45 Prahistorijsko okruenje prostora rimske infrastrukturne cestovne
mree na primjeru Salona-Argentaria i gradina Burnum, Tijana Krianovi, BA
13:45 14:00 Rekognosciranje antikih lokaliteta na podruju Kiseljaka, Jesenko
Hadihasanovi, MA i Edo Mei
14:20 14:35 Urbanizacija bosanskohercegovakih prostora u vrijeme rimske
uprave, prof. dr. Bego Omerevi i ass. Mersiha Imamovi, Mr.
14:35 14:50 Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije, Sanda Hasagi, MA
14:50- 15:05 Antroponimi u ilirskom jeziku, ass. Dijana Beljan, MA
15:05 15:20 Prve kranske zajednice- Jeruzalem, Antiohija, Rim, prof. dr.
Drago upari
15:40 15:55 Uticaj podizanja trajnih naselja i uzgoja itarica na razvoj putnih
komunikacija, Denan Brigi, MA
15:55 16:10 Ceste u BiH prije namjesnitva P. K. Dolabele u odnosu na ceste za
vrijeme njegovog namjesnitva, Emina alija, BA

~1~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

16:10 16:25 Rimske vojne jedinice u Dalmaciji u I st. n. e. i njihovo uee u

izgradnji provincijalne infrastrukture, Senaid Boli, MA

Subota, 15. novembar 2014. godine

10:15 10:30 Proces romanizacije u prvom stoljeu nove ere u unutranjosti
rimske provincije Dalmacije, vii ass. Amra ai, MA
10:30 10:45 Zabiljeke o antikim bunarima na komunikaciji DiluntumSalluntum, doc. dr. Gligor Samardi i vii ass. Marijana Mlaenovi, Mr.
10:45 11:00 Je li rimska Certisija bila caput viarum, dr. sci. Branka Migotti

11:00 11:15 Cirkuliranje rimskog novca u I stoljeu u unutranjosti Dalmacije,

Maja Panda, MA
14:00 14:15 Cohors III Alpinorum equitata na Humcu, vii ass. Almir Mari, MA

14:15 14:30 Oktavijanovo

osvajanje

Zapadnog

Ilirika

kroz

percepciju

kasnoantikih izvora, Edin Veletovac, MA

14:30 14:45 SC Pegasianum, doc. dr. Samir Alii
14:45 15:00 inovnika karijera klasinih rimskih pravnika u provinciji
Dalmaciji, prof. dr. Devad Drino i Benjamina Londrc, MA

~2~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Recenzentski tim:
1. Prof. dr. Salmedin Mesihovi
2. Prof. dr. Devad Drino
3. Prof. Dr. Adnan Busuladi
4. Doc. dr. Adnan Kaljanac
5. vii ass. Amra ai, MA
6. Edin Veletovac, MA

Organizacioni odbor:
1. prof. dr. Salmedin Mesihovi, predsjednik
2. doc. dr. Drago upari, potpredsjednik
3. vii ass. Amra ai, lan

Radni odbor:
1. Sanda Hasagi, MA predsjednik
2. Brigi Denan, MA potpredsjednik
3. Krianovi Tijana, BA sekretar

~3~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

ivot i djelo Publija

Kornelija Dolabele

~4~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Mesihovi Salmedin
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
salmedin10@hotmail.com

Familija Publija Kornelija Dolabele

Publije Kornelije Dolabela, najuveniji namjesnik provincije Gornji Ilirik/Dalmacije,

je potomak jedne ugledne i drevne rimske familije koja je potekla i pripadala patricijskom
kornelijevskom gensu. Rod Kornelija (Cornelia) je imao veliki broj ogranaka, izmeu ostalih
i Dolabele (Dolabellae). Predstavnici ovog kornelijevskog ogranka su u izvornoj grai
zabiljeeni kao istaknuti dunosnici jo u vrijeme Srednje Republike. Publije Kornelije
Dolabela Maksimus je bio konzul za 283. god. p. n. e., a nakon njega su jo dvojica Kornelija
Dolabela, ali sa prenomenom Gnej, bila republikanski konzuli za 159. i 81. god. p. n. e. i vie
drugih Kornelija Dolabela je obnaalo visoke politike, vojne i religijske funkcije za vrijeme
republikanskog sustava. U vrijeme II. i III. rimskog graanskog rata na politikoj pozornici
se pojavio i Publije Kornelije Dolabela (kasnije ponekad nazivan Lentulus), roen oko 70.
god. p. n. e., i konzul 44. god. p. n. e. Njegova javna djelatnost je bila primjer beskrupuloznog
politikanstva u posljednim godinama postojanja republikanskog sustava. Poginuo je 43. god.
p. n. e. prilikom zauzimanja grada Laodikeje od strane Kasija, jednog od lidera republikanske
stranke. Njegov istoimeni sin (sa prvom enom Fabijom, druga supruga mu je bila Ciceronova
kerka Tulija) je pripadao Oktavijanovoj frakciji u ratu sa Markom Antonijem. Na Publije
Kornelije Dolabela je bio sin posljednje spomenutog, koji je bio Oktavijanov pristalica, i
aktivno e djelovati na javnoj sceni u posljednoj deceniji ivota Augusta (vl. 27. god. p. n. e.
14. god. n. e.) i u prvom periodu Tiberijeve vladavine (14. 37. god. n. e.).

Summary
Family of Publius Cornelius Dolabela

Publius Cornelius Dolabella, the most famous governor of the Province Upper
Illyricum/ Dalmatia, is a descendant of an eminent and ancient Roman family, which has
origined and belonged to the patrician gens Cornelia. Gens Cornelia had a large number of
branches, among others Dolabellae. Representatives of this branch of Cornelia in original

~5~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
material are recorded as prominent officials in the time Middle Republic. Publius Cornelius
Dolabella Maximus was a consul for 283 BC., followed by two more members of branch
Cornelius Dolabella, but with praenomen Gnaeus, the consuls of Republic for 159. and 81.
BC. And several other members of branch Cornelius Dolabella held high political, military
and religious functions during the republican system. During the II. and III. Roman civil wars
on the political stage appeared Publius Cornelius Dolabella (later sometimes called Lentulus),
born about 70. BC, the consul for 44 BC. His public service was an example of unscrupulous
politics in the last few years of the republican system. He died in 43 BC, when the city
Laodicea was overtaken by Cassius, one of the leaders of the Republican Party. His namesake
son (with his first wife Fabia, while his second wife was Tullia, the daughter of Cicero)
belonged to the Octavian faction at war with Mark Antony. Our Publius Cornelius Dolabella
was the son of the latter, who was a supporter of Octavian, and he actively worked on the
public scene in the last decade of life of Augustus (ruled 27 BC 14 AD) and in the first
period of the reign of Tiberius (ruled 14 - 37 AD)

~6~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Boi Ivana, BA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
bozic0803@gmail.com

Lik i djelo Publija Kornelija Dolabele referirajui se na

Annales Kornelija Tacita
Tacitovo djelo ,,Anali predstavlja najznaajniji i najobimniji izvor o ivotu i djelu
PublijaKornelijaDolabele ali se mora se uzeti s velikom rezervom zbog autorovih nastojanja
da se ovaj namjesnik prikae u to loijem svjetlu. Publije Kornelije Dolabela vodi porijeklo
iz porodice Dolabela koji je pripadao rimskom gensu Cornelia. Njegovi preci istakli su se na
rimskoj politikoj sceni, a on lino istie se pred kraj Augustove vladavine i u doba vladavine
cara Tiberija. Na mjesto konzula imenovan je 10. g.n.e. a uskoro, tanije 14. g.n.e., imenovan
je na mjesto namjesnika primorskog dijela provincije Dalmacije. Svoju namjesniku funkciju
Dolabela zavrava 21. g.n.e. kada se vraa u Rim i pojavljuje se odreeni period na rimskoj
politikoj sceni.
Tacit u svom djelu nastoji esto da negativno predstavi namjesnika ali on istovremeno
iznosi injenice o Dolabeli kao dobrom namjesniku i inovniku. Velika zamjerka na rad i
djelo ovog namjesnika predstavlja njegovo pretjerano laskanju upueno imperatoru Tiberiju.
Kao najbolji primjer ovog laskanja svakako je Dolabelin prijedlog da imperator nakon
pobjede nad pobunjenim galskim narodima proslavi triumf to je Tiberije odbio. U svom djelu
Tacit esto spominje Dolabelu kao uesnika senatskih rasprava, suenja i graevinskih
podhvata te drugih javnih dogaaja u Rimskom Carstvu. On govorio i on Dollabelinoj
dunosti namjesnika provincije Afrike gdje je uspio napokon zavriti rat sa Takfarinatom.
Iako se istakao svojim radom Tiberije odbija da mu dodijeli triumfalne oznake to Tacit
smatra velikom nepravdom. Posljednji spomen Dolabele u ovom djelu vezan je za 27. g.n.e
kada se Dolabela spominje u sluaju optube protiv Tiberijevog roaka Kvintilija Vara gdje
se odnosi izrazito napadaki prema Dolabeli navodei da je izdao cijeli svoj rod ovim
postupkom.

Summary
Image and work of Publius Cornelius Dolabella refering to
Annales of Cornelius Tacitus
Tacitus' Annals is the most important and most comprehensive resource about the life
and work of Publius Cornelius Dolabella but it has to be taken with a grain of salt because of

~7~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
the author's efforts to show the governor as a negative person. Publius Cornelius Dolabella
was descendant from a family Dolabella from the Roman gens Cornelia. His ancestors have
emerged the Roman political scene, and he himself arose at the end of the reign of Augustus
and in the reign of Tiberius Caesar. He was appointed as consul in 10 A.D and soon, in the 14
AD, was appointed as governor of the coastal region of the province of Dalmatia. After
Dolabella s service was finished in 21 AD, he returned to Rome and took a place on Roman
political scene.
Tacitus in his work often gives negative comments on Dolabella as governor but at the
same time he presents facts about Dolabella as good governor and clerk. His criticism comes
from the fact that Dolabella is flattering to emperor Tiberius. The best example of that is
Dolabellas proposal to the emperor to celebrate the triumph after his victory over the
rebellious Gallic nations, which Tiberius refused. In his Annales Tacitus often mention
Dolabella as a participant in Senate hearings, trials and construction undertaking as well as
other public events in the Roman Empire. He spoke on Dolabellas duty in the Provincia
Africa where he managed to ultimately end the war with Takfarinatom. Regardless of
hismerits Tiberius refused to grant him triumphal tag, a fact that Tacitus considered as great
injustice. The last mention of Dolabella in Tacitus work is related to the 27 AD when writing
about the case against Tiberius' cousin QuintiliusVara and consider Dolabellas accusations
against him as a betrayal of his whole family and race.

~8~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Infrastrukturna djelatnost
na podruju Ilirika

~9~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Omerevi Bego

Mr. Imamovi Mersiha

Univerzitet u Tuzli

Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Filozofski fakultet

Odsjek za historiju

Odsjek za historiju
mersa26@hotmail.com

Urbanizacija bosanskohercegovakih prostora u vrijeme rimske

uprave

Neposredno nakon definitivnog osvajanja bosanskohercegovakih prostora (9. godine

n. e.) rimske vlasti su pokrenule brojne aktivnosti s namjerom da ove prostore im prije i to
vre veu za Carstvo. S tim u vezi, pokrenut je proces urbanizacije, iji je osnovni smisao
bio da se kompletna infrastruktura na bosanskohercegovakim prostorima sistematski i do
kraja planski izgradi, odnosno uredi po uzoru na italike krajeve. Dolazak Rimljana oznaio je
kraj ilirskog perioda, ali i poetak jednog novog, potpuno drugaijeg, razdoblja u historiji
ovih prostora. Proces urbanizacije se odvijao viesmjerno, obuhvatajui izgradnju putnih
komunikacija, naselja, javnih i privatnih objekata, proizvodnih pogona, vojnih utvrenja i
drugih infrastrukturnih sadraja. Sa urbaniziranjem bosanskohercegovakih prostora stvorena
je jaka osnova za potpuno instaliranje rimske kulture i civilizacije. U radu su izneseni brojni
podaci koji jasno govore o provoenju procesa urbanizacije, njegovim efektima i pozitivnim
tekovinama.

Summary
Urbanization of the area of Bosnia and Herzegovina during the time
of Roman Empire
Immediately after the final conquest of the area of Bosnia and Herzegovina (9. Year
AD), the Roman government established a set of activities, intending to attach this area to the
Empire as long and as strong as it was possible. Thought, the process of urbanization has
begun, and its fundamental role was to adjust a whole infrastructure of that area on to italic
pattern, and to finish its construction systematically. Rise of the Roman regimen has marked
the end of Illyrian time in this area, but also the beginning of a new, completely different
period in its history. The process of urbanization had its course in more directions and had
included construction of road communications, settlements, private and public objects,

~ 10 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
military fortifications and other infrastructural content. With this process on the area of
Bosnia and Herzegovina a strong base has been formed to fully initialize Roman culture and
civilization. Many facts that give a clear picture of the implementation of the process of
urbanization, its effects and positive achievements are presented in this work.

~ 11 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr.



marimla52@gmail.com

Mr.

DiluntumSalluntum

Diluntum-Salluntum ( )
.
.
.

,
(, ).

, .
,
a .
, -,
.

Summary
Notes on the antique wells on the road - communication Diluntum
Salluntum

This work presents the importance of the road communication Diluntum - Salluntum
on souther Dalmatia (east Herzegovina) and the role of antique wells on it. It gives the
overview of the road and the wells discovered behind this important communication. Special
work is done dedicated on the explanation of the role and singnificance of those wells for
antique man in this dry area. Water was, as it is today, fulfiiling many of human needs that
conditioned the construction of plumbs on the places where the water sources were available,

~ 12 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
and if it was ta place lacking of water sources wells were usually built there. It is considered
that Roman government was taking care of building wells throught the roads, on the dry
places especially. Special care was dedicated to assure enough water on the roads for army,
traders and different travelers. As many of reasearchers believe, on the basis of the analysis,
wells and other materials found near by, on the road communication Stolac Rijeani, are
right from the antique time.

~ 13 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Migotti Branka
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Odsjek za arheologiju
branka.migotti@gmail.com

Je li rimska Certisija bila caput viarum?

Ime jednog rimskog naselja na juno-panonskoj cesti Siscia Cibalae (dananji Sisak
i Vinkovci) u itinerarskim i zemljopisnim izvorima zabiljeeno je u razliitim varijantama:
, Cirtisa, Cirtisia, Certis i Certisia. Na fragmentarnom mramornom natpisu iz 4.
stoljea, koji najvjerojatnije potjee s nalazita trbinaca u neposrednoj blizini akova
(sjeveroistona Hrvatska), dokumentirano je u obliku Certissia. Sauvani dio natpisa glasi: [-- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [---] / [---] est caput v[iarum ---] -----.
Prema miljenju autorice natpis je javni a ne grobni, kako su pretpostavili pojedini
komentatori. S obzirom na temu Okruglog stola, odnosno kontekst vremena i djelovanja
Publija Kornelija Dolabele, koji se osobito istaknuo cestogradnjama, naglasak u ovome
prilogu bit e na itanju posljednjeg retka natpisa i na obrazlaganju predloene restitucije. Na
toj podlozi raspravljat e se o slubenoj naravi pojma caput viarum u rimskom cestovnom
prometu i razlozima za i protiv mogunosti da je Certissia bila ne samo raskrije nego i
ishodite cesta u smislu caput viarum.

Summary
Was Roman Certissia a caput viarum?
The name of a Roman settlement on the south-Pannonian road Siscia Cibalae
(modern-day Sisak and Vinkovci) was in itinerary and geographical sources recorded in
slightly different variants: , Cirtisa, Cirtisia, Certis, and Certisia. It has, however,
been documented as Certissia in a fragment of a 4th- century marble inscription found
probably at the site of trbinci in the vicinity of akovo in north-eastern Croatia. The
preserved part of the inscription runs: [--- a]ccede ad Certissia[m ---]/[---] memor cupias [--] / [---] est caput v[iarum ---] -----. In the author's opinion, the inscription was public and not
funerary, as some commentators posited. Given the topic of the present conference, that is, the
time and context of Publius Cornelius Dolabella, who was especially active in road
constructing, the stress in this contribution will be on the reading of the last line of the
inscription and the clarification of the suggested restoration. This will serve as the starting
point for the discussion on the official definition of the phrase caput viarum in Roman road
traffic and the possibility that Certissia was not only a crossroads, but a caput viarum in the
strict meaning of this term.

~ 14 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Krianovi Tijana, BA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Katedra za arheologiju
tijana.krizanovic@gmail.com

Prahistorijsko okruenje prostora rimske infrastrukturne cestovne mree,

na primjeru ceste Salona Argentaria i gradina Burnum
Rimska infrastrukturna djelatnost predstavlja impresivno naslijee antikog perioda,
kako u Bosni i Herceogivni tako i unutar cijele provincije Dalmacije, koje je ista bila dio. Ivo
Bojanovski je, naime, u svome djelu Dolabelin sistem cesta sistematizirao cestovnu mreu
I stoljea na prostoru dananje Bosne i Hercegovine, te je takoer dao jasan pregled
samostalnih jedinica koje isto podrazumijeva, odnosno sadri. Tako je uz ceste, na svojim
kartama, Bojanovski locirao jo i brojne miljokaze, epigrafske spomenike, putne stanice,
rimske utvrde, te rimska utvrena i neutvrena naselja. Postoje brojna svjedoanstva o
kasnijim obnavljanjima cesta graenih za vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele na
prostoru dananje Bosne i Hercegovine, a neke od njih su u upotrebi i u modernom dobu, dok
su drugi moderni putevi, pak, graeni u njihovoj blizini. Referirajui se na to, odnosno na
gradnju modernih cesta na ili u blizini rimskih, javlja se mogunost razmatranja pitanja
infrastrukturnih osnova, odnosno okruenja na kojem su nastajale rimske ceste, tj. kakva
infrastrukturna slika prhistorijskog okruenja ini prethodnicu infrastrukturne slike rimskog
perioda.
S obzirom da je trgovina bila znaajan aspekt prahistorijskog naina ivota, a samim
time i uslovi realizovanja iste, u ovom radu na prahistorijsku infrastrukturnu podlogu osvrnut
e se na primjeru ceste Salona Argentaria, u ijoj se kako polazinoj, tako i krajnjoj taki,
moe nai prahistorijsko uporite, te znaaj samog lokaliteta od prahistorije dalje.Takoer, bit
e predstavljen i pregled lokaliteta uz ili u neposrednoj blizini same putanje ceste, a koji je od
prahistorijskog znaaja.
Nepobitan primjer izvjesnog infrastrukturnog kontinuiteta izmeu prahistorijskog
perioda, te rimskog jeste i gradina Burnum, na ijem je platou posvjedoena reizgradnja
naselja, upravo za vrijeme namjesnitva Publija Kornelija Dolabele, a koje na tom prostoru
ima kontinuitet od prahistorijskog perioda. Rad ima za cilj predstavljanje homogenosti i
heterogenosti prirodnog okruenja i uslova, te infrastrukturne djelatnosti stanovnika
prahistorijskog razdoblja u odnosu na rimsko.

~ 15 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Summary
Prehistoric environment of the area of roman infrastructural road network,
on the example of the road Salona Argentaria and hillfort Burnum
Roman infrastructural activity represents an impressive Roman heritage in Bosnia and
Herzegovina, as well as in whole province of Dalmatia, that Bosnia was part of. In his work
Dolabelin sistem cesta Ivo Bojanovski has systematized road networks of todays Bosnia
and Herzegovina in the I century AD, giving also the overview of its independent units.
Beside roads, he has also located many milestones, epigraphic monuments, stations, Roman
fortresses, and Roman fortified and unfortified settlements on his maps. There are many
sources that confirm the reparation of roads that were made in the time of Publius Cornelius
Dolabella on the area of Bosnia and Herzegovina, and some of them are still in use in the
modern times, while other modern roads are built in nearby. Referring to the construction of
modern roads on or close to Roman ones, there is a possibility of deliberation of the question
about infrastructural bases, or environments on which Roman roads were built, i.e., what
infrastructural picture of prehistoric environment is the antecedent of the infrastructural
picture of Roman period.
Considering the fact that trade was a significant aspect of prehistoric life, and thus the
conditions of its realization as well, the prehistoric infrastructural base will be observed in the
example of Salona Argentaria in this work, in which the start and end point of prehistoric base
is visible, and so the significance of the location itself, from prehistory further on. The review
of the locations on or close to the road path, which have prehistoric significance, will be also
presented.
Irrefutable example of certain infrastructural continuity between prehistoric and
Roman period is hillfort Burnum, on which the reconstruction of settlement in the time of
Publius Cornelius Dolabella is attested, and which has the continuity of life from prehistoric
times. The main objection of the work is to represent homogeneity and heterogeneity of the
natural environment and its conditions, and infrastructural activity of the inhabitants of
prehistoric times in relation to the Roman.

~ 16 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Hadihasanovi Jesenko, MA
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika
Vanjski saradnik za Arheologiju
hadzihasanovic.j@gmail.com

Mei Edo
Filozofski fakultet Sarajevo
Katedra za arheologiju
edo.mesic0@gmail.com

Rekognosciranje antikih lokaliteta na podruju Kiseljaka

Ovaj lanak e predstaviti rezultate sa rekognosciranja lokaliteta smjetenih u
kiseljakoj udolini. Lokaliteti u pitanju su: lokacija raskopanog brda u Gromiljaku, polje u
zapadnom podnoju brda Humac, brdo Humac, dvije lokacije sjeveroistono od lokaliteta
Gradac u Vinjici, lokaciju za koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Han Ploa i lokacija
za koju se sumnja da sadri ostatke u mjestu Kovai. Svi lokaliteti su locirani na teritoriji
opine Kiseljak. Obilazak navedenih lokaliteta je organiziran u cilju prikupljanja saznanja o
trenutnom stanju istih te u cilju prikupljanja informacija o jednom dijelu trase Dolabeline
ceste. Tokom obilaska lokaliteta, pronaeno je malo povrinskih nalaza i to samo na par
lokacija zapadno podnoje brda Humac, Vinjica (sa svoja dva lokaliteta). Sa druge strane,
postoji i nekoliko lokaliteta koji su potencijalni arheoloki lokaliteti (Han Ploa i Kovai).
Tokom viegodinje obrade zemlje, na povrini su se pronalazili fragmenti razliite veliine.
Naalost, prilikom obilaska lokaliteta Han Ploe i Kovai uoena su samo dva manja
fragmenta keramike. Da bi se dobilo vie informacija o dionici Dolabeline ceste, koja je
prolazila kroz ovaj kraj, te o samoj vladavine Rimskog carstva, trebat e se provesti nova
istraivanja. Bitno je napomenuti i da su neki od lokaliteta bili zahvaeni ratnim razaranjima,
pa se postavlja pitanje u kolikoj su mjeri nalazi u njima ouvani.

Summary
Reconnaissance of the antique sites in Kiseljak area
This article will present results from reconnaissance of the field on the sites situated in
Kiseljak valley. The sites in question are: location of dug out hill in Gromiljak, field near the
western foot of Humac hill; Humac hill; two locations North-East from site of Gradac in
Vinjica, potential archaeological site in Han Ploa and potential archaeological site in
Kovai. All sites are located in Municipality of Kiseljak. Recoinssance of said sites was
organized to gather informations about their current state and to gather new informations
about one section of the Dolabela road route. During the recoinsance only a small amount of
the surface materials was found, and only on sites near western foot of Humac hill, and on

~ 17 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
two sites in Vinjica (with contains two sites). On the other hand, there are a couple of
potential archaeological sites (Han Ploa i Kovai). During the years of plowing fragments of
different sizes have been found on surface. Unfortunately, during recconisance of Han Ploa
and Kovai sites only two shards of pottery were found. To obtain more information on the
part of Dolabelina road that ran through this region, and about the reign of the Roman empire,
new research need to be carried out. It is important to note that some of these sites were
affected by the war, so the question is to what extent are archaeological situations preserved.

~ 18 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Jelena Lj. Cvijeti
Univerzitet u Beogradu
Filozofski fakultet
Odeljenje za arheologiju
jcvijeti@f.bg.ac.rs.

Opekarska proizvodnja u jugoistonom dijelu provincije Dalmacije

Rad je posveen problematici rimske opekarske djelatnosti u jugoistonom dijelu
provincije Dalmacije, prvenstveno analizi peata radionica koje su tokom carskog perioda bile
aktivne na prostoru dananje Crne Gore. Neveliki broj rimskih igosanih opeka najprije se
moe objasniti slabom upotrebom opeke, poto je glavni graevinski materijal bio kamen ali
treba imati u vidu i nedovoljnu istraenost ovoga terena. Sudei po nalazima iz primorskog
pojasa i Duklje, opeka je u prvo vrijeme uvoena iz poznatih sjevernoitalskih radionica
(Pansiana i Q. Clodi Ambrosi). Na nastanak lokalnih radionica ne moe se raunati prije kraja
I ili poetka II vijeka, a prema dosadanjim saznanjima na podruju Dokleje i primorskog
pojasa moe se pretpostaviti postojanje vie figlina od lokalnog znaaja (DOCL, PCR, SURI i
dr). U unutranjosti provincije (kontinentalnim predjelima dananje Crne Gore) opeka ulazi u
upotrebu relativno kasno, krajem II vijeka, kada ova oblast doivljava ekonomski procvat i
dolazi do veeg priliva stanovnitva iz primorskog pojasa provincije, te se intenzivira
graevinska djelatnost. U Municipiju S., najveem gradskom centru u unutranjosti, igovi na
opekama ukazuju na djelatnost dvije radionice koje su bile aktivne i kroz itavo tree stoljee
(METR i PAS).

Summary
Terracota production in northeastern part of province Dalmatia
The work is based on the problem of terracota production in northeastern part of the province
Dalmatia, and primarly to the analyse of a stamp of workshops that were active in todays
Montenegro, in the time of imperial period. Little number of roman terracota with stamp can
be explained with non use of terracota, because the main construction material was stone.
Anyway lack of excavations on this area needs to be taken into consideration as well. It seems
that it has first been imported from northitalic workshps (Pansiana i Q. Clodi Ambrosi), as it
is confrimed by foundings from the area of Duklja. Lokal workshops havent been established
before the end of first or the beginning of the second century AD, but more figlines of a local
importance are suposed to have existed (DOCL, PCR, SURI ). In the interior of the country
terracota came with the end of second century, wich is rather late. It is the time when the area
is progressing economicaly and when people are coming from the coast intensifying
construction work. In the Municipium S, wich is the largest center in the interior, found
stamps on terracota show the activity of two workshops on that area during the whole third
century as well. (METR i PAS).

~ 19 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
alija Emina, BA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Katedra za arheologiju
emina.calija@gmail.com

Ceste prije i poslije namjesnitva Publija Kornelija Dolabele u odnosu na

ceste za vrijeme njegovog namjesnitva
Putevi i ceste koji su koriteni u prahistoriji i na kojima se vrila trgovina, odnosno
razmjena dobara, po svojoj strukturi i tehnolokom rjeenju nisu isti kao oni koji nastaju u
doba Rimske vladavine. Zapravo postoji znatna razlika izmeu cesta koje su se koristile prije
dolaska Rimljana, kao i samog razvoja provincije i infrastrukture unutar iste prije dolaska
namjesnika P.K.Dolabele, te cesta koje su se koristile u prahistoriji na ovom podruju. Prve
ceste su nastale kao utabane staze kojima su prolazile ivotinje, a oko 10.000 g.p.n.e. te iste
ceste su poeli koristiti ljudi. One su u poetku bile pjeake staze koje su esto vijugale
kroz podruja kroz koja su prolazila, dok sa dolaskom Rimljana ceste ile ravno bez kaskada.
Ve 4.000 g.p.n. e. na ceste se poinje obraati vie panje, ali tek sa dolaskom Rimljana oko
2.000 g.p.n.e. taj sistem se usavrava. Meutim, iako je on uradio najvie na tom polju, ak i
prije dolaska P.K. Dolabele, postojao je sistem kojim su ondanji stanovnici vrili trgovinu, a
na koji su Rimljani prilikom izgraivanja cesta nailazili. Rad e obraditi te ceste koje su na
prirodnim pravcima i koje su imale izgraen jedan manji sistem komunikacija i za koje je
oigledno da je zasluno autothtono stanovnitvo. Namee se pitanje koliko su Rimljani sa
svojom tehnologijom doprinijeli razvoju ve postojeih cesta i da li su neke od njih povezali u
novi sistem. Rad e obraditi ceste koje su postojale i prije Rimljana kao i ceste koje su nastale
njihovim dolaskom, a osnovna razlika meu njima je ta to se, za vrijeme P.K. Dolabele, ceste
povezuju u mreu transvezalne komunikacije, zbog ega su bili povezani svi dijelovi
provincije, to e dovesti do toga da se preko provincije Dalmacije uspostavljaju veze sa
provincijom Panonijom. Dok raniji sistem cesta nije bio tako usko povezan i da bi se dolo do
nekog odreenog mjesta trebalo je puno vie vremena i stanovnitvo ne bi esto putovalo.
Dolazak namjesnika Dolabele dovest e do odreenih promjena najvie u sistemu gradnje
cesta ovog podruja npr. ceste se grade sa usjecima, ivinjacima, kaldrmom.

~ 20 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Summary
Roads before and after Publius Cornelius Dolabela in relation to the roads
in the time of his rule
Paths and roads which were used in Prehistory and on which trade and exchange of
goods was conducted, by their structure and technological solution are not the same as those
which appeared in the period of Roman rule. As a matter of fact there is a significant
difference between the roads that were used before Romans, as well as the development of the
province of Dalmatia and infrastructure within the same before the arrival of the regent P.C.
Dolabella, and the roads that were used in Prehistory on this area. First roads emerged as the
beaten tracks which were passed by animals, and about 10.000 BC that same roads were used
by people. At the beginning there were only roads for foot walking and they had sinuous line
through areas they passed, until the Romansarrived when their line becomes straight without
cascade.
In 4.000 BC they started to pay more attention on roads, but with the arrival of the
Romans on the historical scene about 753 BC, that system was perfected. However, although
he had done the most work on this field, even before P. C. Dolabella came, there was a road
system which was used for trade by the local people, and to which the Romans encountered as
they were building up the roads.
This paper will discuss the roads that had one smaller system of communications
which had been established by the native population. The question is, how much the Romans
contributed to development of already existing roads with their technology and did they
linksome of them in the new system of roads.This paper will deal with roads that existed
before the Romans as well as with the roads that were formed with their arrival, and the main
difference between these two is during the period of P.C.Dolabella's regency, the roads were
connected in the transversal network communication, because of that all parts of province of
Dalmatia were connected, which would lead to direct communication between province of
Dalmatia and province of Pannonia.
In the earlier period,the road system didn`t have that good communication and it took
much longer to get from one place to another. The arrivalof the regent P. C Dolabella
wouldlead to a certain changes, that are the most visible in the road system in this area, that
changes for example are: roads built with cuts, curbs, cobblestone and etc.

~ 21 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Politike, kulturne i
religijske prilike na
prostoru provincije
Dalmacije

~ 22 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. upari Drago
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za romanistiku
carus@bih.net.ba

Prve kranske zajednice: Jeruzalem, Antiohija, Rim

U lanku je rije o pobjedonosnom pohodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i U
lanku je rije o pobjedonosnom pohodu mlade Crkve, odnosno o nastanku i djelovanju prvih
kranskih zajednica: Jeruzalema, Antiohije i Rima. Tridesetih godina nae ere Isus iz
Nazareta propovijedao je po Palestini poruku o kraljevstvu Bojem i nebeskom. Priznavi ga
Mesijom, grupu okupljenih uenika Isus je pozvao propovijedati radosnu vijest (euvaggelion),
tj. da se ispunilo Boje obeanje spasenja najavljeno u Starom zavjetu. Oko apostola nastajale
su idovske zajednice koje su u Isusu prepoznale Mesiju i poele ivjeti prema njegovom
nauavanju. Prvi judeo-krani organizirali su se oko predsjedatelja zajednica - apostola. Prije
proirenja kranstva u Jeruzalemu je postojala institucionalna jezgra oko koje su se irile
ostale zajednice predvoene izabranim starjeinama.
Nakon Isusove smrti i uzaaa JERUZALEMSKA zajednica, kao matina Crkva, od
svoga poetka imala je velik ugled, prakticirajui vlastitu slubu Boju (euharistiju) zajedno s
apostolima. Znaajke prve Crkve su: molitva, zajednitvo dobara i trpljenje.
Nakon kamenovanja Stjepana akona (oko 34. g.), odbjegli iz Jeruzalema osnovali su
kransku zajednicu u ANTIOHIJI , koja je imala osobitu vanost prvih stotinu godina, jer je
meu njezinim zidinama evanelje duboko razmotreno i pretrpjelo je iskustvo prve
inkulturacije u helenskom svijetu. Pogani ovoga grada (nazvani Grci) prihvatili su evanelje a
idovska Crkva postala je katolika. U sinagogi se itala Biblija na grkom, a Josip Flavije
kae da je u Antiohiji idovska liturgija privukle mnoge Grke. Predmet evaneoskog
navijetanja u Antiohiji bio je: Samo je Isus Gospodin!
Kranska zajednica Antiohije uglavnom se sastojala od Neidova. Ona nije bila samo
brojna, i nije izgledala kao idovska sekta, nego su se tamo krani prvi put nazvali tim
imenom. U Antiohiji se prvi put skupljala milostinja za drugu crkvu onu u Jeruzalemu. U
Antiohiji nastaje prvo poslanje misije. Grad je postao mostobran prema poganskom
svijetu. Odavde je zapoelo misionarenje Crkve, tj. evangelizacija svijeta prvim Pavlovim
apostolskim putovanjem (Dj 12,25). Iz Antiohije je apostol Pavao polazio na svoja tri misijska
putovanja.
U RIMU je kranstvo nastalo zajedno s rimskim carstvom, gdje je tamo sigurno ve
49. godine. Za vrijeme cara Tiberija (14-37. g.)Isus je procesuiran i osuen na smrtnu kaznu
razapinjanja na kri. Carski biograf i povjesniar Svetonije spominje da je 49. g. car Klaudije
protjerao iz Rima idove zbog Krista. Car Neron (54-68. g.), smatra se prvim progoniteljem
krana, pojaao je progone i stavio krane na okrutne kazne, smatrajui ih krivcima za
poar. Za vrijeme njegove vladavine podnijeli su mueniku smrt apostoli Petar i Pavao 64. g.

~ 23 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Najstarija predaja kranske zajednice u Rimu oduvijek je vezala svoj osnutak s apostolom
Petrom.
Posljednji dio ovoga lanka kratko se osvre na pojavu kranstva u Dalmaciji.
Apostol naroda Pavao u svojoj poslanici Rim 15,19 spominje da je pronio Evanelje sve do
Ilirika.

Summary
First Christian comunities: Jerusalem, Antiohys, Rome
This work is about the victorious conquest of a young church, so it is about the
begining and the work of the first Christian communities: Jerusalem, Antiohys and Rome.
Somewhere about 30.rd year AD, Jesus of Nazareth was delivering a message throughout all
Palestina about God and his kingdom. As they recognized him as Messiah, he sent a group of
his student to spread out a happy news (euvaggelion), about the complishment of God's
promise of salvation, that was announced in the Old testament. Around apostels some Jewish
communities got together, and recognized him as Messiah, so they started living by his
propositions.
After his death the community of Jerusalem, as the main church, was together with the
apostels practicing his own Gods service (euharisty), why it had a big influence. Main
characteristics of the first church are: prayer, commune wells and sufer.
After Stephen was stoned, the refugees from Jerusalem founded the Christian
cummunity in Antiohys, which has had the big importance in the first hundred years, because
there the gospel was fully considered and has suffered a big experience of the first
inculturation in helenic world. Pagans of this city accepted the gospel and Jewish church has
become a Christian church. In the synagogue the bible was read on Greek language, and
Joseph Flavie claims that Jewish liturgy has attracted many Greeks. The main parole in
Antiohys was: Only Jesus is the Lord!
Christian community of Antiohys was mostly made of non- Jews. It was not only
numerous, and it didnot have Jewish characteristics, so the Christians were so called for the
first time in this community. Also, it was the first time of raising charity for the other church
Jerusalem. First mission was also a product of Antiohys. The city became a defender of pagan
world. And it was also a begining of misionary role of the church, so evangelasation of the
world with the first apostel trip Paul, from were he started his three misionary trips.
In Rome Christianity was spreading together with the Roman Empire, and was already known
in the year 49 AD. In the time of Tiberius Jesus was sentence to death by crusifing him on a
cross. Historian Svetonije is mentioning that Tiberius banished Jewish people from Rome
because of Jesus. Nero is known as the first persecutor of Christians, who had threated them
with tough fines blaming them for the fire. Martir death in his time was taken by apostels
Peter and Paul in the year 64 AD. The oldest story about Christianity in Rome is connected to
apostel Peter.
The last part of the work is connceted to the appearance of Christianity in the province
Dalmatia. Apostel Paul in his epistle Rome number 15,19 is mentioning how he took his
gospel all up to Illyric

~ 24 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Beljan Dijana, MA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za romanistiku
hostilia87@yahoo.com

Antroponimi u ilirskom jeziku

Ilirski jezik govoren je na podruju sjeverozapadnog Balkana. Iako potvren samo
sporadino, glosama iz grkih tekstova, toponimima i antroponimima, dovoljno je materijala
da bi se dokazalo da je bio dio velike indo-europske (u nastavku ie.) jezine porodice.
Nekoliko stotina sauvanih ilirskih imena bilo je predmet dugogodinjim istraivanjima
ilirske onomastike u okvirima zakonitosti tvorbe imena ie. narod. Poznavanje grke i
slavenske onomastike formule uveliko je pomoglo rekonstrukciji iste kod Ilira, a tomu
moramo pridodati i snaan utjecaj rimskih osvajanja na podruju Ilirika koja su ilirskoj
onomastici dali rimsku formu.
Svojim oblikom, ilirska imena se, po uzoru na ve spomenuta grka i slavenska, mogu
kategorizirati na sloena (Bardi-balus, Sceno-bardus), pokraena (Bardus<Bardi-balus,
Scenus/Sceno<Sceno-bardus), izvedena imena koja se, opet, mogu dalje dijeliti na
patronimike, teoforina imena, imena brojevnog porijekla, etnike i nadimke.
Meu sauvanim ilirskim imenima nalazimo smo osobno ime, ime s prezimenom te
njihove varijacije sa i bez filijacije, i.e. navoenja oeva imena u genitivu. To nas podjea na
najstarije rimske izvore gdje nalazimo samo jedno ime (Manios, Duenos) koje se kasnije
proirilo oznakom porijekla koja e konano prerasti u ono to danas shvaamo kao prezime.
Ono je moda i najzanimljiviji dio onomastike formule, s obzirom da se moglo razviti iz
patronimik (koji su u veini ie. naroda postali prezimena), izvorno osobnih imena ili nomina,
ali i iz nadimka (kao to je to est sluaj u slavenskim jezicima ili latinskom, u kojem je
cognomen zapravo pravo ime) to je tee etimoloki utvrditi.

Summary
Antroponyms in the Illyrian language

Ilyrian language has been spoken in northwestern Balkan. Although it is confirmed

only sporadically, in glosses from Greek texts, toponyms and antroponyms, it is enough to
confirm that it was a part of the big indo- European linguistic family.
Several hundred Illyrian names were a reason for several years of researches of illyrian
onomastic about the construction of the name of the indoeuropean nation. Knowing Greek

~ 25 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
and Slavic onomastyc formula helped reconstructing Illyrian formula, and also the Roman
conquest of the Illyrian area did help, giving to it the onomastyc Roman form.
With the shape and model of Greek and Slavic, Illyrian names can be categorized as
complex
(Bardi-balus,
Sceno-bardus),
summarized
(Bardus<Bardi-balus,
Scenus/Sceno<Sceno-bardus), derivated which can be again divided into patronyms, teoforic
names, names which have a numeric origin, entices and cognomens.
In Illyrian names that are found, there are examples of personal name, name with
surname and their variations with or without filiation, as it is for example putting fathers
name in genitive. This reflects the old roman tradition of putting only one name (Manios,
Duenos), that was latter expanded with origin, that at the end has grown into the form that is
today taken as surname. It may, in the same time, be the most interesting part of the
onomastyc formula because it could have developed from patronymes (that in most of i.e.
nations became surnames), originally personal names of nomens, but also from cognomens
(what is usual in Slavic or latin languages in wich cognomen is actual name) although it is
difficult to etimologically determine it.

~ 26 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
ai Amra, MA
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Franje Rakog 1
71 000 Sarajevo, BiH
sacic.amra@gmail.com

Proces romanizacije u prvom stoljeu nove ere

u untranjosti rimske provincije Dalmacije
Romanizacija je bila osnovni proces koji svjesno (politiko - pravna romanizacija) ili
nesvjesno (kulturna romanizacija) osvojene teritorije je inkorporirao u rimsko - mediteransku
civilizaciju. Taj proces u Iliriku je zapoeo i prije uspostave rimske vlasti kroz kulturne veze
Italika sa Ilirima. Meutim intenzite romanizacije nije bio jednako primjetan u svim
dijelovima Zapadnog Balkana. Nakon konane uspostave rimske vlasti 9. god. n. e. spomenuti
proces je imao relativno slabe efekte u unutranjosti rimske provincije Dalmacije. Ilirske
civitates, koje su u I stoljeu nove ere naseljavale prostor dananje Like, zapadne i srednje
Bosne, zatim Hercegovine, dio zapadne Srbije (Zlatiborski okrug) i sjeverne Crne Gore,
okruene sa svih strana Dinaridima bile su otpornije rimskom utjecaju u odnosu od
stanovnitva koje je naseljavalo obale Jadranskog mora. Historiari su taj fenomen tumaili
udaljenou od glavnih urbanih centara, zanemarujui injenicu da su ve u u razdoblju 14. 20. god. n. e. u vrijeme Augustovog i Tiberijevog legat Publija Kornelija Dolabele (Publius
Cornelius Dolabella) izgraene putne komunikacije koje su povezivale unutranjost sa
razvijenim urbanim centrima Dalmacije i Panonije. Pravi razlog treba traiti u
konzervativnosti domaeg stanovnitva to se moe najlake pratiti kroz onomastiku u
kontekstu dijeljenja graanskih prava (civitas). Onomastika pokazuje da je proces
romanizacije u unutranjosti Dalmacije zapoeo za vrijeme dinastije Flavijevaca (69. - 96.
god. n. e.), dok natpisi sa genitilnim nomenom Julijevaca - Klaudijevaca se veu za
doseljenike i dosta su rijetki. U prvoj fazi romanizacije dijeljeno je rimsko graanstvo ilirskoj
aristokratiji to je vidljivo na primjeru u sluaju porodice Plasso iz municipia Dilluntum. Iliri
u ovoj fazi zadravaju svoje lino, autohtono ime kao cognomen unutar rimske onomastike
formule. U prvom stoljeu formiraju se i prve rimske administrativno - pravne jednice,
municipiji, to je jo vie uvrstilo rimsku doktrinu nauci poznatu kao Pax Romana.

~ 27 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Summary
The process of Romanization
in the inland of the Roman province of Dalmatia in the 1st century AD
Romanization was the main process which incorporated conquered territories into
Roman-Mediterranean civilization deliberately (political-legal Romanization) or
unintentionally (cultural Romanization). In Illyricum this process had begun even before the
establishment of the Roman rule through cultural connections between Italics and Illyrians.
However, the intensity of Romanization was not equally noticeable in all parts of the Western
Balkans. After the Roman rule was finally established in 9 AD, this process had relatively
weak effects on the inland of the Roman province of Dalmatia. Illyrian civitates, who in the
1st century AD settled the region of todays Lika, western and central Bosnia, Herzegovina, a
part of western Serbia (Zlatibor District), and northern Montenegro, surrounded by the
Dinaric Alps on all sides, were more resistant to the influence of the Romans unlike the
inhabitants settling the Adriatic coast. Historians explained that the reason for this
phenomenon is the distance from main urban centers, neglecting the fact that the roads
connecting the inland with developed urban centers of Dalmatia and Pannonia had already
been constructed between 14 and 20 AD, during the time of legate Publius Cornelius
Dolabella under Augustus and Tiberius. The actual reason should be found in the
conservative nature of the local population which can be easily traced through onomastics in
the context of giving civil rights (civitas). Onomastics shows that the process of Romanization
in the inland of Dalmatia began during the time of the Flavian dynasty (69-96 AD), while the
inscriptions with nomen gentilicium Julio-Claudians are associated to settlers and are fairly
rare. In the first phase of Romanization, Roman citizenship was granted to Illyrian aristocracy
which is visible in, for example, the case of Plasso family from municipium Dilluntum. In this
phase, the Illyrians retained their personal, autochthonous name as a cognomen within the
Roman onomastic formula. The first Roman administrative-legal units, municipia, were
established in the 1st century AD, which even further strengthened the Roman doctrine, better
known in the science as Pax Roman.

~ 28 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Hasagi Sanda, MA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za historiju
sandahasagic.9041@gmail.com

Orijentalni kultovi na tlu provincije Dalmacije

Zavretak rimskog osvajanja prostora koji su naseljavali ilirski narodi uao je u
posljednju fazu pacifikacije okonanjem Velikog ilirskog ustanka (6.-9. godina nove ere).
Nakon konane uspostave vlasti, Rimljani su zatekli u unutranjosti provincije Dalmacije
heterogeno stanje u pogledu duhovne i materijalne kulture naroda koji su naseljavali ovaj
prostor. Za praenje uspostave rimskih tekovina na prostoru unutranjosti provincije
Dalmacije od izuzetnog znaaja je izuavanje duhovne kulture naroda koji su svojim
teritorijalnim rasporedom uli u okvire pomenute provincije. Kroz sagledavanje duhovnog
ivota ilirskih naroda mogue je dobiti podatke o njihovom svakodnevnom, kulturnom, pa i
politikom i privrednom ivotu. Do irenja orijentalnih kultova je dolazilo zahvaljujui vojsci,
trgovcima sa Istoka, pomorcima, naseljenicima iz istonih provincija, osloboenicima,
robovima. Meu orijentalnim kultovima koje je mogue pratiti u unutranjosti provincije
Dalmacije su kult Velike Majke, Izide, Serapisa, Sabazija, Dolihena, Atisa, Mitre i Jevrejski
kult. Ovi kultovi meusobno ne zavise jedan o drugom i pojavljuju se u razliitim
vremenskim intervalima. Njihova zajednika karakteristika je mistinost i egzotinost, te su
zbog toga u sebi nosili veliku dozu privlanosti, posebno u urbanim centrima. Meutim,
sudei po dosadanjim nalazima njihova rasprostranjenost nije bila u seoskim sredinama gdje
se stanovnitvo dralo domorodakih kultova (Silvana).

Summary
Oriental cults in the province of Dalmatia
The completion of the Roman conquest of lands which are inhabited by Illyrian
nations entered in the last phase during pacification of the Great Illyrian uprising (6th to 9th
AD). After crackdown on the uprising, the Romans found in the inland province of Dalmatia
heterogeneous condition in terms of spiritual and material culture of the people who inhabited
this area. To overview the establishment of Roman achievements in the area of the interior of
the province of Dalmatia extremely important are studies of spiritual cults of peoples who
lived inside Province. Through understanding the spiritual life of Illyrian peoples is possible

~ 29 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
to obtain information about their everyday, cultural, and even political and economic life.
Spreading of oriental cults came thanks to the soldiers, merchants from the East, sailors,
settlers from the eastern provinces, freedmen, slaves. Among the oriental cults that can be
traced in the interior province of Dalmatia are a cult of the Great Mother, Isis, Serapis,
Sabazius, Dolichenus, Attis, Mithras and the Jewish cult. These cults are not mutually
dependent on one another and appear at various intervals. Their common feature is the
mystique and exoticism, and are therefore in itself a great dose of attractiveness, especially in
urban centers. However, judging by previous finds their distribution was not so great in the
rural areas where the population is primarly interested with cult of Silvanus.

~ 30 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Brigi Denan, MA
Univerzitet u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za arheologiju
dzenan.brigic@live.com

Uticaj podizanja trajnih naselja i uzgoja itarica na razvoj putnih

komunikacija
Transformacijom lovakog i sakupljakog drutva, koje je dugo vremena ivjelo
nomadskim nainom ivota, u drutvo proizvoaa sa trajnim mjestom prebivalitva u
znatnoj je mjeri uticalo na razvoj putnih komunikacija. To drutvo koje je sada podizalo trajna
naselja, preteno u plodnim predjelima zemlita, imalo je neto drugaiji nain ivota nego to
je to bilo ranije. Uzgoj itarica i pripitomljavanje ivotinja znailo je da ljudi vie nisu
osjeali potrebu za migriranjem i potragom za boljim mjestima, nego su sada podizali svoje
domove u neposrednoj blizini sa ostalim lanovima odreene zajednice, da bi se na taj nain
formirala prva neolitska naselja. Formiranjem tih naselja javila se potreba za komunikacijom
sa ostalim zajednicama koje su nastanjavale prostor dananjeg Balkana, ali i ire, najee
zbog razmjena odreenih dobara, to je direktno uticalo na razvoj cestovnog saobraaja ime
je postavljena podloga za razvoj puteva za vrijeme Rimljana. Na prostoru dananje Bosne,
poznato je nekoliko takvih naselja koja su imala svoj kontinuitet i tradiciju, kao i putne
komunikacije, jo iz vremena neolita pa sve do pojave Rimljana, odnosno rimskog
namjesnika Publija Kornelija Dolabele, za vrijeme kojeg je izgraena najira mrea putnih
komunikacija na prostoru provincije Dalmacije.

Summary
Influence of establishing permanent settlements and cultivation of cereals
on development of road communications

With the transformation of hunting and collection society, which lived for a long time
with nomadic way of life, into producing society with permanent place of residence had
sagnificient influence on development of road communications. That society which now
raised permanent settlements, mostly in fertile areas, had different way of life than it was used
to be earlier. Cultivation of cereals and domestication of animals ment that people had no
more need for migration and quest for better places, insted they started raising their homes in
proximity to the other members of community, and on that way first neolithic settlements

~ 31 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
were raised. With the establishment of theese settlements there was need for
communication to the other communities which inhabited area of todays Balkan, and wider,
most often because of trade of certain goods, which had direct influence on developing road
traffic and on that way foundation for development of roads was established. In the area of
todays Bosnia, it is known a couple of those settlements which had their continuity and
tradition, as and road communications, even from the neolithic times and all the way until
Romans came, that is Roman governor Publius Cornelius Dolabella, during which was built
the widest network of road communications on the area of the province of Dalmatia.

~ 32 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Veletovac Edin, MA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
edin.veletovac@gmail.com

Oktavijanovo osvajanje Zapadnog Ilirika kroz percepciju kasnoantikih

izvora
Kampanje u Iliriku (35. god. p. n. e. 9. god. n . e.) koje su se odvijale za vrijeme
vladavine prvog princepsa, Oktavijana Augusta, predodredile su budunost ovog teritorija za
narednih vie od pet stotina godina. Informacije o ovim dogaajima prua veliki broj izvora iz
razdoblja ranog Carstva, te se isti s razlogom nalaze u sreditu pozornosti moderne
historiografije kada je u pitanju prouavanje ove problematike. Meutim, odreene podatke o
navedenim pohodima spominju i historiari kako poznog Rimskog carstva, tako i oni koji su
ivjeli nakon kolapsa njegovog zapadnog dijela sa centrom u Raveni. Prevashodno, tu se
podrazumijevaju djela: Kratak pregled historije rimskog naroda (Breviarium rerum gestarum
populi Romani) od strane Rufija Festa (Rufus Festus), Hronika (Chronicon) od Svetog
Jeronima (Eusebius Sophronius Hieronymus), O sumi vremena ili o porijeklu i djelima
rimskog naroda (De summa temporum vel origine actibusque gentis Romanorum) iz pera
Jordanesa (drdeniz),Kratak pregled rimske historije ili Kratak pregled historije od
osnivanja Grada (Breviarium historiae Romanae ili Breviarium ab Urbe condita) od Eutropija
(Flavius Eutropius), kao i Saetak o carevima (Epitome De Caesaribus), za koje se ni do
danas nije djelotvorno utvrdilo ko je bio njegov istinski pisac, iako se u prolosti ono
pogreno atribuiralo Sekstu Aureliju Viktoru (Sextus Aurelius Victor).Upravo e informacije
koje pruaju spomenuti autori, te njihovo znanje o dotinim dogaajima, kao izapaanja o
istim,biti predmetom analize ovog rada.

Summary
Octavians conquist of West Illyric throug the perception of lateantique
sources
Campaigns in Illyric that were implemented during the reign of the first princeps,
Octavian August, had determined future of this area for the next more than five hundred
years. Many sources from the period of the early Empire provide information about this event,
that puts them in the center of attention in the studyof the subject. However, some information
about these conquests are given in the works dated in late Roman empire, and even after,

~ 33 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
when collapse of its western part with residence in Ravena, was already finished. Primarily
those are next works: Kratak pregled historije rimskog naroda (Breviarium rerum gestarum
populi Romani) from Rufius Festus (Rufus Festus), Hronika (Chronicon) from St. Jeronim
(Eusebius Sophronius Hieronymus), O sumi vremena ili o porijeklu I djelima rimskog naroda
(De summa temporum vel origine actibus que gentis Romanorum) from Jordanes
(drdeniz), Kratak pregled rimske historije ili Kratak pregled historije od osnivanja
Grada(Breviarium historiae Romanae ili Breviarium ab Urbe condita) from Eutropius
(Flavius Eutropius), as well as Saetak o carevima (Epitome De Caesaribus), whose author is
not completely confirmed, although it was wrongly attributed to Sextus Aurelius Victor in the
past.And that information given by the authors and their knowledge about those events, will
be the main subject of the analyses in this work.

~ 34 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Mari Almir, MA
Univerzitet Demal Bjedi
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
almir.maric@unmo.ba

Cohors III Alpinorum equitata na Humcu

U radu se obrauju epigrafski spomenici aktivnih vojnika, oficira i veterana cohors III
Alpinorum equitata koji su bili stacionirani u logoru na Grainama (Humac) tokom itavog 1.
stoljea. Pronaeno je ukupno sedam nadgrobnih spomenika, na kojima se spominje est
vojnika, jedan oficir i jedan veteran ove kohorte. Na osnovu onomastike analize zakljueno
je da veina vojnika ima keltsko porijeklo, odnosno da spadaju u prve generacije koje su
regrutovane u ovu kohortu iz keltskih oblasti na Alpama. Od druge polovine 1. stoljea
kohorta je nove vojnike regrutovala u oblastima gdje je boravila, pri emu izuzetak vjerovatno
nije bila ni ira okolina logora na Humcu.
S obzirom na to da je u logoru na Humcu provela gotovo cijelo 1. stoljee, cohors III
Alpinorum equitata je vjerovatno, u odnosu na ostale augzilijarne jedinice koje su ovdje bile
stacionirane, najvie uradila kada je u pitanju izgradnja stalnog logora. U razdoblju kada nije
bilo nikakvih vojnih aktivnosti, vojnici ove kohorte su, pored redovnih poslova na odravanju
logora, vjerovatno u velikoj mjeri uestvovali u raznim infrastrukturnim aktivnostima,
posebno na izgradnji i popravkama cesta, koje su u provinciji Dalmaciji posebno intenzivno
graene u prvoj polovini 1. stoljea. Naime, legijske i augzilijarne trupe su bile pod
zapovjednitvom legata provincije koji su ih koristili za razne vrste javnih radova irom
Dalmacije. U tome se posebno istakao P. Kornelije Dolabela, za ijeg je mandata napravljeno
ubjedljivo najvie komunikacija.

Summary
Cohors III Alpinorum equitata na Humcu
This work refers to epigrafic monuments of active soldiers, officers and seniors of
cohors III Alpinorum equitata, that were stationed in the camp on Graine (Humac), during
the 1st century AD. There has been found seven tombstones in total, with the name of six
soldiers, one officer and one senior of this cohort. Onomastic research discovers that most of
the soldiers had celtic origin, though they were the first to be regruted to this cohort from the

~ 35 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
celtic area on Alpes. From the second half of 1st century AD this cohort was regruting in the
parts where it was stationed, which included the environment of the camp on Humac.
Concerning the fact that the cohort was situated in this camp for almost the whole 1st
centruy AD, it probably had the best results in making permanent camps, compared to other
cohorts around. In the times when there wasnot any military activities soldiers were included
in many of infrastructural activities, especially on the construction and reparation of roads that
were intensively built through province Dalmatia in the first half of 1th centruy AD. Namely,
legions and auxiliary troops were under the command of legatus of that province that were
using them for different kinds of public work all over Dalmatia. Special effort on that was
taken in the time od Publius Cornelius Dolabela, in which the majority of road
communications were constructed.

~ 36 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Boli Senaid, MA
Muzej grada Zenice
senaidbolic@hotmail.com

Rimske vojne jedinice u Dalmaciji u I stoljeu n. e. i njihovo uee u

izgradnji provincijalne infrastrukture

U toku velikog ilirskog ustanka, 6. 9. godine n. e, u Dalmaciji su koncentrisane

velike vojne snage, koje su se sastojale od 10 legija, 70 kohorti, 10 ala, vie od 10 hiljada
veterana, dobrovoljaca i konjice trakog kralja Remetalka. Nakon to je ustanak zavren, u
Dalmaciji su kao stalna posada ostale dvije legije; VII i XI. Osim odravanja reda i mira u
provinciji u kojoj je tek uguen jedan od najveih ustanaka u rimskoj historiji uope, legionari
su radili i na izgradnji puteva, vodovoda, izradi opeke, uvanju zatvorenika, rjeavanju
meuplemenskih sukoba, te su vodili poslove vezane za sigurnost administrativnih slubenika
u provinciji, o emu e u ovom radu posebno biti rijei. Negdje izmeu 57. i 58. godine VII
legija je premjetena za Viminancium, kako bi popunila prazninu nastalu odlaskom III
Scithica sa Donjeg Dunava u jermensku kampanju. Jo 68. godine, XI legija je bila prisutna u
Dalmaciji, a uestvovala je i u poznatoj bici kod Kremone(69. godine) na strani Vespazijana
gdje je odigrala znaajnu ulogu u njegovoj pobjedi. Godinu dana kasnije, XI legija je
pomjerena iz Dalmacije u Galiju kako bi uestvovala u guenju Batavskog ustanka. Na njeno
mjesto u Dalmaciju je prebaena novoformirana IIII Flavia, koja se na teritoriji provincije
zadrala do 85. godine kada je prebaena u borbu sa Daanima. Otada je Dalmacija
provincija bez legija. Takoer, u Dalmaciji su u I stoljeu boravile i mnoge auksilijarne i
beneficijarne jedinice, koje su takoer igrale znaajnu ulogu u izgradnji provincijalne
infrastrukture o emu e takoer biti rijei u radu.

Summary
Roman military units in Dalmatia in I century A.D, and their participation
in building of provincial infrastructure

During the Illyrian rebellion 6. 9. AD, large military forces were concentrated in
Dalmatia, which consisted from 10 legions, 70 cohors, 10 alas, more than 10 thousands
veterans, volunteers and cavalry of thracian king Remetalk. After the end of rebellion, two
legions; VII and Xi were left in Dalmatia. Except maintaining peace and order in province
where one of the most difficult rebellions in entire roman history has been crushed,

~ 37 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
legionaries also worked on building of roads, waterworks, bricks, prisoners keeping, solving
of conflicts between tribes, and they took care about security of administrative officials in the
province, and special attention in this paper will be dedicated to this. Between 57. and 58.
AD, VII legion has been moved to Viminancium, to fulfill gap left by III legio Scythica, which
was sent to armenian campaign. In 68. AD, XI legion was still present in Dalmatia, and it also
participated in famous battle of Cremona(69. AD), on Vespasian's side, where it gave large
contribution to his victory. A year later, XI legion is moved from Dalmatia to Gallia to help in
crushing of Batavian rebellion. On its place in Dalmatia is moved newly formed IIII legio
Flavia, which stayed on territory of province until 85. AD, when this legion is moved in battle
against Dacians. Since then, Dalmatia is province without legions. Also, during the I century,
in Dalmatia were present many auxiliary units as well as beneficiaries, which also played
significant role in building of provincial infrastructure.

~ 38 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Pravna historija prostora

provincije Dalmacije

~ 39 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Alii Samir
Univerzitet u Istonom Sarajevu
Pravni fakultet
Dravni univerzitet u Novom Pazaru
Pravni departman
samiralicic1@gmail.com

SC Pegasianum
Tema rada je senatska odluka doneta u prvom veku nove ere na predlog pravnika
Pegaza kojom se regulie materija fideikomisa. Ovaj pravnik, o ijem poreklu i ivotu imamo
relativno malo informacija, verovatno je, pored drugih javnih dunosti, obavljao jedno vreme
dunost upravnika provincije Dalmacija (Ilirik) za vreme imperatora Vespazijana, dakle
nekoliko decenija nakon Publija Kornelija Dolabele, na ta ukazuje jedan epigrafski izvor.
Zanimljivo je da nijedan fragmet iz dela ovog pravnika nije unet u Justinijanova Digesta,
mada su njegova miljenja esto citirana od drugih pravnika.
Meutim, za vreme njegovog konzulata, i po svemu sudei na njegov predlog, doneta
je znaajna senatska odluka u materiji testamenta koja je kasnijim pravnicima bila poznata
kao SC Pegasianum (Pegazova senatska odluka). Glavni izvori o njoj su Gajeve (2.254-259) i
Justinijanove (I.2.23.6-7) Institucije.
Na osnovu njih, moemo sa sigurnou zakljuiti sledee. Ovom senatskom odlukom
dozvoljeno je testamentarnom nasledniku da zadri jednu etvrtinu zaostavtine uprkos
odredbi testamenta kojom je testator raspodelio celu zaostavtinu, ili vie tri etvrtine iste,
putem fideikomisa. Naime, budui da je zbog neumerenog raspolaganja putem legata
imenovanom nasledniku esto ostajalo samo golo ime naslednika, ranije donetim Falcidijevim
zakonom (Lex Falcidia) doputeno je nasledniku da u takvom sluaju zadri etvrtinu
zaostavtine. Ipak, izgleda da je ova odredba bila izigravana raspodeljivanjem imovine putem
fideikomisa, te su odredbe Falcidijevog zakona Pegazovom senatskom odlukom proirene i na
ovaj institut.
Autor istrauje razloge i nain donoenja SC Pegasianum-a i nastoji da dokae da je
ova senatska odluka deo ireg projekta reforme testamenta u prvom veku. Takoe, bavi se
posledicama ove senatske odluke, i naroito problematikom snoenja ostavioevih dugova u
sluaju njene primene.

~ 40 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji

Summary
SC Pegasianum
The subject of the work is the resolution brought by Senate in 1st Century AD on the
proposition of attorney Pegaza, for the regulation of the matter of fideikomises. This attorney,
about which we have little information, has probably been the principal of the province
Dalmatia for some time, besides other public duties. Most probable is that this was in thr time
of the rule of imperator Vespazijan, which means a few decades after Publius Cornelius
Dolabella, what confirms one epigrafic monument. The interesting fact is that none of the
fragments of his work have been transferred to Digesta of Justinian, although he was citated a
lot by other attorneys.
Althought, in the time of his rule as a consul, on his proposition, one very important
senate resolution has been brought, and it defines the rules of the matter of testament, which is
latter known as SC Pegasianum. Two main sources about it are Gais and Justinians
Institutions.
They bring us the following conclusions. One testament refers on the heir who could inherit
one quarter of inheritance, despite the regulation given in the testament of the division of the
whole inheritance, or three quaters of it, by fideicomises. Namely, relevating the fact that
inheritor was inheriting nothing besides the name, due to excessive menagment by legatus,
inheritor could keep a quarter of the inheritance, by Flacidies law early brought. (lex Flacidia)
Though, it seems that this law was disrespected by distributing inheritance by fideikomises,
that is why SC Pegasianum expands the regulation from Lex Flacidia on to this institution as
well.
In this work the autor explains the reason and method of the formation of SC
Pegasianum, and tries to prove that this regulation is only a part of the project for the
reformaton of the testament in the 1st century AD. Also, the consequences of the regulation
are presented as well as the problem of the heir's bearing with fathers debts if that is the case.

~ 41 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Drino Devad
Pravni fakultet Univerziteta u Zenici
dzevad.drino@prf.unze.ba

Londrc Benjamina, MA
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu
londrcb@hotmail.com

inovnika karijera klasinih rimskih pravnika u provinciji Dalmaciji

Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legum auctoritas,
quae et divinas et humanas res bene disponit et omnem inquitatem expellit,..
Iustinianus, Constitutio Deo Auctore,1.
Budui da se medju svim stvarima ne pronalazi nita to je vrijedno tolike panje
Kao to je vladavina zakona,koja i boanske i ljudske stvari dobro dovodi u red
I uklanja svaku nepravinost...
Justinijan, Konstitucija Deo Auctore,1.
Epigrafski spomenici daju nam svjedoanstva o boravku u slubama rimske provincije
Dalmacije znamenitih rimskih pravnika klasinog perioda-Pegaza,Javolena,Afrikana i
Modestina,to je ve navoeno u pravnopovijesnoj literaturi. Oni su znaajni predstavnici
klasine rimske jurisprudencije. Pegasus je djelovao u doba Vespazijana i Domicijana kao
nasljednik Prokula u vodstvu znamenite pravne kole,voa rivalsko kole Sabinovaca Javolen
Frisk boravio je u Dalmaciji oko 81. godine kao legat IV legije Flavije feliks,Marko Celije
Afrikan je najznaajniji Julijanov uenik, dok je Herrenius Modestin posljednji pravi
predstavnik klasinog rimskog prava, uvrten u tzv.Zakon o citiranju,i uenik je znamenitog
Ulpijana. Prvi je u provinciji boravio ueni Pegaz kao Vespazijanov namjesnik
provincije,Javolen je doao kao legatus legionis,sredinom II stoljea u namjesnikovoj
kancelariji nalazi se mladi pravnik Afrikan,a u doba cara Karakale,poetkom III stoljea u
Dalmaciji zatiemo takoer mladog Modestina.
Boravak ovih znamenitih pravnika zasigurno se odrazio na pravni ivot provincije pa i
ukupan proces romanizacije i umnogome predstavlja potvrdu Justinijanove proklamacije
(Constitutio Imperatoriam maiestatem) da carsko velianstvo netreba da bude samo
orujem ukraeno,nego i zakonima naoruano!

Summary
Clerical carrier of classic Roman lawyers in the province of Dalmatia
Cum itaque nihil tam studiosum in omnibus rebus invenitur quam legumauctoritas,
quae et divinas et humanasres bene disponit et omneminquitatemexpellit, ..
Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1.
Since, among all the things, one does not find anything that is worth of so much attention

~ 42 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
As is the rule of law, which both the divine and human things put well in order
And eliminates any unfairness...
Iustinianus, Constitutio DeoAuctore, 1.
Epigraphic monuments give us testimony about the famous Roman lawyers of the
classical period being in service in the Roman province of Dalmatia - Pegasus, Javolena,
African and Modestin, which has already been cited in the legal and historical literature.
They are important representatives of the classical Roman jurisprudence. Pegasus acted in the
time of Vespasian and Domitian as Procula's successor in managing the famous law school,
the leader of its rival Sabiniani school, Javolen Frisk, was in Dalmatia around 81 BC as a
legate of the IV legion of Flavius Felix, Marcus Caelius African was the most important
disciple of Julian, while HerreniusModestina, the last true representative of the classical
Roman law, was included in the so-called Act on citation, and was a student of the famous
Ulpian.
The educated Pegasus was the first one who stayed in the province as Vespasian's
governor of the province, Javolen came as Legatuslegionis, in the middle of the second
century in the governor's office there was a young lawyer called African, and during the reign
of the Emperor Caracalla, in early III century in Dalmatia, there was also a young Modestin.
Stay of those prominent lawyers most certainly affected the legal life of the Province and the
overall process of Romanization and it largely represents the confirmation of Justinian's
proclamation (Constitutio "Imperatoriammaiestatem") that the imperial majesty should not be
glorified with arms only, but armed with laws as well!

~ 43 ~

Godine razvoja i integracije - 2000 godina namjesnitva Publija Kornelija

Dolabele u provinciji Dalmaciji
Dr. Mesihovi Salmedin
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
salmedin10@hotmail.com

ai Amra, MA
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet
Odsjek za historiju
sacic.amra@gmail.com

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

~ 44 ~