Sig I ZNR

Dinko Jurjevi
SIGURNOST
NA RADU
Rijeka, listopad 2014.
Biblioteka Zatita na radu
Sigurnost na radu
Sigurnost na radu
Svezak 15
Urednik: magistar sigurnosti na radu Dinko Jurjevi,
Pomonik rektora Sveuilita u Rijeci za zatitu na radu i zatitu od
poara
Struni ispiti iz zatite na radu i zatite od poara:
1. MR, UP/I-133-01/01-01/141.
2. MUP, 511-01-75-UP-I-3476/12006;-E6497.
3. VSS, klasa 602-04/02-11/01, ur br. 251-376-02/02/02/361
KRATICE
Zatita na radu - ZNR
Zatita od poara ZOP
Copyright Dinko Jurjevi, Rijeka, X-2014.
UVOD
Poznato je da svakodnevno nastaje veliki broj nezgoda na radnim
mjestima, kolskim radionama, laboratorijima, domainstvu,
svakodnevnim ivotnim okolnostima, kod djece u vrtiima itd.
Osnavna namjena ovog prirunika je pruiti osnovne informacije
o sigurnosti radnicima, studentima, acima i svim graanima koji
se u svom radnom i ivotnom okruenju sreu s rizikom nastanka
nezgoda (ozljede i materijalne tete).
Pored osnovnih informacija koje prua ovaj prirunik radnici moraju
savladati i specifina podruja pojedinih poslova koje obavljaju te
se i praktino osposobiti.
U daljnjem tekstu se pod dojmom radnici smatraju sve osobe koje
se pri radu susreu s rizicima nastanka nezgode.
NAPOMENA
Odredbe u priruniku usklaene su sa Zakonom o zatiti na radu
(NN br. 77/2014.) Tekstovi i slike u priruniku dijelom su preuzeti
iz asopisa, uputa za rukovanje opremom, udbenika i strane
literature. Podaci su samo informativni i ne mogu se koristiti u druge
svrhe. Mogue su izmjene zakona ili prateih pravilnika, stoga za
tone izvore vidjeti predmetne zakone i pravilnike te norme.
SADRAJ
pravila zatite na radu.......................................................................... 3
mjere zatite na radu ............................................................................. 8
osobna zatitna sredstva.................................................................. 13
opasne radne tvari .................................................................................. 14
zatita od poara .................................................................................... 17
prva pomo ................................................................................................... 18
vjebe za rad na raunalu ................................................................ 23
Sigurnost na radu
PRAVILA ZATITE NA RADU

Pravilima zatite na radu unapreuje se sigurnosti i zatita zdravlja
radnika i osoba na radu.
Naela zatite na radu jesu sprjeavanje rizika, osposobljavanje
radnika, obavjeivanja i savjetovanja radnika i njihovih
predstavnika s poslodavcima i njihovim ovlatenicima te zatita
posebno osjetljivih skupina osoba na radu.
Pravila zatite na radu primjenjuju se u svim djelatnostima u kojima
radnici obavljaju poslove za poslodavca, a ne primjenjuju se na
poslove vojske, policije, vatrogasaca i sl. te na kunu poslugu.
Pojmovi zatite na radu:
Osoba na radu je fizika osoba koja nije u radnom odnosu kod
tog poslodavca, ali za njega obavlja odreene aktivnosti, odnosno
poslove (osoba na strunom osposobljavanju za rad; osoba na
sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na odreenim
poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti
uenik srednjokolske ustanove na radu u skladu s posebnim
propisom; osoba koja radi kao volonter, naunik, student i uenik
na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdravanja kazne zatvora ili
odgojne mjere i slino).
Radnik je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za
poslodavca.
Trudna radnica je radnica koja je o trudnoi obavijestila poslodavca
u pisanom obliku.
Radnica koja doji dijete je radnica majka djeteta u dobi do
navrene prve godine ivota djeteta koje doji, koja je o tome
obavijestila poslodavca u pisanom obliku najkasnije 30 dana prije
povratka na rad.
Radnica koja je nedavno rodila, je radnica kojoj od poroda nije
prolo vie od est mjeseci, koja je o tome obavijestila poslodavca
u pisanom obliku.
Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na
mjestu rada (poslovni suradnik, davatelj usluga i dr.).
Poslodavac je fizika ili pravna osoba za koju radnik, odnosno
osoba na radu obavlja poslove.
Ovlatenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim
ugovorenim poslovima, dao ovlatenja za provedbu zatite na radu.
Ovlatena osoba je pravna ili fizika osoba koju je ministarstvo
nadleno za rad ovlastilo za obavljanje poslova zatite na radu.
Povjerenik radnika za zatitu na radu je radnik koji je izabran da
zastupa interese radnika na podruju zatite na radu.
Strunjak zatite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za
obavljanje poslova zatite na radu i koji ispunjava propisane uvjete
za obavljanje tih poslova.
Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu
moraju biti, ili na koje moraju ii, ili kojemu imaju pristup tijekom
rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor,
odnosno prostorija koju poslodavac koristi za obavljanje poslova i
koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni
posao obavlja kod kue ili u drugom prostoru koji nije prostor
poslodavca.
Radni okoli ine fizikalni, kemijski i bioloki imbenici na mjestu
rada i u njegovom okruenju.
Radilite je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao to je gradilite,
umarsko radilite, mjesto gradnje broda te mjesta na kojima se
obavljaju privremeni radovi na odravanju, ruenju i popravcima,
poljoprivredni radovi i radovi na istraivanju i iskoritavanju
mineralnih sirovina.
Sredstva rada su graevine namijenjene za rad s pripadajuim
instalacijama, ureajima i opremom, prometna sredstva i radna
oprema.
Radna oprema su strojevi i ureaji, postrojenja, sredstva za prijenos

i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na
visini.
Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti
sigurnost i zdravlje radnika.
Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u
kojemu obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu moe pristupiti,
odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u
njemu obavlja rad.
Nezgoda je neoekivani i neeljeni dogaaj na radu ili u vezi s radom
koji nije uzrokovao ozljeivanje radnika, ali bi ga pri minimalno
izmijenjenim subjektivnim, odnosno objektivnim okolnostima, u
ponovljenom sluaju mogao uzrokovati.
Napori su statodinamiki, psihofizioloki napori, napori vida i
napori govora, koji mogu uzrokovati oteenje zdravlja radnika koji
su im izloeni.
Rizik je umnoak vjerojatnosti nastanka opasnog ili tetnog
dogaaja i tetnosti toga dogaaja, odnosno njegove posljedice.
tetnosti su kemijske, bioloke i fizikalne tetnosti, koje mogu
uzrokovati oteenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im
izloene.
Stres na radu su zdravstvene i psihike promjene koje su posljedica
akumulirajueg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a
oituju se kao fizioloke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao
promjene ponaanja radnika.
Opasne kemikalije su tvari, smjese i pripravci u skladu s posebnim
propisom.
Bioloke tetnosti su bioloki agensi, odnosno mikroorganizmi,
ukljuujui i genetski modificirane, stanine kulture i endoparaziti
ovjejeg i ivotinjskog porijekla, koji mogu uzrokovati zarazu,
alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnom
okoliu.
Eksplozivna atmosfera je smjesa zraka sa zapaljivim plinom
ili parom ili maglicom ili prainom pri atmosferskim uvjetima, u
kojoj se nakon poetnog paljenja, proces gorenja prenosi na cijelu
smjesu, zbog ega predstavlja mogui izvor eksplozije ili poara na
mjestu rada te moe dovesti do ozljeivanja radnika i drugih osoba.
Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi pri ijem obavljanju
radnik koji radi na tim poslovima mora, osim opih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa, ispunjavati propisane posebne uvjete
koji se odnose na dob, strunu osposobljenost, zdravstveno stanje,
odnosno psihiku sposobnost.
Prevencija je planirana, odnosno poduzeta mjera u svakom radnom
postupku kod poslodavca, s ciljem sprjeavanja ili smanjenja rizika
na radu.
Specijalist medicine rada je specijalist izabran od strane
poslodavca u skladu s propisima o specifinoj zdravstvenoj zatiti i
zdravstvenom osiguranju.
nezgode na radu
Nezgoda na radu je svaki nepredvidivi dogaaj koji moe uzrokovati
ozljedu ili materijalnu tetu. Ozljeda na radu je ozljeda, oteenje
zdravlja ili smrt. Profesionalne bolesti su bolesti nastale tijekom
rada, a koje su navedene u listi profesionalnih bolesti. Bolesti u svezi
s radom su bolesti koje se javljaju u nekom poslu ali nisu navedene
u listi profesionalnih bolesti. Godinje u RH na poslu pogine oko 40
radnika, oko 800 radnika doivi teu ozljedu. Najvei broj nezgoda
na radu dogodi se u umarstvu i graditeljstvu.
Prema ozlijeenom dijelu tijela:

prsti ruke
19%
oko
9%
skoni zglob
7%
Tablica 1. Najuestalije kategorije ozljeda pri radu u RH u postocima
Sigurnost na radu
Ljudski faktor
90% svih nezgoda
Npr.: organizacija rada, nesposobnost

za neki posao, slabi vid, sluh, osobni
problemi, lo odnos prema poslu,
neiskustvo, neznanje, umor, starost,
alkohol, droga, bolest, meuljudski
odnosi, osvjetljenje, buka,
mikroklima, dan u tjednu itd.
Tehniki faktor
10% svih nezgoda
nezgoda
Sl. 1. Najizraeniji unutarnji izvori nezgoda na radu
sustav pravila
Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav
pravila, a osobito:
1) pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
2) pravila pri uporabi, odravanju, pregledu i ispitivanju
sredstava rada
3) pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada
njihovom spolu, dobi, fizikim, tjelesnim i psihikim
sposobnostima
4) naine i postupke osposobljavanja i obavjeivanja radnika i
poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajue razine zatite
na radu
5) naine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih
predstavnika i udruga te dravnih ustanova i tijela nadlenih
za zatitu na radu
6) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj zbog
aktivnosti poduzetih radi zatite na radu
7) ostale mjere za sprjeavanje rizika na radu, sa svrhom
uklanjanja imbenika rizika i njihovih tetnih posljedica.
Zatitu na radu poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih,
posebnih i priznatih pravila zatite na radu.
Obaveza je provoditi zatitu na radu na temelju sljedeih opih
naela prevencije:
1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprjeavanja rizika na njihovom izvoru
4) prilagoavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta
rada, izborom radne opreme te nainom rada i radnim
postupcima radi ublaavanja jednolinog rada, rada s
nametnutim ritmom, rada po uinku u odreenom vremenu
(normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog
tetnog uinka na zdravlje
5) prilagoavanja tehnikom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije
povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada,
ljudskih odnosa i utjecaja radnog okolia
8) davanja prednosti skupnim mjerama zatite pred
pojedinanim
9) odgovarajue osposobljavanje i obavjeivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zatite na radu za
radnike.
Osnovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora
udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zatitu od mehanikih opasnosti
2) zatitu od udara elektrine struje
3) sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
4) osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine
5) osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju
radnika i drugih osoba
7) osiguranje istoe
8) osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i
ogranienja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zatitu od buke i vibracija
11) zatitu od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zatitu od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnih djelovanja
13) zatitu od prekomjernih napora
14) zatitu od elektromagnetskog i ostalog zraenja
15) osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu.
Osnovna pravila zatite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu
na posebna pravila zatite na radu.
Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili
se mogu samo djelomino ukloniti primjenom osnovnih pravila
zatite na radu, dodatno se primjenjuju posebna pravila zatite na
radu koja se odnose na radnike, nain obavljanja poslova i radne
postupke.
Posebna pravila zatite na radu sadre i prava i obveze u vezi s:
1) Posebna pravila zatite na radu sadre zahtjeve glede
dobi, spola, zavrenog strunog obrazovanja i drugih oblika
osposobljavanja i usavravanja za rad, zdravstvenog stanja,
tjelesnog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti,
kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s
posebnim uvjetima rada.
2) organizacijom radnog vremena i koritenjem odmora
3) nainom koritenja odgovarajue osobne zatitne opreme
4) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloenosti
fizikalnim tetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno
biolokim tetnostima
5) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje
informacija ili uputa
6) uputama o radnim postupcima i nainu obavljanja poslova,
posebno glede trajanja posla, obavljanja jednolinog rada i
rada po uinku u odreenom vremenu (normirani rad) te
izloenosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
7) postupcima s ozlijeenim ili oboljelim radnikom do pruanja
hitne medicinske pomoi, odnosno do prijma u zdravstvenu
ustanovu.
Ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna
pravila zatite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi
sigurnosti i zatite zdravlja radnika, primjenjivat e priznata pravila
zatite na radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u
praksi provjerene naine, pomou kojih se otklanjaju ili smanjuju
rizici na radu.
U svrhu unapreivanja sigurnosti i zatite zdravlja radnika obaveza
je poboljavati razinu zatite na radu i usklaivati radne postupke
s promjenama i napretkom u podruju tehnike, zdravstvene
zatite, ergonomije i drugih znanstvenih i strunih podruja,
te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloenost radnika
opasnostima, tetnostima i naporima, izloenost jednolinom radu,
radu s nametnutim ritmom, radu po uinku u odreenom vremenu
(normirani rad),
Obaveza je procjenjivati rizike za ivot i zdravlje radnika i osoba na
radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoli, tehnologiju,
fizikalne tetnosti, kemikalije, odnosno bioloke agense koje koristi,
ureenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednolinost rada,
statodinamike i psihofizioloke napore, rad s nametnutim ritmom,
rad po uinku u odreenom vremenu (normirani rad), noni rad,
psihiko radno optereenje i druge rizike koji su prisutni, radi
sprjeavanja ili smanjenja rizika.
Sigurnost na radu
Obaveza je utvrditi i obavljati poslove zatite na radu u skladu s

procjenom rizika, stanjem zatite na radu i brojem radnika.
Organizacija zatite na radu ovisi od procjene opasnosti radnih
mjesta te broju zaposlenih radnika. Osobe koje vode poslove tatite
na radu moraju biti osposobljene i imenovane za poslove zatite na
radu.
Poslovi zatite na radu
Poslovi zatite na radu su osobito:
1) struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima,
radnicima te povjerenicima radnika za zatitu na radu u
provedbi i unapreivanju zatite na radu
2) sudjelovanje u izradi poslovne strategije te operativnih
planova i programa poslovanja poslodavca, u dijelu u kojem
se moraju odnositi na zatitu na radu, te sudjelovanje u
primjeni upravljakih metoda ili tehnika za provoenje
strategije
3) sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika
4) unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu te
poticanje i savjetovanje poslodavca i njegovih ovlatenika
da otklanjaju nedostatke u zatiti na radu utvrene
unutarnjim nadzorom
5) prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s nezgodama,
ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima
u vezi s radom te priprema propisanih prijava ozljeda na radu
i p
rofesionalnih bolesti i izrada izvjea za potrebe
poslodavca
6) suradnja s tijelima nadlenima za poslove inspekcije rada,
sa zavodom nadlenim za zatitu zdravlja i sigurnost na radu,
Zavodom za unapreivanje zatite na radu, ovlatenim
osobama te sa specijalistom medicine rada
7) osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlatenika za rad na
siguran nain
8) osposobljavanje povjerenika radnika za zatitu na radu i
pomaganje u njihovom djelovanju
9) djelovanje u odboru za zatitu na radu kod poslodavca
10) suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja, graenja
i rekonstrukcije graevina namijenjenih za rad, nabave radne
opreme i ostalih sredstava rada, osobne zatitne opreme i
opasnih kemikalija
11) sudjelovanje u primjeni meunarodnih certifikacijskih normi
za upravljanje zatitom na radu, kvalitetom, rizicima,
drutvenom odgovornou u poslovanju i sl. kod poslodavca
12) ostali poslovi zatite na radu u skladu s potrebama
poslodavca.
Poslodavac koji zatitu na radu provodi djelovanjem ovlatenika
obvezan je ovlastiti ovlatenika, osobito za to da (poslovi
ovlatenika):
1) radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain ne
dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika
2) radniku za kojeg nije na propisani nain utvreno da
ispunjava traene uvjete, ne dopusti obavljanje poslova
s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji vie ne
ispunjava traene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove
s posebnim uvjetima rada
3) posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da
obavljaju poslove koji bi mogli na njih tetno utjecati
4) iskljui iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno
sigurna, kao i osobnu zatitnu opremu na kojoj nastanu
promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje
radnika
5) u suradnji sa strunjakom za zatitu na radu osigura
evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu.
6) nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zatite na radu,
uputama poslodavca, odnosno proizvoaa radne opreme,
osobne zatitne opreme, opasnih kemikalija i biolokih
tetnosti te da koriste propisanu osobnu zatitnu opremu

7) radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno pravilima zatite
na radu
8) osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i
spaavanje, za pruanje prve pomoi te da im stavi na
raspolaganje svu potrebnu opremu
9) osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pia te da
se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani
rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti
radnika za rad na siguran nain, i to:
1) prije poetka rada
2) kod promjena u radnom postupku
3) kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene
4) kod uvoenja nove tehnologije
5) kod upuivanja radnika na novi posao, odnosno na novo
mjesto rada
6) kod utvrenog oteenja zdravlja uzrokovanog opasnostima,
tetnostima ili naporima na radu.
Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain obaveza je
osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog
za rad na siguran nain, do zakonom predvienog roka.
Poslodavac, odnosno njegov ovlatenik moraju biti osposobljeni i
moraju se struno usavravati iz podruja zatite na radu, u skladu
s procjenom rizika.
Obaveza je obavjeivati i savjetovati se s radnicima, odnosno
njihovim predstavnicima o pitanjima zatite na radu.
Sa svrhom stalnog unapreivanja zatite na radu, odbor planira i
nadzire:
1) primjenu pravila zatite na radu kod poslodavca
2) organizaciju obavljanja poslova zatite na radu
3) obavjeivanje i osposobljavanje u vezi sa zatitom na radu
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine uinke
na zdravlje i sigurnost radnika.
Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim
uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim
propisom.
Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan
osigurati posebnu zatitu na radu su maloljetni radnici, trudne
radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici
oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrena
smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik
od smanjenja radne sposobnosti.
Obaveza je provoditi posebnu zatitu na radu za radnike kod kojih
je utvreno oboljenje od profesionalne bolesti, kojima je nadleno
tijelo za vjetaenje prema posebnom propisu utvrdilo smanjenu i
preostalu radnu sposobnost ili su izloeni neposrednom riziku od
smanjenja radne sposobnosti, radi sprjeavanja daljnjeg oteenja
zdravlja i umanjenja preostale radne sposobnosti.
Obaveza je osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom
trenutku sigurna, odravana, prilagoena za rad i u ispravnom
stanju, u skladu s pravilima zatite na radu.
Obaveza je prestati s radom u graevinama namijenjenima za
rad na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost za
sigurnost i zdravlje radnika.
Obaveza je osigurati da sredstva rada i osobna zatitna oprema u
uporabi budu u svakom trenutku sigurni, odravani, prilagoeni za
rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zatite
Sigurnost na radu
na radu, tehnikim propisima i uputama proizvoaa tako da u

vrijeme rada ne ugroavaju radnike, iskljuiti iz uporabe sredstva
rada i osobnu zatitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog
kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika.
4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste

propisanu osobnu zatitnu opremu, ako se pravilima
primjenom osnovnih navedenih pravila ne moe postii
zadovoljavajua sigurnost i zatita zdravlja radnika.
Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zatite

na radu nije mogue otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti rizike
za sigurnost i zdravlje radnika, potrebno je osigurati odgovarajuu
osobnu zatitnu opremu i osigurati da je radnici koriste na
propisani nain pri obavljanju poslova.
Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje

djeluju u obliku plinova, para, praina i aerosola, na mjestima rada
i u njihovom okruenju bude to nia i ispod granine vrijednosti
izloenosti.
Doputeno je koritenje nadzornih ureaja radi kontrole ulazaka i

izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloenosti
radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, kraa i slinih dogaaja
na radu ili u vezi s radom.
Zabranjeno je postavljanje nadzornih ureaja u prostorijama za
osobnu higijenu i presvlaenje radnika.
Obaveza je planirati, pripremati i provoditi radne postupke te
razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugroava
sigurnost i zdravlje radnika, uvaavajui pri tome najviu moguu
razinu zatite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima
zatite na radu i drugim propisima.
Radni okoli
Obaveza je procijeniti rizike i osigurati zatitu zdravlja i sigurnost
radnika izloenih fizikalnim, kemijskim i biolokim tetnim
djelovanjima na radu (radni okoli).
Obaveza je ispitivati radni okoli na mjestu rada kada:
1) radni postupak utjee na temperaturu, vlanost i brzinu
strujanja zraka
2) u radnom postupku nastaje praina
3) u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije
4) pri radu koristi, proizvodi ili prerauje opasne kemikalije
5) pri radu postoji izloenost opasnim zraenjima
6) su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere
7) je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu u
skladu s procjenom rizika.
Obaveza je primjenom manje opasnih i tetnih tehnologija,
radnih postupaka i radnih tvari stalno unapreivati zatitu na radu.
Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerauje, odnosno skladiti
opasne kemikalije, mora, u skladu s procjenom rizika, primjenjivati
pravila zatite na radu.
Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne moe
iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih kemikalija.
Ako nije mogua zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje
opasnim, odnosno manje tetnim kemikalijama, potrebno je
utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka moe smanjiti
opasnost ili tetnost od njihove primjene.
Ako radnik koristi opasne kemikalije,potrebno je pravila zatite na
radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:
1) koristiti zatvorene sustave, ako je to mogue prema vrsti
poslova i stanju tehnike
2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okolia
opasne plinove, pare, praine i aerosole ije oslobaanje ne
moe sprijeiti, na nain da pri odvoenju ne oneiuje
ljudski okoli
3) kada ne moe odvoditi opasne plinove, pare, praine i
aerosole s mjesta nastanka, ograniiti na najmanju moguu
mjeru:
koliinu opasne kemikalije
broj radnika izloenih djelovanju opasne kemikalije
vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije
Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi

granine vrijednosti, obaveza je neodgodivo:
1) utvrditi razloge prekoraenja granine vrijednosti
2) na temelju utvrenih razloga primijeniti dodatna pravila
zatite na radu
3) nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja.
Obaveza je osigurati da opasne kemikalije budu tako pakirane
i oznaene da prilikom njihovog koritenja ne postoji opasnost,
odnosno tetnost za zdravlje i sigurnost radnika.
Obaveza je osigurati da za opasne kemikalije radnicima budu dani
podaci o opasnostima ili tetnostima u vezi s njihovim koritenjem,
kao i o pravilima, odnosno mjerama zatite na radu.
Kod skladitenja opasnih kemikalija Obaveza je osigurati primjenu
pravila zatite na radu u skladu sa svojstvima tih kemikalija.
Pravila zatite na radu pri biolokim tetnostima primjenjuju se
sljedeim redoslijedom:
1) ako narav posla, odnosno aktivnost to doputa, mora
izbjegavati uporabu bioloke tetnosti, odnosno nadomjestiti
je agensom koji nije tetan
2) ako ne moe izbjei uporabu bioloke tetnosti ili je ne moe
nadomjestiti agensom koji nije tetan, osigurati uporabu
agensa koji je manje tetan za zdravlje i sigurnost radnika
3) ako primjena navedenih pravila nije tehniki mogua,
potrebno je smanjiti:
broj izloenih radnika, odnosno radnika koji bi mogli biti
izloeni
vrijeme izloenosti radnika
4) ako se ne moe postii zadovoljavajua zatita zdravlja
radnika, osigurati da radnici koriste propisanu osobnu
zatitnu opremu te da poduzimaju propisane higijenske
mjere.
Radnici moraju biti obavijeteni o rizicima kojima su izloeni pri
radu s biolokim tetnostima i da su osposobljeni za rad na siguran
nain.
Na mjestima rada postavljaju se pisane obavijesti i upute za
postupanje u sluaju ozbiljne opasnosti, odnosno tetnosti
uzrokovane uporabom biolokih tetnosti na radu.
Obaveza je provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom
koji je uzrokovan osobito imbenicima kao to su sadraj rada,
organizacija rada, radno okruenje, loa komunikacija i meuljudski
odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da
svladava potekoe zbog dugotrajnije izloenosti intenzivnom
pritisku te otklonio mogunost da se umanji radna uinkovitost
radnika i pogora njegovo zdravstveno stanje.
Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca
za sprjeavanje, uklanjanje ili smanjivanje stresa na radu ili u vezi
s radom.
Na mjestima rada i sredstvima rada trajno treba postaviti sigurnosne
znakove na vidljivom mjestu.
Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavjeivanje
radnika, postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i nainu
koritenja sredstava rada, opasnih kemikalija, biolokih tetnosti te
izvora fizikalnih i drugih tetnosti na radu.
Sigurnost na radu
Obaveza je poduzeti mjere zatite od poara i spaavanja

radnika, izraditi plan evakuacije i spaavanja, odrediti radnike koji
e provoditi mjere te osigurati pozivanje i omoguiti postupanje
javnih slubi nadlenih za zatitu od poara i spaavanje, u skladu
s posebnim propisima.
Poslodavac je u sluaju nastanka neposrednih i znaajnih rizika za
ivot i zdravlje radnika obvezan:
1) odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu jesu ili bi
mogli biti izloeni, kao i o mjerama koje jesu ili bi trebale biti
provedene, kako bi se sprijeio ili umanjio rizik za ivot i
zdravlje
2) poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada, odnosno
naputanju mjesta rada i upuivanju na sigurno mjesto
3) organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja rizika.
Obaveza je osposobiti radnike da u sluaju nastanka neposrednih
i znaajnih rizika za ivot i zdravlje, kojima su izloeni ili bi mogli
biti izloeni, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu
samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim
znanjem i raspoloivim tehnikim sredstvima, kako bi rizike otklonili
ili smanjili i to u odnosu na plan evakuacije i spaavanja za sluaj
izvanrednog dogaaja i provoenje praktine vjebe evakuacije i
spaavanja najmanje jednom u dvije godine.
Obaveza je provoditi zatitu na radu na mjestima rada ugroenim
eksplozivnom atmosferom u skladu s provedbenim propisom i
pravilima zatite na radu.
Obaveza je organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima
i drugim osobama do pruanja hitne medicinske pomoi ili
do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obvezan omoguiti
postupanje javne slube hitne medicinske pomoi.
Obaveza je provoditi zatitu nepuaa od djelovanja duhanskog
dima. Zabranjeno je puenje na radnim sastancima. Zabranjeno je
puenje na mjestu rada. Iznimno poslodavac moe pisanim putem
dozvoliti puenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru na kojima
je obvezan postaviti znak dozvoljenog puenja.
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih
sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada.
Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim ureajem,
postupkom ili sredstvom.
(2) Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod
utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
(3) Obaveza je udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim
utjecajem.
(4) Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, radnika e, po pozivu
poslodavca, udaljiti nadlena redarstvena sluba.
znakovi, upute, oznake
Obaveza je voditi evidencije, uvati isprave te davati obavijesti i
podatke.
Na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:
1) sigurnosne znakove
2) znakove za evakuaciju i spaavanje
3) upute i oznake za rukovanje radnom opremom
4) upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biolokim
tetnostima, izvorima zraenja i drugim izvorima opasnosti i
tetnosti.
Radniku bi trebalo biti dostupno:
1) procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu

obavljaju
2) upute za rad na siguran nain za mjesto rada i poslove koji
se na njemu obavljaju
3) pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran
nain
4) pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje
poslova s posebnim uvjetima rada
5) zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog
okolia.
Iznimno procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na
radilitu na kojemu rad ukupno traje krae od 30 dana, ali moraju
biti dostupni u roku koji odredi nadleni inspektor.
zdravstvena zatita
Obaveza je osigurati radniku zdravstvenu zatitu primjerenu
rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izloen na radu.
Obaveza je radniku osigurati zdravstveni pregled osim za radnike
kojima je obveza redovitog zdravstvenog pregleda utvrena
propisima zatite na radu.
Obaveza je izabranom specijalisti medicine rada osigurati pristup
na mjesta rada.
Smatra se da radnik radi dunom panjom kada poslove
obavlja u skladu sa znanjima i vjetinama koje je stekao tijekom
osposobljavanja za rad na siguran nain te kada radi po uputama
poslodavca, odnosno njegovog ovlatenika, tako da:
1) prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim
nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zatitnu opremu, koju je
nakon koritenja obvezan vratiti na za to odreeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne iskljuuje, ne vri preinake i
ne uklanja zatite na sredstvima rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlatenika,
strunjaka zatite na radu ili povjerenika radnika za zatitu na
radu o svakoj situaciji koju smatra znaajnim i izravnim
rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku
uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uoenom
nedostatku u organiziranju i provedbi zatite na radu
6) posao obavlja u skladu s pravilima zatite na radu, pravilima
struke te pisanim uputama poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je
koristio u takvom stanju da ne ugroavaju ostale radnike ili
sredstva rada
8) surauje s poslodavcem, njegovim ovlatenikom,
strunjakom zatite na radu, specijalistom medicine rada i
povjerenikom radnika za zatitu na radu.
Radnik nije obvezan snositi trokove u vezi s primjenom pravila
zatite na radu i zdravstvenih mjera.
Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika,
strunjaka za zatitu na radu ili povjerenika za zatitu na radu o
svakoj injenici za koju smatra da predstavlja neposredni rizik za
sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu
zatite na radu.
Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno
prijeti rizik za ivot i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme
korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije trpjeti tetne
posljedice.
Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada
dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za ivot i zdravlje
radnika.
Sigurnost na radu
povjerenik radnika za zatitu na radu

Povjerenik radnika za zatitu na radu obvezan je tititi interese
radnika na podruju zatite na radu te pratiti primjenu pravila,
mjera, postupaka i aktivnosti zatite na radu.
Povjerenik radnika za zatitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donoenje odluka
iz zatite na radu
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u
svrhu smanjenja i otklanjanja rizika
3) podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapreivanja uvjeta
rada, uvoenja nove tehnologije, uvoenja novih kemikalija i
biolokih tetnosti u radni i proizvodni proces te poticati
poslodavca i njegove ovlatenike na provedbu zatite na radu
5) biti obavijeten o svim promjenama koje utjeu ili bi mogle
utjecati na zatitu na radu
6) izvriti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zatite na
radu
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zatite
na radu te ih prenositi poslodavcu ili njegovom ovlateniku
8) izvijestiti nadlenog inspektora i specijalistu medicine rada o
svojim zapaanjima, odnosno zapaanjima radnika
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati se na
injenino stanje koje utvrdi nadleni inspektor
10) pozvati nadlenog inspektora, kada ocijeni da su ugroeni
sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac proputa ili odbija
provoditi potrebnu zatitu na radu
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika
za zatitu na radu
12) stalno proirivati i unapreivati znanje te pratiti i prikupljati
obavijesti od vanosti za svoj rad
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zatite na
radu
15) obavjeivati radnike o provedbi zatite na radu.
MJERE ZATITE NA RADU

Osnovne mjere zatite na radu na najeim izvorima opasnosti
navedene su u kratkim napomenama kako bi ih bilo to lake uoiti
i zapamtiti. Prikazane su samo najee mjere. Prilikom zapoinjanja
sa radom novim sredstvom radnik je duan temeljito prouiti upute
te ga poslovoa mora upoznati sa opasnostima i pokazati pravilan
nain koritenja. Opis podrazumijeva tehniko predznanje itaoca
na nivou srednje strune kole.
ELEKTRINA STRUJA
Sl. 1. Primjer strujnog kruga. Struja protjee tek kad je strujni krug
zatvoren. U strujnom krugu se nalazi izvor elektrine energije, sklopka, potroa te vodii. Krugom tee struja I=U/R
Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana

za rad povjerenika radnika za zatitu na radu, a mogu se urediti i
sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea,
ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
Poslodavac koji obavlja graevinske radove ili radove na
iskoritavanju uma obvezan je prije poetka radova na
privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi
obavljaju u skladu s posebnim propisima i pravilima zatite na radu.
Poslodavci koji obavljaju poslove na istom mjestu rada, odnosno
kada vie poslodavaca dijeli mjesto rada ili kada na istom mjestu
rada radove izvode ili je predvieno da ih izvode dva ili vie
poslodavca, odnosno drugih osoba (izvoaa), obvezni su, uzimajui
u obzir prirodu poslova, provoditi zatitu na radu, koordinirati svoje
aktivnosti, provoditi informiranje i suraivati u primjeni sigurnosnih
i zdravstvenih odredbi ovoga Zakona radi zatite i prevencije od
rizika na radu te organizirati rad i osigurati izvoenje radova tako
da pri izvoenju radova ne ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika
drugih poslodavaca i drugih osoba.
Koordinator zatite na radu obvezan je tijekom izrade izvedbenog
projekta:
1) koordinirati primjenu opih naela zatite na radu i pravila
zatite na radu tijekom projektiranja
2) izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova prema
provedbenom propisu, uzimajui u obzir pravila primjenjiva
na pojedinom radilitu, vodei rauna o svim aktivnostima
koje se obavljaju na radilitu, koji mora sadravati i posebne
mjere ako su poslovi na radilitu opasni radovi prema
provedbenom propisu.
Sl. 2. Strujni udar uslijed dodira tzv. faze i nultog vodia. Ako je netko
ozlijeen elektrinom strujom, a nalazi se jo u strujnom krugu, treba
ga odmah osloboditi. Najsigurnije moemo osloboditi unesreenog iz
strujnog kruga ako iskljuimo prekidaem strujni krug. Svaku osobu
ozlijeenu elektrinom strujom hitno mora pregledati lijenik.
Sigurnost na radu
Sl. 3. Indirektni napon dodira nastaje kada metalno kuite koje inae
nije pod naponom - npr. metalno kuite servera odnosno centralne
jedinice, uslijed proboja izolacije i sl. doe pod napon (napon greke).
to je manji otpor prolasku elektrine struje kroz tijelo ovjeka i vei
napon na kuitu, kroz ovjeka prolazi jaa struja prema poznatom
izrazu I= U/R. (I jakost struje u amperima, U je napon u voltima te R
otpor u omima). Vano je i vrijeme trajanje udara. Mogu je smrtni
udar za napon vei od 50 V (u normalnim uvjetima), a u ekstremnoj
vlanosti i dodira s metalom po veoj povrini tijela i kod manjeg
napona.
Sl. 6. Runi elektrini alat prikljuen na maleni sigurnosni napon od 24

V izmjenine struje tzv. troilo klase III.
Sl. 7. Elektrina struja je vrlo opasna ako
prolazi kroz tijelo ovjeka. Izaziva teke
ozljede i smrt. Napon izmjenine struje vei
od 50 V opasan je za ovjeka. Ne smiju se
koristiti elektrini aparati i ureaje ukoliko
se ne proue upute za rukovanje i oznake
na ureaju. Prije uporabe uvjeriti se da
su elektrino troilo i prikljuni vod cijeli,
neoteeni i ispravni. Popravak elektrinih
ureaja smije obavljati samo struna osoba.
Sl. 8. Istovremeni dodir

tijela pod naponom i
npr. vodovodne metalne
cijevi, stvara se opasnost
strujnog udara. Pri
zamjeni arulje svih vrsti
svjetiljki ili otvaranje
elektrilnih ureaja, treba
najprije iskljuiti napon.
Sl. 4. Prikazan je runi alat na elektrinu energiju nazivnog napona
izmjenine struje od 220 V troilo klase I sa zatitnim vodiem, kod
kojeg je metalno kuite spojeno na zatitni vodi (nulovano) preko
utikaa i utinice sa zatitnim kontaktom (troilo I klase). Zabranjeno
je krpati uloke osiguraa icom ili postaviti osigurae veih nazivnih
struja.
Sl. 5. Runi elektrini alat prikljuen na napon izmjenine struje od

220 V kod kojeg ne postoji zatitni vodi jer je kuite izolirano i
nevodljivo (npr. plastika) tzv. troilo klase II sa zatitnom izolacijom.
Sl. 9. Opasno je pribliiti se na manju udaljenost od 20 m od mjesta

na kojem struja visokog napona tee u zemlju. Ne smije se dodirivati
vodie vodova koji su pali na zemlju jer mogu biti pod naponom.
10
Sigurnost na radu
TEHNIKI PLINOVI U BOCAMA
RUNI ALATI
Sl. 13. Runi alat
potrebno je drati
na pravilan nain.
Oteeni alat se ne
smije koristiti.
Sl. 14. Prikaz
Sl. 10. Boce s tehnikim komprimiranim plinom, postavljaju se u

okomiti poloaj uz obvezatno uvrivanje lancem ili uetom uz zid
ili sa posebnim nosaem. Za boce s komprimiranim kisikom je bitno
da ventili ne smiju nikada biti masni. Boce s acetilenom treba uvijek
drati uspravno ili polegnute do najvie 45.
STROJEVI I UREAJI
Strojevi i ureaji opremljeni su zatitnim napravama s ciljem da se
mogunost nastanka ozljeda na radu svede na najmanju moguu
mjeru.
Sl. 11. Nepomina
zatitna naprava
onemoguava
pristup rukom ili
prstima opasnom
mjestu. Prije
poetka rada treba
provjeriti da li se
na stroju nalaze
propisane zatitne
naprave i da li one
ispravno djeluju.
Sl. 12. Pristup radnika u opasno podruje mora se po mogunosti

onemoguiti zatitnim napravama. Visina ulaza a do stroja je
izvedena namjerno tako da se ne moe uvui ruka unutra. Visina
b je tolika da ovjek rukom ne moe dosei u opasno podruje.
Neprikladna odjea bez maneta na rukavima i nogavicama, duga
kosa, marame, alovi, kravate, nakit
i sl. mogu se zaplesti za pokretni dio stroja i izazvati nezgodu. Svaki
kvar ili nedostatak na zatitnim napravama treba prijaviti odmah
neposrednom rukovodiocu, a stroj treba iskljuiti. Ne naginjati se
iznad strojeva u radu i ne dodirivati ga tijelom.
brusilice opremljene
zatitnim napravama,
staklenom zatitom
za oi radnika te
ventilacijskim
sustavom sa
usisavanjem zraka.
Dok se stroj nalazi
u pogonu nije
dozvoljeno njegovo
podeavanje,
podmazivanje,
ienje i
popravljanje.
Sl. 15. Oteeni runi
alati, puknuti kabeli

ili oteeni utikai,
mogu biti uzrok
elektrinog udara.
Kabele elektrine
energije treba zatititi
od mehanikih,
toplinskih i drugih
opasnosti.
Sl. 16. Kod obrade

materijala mogue
je odvajanje estica.
Potrebno je koristiti
paravane okrenute
prema drugim radnim
mjestima. Radnik pri
tome treba koristiti
osobna zatitna
sredstva.
Sl. 17. Pri koritenju runog alata nisu

dozvoljene improvizacije, npr. koritenje
klijeta umjesto ekia i sl. Za svaki posao
treba upotrijebiti odgovarajui i ispravni
alat. Otricu ili vrh alata ne usmjeravati
prema tijelu. Radno odijelo rukovaoca
alata treba biti zakopano i stegnuto uz
tijelo, a ne smije se nositi bilo kakav drugi
dio odjee koji moe doi u zahvat alata.
11
Sigurnost na radu
TRANSPORT
LJESTVE
Sl. 22. Donji kraj
ljestvi mora se
imobilizirati
i to veznjem,
uvrivanjem
ili gumenim
podmetaima
(papuama).
Sl. 18. Za dizanje tereta treba primijeniti pravilnu tehniku.. Prije

podizanja tereta treba ocijeniti njegovu teinu i put koji je potrebno
prei i nain i mjesto odlaganja. Teret je potrebno podizati iz unja s
razmaknuti koljenima.
Sl. 19. Tereti otrih ivica
koji se podiu s poda,
moraju biti podloeni
radi lakeg zahvata. Ne
smije se mijenjati zahvat
tereta za vrijeme njegovog
prenoenja. Ako je teret
preteak za jednoga radnika
treba traiti pomo drugog.
Najvea dozvoljena masa tereta pri runom prenaanju (u kg):

Dob
15 do 19 godina
od 19 do 45 godina
iznad 45 godina
Trudnice
Mukarci ene
35
13
50
15
45
13
-
5
Sl. 20. Vee podesne terete potrebno je

rasporediti u obje ruke. Kod runog transporta
treba koristiti osobna zatitna sredstva,
rukavice, cipele (sa zatitnom kapicom),
odijelo, te pregau ukoliko se teret naslanja
na tijelo. Radnik smije ukupno u dva sata
premjestiti najvie 1000 kg tereta s time da
istog dana ne smije biti optereen dodatnim
radom na prenoenju.
Sl. 21. Daske i slini dugaki predmeti se nose na ramenu s prednjim

krajem malo podignutim. Ako se teret prenosi grupno jedan radnik
mora davati komande za rad.
Sl. 23. Jednokrake ljestve se

postavljaju pod kutom od 75
prema podu, odnosno 15
prema zidu. Ljestve se trebaju
vrsto oslanjati s oba kraka na
gornji i donji oslonac. Ljestve
treba postavljati na ravan i
vrst teren. Ljestve moraju
biti ispravne, neoteene, a
preke pravilno uvrene i
razmaknute. Jednokrake ljestve
se koriste za penjanje i sasvim
iznimno za obavljanje manjih
radova.
Sl. 24. Na slici je
prikazan nepropisan
nain penjanja odnosno
sputanja po ljestvama.
Po ljestvama se penje
jedna po jedna osoba,
ne vie osoba odjednom.
Ruke moraju biti
slobodne. Alat se nosi u
torbici oko pasa. Tereti
se podiu dizalicom. Pri
kretanju po ljestvama
treba se obvezatno
licem okrenuti prema
ljestvama i pridravati
se rukama za preke.
Ljestve postavljene
na prolazima treba
osigurati od prevrtanja
od strane vozila ili
prolaznika.
Sl. 25. Dvokrake ljestve slue
za penjanje i vrenje radova.
Dvokrake ljestve su ispravne
samo ako su cijele, preke
usaene, te krakovi uvreni
meusobno uetom ili lancem.
Ljestve moraju biti izraene
prema propisima.
Sl. 26. Pri radu na visini

odnosno na mjestu koje nije
ograeno propisanom ogradom
te je mogue da radnik padne
na nii nivo potrebno je koristiti
poseban pojas za rad na visini.
Pojas mora biti pri vezan za
vrsti element, a podloga
podloena da ne doe do
propadanja radnika.
12
Sigurnost na radu
SIGURNOST KRETANJA PRI RADU

Sl. 27. Pad u otvor
na podu uslijed
zaklonjenosti
vidika teretom.
Svi otvori na podu
moraju se ograditi
i oznaiti. Putovi i
prolazi, stepenice
i sl. predvieni za
kretanje, moraju biti
bez zapreka i dobro
osvijetljeni. Bez
dozvole rukovodioca
radnici ne smiju
prelaziti u odjele u
kojima nemaju posla.
pojasom, koristiti elektrini alat malog sigurnosnog napona, odnosno

pneumatski alat ili posebnu opremu ako se radi u eksplozivnoj
atmosferi. Zatitno odijelo mora zatititi cijelo tijelo. Koristiti rasvjetu
malog napona po potrebi u protueksplozijskoj izvedbi. Ne raditi sam,
obvezatno raditi u paru.
RADNE PROSTORIJE
Sl. 28. Opasni ili iljati predmeti se ne

smiju ostavljati na podu. avle koji vire
treba saviti ili izvaditi U nekim prilikama
potrebno je koristiti cipele s elinom ili
plastinom kapicom za zatitu prstiju ili
elinom tabanicom za zatitu stopala.
RAD U USKIM I ZATVORENIM PROSTORIJAMA

Sl. 29. U zatvorenim prostorima ne smije se dozvoliti izlazak plinova
izgaranja. Ugljini monoksid koji se nalazi u plinovima izgaranja,
otrovan je ve u malenim koncentracijama Iz zatvorenih prostora
potrebno je odvoditi dimne plinove motora sa unutarnjim izgaranjem
odgovarajuom dimovodnom instalacijom.
Sl. 31. Radna prostorija mora biti prostrana, dobro osvijetljena, grijana
i ventilirana. Po osobi je potrebno osigurati povrinu od barem 2 m2
poda te 10 m3 zranog prostora. U radnim prostorijama se zavisno od
vrste radova preporuaju sljedei mikroklimatski uvjeti: 1. rad bez
fizikog naprezanja 2024 C; 2. laki fiziki rad 18 20 C; 3. teki
fiziki rad 1218 C; relativna vlanost od 40 do 60%.
Brzina kretanja zraka do 0,5 m/s u zimskom razdoblju 0,6 m/s u
prijelaznom razdoblju, odnosno 0,8 m/s u toplom razdoblju. Kod uporabe
klima ureaja brzina strujanja zraka ne smije biti vea od 0,2 m/s.
RADNO MJESTO ZA RAUNALOM

Udaljenost zaslona od oiju radnika ne smije biti manja od 500
mm. Slika na zaslonu ne smije treperiti i frekvencija osvjeavanja
slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za
LCD zaslone. Oi radnika trebaju biti u visini gornjeg ruba zaslona,
a pravac gledanja u istoj ravnini ili ukoen prema dolje do 20. Na
zaslonu ne smije biti odsjaja. Na radnom stolu ili radnoj povrini
ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne povrine za
smjetaj ruku. Radni stol ili radna povrina ne smiju bljetati. Dralo
za predloke mora biti stabilno i podesivo. Visina sjedala radnog
stolca mora biti podesiva. Naslon mora biti oslonac za cijela lea,
podesiv po nagibu i visini. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru
ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv
blijetanja i zrcaljenja.
Osobe oteenog vida i one koje se tek zapoljavaju moraju redovno
kontrolirati vid kod doktora medicine rada. Ukoliko tehnoloki
proces ne previa i druge aktivnosti osim rada za raunalom radnici
imaju pravo na 5 min. odmora na svakih sat rada.
Sl. 30. Pri radu u zatvorenim, vlanim i metalnim (elektriki

provodljivim) spremnicima, potrebno je prije ulaska prozraiti
prostor i izmjeriti koncentraciju plinova i kisika. Koristiti po potrebi
izolacioni aparat s dovodom zraka ili s bocama, vezati se sigurnosnim
Sl. 32. U sobi se treba nalaziti prozor, proturefleksna rasvjeta

uravnoteena s vanjskim dnevnim svjetlom, grijae tijelo te ventilacija
prirodna ili umjetna.
13
Sigurnost na radu
Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne

smije biti vea od 60 dBA. Ukoliko se koristi klima ureaj, vlanost
treba biti od 40 do 60%, brzina strujanja zraka najvie 0,2 m/s, a
temperatura prostorije ljeti moe biti najvie 7C nia od vanjske
temperature.
Sva elektromagnetska zraenja, osim vidljivog zraenja, sa
stanovita zatite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim
propisima.
OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

Radi zatite od ozljeda radnicima se na raspolaganje daju osobna
zatitna sredstva odnosno osobna zatitna oprema ukoliko se
djelovanje opasnosti i tetnosti ne moe otkloniti drugim mjerama
zatite na radu. Na kojim radovima i koja se sredstva odnosno
oprema treba koristi na nekom poslu odnosno radnom mjestu
odreuje se procjenom opasnosti radnih mjesta.
1. Sredstva i oprema za zatitu glave
Sl. 33. Zatita glave kacigom u obliku kape
za zatitu glave od mehanikih ozljeda.
Kaciga je izraena od plastine mase s
umetkom koji osigurava potreban razmak do
glave.
2. Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica

Sl. 34. Naoale sa tamnim staklom za zatitu
oiju od jake svjetlosti, leteih iskri, slabijeg
toplinskog zraenja i slabijeg ultraljubiastog
zraenja.
Sl. 35. Zatita oiju i lica - naoale sa

nepropusnim okvirom pri radu sa
materijalima u plinovitom, tekuem ili
krutom stanju, koji nagrizaju i nadrauju oi.
Sl. 40. Zatita sluha unim epovima za

zatitu sluha od buke jaine do 85 dB. Uni
epovi ne smiju umanjivati srednju vrijednost
ujnosti za vie od 15 dB.
4. Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje

Sl. 41. Zatita organa za disanje plinskom
maskom sa obrazinom za zatitu od tetnih
plinova, para i aerosola (dim, magla i
praina) uz uvjete: za minimalno 16%
kisika u atmosferi i kada je poznata vrsta i
koncentracija tetnih plinova. Kod manje od
16% kisika u atmosferi, koristi se maska s
dovodom zraka ili izolacijski aparat.
Sl. 42. Zatita organa za disanje

respiratorom sa filter poluobrazinom za
zatitu organa za disanje od neotrovne
praine. Ne titi od sitne praine i plinova.
5. Sredstva i oprema za zatitu ruku

Sl. 43. Zatita ake konatim rukavicama
s ojaanjem na dlanu za zatitu od
mehanikih rizika. Stupanj zatite oznaen
je na rukavicama.
Sl. 44. Zatita ake rukavicama za zatitu

od kemikalija. Za svaki tip kemikalije
predviene su adekvatne rukavice.
Rukavice ne omoguavaju odvoenje znoja
s dlana i zapea te nisu namjenje za dui
rad.
6. Zatitna odjea
Sl. 36. Zatita oiju i lica zatitne naoale s
bonom zatitom za zatitu one upljine od
leteih estica.
Sl. 37. Zatita oiju i lica titnikom za

elektrozavarivae titi od direktnog
djelovanja ultraljubiastog i toplinskog
zraenja. Nekoritenje kacige moe izazvati
teko oteenje oiju.
Ako je u toku rada tijelo radnika stalno izloeno tetnom utjecaju

tehnolokih procesa (prljavtini, vlazi, visokoj temperaturi) daje se
na koritenje zatitna odjea.
Sl. 45. Zatitni prsluk s reflektirajuim
trakama za rad nou ili kod slabe vidljivosti,
a upotrebljava se i danju posebno uz
prometnice i na mjestima slabe vidljivosti.
7. sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnog

djelovanja atmosferskih utjecaja
Sl. 38. Zatita oiju i lica titnikom od
prozirnog, polukrunog pleksiglasa za zatitu
od leteih estica. Koristi se pri bruenju
brusilicom, buenju i drugim radnjama
skidanjem strugotine.
3. Sredstva i oprema za zatitu sluha
Sl. 39. Zatita sluha unim titnikom za

zatitu sluha do 105 dB. Uni titnik smanjuje
srednju vrijednost ujnosti do navie 25 dB.
Radnicima pri radu na otvorenom prostoru izloenim nepovoljnim

atmosferskim utjecajima (kia, snijeg, niske temperature i sl.)
i radnicima koji rade u zatvorenoj prostoriji u kojoj su niske
temperature, propuh i slini zdravstveno nepovoljni uvjeti (u
hladnjai, ledari i sl.) daju se na koritenje sredstva i oprema za
zatitu od nepovoljnog djelovanja atmosferskih utjecaja.
8. Sredstva i oprema za zatitu od pada sa visine.
Sl. 46. Zatita od pada s visine ili u dubinu
- pojas za privrenje s alkama za prihvat
prednjeg sigurnosnog ueta. Izrauje
se prema normi (HRN EN 361 ). Ne smije
se zamijeniti sa sigurnosnim pojasom za
pridravanje.
14
Sigurnost na radu
9. Sredstva i oprema za zatitu nogu

Sl. 47. Zatita nogu - gumene izme sa ili
bez zatitne kapice i elinom tabanicom
za zatitu stopala od mehanikih ozljeda,
vlage i neistoe te kod opasnosti od
proboja tabanice ili pada tekih predmeta
do 5 kg sa visine od 1 m na none prste.
Sl. 48. Zatita nogu od mehanikih povreda

konim zatitnim cipelama s gumenim
rebrastim onom, sa ili bez zatitne kapice
i eline tabanice, te dodatka za brzo
skidanje cipela
10. Odravanje sredstava i opreme

Oteena, pocijepana i od uporabe dotrajala sredstva i oprema,
koja se ne mogu popraviti, moraju se rashodovati odnosno unititi.
Sredstva koja se stavlja neposredno na glavu (ljem, kapuljaa i dr.),
u ui (antifon i dr.), u usta (usnik, maske), na nos (tipaljke, stezai
dr.), mora se poslije svake uporabe dezinficirati i prati, ako isto
sredstvo odnosno istu opremu koristi vie osoba.
Sl. 50. Piktogrami opasnosti - novi
ZNAKOVI SIGURNOSTI
Znakovi sigurnosti se moraju postaviti na odgovarajua mjesta tako
da budu uoljivi i otporni na atmosferlije.
Sl. 49. Znakovi sigurnosti
OPASNE RADNE TVARI

Opasne tvari su tvari koje na bilo koji nain mogu ugroziti zdravlje i
ivot ljudi i prouzroiti materijalnu tetu.
Opa pravila za smanjenje rizika od akcidenta jesu: 1. provjeriti da
li su pakovanja i spremnici ispravni; 2. opasne tvari drati samo u
odgovarajuim spremnicima i propisno oznaiti; 3. izbjegavati
kontakt sa, ustima i oima (koom); 4. paljivo raditi, proitati upute
i STL (sigurnosno tehnika lista); 5. temeljito odravati osobnu
higijenu Znakovi opasnosti su piktogrami koji bojom i simbolom
oznauju opasnost.
CLP piktogrami
Uredba CLP uvela je nov sustav razvrstavanja i oznaivanja opasnih
kemikalija u Europskoj uniji. Piktogrami su takoer izmijenjeni i u
skladu su s Globalnim usklaenim sustavom Ujedinjenih naroda
(GHS).
Sl. 51. Znakovi opasnosti - u fazi naputanja
Novi piktogrami u obliku su crvenog dijamanta s bijelom

pozadinom te e zamijeniti stare naranaste kvadratne simbole koji
su primjenjivani prema starom zakonodavstvu.
Od 1. prosinca 2010. neke tvari i pripravci ve su oznaivani u skladu
s novim zakonodavstvom, ali stari piktogrami mogu se koristiti na
tritu do 1. lipnja 2017.
15
Sigurnost na radu
ZNAENJE PIKTOGRAMA
Plin pod pritiskom (Gas under pressure)
Simbol: spremnik plina (Symbol: Gas cylinder)
to znai?
Sadri plin pod pritiskom; moe eksplodirati
ako se grije.
Sadri rashladni plin; moe uzrokovati
kriogene opekline ili ozljede.
Primjeri gdje ih moemo nai:
Plinski spremnici
Korozivno (Corrosive)
Simbol: korozija (Symbol: Corrosion)
to znai?
Moe biti korozivno za metale
Uzrokuje teke opekline na koi i oteenja
oiju
istai odvoda, octena kiselina, solna
kiselina, amonijak
Zamjenjuje stari simbol:
Simboli koji su u postupnom ukidanju:

Ne postoji stari simbol za ovaj piktogram
opasnosti.
Eksplozivno (Explosive)
Simbol: eksplodirajua bomba (Symbol:
Exploding bomb)
to znai?
Nestabilan eksploziv
Eksplozivno; opasnost velike eksplozije
Eksplozivno; opasnost tekog izbacivanja
Eksplozivno; opasnost od poara, pucanja ili
izbacivanja
Moe masovno eksplodirati u poaru
Vatrometi, municija
Zamjenjuje stari simbol lijevo.
Oksidirajue (Oxidising)
Simbol: plamen iznad kruga (Symbol: Flame
over circle)
to znai?
Moe uzrokovati ili pojaati vatru; oksidans.
Moe uzrokovati vatru ili eksploziju; jaki
oksidans.
Izbjeljiva, kisik za medicinske svrhe
Zapaljivo (Flammable)
Simbol: plamen (Symbol: Flame)
to znai?
Iznimno zapaljiv plin
Zapaljiv plin
Iznimno zapaljiv aerosol
Zapaljiv aerosol
Vrlo zapaljiva tekuina i para
Zapaljiva tekuina i para
Zapaljiva kruta tvar
Ulje za svjetiljke, nafta, odstranjiva laka za
nokte
Rizino za zdravlje(Health Hazard)

Simbol: usklinik (Symbol: Exclamation Mark)
to znai?
Moe uzrokovati iritaciju dinih putova
Moe uzrokovati omamljenost ili vrtoglavicu
Moe uzrokovati alergijsku reakciju koe
Uzrokuje ozbiljnu iritaciju oiju
Uzrokuje iritaciju koe
tetno ako se proguta
tetno u dodiru s koom
tetno ako se udahne
teti javnom zdravlju i okoliu unitavajui
ozon u gornjim dijelovima atmosfere
Deterdenti za pranje, sredstva za ienje
toaleta, rashladne tekuine
Otrovno (Acute toxicity)

Simbol: kosturska glava i kosti u obliku kria
(Symbol: Skulls and Crossbones)
to znai?
Fatalno ako se proguta
Fatalno u kontaktu s koom
Fatalno ako se udahne
Otrovno ako se proguta
Otrovno u kontaktu s koom
Otrovno ako se udahne
Pesticidi, biocidi, metanol
16
Sigurnost na radu
Znaajna opasnost za zdravlje (Serious

health hazard)
Simbol: opasnost za zdravlje (Symbol: Health
hazard)
to znai?
Moe biti fatalno ako se proguta i ue u
dine putove
Uzrokuje oteenja organa
Moe uzrokovati oteenja organa
Moe otetiti plodnost ili neroeno dijete
Sumnja se da oteuje plodnost ili
neroeno dijete
Moe uzrokovati rak
Sumnja se da uzrokuje rak
Moe uzrokovati genska oteenja
Sumnja se da uzrokuje genska oteenja
Moe uzrokovati alergiju ili astmatine
simptome ili probleme s disanjem ako se
udahne
KISELINE I LUINE
Kiseline (sumporna, duina...) i luine (natrijeva...) mogu izazvati
oteenje koe, sluznice oiju i unutarnjih organa ukoliko se udiu
ili progutaju. U dodiru s organskim tvarima razvijaju veliku toplinu
te mogui poar. Pri radu s kiselinama ili luinama treba koristiti
propisana osobna zatitna sredstva. Posude za kiseline moraju biti
otporne na predmetnu kiselinu, neoteene i dobro zaepljene.
Za prelijevanje iz posude u posudu treba upotrebljavati specijalne
naprave tzv. ljuljake. Posude s kiselinom treba otvarati polako i
paljivo zbog mogueg tlaka unutar posude. Prolivenu kiselinu ili
luinu treba odmah oistiti. Kiselinu treba uvijek polako uz mijeanje
ulijevati u vodu. Vodu se ne smije ulijevati u kiselinu (VUK voda u
kiselinu).
Sl. 52. VUK voda u kiselinu
se ne smije
ulijevati zbog
kemijske
reakcije pri
kojoj dolazi
do prskanja
tekuine.
Primjeri gdje ih moemo nai?

Terpentin, nafta, ulje za svjetiljke
BOJE I RAZRJEIVAI
Otapala, razrjeivai i veina boja su lakoisparive tekuine koje
mogu tetno djelovati na zdravlje kod udisanja, kontaktu s koom
ili sluznicom te kod gutanja. Visoke koncentracije mogu izazvati
nesvjesticu i smrt. Pare pomijeane sa zrakom mogu biti eksplozivne.
PLINOVI, PARE, DIMOVI I PRAINE
Opasno za okoli (Hazardous to the

environment)
Simbol: okoli (Symbol: Environment)
to znai?
Vrlo otrovno za vodeni svijet s dugotrajnim
posljedicama
Otrovno za vodeni svijet s dugotrajnim
posljedicama
Pesticidi, biocidi, nafta, terpentin
ZONE OPASNOSTI
Zona opasnosti je ugroeni prostor u graevini ili oko nje ili oko
prostora gdje se nalaze zapaljive tekuine i/ili plinovi i u kojem je
prisutna ili se moe oekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili
plinova i zraka. Zone opasnosti se dijele na zonu 0, zonu 1 i zonu 2.
U zonama opasnosti zabranjeno je:
1. dranje i uporaba alata, ureaja i opreme koji pri uporabi
mogu iskriti,
2. puenje i koritenje otvorene vatre,
3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene
tehnolokom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog ureaja mogu
iskriti,
6. uporaba elektrinih ureaja koji nemaju protueksplozijsku
zatitu,
7. noenje odjee i obue koja se moe nabiti statikim
elektricitetom i uporaba ureaja i opreme koji nisu zatieni od
statikog elektriciteta.
Opasni plinovi mogu biti tei ili laki od zraka, karakteristine boje i
mirisa ali i bez boje i mirisa te opasni ve i kod malih koncentracija.
Neki plinovi, pare i praine pomijeani sa zrakom mogu biti eksplozivni
zato u blizini ne smije biti izvora paljenja (otvoreni plamen, uareni
predmeti, elektrina iskra, iskra statikog elektriciteta, itd.).
LABORATORIJI - KEMIJSKI I TEHNOLOKI
Kemijski i tehnoloki laboratoriji u kojima se vre analize i sinteze,
moraju biti zasebne prostorije. U odijeljenima u kojima se radi sa
kemikalijama i reagensima, koje uslijed kemijskih reakcija razvijaju
kodljive plinove, pare i dimove, moraju postojati ureaji za
odvoenje plinova direktno sa mjesta gdje se pojavljuju. Ureaji za
proizvodnju i razvoenje plina po laboratoriji moraju biti smjeteni
u zasebnim prostorijama. Poslije rada potrebno je zatvoriti oba
ventila za plin i ostaviti razvod bez plina. Sve kemikalije koje na
obinoj temperaturi isparavaju tetne i zapaljive pare moraju se
drati u hermetiki zatvorenim posudama. Skladite laboratorija
mora imati odvojeno odjeljenje za uvanje kiselina i luina te biti
opskrbljeno priborom za sigurno istakanje iz velikih posuda u manje
(upotreba ljuljake, plin-maske, gumene kecelje, gumene obue i
gumenih rukavica). Sve zapaljive tekuina i ulja koja slue pri radu u
laboratoriji moraju se uvati u odvojenom zakljuanom prostoru. U
svim odijeljenima laboratorije mora biti u pripravnosti dovoljan broj
aparata za gaenje poara, ormarii za prvu pomo, a prostor treba
biti tien i hidrantima. Na zidovima moraju biti istaknuti znakovi
sigurnosti i upute za rad na siguran nain s pojedinim ureajem
odnosno kemikalijama. Radnici moraju biti struno osposobljeni te
osposobljeni za rad na siguran nain te pod lijenikom kontrolom
ovisno o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada. Laboratorija
mora biti opskrbljena s ispiralicom za oi.
POSTUPAK KOD PROLIJEVANJA, POJAANOG
ISPARAVANJA ILI PROSIPANJA OPASNIH TVARI
Evakuirati sve osobe iz zahvaenog prostora. Zaustaviti prolijevanje,
isparavanje ili prosipanje ukoliko je to mogue. Pri tome koristiti
17
Sigurnost na radu
osobna zatitna sredstva kako bi se izbjeglo stradavanje, iskljuiti

sve izvore paljenja ukoliko je tvar zapaljiva, prozraiti prostor
otvaranjem ventilacije, vratiju ili prozora, tek nakon toga provodi
se dekontaminacija inertnim materijalom koji ne reagira s
predmetnom opasnom tvari:
- pijesak i pilovina za nezapaljive tvari
- natrij karbonat, natrij bikarbonat, gaeno vapno ili vapnena
voda za kiseline
- kisela vodena otopina za luine.
ZATITA OD POARA
4. Antikatalitikim djelovanjem sredstva za gaenje usporava se

odnosno potpuno prekida spajanje gorive tvari s kisikom.
MJERE ZATITE PRI GAENJU POARA
Pri gaenju poara mogu nastati ozljede, opekline, trovanja i sl. a ako
se poar gasi pogreno odabranim sredstvom. Po ivot je opasno
gasiti poar blizu elektrinih ureaja i instalacija pod naponom.
Kod gaenja poara u zatvorenom prostoru u sluaju tekoa sa
disanjem napustiti prostoriju i gaenje.
SREDSTVA ZA GAENJE POARA
Osnovna znanja o zatiti od poara obvezatna su za sve radnike bez

obzira na vrstu posla. Gorenje je kemijska reakcija spajanja gorive
tvari s kisikom, uz pojavu plamena odnosno ara i uz oslobaanje
topline. Da bi nastalo gorenje mora postojati:

goriva tvar (kruta, tekua ili plinovita)

kisik (zrak)

toplina (temperatura paljenja)
Primjer gorenja metana:
CH4(metan)+2O2(kisik)CO2(ugljini dioksid)+2H2O(voda)+ toplina
UZROCI NASTANKA POARA
Najei uzroci nastanka poara jesu: otvoreni plamen, uareni
predmeti, eksplozija, elektrina struja, statiki elektricitet, grom i
munja te toplina izazvana trenjem, tlakom, udarom i sl.
Sl. 53. Tri
uvjeta nastanka
poara:
-goriva tvar
-kisik
-toplina
Gaenje se
zasniva na
uklanjanju
barem jednog
od navedena tri
uvjeta.
Sl. 54. Poar klase A je poar zapaljivih krutih tvari.

Poar klase B je poar zapaljivih tekuina.
Poar klase C je poar zapaljivih plinova.
Poar klase D je poar lakih metala.
Sredstva za gaenje poara jesu:

1. Voda je najefikasnije sredstvo za gaenje poara krutih tvari
koje gore arom. Vodom se ne smiju gasiti poari elektrinih
ureaja i instalacija pod naponom;
2. Pjena se primjenjuje uglavnom za gaenje zapaljivih tekuina.
Pliva na povrini tekuine i gorivu tvar izolira od kisika te gasi
poar. Provodi elektrinu struju;
3. Prah se uspjeno koristi za gaenje poara tekuina i plinova
i za gaenje poara na elektrinim ureajima i instalacijama
napona do 1000 V. Prahom za gaenje ne mogu se potpuno
ugasiti poari krutih tvari. Za gaenje poara lakih metala
koriste se posebne vrste praha;
4. Ugljini dioksid (CO2) se koristi za gaenje poara na
elektrinim instalacijama i ureajima pod naponom kao i za
gaenje drugih poara u njihovoj blizini. Nije prikladan za
gaenje tinjajuih poara ni poara lakih metala. Koncentracija
ugljinog dioksida iznad 5% je opasna za zdravlje ovjeka.
Prilikom izlaska iz posebno iroke mlaznice uslijed ekspanzije
temperatura CO2 iznosi oko -80oC i moe izazvati smrzotine;
5. Halotroni su plinovi, halogenirani ugljikovodici pet puta tei
od zraka, a neki su opasani za zdravlje ve u volumnim
udjelima od 3%. Slue za gaenja posebno u prostorima s
elektronikom opremom zbog manjih teta;
6. Priruna sredstva za gaenje manjih poara su pijesak, zemlja
i razni pokrivai. Pokrivai su korisni i kod gaenja poara
odjee na osobama pri emu je potrebno prekriti cijelu
povrinu koja gori.
Sl. 55. Aparat pod stalnim tlakom za poetno
gaenje poara prahom. Dijelovi aparata jesu
spremnik, ruica za aktiviranje, osigura, crijevo i
mlaznica te esto manometar. Na aparatu se mora
nalaziti naljepnica s rokom uporabe. Najmanje
jednom godinje aparat provjerava ovlatena
pravna osoba. Spremnik je pod stalnim tlakom od
cca 15 bara.
POTPUNO I NEPOTPUNO GORENJE

Kod gorenja uz dovoljnu koliinu kisika glavni je produkt ugljini
dioksid CO2. Kod gorenja uz smanjenu koliinu kisika (zatvoreni
prostori i sl.) uz CO2 stvara se i ugljini monoksid (CO).
UGLJINI MONOKSID (CO) je otrovan plin bez boje okusa i mirisa
to ga ini jo opasnijim. Ve koncentracija od 0,2 volumnih % CO u
udahnutom zraku nakon kratkog vremena uzrokuje smrt.
NAINI GAENJA
Naini gaenja se dijele na:
1. Hlaenjem se goriva tvar ohlauje na temperaturu niu od
temperature paljenja.
2. Uguivanjem se prekida dodir gorive tvari s kisikom iz zraka.
3. Uklanjanjem gorive tvari iz podruja ugroenog poarom.
Sl. 56. Postupak aktiviranja aparata za poetno gaenje poara:

1.donjeti aparat na prihvatljivu udaljenost od poara, uhvatiti
mlaznicu, 2. izvui osigura, 3. usmjeriti mlaznicu prema poaru, 4.
pritisnuti ruicu na aparatu i ruicu na mlaznici na crijevu (ukoliko je
izvedena)
18
Sigurnost na radu
Sl. 57. Vanjski nadzemni hidrant

U blizini hidranata postavlja se
hidrantski ormar sa opremom (kljuevi
za hidrante, vatrogasna crijeva,
vatrogasni nastavci i vatrogasne
mlaznice).
Sl. 58. Zidni

unutarnji
hidrantski
ormari sa
ventilom,
crijevom i
mlaznicom.
Duina jednog
vatrogasnog
crijeva iznosi 15
metara.
APARATI ZA POETNO GAENJE POARA

Slue za gaenje manjih poara. Postoje dva osnovna tipa aparata:
1. vatrogasni aparat s boicom je aparat u ijem spremniku
dolazi do radnog tlaka u trenutku isputanjem pogonskog
plina iz boice. Potrebno je pritiskom na dugme najprije
aktivirati plin iz boice;
2. vatrogasni aparat pod stalnim tlakom je aparat kod kojeg se
spremnik stalno nalazi pod radnim tlakom. Odravanje
vatrogasnih aparata obuhvaa: redovni pregled , periodini
pregled i kontrolno ispitivanje.
HIDRANTI I OPREMA ZA GAENJE VODOM
Postoje vanjski i unutarnji hidranti. Vanjski mogu biti nadzemni i
podzemni dok su unutranji hidranti zidni.
OBVEZE PRI GAENJU POARA
Svaka osoba koja primijeti neposrednu opasnost od nastanka
poara ili primijeti poar, duna je ukloniti opasnost, odnosno ugasiti
poar ako to moe uiniti bez opasnosti za sebe ili drugu osobu.
Ako ta osoba to ne moe uiniti sama, duna je obavijestiti najbliu
vatrogasnu postrojbu, policijsku upravu, stanicu ili ispostavu, centar
za obavjeivanje i uzbunjivanje ili drugo tijelo jedinice lokalne
samouprave i uprave.
PRVA POMO
Pod povredama i bolestima osoba na radu smatraju se povrede,
bolesti i druga bolesna stanja radnika nastala na radu ili u vezi
s radom. Postupke prve pomoi izvode osposobljeni radnici po
pravilima medicinske struke do dolaska lijenika. Nakon obavljenih
propisanih postupaka prve pomoi, povrijeenom ili oboljelom
mora se osigurati lijenika pomo.
RANE
Prva pomo za rane, ako za pojedine vrste rana nije drugaije
propisano, obuhvaa:
odstranjivanje odjee ili obue s dijela tijela rezanjem po
avovima;
zaustavljanje krvarenja;
pokrivanje rane sterilnom gazom i povijanje zavojem;
stavljanje povrijeenog u pravilan poloaj s obzirom na vrstu,
veliinu i lokalizaciju rane te ope stanje.
Za otvorene (vanjske) rane na vratu, prva pomo obuhvaa i ove

postupke:
pokrivanje rane s vie slojeva sterilne gaze i povijanje
zavojem, a ukoliko se krvarenje ne moe zaustaviti pritiskom
prsta na dovodnu arteriju, potrebno je uiniti tamponadu rane
ili izvriti direktni pritisak prstom u samu ranu.
Za otvorene (vanjske) rane na prsnom kou, prva pomo obuhvaa:
pokrivanje rane s vie slojeva sterilne gaze i povijanje zavojem
i stavljanje preko toga materijala koji ne proputa zrak
(gumeno platno, plastina folija, iroke trake flastera i sl.) koji
se uvrsti zavojem.
Za zatvorene (unutarnje) rane na prsnom kou prva pomo se
sastoji u postavljanju povrijeenog u polusjedei poloaj i transport
u tom poloaju na lijeenje u bolnicu.
Za rane u trbuhu s ispalim organima iz trbune upljine prva pomo
obuhvaa i :
obavijanje sterilnom gazom ispalih organa iz trbune upljine
i njihovo polaganje na nepovrijeeni dio trbune stjenke a ne
vraanje u trbunu upljinu.
Ne smije se:
istiti povrina rane niti ugruana krv s rubova rane;
odstranjivati strana tijela koja se nalaze na rani;
dodirivati ranu prstima ili drugim predmetima; ispirati ranu
tekuinom, posipati prakom ili mazati mau.
Prilikom pruanja prve pomoi za rane na grudnom kou
povrijeenom se smije davati prva pomo samo metodom usta usta ili usta - nos.
Prilikom pruanja prve pomoi za povredu nosa, jezika, vilice
i gornjih dinih putova povrijeenom se ne smije davati prva
pomo propisana za nagli prestanak disanja metodom direktnog
upuhivanja zraka u plua.
Postupak se primjenjuje na mjestu na kome je nastala rana, bez
pomicanja povrijeenog osim kod rana na vratu i kod rana (otvorenih
i zatvorenih) na prsnom kou, kada se povrijeeni prethodno
postavlja u polusjedei poloaj. Kod amputacijskih povreda krvarenje
se zaustavlja podvezivanjem bez obzira na njegovu jainu.
Za zaustavljanje ostalih krvarenja iz rana:
pritisak prstom na krvnu ilu koja u ranu dovodi krv;
postavljanje kompresivnog zavoja na povrijeenu krvnu ilu
odnosno ranu;
podizanje uda na kome je rana, osim ako je prelomljen ili ako
povrijeeni ima unutarnje krvarenje;
direktni pritisak na ranu kod krvarenja koja se navedenim
postupcima ne mogu zaustaviti (npr. rane u podruju bedra ili
vrata).
Odrezani ili otrgnuti dio tijela povrijeenog treba postaviti u istu
nepromoivu vreicu po mogunosti s ledom i s povrijeenim
uputiti u bolnicu.
OTEENJA KOSTI
Prva pomo za oteenje kosti (prijelomi, iaenja i uganua), ako
za pojedine vrste oteenja nije drukije odreeno, obuhvaa:
odstranjivanje odjee i obue rezanjem po avovima s dijela
tijela na kome je oteenje kosti;
ukruivanje (imobilizacija) dijela tijela na kome je oteenje
kosti na odgovarajui nain;
osiguranje jezika od upadanja u grlo kod prijeloma viline
kosti.
Prilikom pruanja prve pomoi za oteenja kosti ne smije se vriti
namjetanje kostiju.
Prilikom pruanja prve pomoi za oteenje kosti grudnog koa i
oteenja kraljenice i kosti ruku, povrijeenom se ne smije davati
19
Sigurnost na radu
prva pomo na nagli prestanak disanja runom (indirektnom)

metodom.
Postupak se primjenjuje bez pomicanja povrijeenog osim u ovim
sluajevima:
oteenje zgloba koljena i skonog zgloba, kada se povrijeeni
prethodno postavlja u leei poloaj na ravnu tvrdu podlogu;
prijelom rebara, kada se povrijeeni prethodno postavlja u
sjedei poloaj; prijelom viline kosti, kada se povrijeeni
prethodno postavlja u leei poloaj s licem prema dolje, ili u
sjedei poloaj s glavom nagnutom prema naprijed;
prijelom zdjeline kosti, kada se povrijeeni prethodno
polae na dasku u leei poloaj na leima, sa savijenim
nogama u kukovima i koljenima i postavljenim jastukom
ispod i izmeu koljena;
povreda kosti vrata, kada se povrijeeni prethodno postavlja
u sjedei poloaj;
povreda kosti prsnog koa, kada se povrijeeni postavlja u
polusjedei poloaj;
povreda kraljenice, kada se povrijeeni prethodno polae
na dasku u leei poloaj na lea, a pod slabinski i vratni
pregib kraljenice se postavlja jastuk.
Povrijeene kosti i zglobovi ukruuju se (imobiliziraju) u zateenom
poloaju. Za ukruivanje dijelova tijela primjenjuju se postupci
ovisno o vrsti oteenja kosti ili zgloba, i to:
za prijelom kosti lubanje, postavljanje prvog zavoja na glavu;
za prijelom vilice, ukruenje vilice trokutnom maramom
postavljenom pod bradu i vezivanjem krajeva marame na
tjemenu glave;
za prijelom kljune kosti, uvrivanje ramena pomou
trokutnih marama;
za prijelom lopatice, vezivanje ruke uz prsni ko; za prijelom
nadlaktice, ukruenje ruke pomou udlage i polaganje ruke u
trokutnu maramu vezanu oko vrata, ili vezivanje ruke uz prsni ko;
za prijelom podlaktice, ukruenje podlaktice pomou udlage
i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu oko vrata;
za povredu zgloba lakta, ukruenje u poloaj u kojem je
zateen;
za povrede runog zgloba i kosti ake, ukruenje ake pomou
udlage postavljene od vrha prstiju do lakta u poluzatvorenom
poloaju ake i polaganje ruke u trokutnu maramu vezanu
oko vrata;
za prijelom natkoljenice, ukruenje natkoljenice pomou tri
udlage, postavljanjem jedne od vrha prstiju noge ispod
stopala i pete do bedra, druge s unutarnje strane noge od
ruba stopala do prepone, i tree s vanjske strane noge od
ruba stopala do pazuha;
za prijelom potkoljenice, ukruenje potkoljenice pomou tri
udlage, postavljanjem jedne tako da zahvati petu sve do
polovine natkoljenice i druge dvije jednake duine s
unutarnje i vanjske strane noge od ruba stopala do polovice
natkoljenice; za povredu zgloba koljena, ukruenje koljena
pomou udlage u poloaju u kojem je zateen; za povredu
kosti skonog zgloba, ukruenje pomou jedne udlage
postavljene oko pete do ispod koljena i druge od vrha prstiju
noge do koljena;
za prijelom rebara, ukruenje grudnog koa postavljanjem
zavoja oko grudnog koa ili omatanjem grudnog koa
ljepljivom trakom, pri najdubljem izdisaju povrijeenog;
za prijelom zdjeline kosti, ukruenje donjeg dijela tijela
omatanjem uz dasku na koju je povrijeeni poloen;
za povredu kraljenice, ukruenje itavog tijela omatanjem
uz dasku.
POVREDE OKA
Prva pomo za povrede oka obuhvaa primjenu ovih postupaka:
postavljanje povrijeenog u sjedei poloaj s glavom
nagnutom prema natrag;
ispiranje oka istom vodom ako je povreda nastala

djelovanjem kiseline ili luine, ili ako se u oku nalazi strano
tijelo koje se ispiranjem moe odstraniti;
pokrivanje oka sterilnom gazom i stavljanje zavoja ako se
strano tijelo nije moglo odstraniti ispiranjem oka ili ako je
tkivo prednjeg dijela oka oteeno.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smije se: za odstranjivanje

stranog tijela u oku koristiti nikakvo sredstvo osim vode; u oko
stavljati lijekove.
POTRES MOZGA
Prva pomo za potres mozga obuhvaa:
postavljanje povrijeenog u stabilni boni poloaj;
osiguranje i kontrola prolaza zraka kroz dine putove
povrijeenog.
OPEKOTINE
Prva pomo za opekline, nastale djelovanjem visoke temperature
na tijelo, obuhvaa:
skidanje odjee s oteenog dijela tijela, osim ako je
prilijepljena za opekotinu;
stavljanje opeenog dijela tijela pod mlaz iste hladne vode
ili uranjanje u hladnu istu vodu do prestanka boli a najmanje
10 minuta;
pokrivanje oteenog dijela tijela sterilnom gazom i povijanje
zavojem, osim ako je opekotina na licu; ako se opekotina
nalazi na ruci ili nozi, ukruenje ruke ili noge na nain propisan
za ukruenje u sluaju oteenja kosti;
zagrijavanje povrijeenog toplim pokrivaem;
davanje povrijeenom da pije bezalkoholne napitke u
dovoljnoj koliini.
Ako je zapaljena odjea zalijepljena na opekotinu, prva pomo
obuhvaa ove postupke:
omatanje povrijeenog vlanom tkaninom preko odjee;
te dalje ve navedene postupke.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smiju se buiti mjehuri na koi,
niti na opekotinu stavljati lijekovi, mast i ulja.
OTEENJA DJELOVANJEM KISELINA ILI LUINA
Prva pomo za oteenja uzrokovana djelovanjem kiselina ili luina
obuhvaa:
odstranjivanje s povrijeenog odjee polivene kiselinom ili
luinom;
ienje dijelova tijela: ako je kiselinom ili luinom poliveno
oko, ispiranje oka istom vodom ili fiziolokom otopinom, ako je
kiselina ili luina unesena u usta ili nos, ispiranje usta i nosa
vodom ili otopinom natrijevog bikarbonata, ako je poliven
drugi dio tijela:
kiselinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i razrijeenom
lunatom otopinom (natrijev bikarbonat, alkalna mineralna
voda, mlijeko), luinom, ispiranje tog dijela tijela vodom i
razrijeenom kiselom otopinom (limunov sok, razrijeena
octena kiselina);
zavojem;
davanje odgovarajueg lijeka ako je oteenje nastalo:
gutanjem kiseline razrijeena lunata otopina (alkalna
mineralna voda, mlijeko), gutanjem luine razrijeena kisela
otopina (limunov sok, razrijeena octena kiselina).
Prilikom pruanja prve pomoi za oteenja nastala gutanjem
kiseline ili luine ne smije se dati sredstva za ispiranje eluca niti piti
otopina natrijevog bikarbonata.
20
Sigurnost na radu
SMRZNUA I SMRZOTINE
Prva pomo za smrznua i smrzotine obuhvaa:
prenoenje povrijeenog u prostor s temperaturom zraka od
oko 15 C;
skidanje s povrijeenog vlane ili zamrznute odjee i obue;
zagrijavanje oteenog dijela tijela mlanom kupkom, osim
ako su na koi nastali mjehuri;
zavojem koji ne smije biti stegnut;
ako je oteena ruka ili noga, ukruenje ruke ili noge na nain
propisan za ukruenje u sluaju oteenja kosti;
zagrijavanje povrijeenog toplim pokrivaem i laganom
masaom neoteenih dijelova tijela;
davanje povrijeenom toplih bezalkoholnih napitaka;
primjena umjetnog disanja ako je povrijeeni u nesvijesti i ne die.
Prilikom pruanja prve pomoi ne smiju se buiti mjehuri na koi,
masirati ni dodirivati oteeni dijelovi tijela niti davati povrijeenom
alkoholna pia.
PRVA POMOI ZA BOLESTI OTROVANJA
Prva pomo za otrovanja uzrokovana u sluaju otrovanja
uzrokovanim kemijskim spojevima primjenjuje se:
iznoenje otrovanog iz okoline u kojoj je nastalo otrovanje
(zatvorena atmosfera) na svjei zrak;
skidanje odjee i obue natopljene otrovnom tekuinom;
uz to hitnije osiguranje lijenike pomoi.
Potrebno je uzeti pakovanje kemikalije ili oznaku kako bi doktor
mogao pruiti pomo. Sredstvo za prvu pomo nije univerzalno
i ovisi od otrova. Pravna osoba koja koristi kemikalije duna je
istaknuti obavijesti o prvoj pomoi kod pojedinih kemikalija
(sigurnosno tehnika lista).
TOPLOTNI UDAR I SUNANICA
Za toplotni udar i sunanicu prva pomo obuhvaa:
prijenos oboljelog na hladnije zrano mjesto te postavljanje u
leei poloaj;
rashlaivanje oboljelog skidanjem odjee, polijevanjem
ili uranjanjem u hladnu vodu, ili hlaenjem ventilatorom, te
postavljanjem hladnog obloga na glavu i prsa i lagana masaa
koe.
UDAR ELEKTRINOM STRUJOM I GROMOM
Za udar elektrinom strujom (i gromom) prva pomo obuhvaa:
iskljuenje unesreenog iz strujnog kruga; primjena umjetnog
disanja, najkasnije 5 minuta poslije udara elektrine struje;
vanjska masaa srca pri prestanku rada srca uz polaganje
oboljelog u leei poloaj;
nakon povratka svijesti, zagrijavanje tijela i davanje
osvjeavajueg napitka.
IONIZACIJSKO ZRAENJE
Oteenja uzrokovana ionizacijskim zraenjem prva pomo
obuhvaa:
odstranjivanje s oboljelog odjee i obue u sluaju
kontaminacije radioaktivnom prainom;
ispiranje koe velikim koliinama vode ili rastvora sapunice ako
je koa kontaminirana radioaktivnom prainom a nije oteena;
stavljanje sterilne gaze i omatanje zavojem rane
kontaminirane radioaktivnim zraenjem.
UTAPLJANJE
Za utapanje prva pomo obuhvaa:
pri spaavanju u vodi ako utopljenik ne die, obuhvatiti ga
oko grudi i primijeniti umjetno disanje usta na nos;
skidanje odjee utopljenika;
primjena umjetnog disanja, a u sluaju prestanka rada srca i
vanjska masaa srca;
ako je utopljenik progutao veu koliinu vode, ona se moe
izbaciti prebacivanjem unesreenog preko koljena ili pritiskom
ruku na trbuh utopljenika koji se postavi u boni poloaj.
Ne smije se gubiti vrijeme na uzaludne pokuaje izbacivanja vode
iz plua.
NAGLI PRESTANAK DISANJA
Za nagli prestanak disanja prva pomo obuhvaa:
polaganje oboljelog na ravnu podlogu u leei poloaj na
lea, s glavom zabaenom unatrag;
raskopavanje odjee ako stee tijelo oboljelog;
odstranjivanje krvi i drugih sadraja koji se nalaze u dinim
putovima;
davanje umjetnog disanja primjenom jedne od direktnih
metoda usta na usta, usta na nos, ili rune metode Holger Nielson, osim ako je za odnosnu povredu ili bolest zabranjena
odreena metoda umjetnog disanja ovisno o ranama i
oteenjima kostiju.
NAGLI PRESTANAK RADA SRCA
Za nagli prestanak rada srca prva pomo obuhvaa:
polaganje oboljelog na tvrdu ravnu podlogu u leei poloaj
na lea;
vanjska masaa srca dok srce ne pone kucati normalnim
ritmom, koja se provodi uvijek istovremeno s umjetnim disanjem.
OK
Za stanje oka prva pomo obuhvaa:
polaganje oboljelog u leei poloaj na lea, bez jastuka, uz
podizanje nogu ako je izraeno bljedilo lica; osiguranje
potpunog mirovanja oboljelog;
zagrijavanje tijela oboljelog pokrivaima;
davanje oboljelom toplih bezalkoholnih napitaka (osim kod
istovremene povrede trbunih organa).
GUENJE
Za guenje prva pomo obuhvaa:
odstranjivanje krvi i drugih stranih tijela iz usta;
postavljanje unesreenog u odgovarajui poloaj i to ako je
u nesvijesti, u stabilni boni poloaj sa zabaenom glavom
prema natrag, a ako zbog povrede ne smije biti u takvom
poloaju, u leei poloaj na trbuhu;
ako je pri svijesti, u sjedei poloaj s glavom oslonjenom na
dlanove i laktovima na koljenima.
GUENJE ZALOGAJEM HRANE
Za guenje uzrokovano zalogajem hrane prva pomo obuhvaa
izbacivanje zalogaja hrane iz dinog puta naglim i snanim pritiskom
gornjeg dijela trbuha povrijeenog prema grudnom kou.
NAPADAJ EPILEPSIJE
Za napadaj epilepsije prva pomo obuhvaa:
polaganje oboljelog u leei poloaj na lea s glavom
postavljenom na mekano uzglavlje;
lagano pridravanje udova oboljelog radi sprjeavanja
Sigurnost na radu
povrede zbog trzanja;

otkapanje odjee oko vrata;
odstranjivanje stranog tijela iz usne upljine i postavljanje,
bez nasilnog rastvaranja eljusti, mekanog predmeta izmeu
zubi;
davanje oboljelom bezalkoholnog napitka nakon zavretka
napadaja.
NESVJESTICA
Za nesvjesticu prva pomo obuhvaa:
iznoenje oboljelog na svjei zrak i postavljanje u boni
poloaj;
olabavljenje odjee u dijelu koji stee tijelo;
rashlaivanje lica i prsa oboljelog hladnom vodom;
davanje oboljelom osvjeavajueg bezalkoholnog napitka
nakon povratka svijesti.
OTROVANJE HRANOM
Prva pomo pri otrovanju hranom:
ukloniti otrovnu hranu izazivanjem povraanja;
osigurati unesreenom mirovanje.
Povraanje se ne smije izazivati ako je otrovani u nesvijesti ili je
progutao neku jetku tvar.
UGRIZ OTROVNIH KUKACA
Za ugriz otrovnih kukaca, prva pomo obuhvaa:
mjesto ugriza ili uboda premazati amonijakom;
rashladiti oblogom alkohola ili rastvora natrijevog
bikarbonata ili kuhinjske soli u vodi;
okolinu ugriza ili uboda namazati nekom antialergijskom
mau.
UGRIZ OTROVNIH ZMIJA
Za ugriz otrovnih zmija prva pomo obuhvaa:
stezanje trakom uda 10 centimetara iznad mjesta ugriza
zmije bez prekidanja arterijskog krvotoka;
povesku treba poputati svakih 15 do 20 minuta u trajanju od
jedne minute i premjetati je svaki put 5 cm navie;
imobilizacija uda; - izazivanje krvarenja na mjestu ugriza
rasjecanjem koe u obliku kria dezinficiranim noem, a
isisavanjem krvi iz rane samo ako se prva pomo daje
neposredno nakon ugriza zmije i ako osoba koja prua prvu
pomo nema otvorene rane u usnoj upljini;
osiguranje mirovanja ugrienog;
davanje ugrienom da pije dovoljno tekuine.
Ugrienom se ne smije dopustiti da uzima alkoholno pie.
Sl. 59. Sadraj ormaria za
prvu pomo je propisan
pravilnikom. Potroen sadraj
potrebno je zamijeniti.
Kontrolirati rokove uporabe.
NAPOMENA
Izneseni podaci su preuzeti iz Pravilnika o pruanju prve pomoi radnicima
i slue samo za informaciju. Davalac prve pomoi mora pohaati i poloiti
teaj prve pomoi te periodiki obnavljati znanje s novim tehnikama i
sredstvima.
21

Sig I ZNR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sig I ZNR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dinko Jurjevi

Rijeka, listopad 2014.

Biblioteka Zatita na radu

Copyright Dinko Jurjevi, Rijeka, X-2014.

PRAVILA ZATITE NA RADU

Radna oprema su strojevi i ureaji, postrojenja, sredstva za prijenos

Tablica 1. Najuestalije kategorije ozljeda pri radu u RH u postocima

Npr.: organizacija rada, nesposobnost

Sl. 1. Najizraeniji unutarnji izvori nezgoda na radu

5) osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

Obaveza je utvrditi i obavljati poslove zatite na radu u skladu s

tetnosti te da koriste propisanu osobnu zatitnu opremu

na radu, tehnikim propisima i uputama proizvoaa tako da u

4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste

Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zatite

Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje

Doputeno je koritenje nadzornih ureaja radi kontrole ulazaka i

Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi

Obaveza je poduzeti mjere zatite od poara i spaavanja

1) procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu

povjerenik radnika za zatitu na radu

MJERE ZATITE NA RADU

Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana

Sl. 6. Runi elektrini alat prikljuen na maleni sigurnosni napon od 24

Sl. 8. Istovremeni dodir

Sl. 5. Runi elektrini alat prikljuen na napon izmjenine struje od

Sl. 9. Opasno je pribliiti se na manju udaljenost od 20 m od mjesta

TEHNIKI PLINOVI U BOCAMA

Sl. 10. Boce s tehnikim komprimiranim plinom, postavljaju se u

Sl. 12. Pristup radnika u opasno podruje mora se po mogunosti

alati, puknuti kabeli

Sl. 16. Kod obrade

Sl. 17. Pri koritenju runog alata nisu

Sl. 18. Za dizanje tereta treba primijeniti pravilnu tehniku.. Prije

Najvea dozvoljena masa tereta pri runom prenaanju (u kg):

Sl. 20. Vee podesne terete potrebno je

Sl. 21. Daske i slini dugaki predmeti se nose na ramenu s prednjim

Sl. 23. Jednokrake ljestve se

Sl. 26. Pri radu na visini

SIGURNOST KRETANJA PRI RADU

pojasom, koristiti elektrini alat malog sigurnosnog napona, odnosno

Sl. 28. Opasni ili iljati predmeti se ne

RAD U USKIM I ZATVORENIM PROSTORIJAMA

RADNO MJESTO ZA RAUNALOM

Sl. 30. Pri radu u zatvorenim, vlanim i metalnim (elektriki

Sl. 32. U sobi se treba nalaziti prozor, proturefleksna rasvjeta

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne

OSOBNA ZATITNA SREDSTVA

2. Sredstva i oprema za zatitu oiju i lica

Sl. 35. Zatita oiju i lica - naoale sa

Sl. 40. Zatita sluha unim epovima za

4. Sredstva i oprema za zatitu organa za disanje

Sl. 42. Zatita organa za disanje

5. Sredstva i oprema za zatitu ruku

Sl. 44. Zatita ake rukavicama za zatitu

Sl. 37. Zatita oiju i lica titnikom za

Ako je u toku rada tijelo radnika stalno izloeno tetnom utjecaju

7. sredstva i oprema za zatitu od nepovoljnog

3. Sredstva i oprema za zatitu sluha

Sl. 39. Zatita sluha unim titnikom za

Radnicima pri radu na otvorenom prostoru izloenim nepovoljnim

9. Sredstva i oprema za zatitu nogu

Sl. 48. Zatita nogu od mehanikih povreda