Kako skinuti dokument?

ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to

izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o

ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to

izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o
ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to
izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.

Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o

ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to

izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o

ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to

izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o

ih izluevina bilo da ih biljka isputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to

izluevine raznih uiju i drugih nametnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo po
tonje je od posebnog znaaja za grad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne i
zluevine uklanja izvrsnu podlogu za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih
patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i
sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u oih izluevina bilo da ih biljka i

sputa sama (nektar i gutacijska tekuina) ili su to izluevine raznih uiju i drugih na
metnika (medna rosa) koji siu biljkama sok. Ovo potonje je od posebnog znaaja za g
rad i njegovo zelenilo jer pela skupljajui biljne izluevine uklanja izvrsnu podlogu
za razvoj brojnih gljivica, bakterija i ostalih patogena koji unitavaju zelenilo
Prema Zakonu o stoarstvu (N.N. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06 lanak 33.) zapravo ne
bismo niti smjeli preseljavati pelinje zajednice bez da ih prethodno ne pregleda
veterinar i izda nam svjedodbu o njihovom zdravstvenom stanju i podrijetlu (?) s
ukladno propisima o veterinarskim mjerama. Dok se u lanku 34. istog Zakona doputa
lokalnoj zajednici da radi sigurnosti ljudi, masovnih pojava bolesti, prenapuenos
ti i drugih opravdanih razloga zabrani dranje pela na odreenom prostoru ili zabrani
premjetanje pela.
Kako mi upravo radi sigurnosti ljudi uklanjamo rojeve pela s javnih i privatnih p
ovrina drimo da je upravo lokalna zajednica ta koja moe odrediti specifine uvjete dra
nja pela na svojem podruju
U Zakonu o zatiti ivotinja (Klasa 322-01/06-01/01 od 01. prosinca 2006.) pela kao p
osebna ivotinja nije navedena te se shodno lanku 3., stavci (4) i (5) pela moe smatr
ati istovremeno divljom ivotinjom kao i domaom ivotinjom koju ovjek dodue nije nikad
pripitomio ali je uzgaja radni proizvoda njene konice. Moe se smatrati da je u skl
adu sa stavom (12) istog lanka ona i naputena ivotinja iako roj moe iz konice u sezoni
izai neovisno o volji svog vlasnika. Kako je pela u o