HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR

9. simpozij o sustavu voenja EES-a
Zadar, 8. 10. studenoga 2010.

Marko Gregani, dipl. ing.

marko.greganic@hep.hr
mr.sc. Ivica Petrovi, dipl. ing.
ivica.petrovic@hep.hr
HEP OPS PrP Osijek

1-24
mr.sc. Kreimir Takovi, dipl.ing.
kresimir.tackovic@hep.hr
HEP - ODS Elektroslavonija Osijek

MOGUNOST ODRANJA NAPONA U PRIJENOSNOJ MREI NAKON ULASKA U

POGON DV 2X400 kV ERNESTINOVO - PECS

SAETAK
U ovom referatu biti e prikazana problematika regulacije naponu u granicama normalnog
pogona u prijenosnoj mrei PrP-a Osijek nakon ulaska u pogon voda 2X400 kV Ernestinovo - Pecs.
Poznato je da su povieni naponi ponajprije uzrokovani slabo optereenim 400 i 220 kV - im vodovima i
oni uzrokuju ubrzano starenje i mogunost proboja izolacije dok snieni naponi uzrokuju poveane
gubitke u mrei. Dani su osnovni parametri koji utjeu na naponske prilike kao i mogunosti rijeavanja
problema regulacije napona i nepoeljnih tokova jalove snage kako u sadanjoj tako i u buduoj mrei.
Kljune rijei: regulacija napona, jalova snaga, prijenosna mrea

POSSIBILITY OF VOLTAGE CONTROL IN TRANSMISSION NETWORK AFTER

SWITCHING ON A TRANSMISSION LINE 2X400 kV ERNESTINOVO - PECS

SUMMARY
This paper presents the problem of voltage control in permissible limits of normal work in
transmission network Transmission area Osijek after switching on a transmission line 2X400 kV
Ernestinovo - Pecs. It is well known that high voltage is caused by low loaded transmission lines (400
and 220 kV). As well, because of high voltage occurs accelerated aging and possibility of destruction of
isolation. On the other hand, lower voltage increases losses in transmission network. This paper are
going to give basic parameters which affects on voltage, possibility of dealing with voltage control and
unwanted reactive power flow, in current and future network.
Key words: voltage control, reactive power, transmission network
1.

UVOD

S obzirom na vrlo veliku izgraenost mree u odnosu na razinu potronje i tranzita, najvei
problem predstavljaju previsoki naponi u 400 i 220 kV-tnoj mrei koji se javljaju za vrijeme malih
optereenja u sustavu. Problem odravanja napona u granicama normalnog pogona U PrP-u Osijek
djelomino je rijeen ugradnjom kompenzacijske prigunice 100 MVAr-a u TS Ernestinovo 400/110 kV.
Djelomino iz razloga to svaka nesposobnost koritenja prigunice u nonim satima znai previsoki
napon. Jedini mogui korak za odranje napona u doputenim granicama u sadanjoj konfiguraciji mree
bilo bi iskljuenje slabo optereenih vodova ili donekle rad elektrane u kapacitivnom podruju rada.
1

Iskljuenje slabo optereenih 400 kV vodova se u praksi rijetko koristi jer se time smanjuje sigurnost rada
sustava. U dijelu sustava kojim upravlja PrP Osijek postoji samo jedna manja elektrana. Njen rad u
kapacitivnom podruju kao i kod svih elektrana stvara ekonomske gubitke i skrauje ivotnu dob
elektrane, a isti ne moe znaajnije utjecati na naponske prilike u sustavu. Putanje u pogon
novoizgraenog dalekovoda 2X400 kV Ernestinovo - Pecs uz male tokove snaga donosi nove probleme
sa previsokim naponima koji se moraju rjeavati izgradnjom novih kompenzacijskih postrojenja, elektrana
ili dogovorom sa susjednom operatorima prijenosnih sustava o preuzimanju vikova jalove snage.
2.

ODNOS NAPONA I JALOVE SNAGE

Radna snaga (P), jalova snaga (Q), iznos napona (V)i kut napona () vorita su meusobno
zavisne veliine povezane jednadbom

F ( P , Q , V , ) = 0

(1)

Iz ove jednadbe slijedi da je promjena iznosa (V) i kuta () napona u funkciji promjene radne (P) i
jalove (Q) snage vorita.

A B P
V = C D Q

(2)

gdje je

P
A
B

C D = Q

P
V
Q

(3)

Slijedi da je promjena iznosa napona u funkciji promjene radne i jalove snage vorita.

V = C P + D Q

(4)

Tokovi radne snage nekog vorita ovise o konfiguraciji mree i optereenju koje koriste krajnji
potroai. Na njih se ne moe utjecati te stoga preostaje za regulaciju napona proizvodnja jalove energije
u danom voru. Simulacijom u programskom paketu EasyPower-u dobili smo koeficijente koji nam govore
koliko bi jalove snage trebali proizvesti da bi napon u tom voritu povisili ili snizili za 1 kV.
Tablica I. Koeficijenti Q/U
Nazivni
Q/U
TS Ernestinovo
napon
(MVar/kV)
(kV)
[D (kV/MVar)]
Bez DV 2X400 kV Pesc
400
1/22,4
Sa DV 2X400 kV Pesc
400
1/27,5
Koeficijenti se mogu interpretirati na slijedei nain: npr. promjenom jalove snage +/- 22.4 MVAr u
400 kV voritu Ernestinovo bez izgradnje DV 2X400 kV Ernestinovo- Pecs moe se promijeniti na njemu
napon za +/- 1 kV. Stanje se ipak znatnije promjeni putanjem u pogon DV 2X400 kV Ernestinovo- Pecs.
Promjenom jalove snage +/- 27.5 MVar moe se promijeniti napon za +/- 1 kV. Na taj nain ovaj
koeficijent daje mjeru korisnosti koju predstavlja regulacija napona promjenom jalove snage u voritu
Ernestinovo. Takoer moemo rei da je ovaj dio prijenosne mree velike vrstoe to se reflektira sa
malim promjenama napona.
2.1.

Generiranje jalove snage u visokonaponskim vodovima

Do promijene tokova jalove snage u elektroenergetskom sustavu dolazi zbog karakteristika

potroaa te potreba elemenata sustava za jalovom snagom. Vodovi i kabeli se ovisno o njihovom
optereenju ponaaju kao proizvoai ili potroai jalove snage.

Tablica II. Prirodna snaga i granice normalnog pogona

Granica normalnog
Un (kV)
Pnat (MW)
pogona (kV)
110
32
99 -121
220

130

198 - 242

400

524

360 - 420

Kod optereenja voda veih od prirodne snage vod troi, dok kod optereenja manjih od prirodne snage
vod generira jalovu snagu. Kod optereenja jednakih prirodnom snagom tokova jalove snage nema.
Budui da je 400 kV mrea najee optereena sa daleko manjom snagom od prirodne navedeni 400 kV
vodovi vei dio godine generiraju znaajnu koliinu jalove snage. Takoer i 220 i 110 kV-tni vodovi su
veinom optereeni ispod prirodne snage to dodatno generira jalovu snagu i podiu napon u sustavu.
Prijenosi znaajnih koliina jalove snage u mrei poveavaju gubitke djelatne snage, smanjuju
ekonominost djelovanja elektroenergetskog sustava te poveavaju investicije za gradnju vodova.
3.

MOGUNOST REGULACIJE NAPONA U PRIJENOSNOM PODRUJU OSIJEK

Problem previsokih napona u prijenosnom podruju Osijek javlja se za vrijeme niskih optereenja
u 400 i 220 kV-oj mrei. Niska optereenja javljaju su tijekom noi, a posebno su izraeni za vrijeme
vikenda. U slijedeoj tablici prikazani su najvaniji podaci o 400 i 220 kV-tnim im vodovima sa
pripadajuim parametrima.
Tablica III.. Osnovni parametri 400 i 220 kV-ih vodova
TS
VP
Un (kV)
l(km)
R1 (/fazi)
X1 (/fazi)
Mitrovica
94,2
3,02
31,46
Ugljevik
98,8
3,17
32,99
Ernestinovo
400
erjavinec
223,6
7,12
74,08
Pecs 1
86,3
2,64
27,08
Pecs 2
86,3
2,64
27,11
Gradaac
44,2
3,59
18,67
akovo
220
Tuzla
91
7,29
38,28
Iz sljedeih dijagrama dnevnog optereenja vide se znatne razlike u potronji elektrine energije
u zimskom periodu kada su maksimalna optereenja i proljetnom periodu koje karakterizira minimalno
optereenje. Taj proljetni period minimalnog optereenja obiljeen je optereenjem u kojem potroai ne
koriste klimatizaciju niti grijanje. Velike promjene optereenja daju velike promjene napona .

Slika 1. Dnevni dijagram visokog optereenja u PrP Osijek.

420
418
416
414
n
a
p
o
n(k
V
)

412
410
408
406
404
402
400
398
0

12

16

20

24

vrije me (h)

Slika 2. Promjene napona u TS Ernestinovo za vrijeme visokog optereenja.

Na prethodnom dijagramu je prikazano kako se s porastom optereenja u elektroenergetskom
sustavu naponi sniavaju i obrnuto. Prigunica u TS Ernestinovo je tokom cijelog dana bila iskljuena jer
su naponi bili u dozvoljenim granicama normalnog pogona i nije bilo potrebe za ukljuenje. Pri viim
optereenjima u prijenosnom podruju Osijek najee su i vei tranziti na 400 kV-im vodovima to
pridonosi poboljanju naponskih prilika.
Na slijedeim slikama (Slika 3. i Slika 4.) prikazane su situacije znatno drugaije od prethodnih.
Naponi su kod minimalnog optereenja veinu vremena izvan doputenih granica. Kompenzacijska
prigunica u TS Ernestinova je ukljuena u pogon, a regulacijska preklopka prijenosnog omjera
transformatora su u poloaju sa najviim sekundarnim naponom. Ako pretpostavimo da se u pogonu
nalazi DV 2X400 kV ErnestinovoPecs uz neraspoloivu prigunice dobivamo dodatnih 200 MVar-a
jalove snage u vorite TS Ernestinovo uz dnevni dijagram niskog optereenja koji je prikazan. Poveanje
jalove snage uzrokovalo bi veliko poveanje napona gdje bi se za odravanje doputenih napona morali
koristiti mogunost iskljuenja i dugakih visokonaponskih vodova je (npr. DV 400 kV Ernestinovo
erjavinec) koji u praznom hodu generira priblino 130 MVar-a jalove snage. Takvom odlukom smanjuje
se sigurnost rada elektroenergetskog sustava te se slijedeim nepredvidivim negativnim dogaajem
moe doi do veih i neeljenih odstupanja u sustavu.

Slika 3. Dnevni dijagram niskog optereenja u PrP Osijek.

428
426
424

napon (kV)

422
420
418
416
414
412
410
0

12

16

20

v rij eme (h)

Slika 4. Promjene napona u TS Ernestinovo za vrijeme niskog optereenja.

4

24

3.1.

Ukljuenje prigunice

U TS Ernestinovo ugraena je kompenzacijska prigunica na 110 kV sabirnice snage 100 MVAr

pri naponu od 123 kV. Pri radu na naponu 116-117 kV u kojem se nalazi veinom svog pogona snaga
prigunice je 88 - 92 MVAr-a. Nazivna snaga instalirane prigunice priblino odgovara preporukama da
ista kompenzira manje od 50 % jalove snage dalekovoda prikljuenih na sabirnice. Ukljuenjem
prigunice smanjuje se napon za 4-5 kV na 400 kV-oj strani.
3.2.

Rad elektrane u kapacitivnom podruju

Specifinost prijenosnog podruja Osijek je u tome to u svom podruju posjeduje samo jednu
elektranu koja se sastoje od dva plinskoturbinska agregata i toplinskog bloka (TE-TO). TE-TO radi samo
zimi kojemu je proizvodnja elektrine energije ovisna o toplinskom konzumu te uz uobiajenu snagu od.
30 MW mogunost rada u kapacitivnom podruju sa svega 20-ak MVar-a. Isto je nedovoljno sa gledita
regulacije napona utjecaja. Zajedniki rad bloka sa dva PTA mogue je proizvoditi cca. 35 MVAr-a uz vrlo
neekonomian rad. Plinski agregati koji relativno brzo ulaze u pogon cca. 15 min. sa svojim
mogunostima rada u kapacitivnom podruju (8 MVAr-a) nisu dovoljni za poboljanje naponskih prilika i
isto kao i blok radili bi neekonomino.
3.3.

Iskljuivanje slabo optereenih vodova

Iskljuivanjem jednog ili vie slabo optereenih visokonaponskih vodova moe se utjecati na
smanjenje napona u vorovima mree. U prijenosnom podruju Osijek su svi 400 i 220 kV- tni vodovi
meunarodni i dosadanja iskustva govore da se izbjegava takva regulacija napona sve dok je to
mogue. Negativna posljedica iskljuenja visokonaponskih vodova je smanjena sigurnost rada
elektroenergetskog sustava, nezadovoljenje (n-1) kriterija.
Teorijska ali i praktina iskustva govore da je sa aspekta odranja napona osim iskljuenja npr.
Ernestinovo Pecs 1, najpoeljnije iskljuenje dugakog DV 400kV Ernestinovo-erjavinec koji zbog
svojih karakteristika prvenstveno duljine najprihvatljiviji.
3.4.

Promjena prijenosnog omjera transformatora

Regulacijom napona promjenom prijenosnog omjera transformatora mogu se u prijenosnom

podruju Osijek osigurati zadovoljavajue naponske prilike u 110 kV-oj mrei tijekom cijele godine, dok se
to ne bi moglo rei i za 400 i 220 kV tnu mreu. Promjenom prijenosnog omjera transformatora u 400 i
220 kV oj mrei se mogu naponi odravati u granicama normalnog sve dok optereenje nije izrazito malo
odnosno minimalno. Za vrijeme niskog optereenja u proljetnom periodu, snienje napona na razini 400
kV promjenom prijenosnog omjere transformatora znai povienje napona nie naponske razine 220 kV i
110 kV i obrnuto.
4.
DOPRINOS VODA 2X400 kV ERNESTINOVO PECS NA MOGUNOST REGULACIJE
NAPONA
Dosadanja ispitivanja ali i iskustva u pogonu novoizgraenog DV 2X400 kV Ernestinovo Pecs
nam govore da u sluaju prijenosa vrlo malih snaga, ili snaga znatno manjih od prirodne snage vodova u
TS Ernestinovo se oekuje porast napona od cca. 6-7 kV (uz ukljuena oba DV u P.H.) . Prilikom
provoenja pokusa praznog hoda VP 400 kV Pecs 1 napon na sabirnicama 400 kV u TS Ernestinovo
porastao je sa tadanjih 406 na 409 kV. Porast napona za 3 kV uzrokovala je generirana jalova snaga
koja je u praznom hodu iznosila 52 MVAr-a. S obzirom da su dalekovodi Pecs 1 i Pecs 2 na istim
stupovima iste duine, generiranje jalove snage na oba voda je ista i zbroj iznosi cca 100 MVAr-a kod
priblinih vrijednosti nazivnog napona.
Tablica IV. Utjecaj sklopnog stanja VP 400 kV Pecs 1 na napone na sabirnicama u TS Ernestinovo
Stanje ukljuenosti
U (kV)
U (kV)
Q (MVar)
Ernestinovo-Pecs 1
sabirnice 400kV
sabirnice 110 kV
0
Prije ukljuenja DV u P.H.
406
115
Poslije ukljuenja DV u P.H.

409

116

52

Poveanje jalove snage u voru TS Ernestinovo za 100 MVAr-a uzrokovalo bi u nekim

sluajevima nedoputeno poveanje napona koji se ne bi mogao dovesti u normalne granice postojeim
kompenzacijskim ureajima u naoj mrei osim iskljuenja nekih od 400 kV-ih vodova. Postojea
prigunica u TS Ernestinovo ne bi bila dovoljna, te bi prihvatljiva bila ugradnja nove prigunice koja bi
trebala biti snage 50 100 MVar-a. Ova snaga (50 100 MVAr) preporuena je i na temelju dosadanjih
istraivanja.
Jedna od mjera za snienje napona nakon ukljuenja DV 2X400 kV Ernestinovo Pecs je
sudjelovanje susjednih operatora sa svojim generatorima u kapacitivnom reimu rada. Susjedni operator
sustava MAVIR moe znaajnije pomoi u rjeavanju problema visokih napona sa sudjelovanjem
nuklearne elektrane Paks u kapacitivnom reimu rada, koja je spojena vodovima DV 400 kV Paks Pecs
i DV 400 kV Pecs Ernestinovo sa TS Ernestinovom. Jedan od moguih problema koji vee spomenutu
pomo susjednih operatora je sklapanje dogovora oko novane naknade za takav nain rada elektrane.
Na koncu se pak moe zakljuiti, da doprinos izgradnje i putanja u pogon spomenutog voda u
najnepovoljnijem sluaju doprinosi porastu napona do 4 kV. To uz normalne okolnosti i mogunosti
odranja napona kod susjednih operatera EES-a nee predstavljati probleme za odranje doputenih
vrijednosti napona u elektroenergetskom sustavu. Nepovoljna situacija i neispunjavanje deterministikih
kriterija sigurnosti nastaje u sluaju neraspoloivosti prigunice u TS Ernestinovo. Tada naponi znatno
prelaze doputene vrijednost i mogli bi dosei vrijednosti izmeu 430-435 kV.
5.

ZAKLJUAK

U ovom referatu prikazana je problematika odravanja napona u doputenim granicama kako u

pogonu bez izgraenog tako i sa novoizgraenim dalekovodom DV 2X400 kV ErnestinovoPecs.
Specifinost PrP-a Osijek karakterizira da na svom podruju ima relativno malenu mogunost proizvodnje
elektrine energije pa samim tim i nemogunost odranja napona na elektranama. Te elektrane su u
pogonu prvenstveno za vrijeme sezone grijanja kada je optereenje u sustavu vee, pa samim time ne
mogu doprinijeti radom u kapacitivnom podruju, rjeavanju problema visokih napona.
Mogunost odravanja napona ovisit e uz navedene raspoloive mjere ponajvie o optereenju
400 kV vodova, visini napona i raspoloivim mogunostima odranja napona u susjednim ees-ovima i
raspoloivosti pojedinih elemenata mree (prvenstveno prigunice).
Nakon ulaska u pogon DV 2X400 kV Ernestinovo Pecs moe se oekivati e biti problema sa
odravanjem napona unutar doputenih granica zbog novih vikova jalove snage iz neoptereenih
vodova (dodatnih 100 Mvar-a). Stoga bi trebalo osigurati kompenzacijske ureaje s kojim e se
omoguiti odravanje napona unutar doputenih granica tj. normalno odvijanje pogona. Nije zanemarivo
spomenuti injenicu da se s povienim naponima izolacija vie napree te se smanjuje ivotna dob
elektroenergetske opreme (opada s treom potencijom).
6.
[1]
[2]
[3]
[4]

LITERATURA
M Lovri, R. Goi, M Majstorovi "Problematika previsokih napona u prijenosnoj mrei dalmacije,
HRO Cigre, 1998g.
B. Udovii: Elektroenergetski sustav, Kigen, listopad 2005. godine.
Pogonski podaci MC Osijek.
Programski paket EasyPower.