UVOD

Krivino pravo je sistem zakonskih pravnih propisa kojima se utvruju uslovi za primjenu
kazni i drugih krivinih sankcija prema uiniocima krivinih djela, a u cilju zatite drutvenog
i ekonomskog ureenja odreene drave. Krivino pravo je specifino po tome to ono ne
regulie drutvene odnose neposredno. Zatita drutvenih odnosa putem krivinog prava
ostvaruje se iskljuivo propisivanjem krivinih sankcija prema licima koja ne potuju
odreena drutvena pravila.
Odreivanje pojma krivinog djela je jedno od centralnih pitanja nauke krivinog prava, koja
ima zadatak da pojam krivinog djela odredi s obzirom na pravne elemente koji su sadrani u
svakom krivinom djelu. Elementi koji su zajedniki svim krivinim djelima zovu se osnovni
elementi krivinih djela. Osim njih, postoje i posebni elementi koji se javljaju samo kod nekih
krivinih djela.
Krivino djelo je svjesna i voljna ovjekova radnja ili proputanje radnje koja je drutveno
opasna, protupravna i u zakonu odreena kao krivino djelo. Iz toga proizilazi da su osnovni
elementi krivinog djela postojanje neke djelatnosti koja dovodi do neke posljedice, zatim
drutvena opasnost koju izaziva to djelovanje zbog ega se za krivino djelo propisuje
zakonska kazna, i postojanje volje da se neko djelo uini i to svjesno.
Krivino djelo moe se posmatrati kao drutvena pojava u klasnom drutvu, shvaena kao
djelatnost opasna po drutvo. Moe se posmatrati sa stanovita kaznene politike neke
drutvene zajednice, pa se prema tome pojam krivinog djela odreuje prema politikim
razlozima zbog kojih se neka ljudska djelatnost definira kao opasna za to drutvo. Krivino
djelo moe se posmatrati sa aspekta uzroka koji dovode do pojave krivinog djela.
Odreivajem pojma krivnog djela na osnovu ovih shvatanja bavi se kriminologija. Krivinopravna odredba krivinog djela temelji se na odredbama pravnih elemenata koji su zajedniki
za sva krivina djela tzv. osnovnim elementima krivinog djela.

17

Kaznena djela se mogu poiniti injenjem i neinjenjem- u pravilu se izvravaju injenjem.

Razlikujemo kaznena djela injenjem ili komisivne delikte i kaznena djela neinjenjemili
omisivni delikti.

1. Pojam krivinog djela

Odreivanje opteg pojma krivinog djela je najvanije ali i najsloenije pitanje u nauci
krivinog prava. Od reavanja tog pitanja zavisi cijeli sistem opteg dijela krivinog prava.
Opti dio krivinog prava bavi se samo optim odreivanjem pojma krivinog djela, a ne i
pojma sadrine obiljeja, odnosno bia pojedinih konkretnih krivinih djela. Rije je o
odreivanju optih obiljeja koje mora posjedovati svako krivino djelo, odnosno bilo koje
ponaanje da bi se moglo okarakterisati krivinim djelom. Zajedniki elementi svih krivinih
djela ine opte bie krivinog dijela. Skup svih posebnih obiljeja krivinog dijela naziva se
posebno bie odreenog krivinog djela.
U naoj teoriji uobiajeno je da se opti pojam krivinog dijela odreuje kao djelo uinjeno sa
vinou, koje je drutveno opasno, protivpravno i u zakonu odreeno kao krivino djelo.
Krivini zakon BiH u lanu 20 daje (nepotpunu) materijalno-formalnu definiciju opteg
pojma krivinog djela: Krivino djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao
krivino djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana
krivinopravna sankcija.1
Ova koncepcija opteg pojma krivinog djela izvrila je redefiniciju pojma krivinog djela u
odnosu na dosadanju praksu. Zadrana je materijalno-formalna koncepcija opteg pojma
krivinog djela, ali je njegova definicija upotpunjena sa eksplicitnim pominjanjem elementa
protivpravnosti. Ali istie se i njegov materijalni element gdje se naglaava njegova opasnost,
odnosno, zahtjev da se radi o djelu kojim se povrjeuju ili ugroavaju zatiene vrijednosti.
Krivino djelo je svjesna i voljna ovjekova radnja ili proputanje radnje koja je drutveno
opasna, protupravna i u zakonu odreena kao krivino djelo. Iz toga proizilazi da su osnovni
elementi krivinog djela postojanje neke djelatnosti koja dovodi do neke posljedice, zatim
drutvena opasnost koju izaziva to djelovanje zbog ega se za krivino djelo propisuje
zakonska kazna, i postojanje volje da se neko djelo uini i to svjesno.2
Krivino djelo moe se posmatrati kao drutvena pojava u klasnom drutvu, shvaena kao
djelatnost opasna po drutvo. Moe se posmatrati sa stanovita kaznene politike neke
drutvene zajednice, pa se prema tome pojam krivinog djela odreuje prema politikim
razlozima zbog kojih se neka ljudska djelatnost definira kao opasna za to drutvo. Krivino
djelo moe se posmatrati sa aspekta uzroka koji dovode do pojave krivinog djela.
Odreivajem pojma krivnog djela na osnovu ovih shvatanja bavi se kriminologija. Krivinopravnaodredba krivinog djela temelji se na odredbama pravnih elemenata koji su zajedniki
za sva krivinadjela tzv. osnovnim elementima krivinog djela. Krivino djelo jeste
protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja propisana
zakonom i za koje je zakonom propisana krivinopravna sankcija.
1 KZBIH, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04,
61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10

17

2 http://www.scribd.com/doc/76932998/Pojam-krivi%C4%8Dnog-djela
Pristupljeno, 23.04.2014.god.

1.1.

Materijalni pojam krivinog djela

Materijalni pojam krivinog djela vezan je za italijansku pozitivnu kolu, koja je vie obraala
panju na sadrinu problema nego na njihovu formu. Prema Garofalu krivino djelo je ono
djelo kojim se vrijeaju altruistika i moralna osjeanja ljudi koja su priznata od civiliziranog
dijela ovjeanstva. Feri definira krivino djelo kao radnju koja potie iz egoistikih i
asocijalnih pobuda kojom se vrijeaju uvjeti ivota i moral jednog naroda na odreenoj etapi
razvitka. U stvari, pozitivna kola je proglasila krivino djelo drutveno opasnim djelom koje
treba spreavati primjenom drutveno zatitnih mjera. U teoriji je ovako odreen pojam
krivinog djela poznat pod nazivom "Socioloki pojam krivinog djela".
Prema predstavnicima socioloke kole, materijalni pojam krivinog djela se sastoji u povredi
potreba odreenog drutva na kojima se zasniva njegovo postojanje (List). Savremene
kriminoloke teorije takoe polaze od materijalnog shvatanja krivinog djela. Tako Selin
odreuje krivino djelo kao ponaanje koje ne odgovara normama vladajue grupe a koje
nastaje zbog sukoba drutvenih grupa razliite kulture. Slino shvatanje o krivinom djelu kao
rezultatu kulturnog sukoba ima i ameriki kriminolog Saterland. Dakle, prema materijalnom
shvatanju krivino djelo se javlja kao povreda drutvenih uvjeta ivota ili potreba njegovog
postojanja, ili kao povreda njegovih vrijednosti bez kojih ono ne bi moglo postojati kao
organizirana zajednica.

1.2.

Formalni pojam krivinog djela

Formalno shvatanje krivinog djela potie od klasine kole prema kome je krivino djelo
pravni fenomen, odnosno pravna injenica koja proizvodi pravne posljedice ili pak, jedan
dogaaj u spoljnom svijetu koji dovodi do nastanka pravnih posljedica za drutvo ili
pojedinca. Zbog velikog uticaja klasine kole na nauku krivinog prava, formalni pojam je
dugo vaio kao jedini nauni pojam o krivinom djelu. ak i danas u literaturi krivinog
prava, on je vie zastupljen. U odreivanju formalnog pojma krivinog djela razlikuje se vie
shvatanja: normativistiko, realistiko, simptomatsko i dinamiko.
Po normativistikom shvatanju krivino djelo predstavlja povredu norme ili povredu
krivinog zakona. Tvorac normativistike teorije je njemaki teoretiar Binding. Po njemu,
uinitelj krivinog djela svojom radnjom povreuje normu sadranu u krivinopravnom
propisu, a ne krivinopravni propis. Po nekim drugim autorima krivino djelo se oznaava
kao povreda krivinopravnog propisa, pa i krivinog zakona. Bez obzira na ove razlike u
interpretaciji objekta povrede, svi predstavnici ove koncepcije posmatraju krivino djelo kao
isto pravni pojam, kojinema neku realnu sadrinu.

17

Po realistikom shvatanju krivino djelo je dogaaj, fizika, realna pojava u spoljnjem svijetu
koja se ispoljava kao protivpravna i vina, pa stoga i kanjiva radnja. Iz ovoga slijedi da se kao
osnovni elemenat krivinog djela smatra radnja koja nuno povlai i posljedicu. Najizrazitiji
zastupnikovog shvatanja je List, osnivasocioloke kole.

Prema simptomatskom shvatanju krivino djelo je simptom postojanja krivinoprav nevinosti

u initelja krivinog djela, a po dinamikom shvatanju, ono je spoljn i odraz jednog
unutranjeg psihikog stanja uinitelja.

1.3.

Materijalno-formalni pojam krivinog djela

Krivino djelo je drutvena pojava koja je regulirana inhibitornom pravnom normom. Stoga,
ono ima svoju sadrinu i svoju formu. Stoga se ne moe odrediti njegov pojam jednostrano,
samo sa stanovita njegove sadrine ili pak isticanjem njegove forme. Sadrina se izraava
kroz formu, a forma ne moe postojati bez sadrine. Prema tome, pojam krivinog djela moe
biti odreen samo na jedinstvu materijalnih i formalnih elemenata. Najizrazitiji je autor ovog
shvatanja Toma ivanovi koji pojam krivinog djela oznaava kao povredu ili ugroavanje
individualne ili kolektivne potrebe postojanja drutva u obliku drave, koja se bez
ugroavanja kaznom ne moe zatititi.3
Prema odredbi l. 2. st. 1. Krivinog zakona BiH, to je ve ranije istaknuto, u naoj dravi se
drutvena opasnost krivinog djela sastoji i ogleda u ugroavanju ili povredi osnovnih sloboda
i prava ovjeka, te drugih prava i drutvenih vrijednosti zajamenih i zatienih Ustavom
Bosne i Hercegovine i meunarodnim pravima.4

2. Elementi krivinog djela

2.1. Radnja krivinog djela
Radnja je osnovni element u pojmu krivinog djela. Ona je obavezno konstitutivno obiljeje
krivinog djela uope, a istovremeno i svakog pojedinog krivinog djela. Kako se u svakom
zakonskom opisu krivinog djela odreeno ponaanje ovjeka zabranjuje ili nareuje, jer su
prohibitivne norme okrenute ka tome da se odreena radnja ne poduzme, a imperativne ka
tome da se odreena radnja preduzem, dolazi se do pitanja ta je to to sainjava opte
obiljeje radnje.
Radnjom se mora izraziti ono to je zajedniko svim krivinim djelima, pa se problemi
neizbjeno javljaju zbog toga to postoje razne vrste krivinih djela koje je teko svesti na
radnju kao zajedniki sastojak. U teoriji krivinog prava posebno se ilo ka tome da se u
zajednikom, jedinstvenom pojmu radnje obuhvate i injenje i neinjenje, kao dva osnovna,
ali razliita oblika ljudskog ponaanja, u smislu da se utvrdi njihov zajedniki stvarni sadraj.
Prema objektivno-subjektivnom shvatanju radnja krivinog djela je svjesno i voljno ponaanje
ovjeka kojim se ostvaruje krivino djelo. Ponaanje koje nije voljno (ako je prouzrokovano
fiziolokim procesom kihanjem ili snom ili dejstvom spoljne sile okliznuem na ledu, ne
moe se smatrati radnjom u krivinopravnom smislu. Ali nije dovoljno samo da ponaanje
bude svjesno i voljno, vemora da bude manifestirano u spoljnom svijetu. To znai da psihiki
3 Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006., str. 30.-31.

17

4 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007., str. 186.

procesi: misli, elje, odluke i namjere da se krivino djelo uini, ne mogu imati karakter
radnje u krivinopravnom smislu sve dok ne dobiju materijalni, fiziki izraz u spoljnom
svijetu.
Prema objektivnom shvatanju, radnja krivinog djela predstavlja preduzimanje tjelesnog
pokreta ili proputanje tjelesnog pokreta, bez obzira da li je to preduzimanje, odnosno
proputanje ostvareno sa voljom ili bez nje. Tako radnja uinjena u besvjesnom stanju ili pod
dejstvom vie sile, tj. protivno volji uinitelja, smatra se radnjom krivinog djela. Najizrazitiji
predstavnik ovog shvatanja je Toma ivanovi.
Prema finalistikom (ciljnom) shvatanju, koje je nastalo u Njemakoj poslije Drugog
svjetskog rata, radnja krivinog djela je ciljna djelatnost, djelatnost preduzeta u cilju
ostvarenja posljedice koja je krivinopravnim propisima zabranjena. Dakle, za radnju
krivinog djela nije dovoljno postojanje svijesti i volje, veje potrebno da postoji cilj njenog
preduzimanja, tj. usmjerenost.
Radnja je osnovni element krivinog djela. Bez radnje ne moe biti ostvareno krivino djelo.
U teoriji se pak mogu nai i miljenja prema kojima postoje krivina djela bez ispoljavanja
ponaanja. To su krivina djela stava (npr. utaja stvari, koja je zaboravljena u stanu uinitelja
djela, gdje radnja nije vidljiva jer se ne sastoji u tjelesnom pokretu. Meutim, i ovdje postoji
ponaanje koje je izraeno u stavu uinitelja prema toj stvari, a to je njegov odnos prema
stvari kao svojoj).
Radnja krivinog djela se moe uiniti na dva naina: injenjem i neinjenjem. Pod injenjem
se podrazumijeva svjesno i voljno preduzimanje tjelesnog pokreta, a pod neinjenjem
proputanje tjelesnog pokreta. Po pravilu, radnja se izvodi pokretima tijela i udova, prije
svega pokretima ruku. Ali se ona moe ostvariti i izgovaranjem rjei (npr. kod verbalnih
delikata), kao i nekom drugom vrstom ponaanja (simbolima ili konkludentnom radnjom).
Radnja se moe sastojati iz jednog pokreta, iz jedne djelatnosti koja ukljuuje vie tjelesnih
pokreta ili iz vie povezanih djelatnosti (npr. obijanje tueg stana i oduzimanje stvari kod
teke krae). To znai da radnja moe biti prosta i sloena.5

2.2.

Posljedica krivinog djela

Prema vladajuem shvatanju u domaoj krivinopravnoj teoriji polazi se od toga da pojam

djelo kao vii generiki pojam u sebi obuhvata radnju, posljedicu i uzronu vezu. Posljedica
je uvijek uzrono povezana sa radnjom krivinog djela i ona nastaje kao rezultat te radnje, jer
radnja krivinog djela uvijek prouzrokuje neku vrstu posljedica. Postojanje krivinog djela
pretpostavlja postojanje posljedice, jer bez posljedice nema protupravnog djela, koje kao
takvo predstavlja i odreenu opasnost za neku drutvenu zajednicu, pa samim tim nema
krivinog djela.6

17

5 Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006., str. 34.-35.

Posljedica je proizvedena promjena ili stanje u spoljnom svijetu koje nastaje kao rezultat
dejstva radnje krivinog djela. Bez posljedice nema krivinog djela. Ona je elemenat djela,
kao i radnja uinjenja. U odreivanju pojma posljedice u teoriji postoji vie shvatanja:
formalno i realno. Prema formalnom shvatanju koje proizlazi iz formalnog pojma krivinog
djela, posljedica predstavlja pravnu promjenu u svijetu (Lipman). Prema realnom shvatanju
(ivanovi) posljedica je proizvedena promjena ili proizvedeno stanje u spoljnom svijetu.
Domaa pravna teorija prihvata realno shvatanje pojma posljedice koje odgovara
materijalnom shvatanju krivinog djela. Logino je da promjena ili proizveden o stanje u
spoljnjem svijetu kao rezultat preduzete radnje uslovljava i pravnu promjenu. Tako i pravna
promjena nastaje kao rezultat promjene u spoljnom svijetu. Posljedica kao promjena ili
proizvedeno stanje u spoljnom svijetu nastaje na objektu krivinog djela i pogaa pasivnog
subjekta (fiziku ili pravnu osobu kojojobjekti krivinih djela pripadaju ili u odnosu na koje
imaju neka prava).
Prema nekim autorima (List, Birkmajer i Liman), posljedica se mora ulno osjetiti. Stoga, po
njima treba u pojam posljedice unijeti i ovaj elemenat. Na bazi ovog shvatanja pravi se razlika
na formalna i materijalna krivina djela. S obzirom na to da se kod nekih krivinih djela
posljedica ne manifestira vidljivo, ulima opazivo u spoljnom svijetu, smatra se da takva
krivina djela i nemaju posljedicu. Ona se nazivaju formalnim krivinim djelima. Posljedica
kod ovih krivinih djela se ne moe osjetiti, pa nje stvarno i nema te je kod ovih krivinih
djela inkriminirana sama radnja. Ovo shvatanje je danas naputeno.7

2.3.

Uzronost

Da bi postojalo neko krivino djelo u najveem broju sluajeva potrebno je da postoji

odreena radnja, neko injenje ili neinjenje, zaim da je ostvarena neka posljedica, neka
povreda ili konkretno ugroavanje pravno zatienog dobra, s tim da izmeu preduzete radnje
i ostvarene posljedice postoji odreeni odnos koji se ogleda u tome da je upravo iz te
odreene radnje nastupila ta odreena posljedica. Taj odnos izmeu preduzete radnje i
ostvarene posljedice naziva se uzronom vezom, a radnja koja je dovela do posljedice naziva
se uzrokom.
Problem uzronosti ne javlja se kod svih, ve samo kod materijalnih krivinih dijela, tj. djela
koja se smatraju dovrenim tek nastupanjem odreene posljedice koja je sadrana u njihovom
zakonskom opisu. Da bi kod materijalnih krivinih djela bilo ostvareno njihovo zakonsko
bie, nije dovoljno da postoje radnja i posljedica, ve se trai da je upravo preuzeta radnja
prouzrokovala posljedicu tog djela. Na taj nain uzronost i sama postaje obiljeje krivinog
djela i ini sastavni dio bia takvog krivinog djela.
6 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2007., str. 220.
Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006., str. 36

17

Prema prirodi stvari uzronost kao obiljeje krivinog djela predhodi krivnji, jer krivnja pred
ostalog, sadri i predstavu o toku kauzaliteta. I uzronost i krivnja moraju se utvrivati
potpuno neovisno jedno od drugog. Ukoliko u konkretnom sluaju nije utvrena uzronost,
suvina je svaka daljnja rasprava o krivnji uinitenja u tom sluaju. Meutim, ako je utvrena
uzronost, tada treba utvrditi i ostala obiljeja krivinog djela, a posebno i krivnju, jer samo
tada moe doi do kanjavanja. 8
Problem uzronosti je opi filozofski i gnoseoloki problem o nastajanju pojava u prirodi i
drutvu. Nijedna pojava nije izolovana od drugih niti nastaje sama iz sebe. Naprotiv, sve
pojave u prirodi i drutvu meusobno su povezane zakonomjernom lananom uzronou
tako da jedna dovodi do nastajanja druge, ova do raanja slijedee, jedne ili vie i tako u
beskonanost. Ta povezanost je istovremeno i vremenska i prostorna i viestrana tako da iz
nje proizlazi stalni tok zbivanja i dogaaja.
Uzronost u krivinom pravu svodi se na ispitivanje odnosa izmeu radnje odreene osobe i
konkretne posljedice koja je nastala poslije izvedene radnje kojom je ostvareno bie nekog
krivinog djela. Za postojanje krivinog djela potrebno je preduzimanje radnje i nastupanje
posljedice priemu posljedica mora da se javlja kao proizvod, rezultat te radnje. Naime,
izmeu radnje i posljedice mora da postoji odreeni odnos, tj. takav odnos da iz odreene
radnje mora da proizae odreena posljedica. Taj odnos naziva se uzroni odnos ili uzrona
veza.
Utvrivanje uzronosti je od velikog znaaja za krivino pravo, jer treba da se ustanovi da li
je odreena radnja jedne osobe proizvela odreenu posljedicu ili nije. I ukoliko se ustanovi da
je odreena posljedica nastala iz odreene radnje neke osobe onda se ta posljedica moe
pripisati u krivicu toj osobi.
Ako se pak ustanovi da posljedica nije nastala kao rezultat odreene radnje neke osobe,
odnosno da je nastala nezavisno od radnje, onda se ona ne moe pripisati toj osobi. Prema
tome, pitanje koje se ovde postavlja jeste: da li se radnja ovjeka pojavljuje kao uzrok
nastanka posljedice ili ne.
Kod utvrivanja injenice da li je jedna radnja prouzrokovala odreenu posljedicu u najveem
broju sluajeva nema tekoa, sem kod izvjesnog broja konkretnih sluajeva gdje se uzrona
veza komplikuje. Tako, u svim onim sluajevima gde posljedica nastaje neposredno usljed
dejstva i poslije radnje, smatra se da je radnja uzrok posljedice. Teko e nastaju u onim
sluajevima kada posljedica ne nastaje neposredno iza radnje, ve kasnije i gdje se pojavljuje
dejstvo drugih uvjeta pri emu svi oni, manje ili vie, doprinose njenom nastajanju.9

8 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007., str. 226.-227.
Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006., str. 37.-38.

17

2.4.

Drutvena opasnost

U savremenoj krivinopravnoj teoriji materijalni pojam krivinog djela uglavnom se vezuje za

drutvenu opasnost ili drutvenu tetnost odreenog ponaanja. Predvienost se u zakonu po
pravilu vezuje za protupravnost, to znai da je neko ponaanje koje sadi sve elemente u
zakonskom opisu krivinog djela istovremeno i protupravno. U opem pojmu krivinog djela,
kao materijalna strana protupravnosti ili kao materijalna strana predvienosti u zakonu, u
naelu treba uzeti da bez drutvene opasnosti nema ni krivinog djela. Da bi neko drutveno
opasno ponaanje postalo krivino djelo ono mora biti propisano u zakonu kao krivino djelo.
10

Bez postojanja drutvene opasnosti nema krivinog djela. Dakle, krivino djelo moe
postojati samo ako je ono drutveno opasno djelo. Po naem miljenju, drutvena opasnost je
samostalni elemenat. Ona nije sadrana u elementu protivpravnosti, ve u krivinom djelu kao
materijalnom aktu u spoljnom svijetu. Drutvena opasnost nije apstraktna kategorija koja je
vjeita i nepromjenljiva. Naprotiv, ona je realna drutvena pojava i kao takva historijski i
klasno uvjetovana. Ona je, dakle, promjenljiva kategorija, zavisna od konkretnih uvjeta ivota
odreene drutvene zajednice. Tako, izvjesna djela koja su bila drutveno opasna u jednoj
epohi, nisu to u drugoj.
ak i u jednom istom drutvu drutvena opasnost se mjenja zavisno od razvitka toga drutva
iz etape u etapu. Otuda u jednoj etapi neka djela mogu biti drutveno opasna a u drugoj ne, i
obrnuto. Iz ovoga proizlazi da je drutveno opasno djelo samo ono djelo koje je opasno za
odreeno drutvo u odreenom vremenu.
Drutveno opasno djelo treba razlikovati od opasnog djela. Naime, u drutvu postoji itav niz
djela koja su opasna za sigurnost ljudi i imovine i, prema tome, tetna, ali koja se ne smatraju
drutveno opasnim djelima jer su istovremeno i korisna, pa je drutvena korist od injenja tih
djela daleko, ak nesrazmjerno ve a od njihove opasnosti i tetnosti.
Meutim, svako drutveno opasno djelo nije istovremeno i krivino djelo. Da bi drutveno
opasno djelo bilo krivino djelo ono mora biti predvieno u zakonu kao krivino djelo i ako je
za njegovog u initelja odreena krivina sankcija. Iz ovoga proizlazi da svako drutveno
opasno djelo nije krivino djelo, a da je svako krivino djelo drutveno opasno. Krivino djelo
koje izgubi karakter drutveno opasnog djela prestaje da bude krivino djelo.Ukoliko takvo
djelo ostane inkriminirano u zakonu, ono ima samo formalnopravni karakter krivinog djela.

2.5.

Protupravnost

U nauci krivinog prava postoji veliki broj razliitih miljenja o pojmu protupravnosti kao
opeg elementa u pojmu krivinog djela. Jedno od najstarijih i najpoznatijih, a istovremeno i

17

10
Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2007., str. 244.

najee kritikovanih i osporavanih shvatanja o tom pitanju je pitanje protupravnosti u

kontekstu razlika izmeu normi i krivinopravnih propisa.
Protupravnost krivinog djela je protivnost normi koja je sadrana u bilo kom vaeem
propisu jedne odreene drave. Norma kojoj se krivino djelo suprotstavlja ne mora biti
sadrana u krivinopravnom propisu, veu bilo kom propisu pozitivnog pravnog sistema
drave. Po pravilu, te norme se i nalaze u drugim granama prava i slue kao osnov za
inkriminaciju drutvenih opasnih djela. Iz ovoga proizlazi, da protivpravnost predstavlja
pravni osnov za odreivanje krivinih djela.
Kroz protivpravnost drutvo odreuje svoj stav prema ponaanju pojedinca kojim on kri
neku njegovu zapovjest, odnosno zabranu. Ona je opi elemenat krivinog djela to znai da
nema krivinog djela koje nije protivpravno.
No, u pravnoj teoriji postoje i druga shvatanja o pojmu protivpravnosti. Tako je Binding prvi
ukazao na razliku koja postoji izmeu norme i krivinopravnog propisa. Normama se neto
nareuje ili zabranjuje, dok se krivinopravnim propisima propisuju sankci je za povredu
normi. Norme nisu, prema Bindingu, sadrane u krivinopravnim propisima vepropisima
javnog prava, a proizlaze iz pranorme na kojoj se zasniva nepisano pravo. I upravo zbog te
razlike krivinim djelom se ne povreuju krivinopravni propisi, ve norme. inei krivino
djelo uinitelj ne vrijea krivinopravni propis u kome je opisano djelo, jer on radi u
saglasnosti sa njim, ve vrijea normu koja je izvan propisa.
Neki autori prave razliku izmeu formalne i materijalne protivpravnosti. Tako, po Listu,
formalno je protivpravna ona radnja koja se pojavljuje kao prekraj izvjesne dravne norme,
odnosno kao prekraj izvjesne zapovjesti ili zabrane pravnog poretka. Materijalna
protivpravnost se pojavljuje kao drutveno tetno i asocijalno ponaanje. Po Mezgeru,
formalna protivpravnost oznaava zabranjenost djela, a materijalna protivpravnost oznaava
povredu ili izlaganje opasnosti odreenih interesa drutva. Prema ivanoviu protivpravnost u
formalnom smislu je protivnost izvjesnom pravnom propisu, odnosno normi, u obliku napada
na izvjesno krivino dobro, a u materijalnom smislu to je protivnost izvjesnom pravnom
propisu, odnosn o normi, u obliku napada na izvjesnu krivinopravnu individualnu ili
kolektivnu potrebu postojanja drutva, drave.
Iz navedenog proizlazi da drutvena opasnost i protivpravnost predstavljaju dva opa
elementa krivinog djela jedan materijalne, a drugi formalne prirode, ali koji su usko
meusobno povezani. U najveem broju sluajeva drutveno opasno djelo je istovremeno i
protivpravno. Meutim, mogue je da neko djelo bude drutveno opasno, a da nije
protivpravno. To je sluaj kod nastajanja novih drutveno opasnih djela koja jo nisu pravno
regulirana, tj. nisu zabranjena. I obrnuto, mogu postojati djela koja su protivpravna, ali koja
nisu drutveno opasna u sluaju kada jedno djelo, koje je inae predvieno u zakonu kao
krivino djelo tokom vremena zbog promjenjenih drutvenih prilika izgubi karakter drutveno
opasnog djela, a zadri i dalje protivpravni karakter.

17

Protivpravnost kao opi elemenat krivinog djela ne ulazi u zakonski opis djela. Naime,
postoji pretpostavka da je svako krivino djelo protivpravno, jer inae ne bi moglo biti

krivino djelo. Meutim, kod pojedinih krivinih djela zakonodavac posebno unosi elemenat
protivpravnosti u opis krivinog djela kao elemenat njegovog bia. Ovo je uinjeno da bi se
napravila razlika izmeu sluajeva kada je odreena djelatnost inae dozvoljena i na
propisima zasnovana od sluajeva kada je ista djelatnost protivpravna radnja kojom se
ostvaruje krivino djelo. Isto tako, zakonodavac unosi protivpravnost u opis nekih krivinih
djela da bi podvukao njihovu specifinost po kojoj se razlikuju od slinih krivinih djela.
Unoenje elementa protivpravnosti u bie pojedinih krivinih djela ne znai da ostala krivina
djela koja u svom biu nemaju ovaj elemenat, nisu protivpravna. Naprotiv, protivpravnost je
opa karakteristika svih djela, samo to je u ovim sluajevima ona zbog praktine potrebe
posebno unijeta u bie krivinog djela. Ovo razlikovanje opisa krivinih djela gde je unijet
elemenat protivpravnosti ili ne, znaajno je i sa aspekta krivnje jer umiljaj uinitelja
krivinog djela sa elementom protivpravnosti zahtjeva da je uinitelj pri injenju takvog djela
bio svjestan protivpravnosti svog postupanja.11

2.6.

Odreenost krivinog djela u zakonu

Odreenost krivinog djela u zakonu predstavlja zaseban element opeg pojma krivinog
djela. To znai da neko djelo, tj. radnja sa prouzrokovanom posljedicom, koje je drutveno
opasno i protupravno, mora biti u zakonu odreeno kao krivino djelo da bi bilo krivino
djelo. 12
Odreenost djela u zakonu, dakle, predstavlja opi formalni elemenat pojma krivinog djela.
Ona se u teoriji naziva jo i zakonski elemnat krivinog djela. Po ovom elementu se krivino
djelo razlikuje od drugih kanjivih djela. Poto se krivino djelo moe odrediti samo
zakonom, to je i krivino pravo iskljuivo zakonsko pravo.
Princip legaliteta u krivinom pravu se upravo i izraava kroz odreenost krivinog djela i
kazne u zakonu to se oznaava sentencom ''nullum crimen nulla poena sine lege'' 13. On je
uveden u krivino pravo pod uticajem uenja klasine kole. Princip legaliteta ili zakonitosti
krivinog djela i kazne predstavlja osnovno naelo krivinog prava to proizlazi iz l. 1.
Krivinog zakona koji glasi: ''Krivina djela, krivine sankcije i mjere obaveznog tretmana
propisuju se samo zakonom. Nikome ne moe biti izreena krivina sankcija niti mjera
obaveznog tretmana za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije zakonom bilo odreeno kao
krivino djelo i za koje nije bila zakonom propisana krivina sankcijaili mjera obaveznog
tretmana.14
11 Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006., str. 43
12 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2007., str. 257.

17

13 Latinski izraz, koji se prevodi kao "nema kazne bez zakona.

Iz principa legaliteta proizlaze slijedei zakljuci: 1) nijedno djelone moe biti krivino djelo
prije nego to je odreeno u zakonu kao krivino djelo, 2) za jedno krivino djelo, koje je
predvieno u krivinom zakonu prije njegovog uinjenja, moe se izrei samo ona kazna koja
je u zakonu predviena za to djelo odnosno druga sankcija koja je zakonom predviena i koja
se u konkretnom sluaju moe izrei i 3) djelo koje je predvieno u zakonu kao krivino djelo
mora biti odreeno tako da budu vidljiva njegova obiljeja koja ine njegovo bie.

2.7.

Bie krivinog djela

Pod biem krivinog djela podrazumjeva se skup posebnih obiljeja jednog krivinog djela.
Tim pojmom oznaava se ukupnost obaveznih posebnih obiljeja jednog odreenog krivinog
djela. Naime, da bi postojalo bilo koje krivino djelo nuno je da se ostvare bitna obiljeja iz
njegovog zakonskog opisa. Bie krivinog djela je skup bitnih obiljeja koja jedno djelo
razlikuju od svih drugih djela.15
Bie krivinog djela je ustvari tipizacija pojedinih posebnih obiljeja koja ine neko odreeno
krivino djelo. Tako npr. posebna obiljeja koja ine bie krivinog djela krae su:
1. Radnja uinjenja koja se sastoji u oduzimanju
2. Tua pokretna stvar kao objekat radnje, i
3. Postupanje s ciljem da se prisvajanje te stavri pribavi protupravna imovinska
korist, kao posebno subjektivno obiljeje.16
U stvarnosti oduzimanje moe biti uinjeno na razliite naine, pokretna stvar moe biti
razliita po svojoj vrsti ili kvalitetu, moe se nalaziti na razliitim mjestima, moe imati
razliite svrhe, moe imati manju ili veu vrijednost itd. Sve to govori da bia pojedinih
krivinog djela imaju svoja objektivna i subjektivna obiljeja.
Obiljeja objektivnog karaktera - Svako krivino djelo se propisuje na nain da se u zakonu
odrede njegova obavezna tj. konstitutivna obiljeja. Ta obiljeja nisu zajednika za sva
krivina djela ve se pojavljuju samo kod nekih krivinih djela i pomou njih se vri
razdvajanje jednog krivinog djela od drugog. Svako krivino djelo ima svoja posebna
obiljeja kojim se konkretizira djelo, tj. radnja sa posljedicom, pa se ta posebna obiljeja
prema opim obiljejima nalaze u odnosu posebnog prema opem.
14 KZBIH, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04,
61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10
15 http://www.scribd.com/doc/68099081/Posebni-Deo-Vazne-Informacije-i-BiceKrivicnog-Dela Pristupljeno:29.04.2014. god.

17

16 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007., str. 259.

Tako je kod krivinog djela krae radnja odreena kao oduzimanje tue pokretne stvari, kod
utaje kao protupravno zadravanje tue pokretne stvari koja je poinitelju povjerena, kod
iznude je to prisiljavanje drugoga da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine itd.
Meutim bia krivinog djela u pravilu sadre i neka druga obiljeja koja se pojavljuju samo
kod nekih krivinih djela, a koja su najue povezana s radnjom uinjenja odnosno
posljedicom. To znai da obiljeja krivinog djela ine i druge okolnosti koje se nalaze u
opisu djela, a pomou njih zakon blie konkretizira neko krivino djelo kao posebno
objektivno obiljeje krivinog djela ponekad se javlja nain uinjenja radnje (teka kraa se
razlikuje od obine krae po nainu izvrenja). Posebno objektivno obiljeje ponekad se javlja
ovisno o sredstvima izvrenja, po vremenu i mjestu izvrenja, te odreenom odnosu, svojstvu
poinitelja (slubena osoba npr.)
Obiljeja subjektivnog karaktera - Bia pojedinih krivinih dijela ine i obiljeja
subjektivnog karaktera. U tom smislu poseban znaaj ima postupanje s odreenim ciljem ili
u odreenom cilju, to znai da uinitelj mora postupati s odreenim ciljem da bi postojalo
odreeno krivino djelo tako npr. oduzimanje tue pokretne stvari drugom moe predstavljati
krau samo ako je poinitelj postupao s ciljem prisvajanja te pokretnine da sebi ili drugom
pribavi protupravnu imovinsku korist.

2.8.

Uvijeti kanjivosti

Kod pojedinih krivinih djela zakonom su predvieni odreeni uvjeti koji ne spadaju u bie
krivinog djela shvaenog u njegovom uem smislu, a koji moraju biti ispunjeni da bi dolo
do kanjavanja za to djelo. To su odreeni dodatni uvjeti ije postojanje je nuno za
postojanje takvog krivinog djela odnosno za kanjivost njegovog uinitelja neovisno o tome
to su ispunjena obiljeja njegovog bia. Razlikuju se dvije vrste takvih uvjeta, a to su na
jednoj strani objektivni uvjeti kanjivosti koji se nazivaju i objektivnim uvjetima
inkriminacije, a na drugoj strani su to osobni osnovi iskljuenja kanjivosti.17
Objektivni uvjeti inkriminacije - Pod objektivnim uvjetima inkriminacije ili objektivnim
uvjetima kanjivosti podrazumijevaju se takve okolnosti koje su predviene u pojedinim
zakonskim odredbama kojima su propisana zakonska obiljeja odreenih krivinog djela kao
uvjet za postojanje takvih djela. Te okolnosti se nalaze u zakonskom opisu tih djela i bez njih
takvo krivino djelo ne postoji.
Osobni uvjeti iskljuenja kanjivosti Kod osobnih osnova iskljuenja kanjivosti radi
se o tome da je zakonodavac kod pojedinih krivinih djela propisao da se odreene osobe
nee kazniti, iako su ostvarile sva bitna obiljeja bia tih krivinih djela drugim rjeima kod
takvih krivinih djela odreene osobe su objektivno gledano uinile to djelo, ali se one ne
smatraju uiniteljem tog djela to za te osobe u stvari znai da nema ni krivinog djela. Kao
primjer moe se navesti krivino djelo neprijavljivanja pripremanja krivinog djela kod kojeg
je postojanje odreenog osobnog odnosa izmeu osobe koja nije prijavila pripremanje
krivinog djela i uinitelja svrenog ili pokuanog krivinog djela poseban osnov za

17

17 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007., str. 264.

iskljuenje kanjivosti njegovog uinitelja. Tako se nee kazniti osoba kojoj je uinitelj
brani drug, osoba koja s njim ivi u izvanbranoj zajednici, krvni srodnik u ravnoj liniji, brat
ili sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov brani drug ili osoba s kojim ive u izvanbranoj
zajednici, ili je branitelj, ljekar, vjerski ispovjednik uinitelja, iako nisu prijavili pripremanje
krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei tri godine zatvora ili tea kazna, odnosno
kazna dugotrajnog zatvora.

2.9.

Subjekt krivinog djela

Subjekt ili uinitelj krivinog djela je ovjek, dakle fizika osoba, koja s obzirom na prirodu
svoje radnje moe biti izvrilac, saizvrilac, podstreka ili pomaga. Izvritelj je osoba koja
poduzima radnju uinjenja, tj. osoba koja ostvaruje obiljeja bia krivinog djela koja su
sadrana u zakonskom opisu svakog krivinog djela. Saizvrilac je osoba koja makar
djelomino uestvuje u radnji izvrenja ili inei neto drugo na odluujui nain doprinosi
uinjenju krivinog djela. Podstreka je osoba koja poduzima radnju podstrekavanja, tj.
radnju kojom se kod druge osobe stvara ili uvruje odluka na izvrenje nekog krivinog
djela Pomaag je osoba koja poduzima radnju kojom se podupire, olakava, unaprijeuje
radnja druge osobe kojom ta osoba izvrava neko krivinog djela. Saizvrilac, podstreka i
pomaga se jednim imenom nazivaju sauenici, a zajedniki naziv za izvrioca i sauesnike je
uinitelj ili subjekt krivinog djela. U odnosu na stadij u ostvarenju krivinog djela subjekt
moe biti uinitelj svrenog ili pokuanog krivinog djela.
Subjekt krivinog djela ili uinitelj razlikuje se od krivca, jer svaki uinitelj krivinog djela ne
mora biti i krivac. Da bi uinitelj krivinog djela bio istovremeno i krivac potrebno je da ima
odreeni uzrast, te da je uraunljiv i kriv za uinjeno djelo. To znai da mora biti krivino
odgovoran.
Subjektom krivinog djela smatraju se i osobe koje su se pri izvrenju krivinog djela
posluile ivotinjom, mehanikom ili prirodnom silom (osoba koja je npr. rtvu gurnula u
kavez divljih zvjeri ili osoba koja je pustila zvijer da bi ona usmrtila rtvu itd).
Subjekt krivinog djela moe biti i osoba koja se u izvrenju krivinog djela posluila drugom
osobom, ali samo u onim situacijama u kojima su ispunjeni uvjeti za postojanje posrednog
izvrilatva, kao to su situacije kad na strani te druge osobe nema voljne radnje jer djelo ini
pod utjecajem apsolutne sile, i u drugim slinim situacijama u kojima zbog nedostatka volje
pri preduzimanju radnje zapravo ni nema radnje u krivinopravnom smislu, pa samim tim
nema ni krivinog djela od strane osobe koja tu nevoljnu radnju preduzima.18

17

18http://www.google.ba/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCkQFjAA
&url=http%3A%2F%2Fwww.pfk.edu.ba%2Fv1%2Fstudij%2Fitem%2Fdownload
%2F2796_b606b4bda93c4491084cb96edaaed4fa.html&ei=AlllU866DuKn0QXnpo
HQBQ&usg=AFQjCNGUIyU6vfBEdd-3jaRm9F9Fq6kGlw&bvm=bv.65788261,d.bGQ
Pristupljeno: 20.04.2014. god.

3. Mjesto i vrijeme uinjenja krivinog djela

3.1. Mjesto uinjenja krivinog djela
U nauci krivinog prava postoje tri teorije koje se bave kriterijima na osnovu kojih se
odreuje mjesto uinjenja krivinog djela. To su:
1) teorija djelatnosti,
2) teorija posljedice, i
3) teorija ubikviteta.
Prema teoriji djelatnosti smatra se da je mjesto uinjenja krivinog djela ono mjesto gdje je
uinitelj poduzeo radnju izvrenja bez obzira gdje je posljedica nastupila. Prema teoriji
posljedice to je mjesto gdje je posljedica nastupila. Prema teoriji ubikviteta (teorija jedinstva)
smatra se da mjesto uinjenja je ono mjesto u kojem je poduzeta ili proputena radnja
uinjenja, tako i mjesto u kojem je nastupila posljedica. Teorija ubikviteta je najire
prihvaena u savremenim krivinim zakonodavstvima jer najbolje osigurava zatitu interesa
pojedinih drava vezano za primjenu meunarodnog krivinog prava jer uvijek omoguava
primjenu domaeg prava odnosno nadlenost domaeg suda bilo da je radnja izvrena na
domaoj teritoriji bilo da je samo posljedica nastupila na domaoj teritoriji.

3.2.

Vrijeme uinjenja krivinog djela

Posebno pravilo prema kojem e se odreivati vrijeme uinjenja nekog krivinog djela
(tempus commissi delicti) potrebno je kod tzv. temporalnih delikata, tj. krivina djela kod
kojih izmeu poduzete radnje i nastupjele posljedice postoji izvjestan vremenski interval. I tu
su mogua razliita rjeenja kao i kod odreivanja mjesta uinjenja krivinog djela. Tako se
moe smatrati vremenom uinjenja krivinog djela kad je radnja poduzeta teorija
djelatnosti. S druge strane, vremenom uinjenja krivinog djela moe se smatrati vrijeme kad
je nastupila zabranjena posljedica teorija posljedice. Trea varijanta je da se vremenom
uinjenja krivinog djela smatraju i vrijeme poduzimanja radnje i vrijeme nastupanja
posljedice teorija jedinstva.
Za razliku od mjesta uinjenja krivinog djela gdje se moe napraviti izbor izmeu mjesta
radnje i mjesta posljedice, ili jednak znaaj pridati i jednom i drugom mjestu, tako se ne moe
postupiti kada se radi o vremenu uinjenja krivinog djela. Kod vremena uinjenja mora se
izabrati samo jedan moment tj. ili vrijeme radnje ili vrijeme posljedice, ne dolazi u obzir i
jedno i drugo. Zakonsko odreenje vremena uinjenja krivinog djela znaajno je iz nekoliko
razloga:

17

1) Radi primjene zakona na konkretan sluaj; primjenjuje se zakon koji je na snazi u

vrijeme uinjenja krivinog djela,
2) Radi procjene uraunljivosti uinitelja, jer nije uraunljiva osoba koja u vrijeme
uinjenja krivinog djela nije mogla shvatiti znaaj svog djela ili nije mogla upravljati

svojim postupcima zbog trajne ili privremene duevne bolesti, privremene duevne
poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja,
3) Radi iskljuenja k. odgovornosti u sluaju neotklonjive stvarne zablude, jer nije
krivino odgovorna osoba koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije bila svjesna
njegovog zakonom propisanog obiljeja ili koja je pogreno smatrala da postoje
okolnosti koje doputaju takvo postupanje,
4) Radi zastare krivinog gonjenja, jer zastarjelost poinje tei od vremena uinjenja
krivinog djela,
5) Radi iskljuenja primjene krivinog zakonodavstva prema djeci, jer se nae krivino
zakonodavstvo ne primjenjuje prema djeci koja u vrijeme uinjenja krivinog djela
nisu navrila etrnaest godina ivota,
6) Radi primjene krivinih snakcija prema maloljetnim uiniteljima krivinog djela jer se
maloljetniku koji je u vrijeme uinjenja krivinog djela navrio etrnaest a nije
navrio esnaest godina ivota (mlai maloljetnik) mogu izrei samo odgojne mjere
dok se starijem maloljetniku (esnaest godina) odgojne mjere pod zakonom
propisanim uvjetima a izuzetno mu se moe izrei i kazna maloljetnikog zatvora,
7) Radi iskljuenja mogunosti izricanja sankcija upozorenja, tj. sudske opomene i
uvjetne osude, maloljetnim uiniteljima krivinog djela tj. osobama koje u vrijeme
uinjenja krivinog djela nisu imale navrenih osamnaest godina ivota,
8) Radi kanjavanja starijih maloljetnika, onih sa navrenih esnaest a nenavrenih
osamnaest godina ivota u vrijeme uinjenja krivinog djela, jer se takav maloljetnik
moe kazniti samo ako je krivino odgovoran i ako je uinio krivino djelo s
propisanom kaznom zatvora teom od pet godina, a zbog tekih posljedica djela i
visokog stepena krivine odgovornosti ne bi bilo opravdano da mu se izrekne odgojna
mjera,
9) Radi iskljuenja mogunosti izricanja kazne dugotrajnog zatvora mlaim punoljetnim
osobama, jer se ta kazna ne moe izrei uinitelju koji u vrijeme uinjenja krivinog
djela nije navrio dvadesetjednu godinu ivota,
10) Radi toga to je vrijeme uinjenja konstitutivno obiljeje nekih krivinih djela, jer ta
djela mogu postojati samo ako su uinjena u tano naznaeno vrijeme. Takva djela su
npr. pomaganje neprijatelju, nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme
epidemije, edomorstvo, protuzakoniti lov, protuzakoniti ribolov, ratni zloin protiv
civilnog stanovnitva, razni tloin protiv ranjenika i bolesnika itd.
Slijedom navedenog za zakljuiti je kako se na zakonodavac odluio za teoriju djelatnosti
vezujui to vrijeme samo za jedan moment, a to je vrijeme poduzimanja radnje (komisivni
delikti) odnosno vrijeme proputanja dune radnje (omisivni delikti).19

4. Stadiji krivinog djela

17

19 Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,

2007., str. 286.-288

Od trenutka pojave misli o uinjenju nekog krivinog djela do njegove realizacije moe
postojati nekoliko faza ili stadija koji se razlikuju po svom krivinopravnom znaenju. Kod
umiljajnih delikata govori se o kriminalnom putu (inter criminis) na kojem su mogua etiri
glavna stadija:
1)
2)
3)
4)

Donoenje odluke,
Pripremne radnje,
Pokuaj, i
Dovreno krivino djelo.

Kod nehatnih krivinih djela ovi stadiji po prirodi stvari nisu mogui, jer kod takvih delikata
ne postoji odluka da se poini neko krivino djelo, a samim tim nema ni pripremnih radnji ni
pokuaja koji podrazumijevaju takve odluke. Nehatna krivina djela mogua su samo kao
dovrena krivina djela.
Pojam pripremne radnje - Radnje kojima se priprema uinjenje krivinog djela nazivaju se
pripremnim radnjama, a mogu se manifestirati u raznim oblicima a najei oblici pripremnih
radnji su nabavljanje ili osposobljavanje sredstava za uinjenje krivinog djela (nabavka
oruja, alata ili neke otrovne supstance, uklanjanje prepreka koje stoje na putu izvrenja djela
npr. trovanje psa ili iskljuenje alarmnog ureaja, opijanje rtve radi lakeg poinjenja ubistva
ili krae, ili namamljivanje rtve u neki prostor radi silovanja itd.). Pripremne radnje stoje van
bia krivinog djela one su vremenski i prostorno udaljene od radnje kojom se ostvaruju
obiljeja bia krivinog djela.
Kanjavanje za pripremne radnje - Veina savremenih krivinih zakonodavstava ne sadri
ope odredbe o kanjavanju pripremnih radnji kao stadija u ostvarenju krivinog djela.
Kriminalno-politiki razlozi nalau da se u odreenim situacijama odstupi od naelne
nekanjivosti pripremnih radnji i da se u posebnom dijelu zakona izriito predvidi
kanjavanje za umiljajno pripremanje izvrenja nekog krivinog djela. To je u naem
zakonodavstvu uinjeno na dva naina:
1) Propisivanjem kanjavanja za pripremanje kao stadij u ostvarenju nekog krivinog
djela, i
2) Propisivanjem pripremanja kao posebnog krivinog djela.

17

Ako se poe od injenice da pripremne radnje u savremenom krivinom zakonodavstvu u

naelu nisu kanjive, jer one ne sadravaju takvu koliinu kriminaliteta koja bi opravdavala
krivinopravnu represiju, ve da se samo izuzetno predvia njihovo kanjavanje zbog teine
krivinog djela na koja su te radnje usmjerene, znaaja dobara koja se tim djelima tite i zbog
opasnosti samih pripremnih radnji, onda se s razlogom moe postaviti pitanje koliko je na
zakonodavac odstupio od te neelne nekanjivosti za pripremne radnje koje je kao izuzetak
poznato i u drugim k. zakonodavstvima. Kada se sagledaju odredbe o kanjavanju za
pripremne radnje moe se doi do zakljuka da je na zakonodavac napustio vladajuu
koncepciju o nekanjavanju kad su u pitanju teka kaznena djela. Dakle, u nekim situacijama
potrebno je predvidjeti krivinopravnu intervenciju ve u najranijoj fazi kriminalne

djelatnosti, ali ne postoji potreba za takvom inetervencijom kada se radi o pripremnim

radnjama za uinjenje najveeg broja krivinih djela.20

ZAKLJUAK
Odreivanje opteg pojma krivinog djela je najvanije ali i najsloenije pitanje u nauci
krivinog prava. Od reavanja tog pitanja zavisi cijeli sistem opteg dijela krivinog prava.
Opti dio krivinog prava bavi se samo optim odreivanjem pojma krivinog djela, a ne i
pojma sadrine obiljeja, odnosno bia pojedinih konkretnih krivinih djela. Rije je o
odreivanju optih obiljeja koje mora posjedovati svako krivino djelo, odnosno bilo koje
ponaanje da bi se moglo okarakterisati krivinim djelom. Zajedniki elementi svih krivinih
djela ine opte bie krivinog dijela. Skup svih posebnih obiljeja krivinog dijela naziva se
posebno bie odreenog krivinog djela.
Krivino djelo je takvo ponaanje ovjeka kojim se povreuju vrednote koje predstavljuju
temelje drutva, bez kojih drutvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugroena njegova sigurnost
(tzv. naroito vrijedna pravna dobra).
Za materijalni pojam kaznenog djela potrebna je i odreena kvaliteta ljudske radnje. Neke
vrijednosti tite se prijetnjom kazne od svih vrsta napada, ali kod mnogih to nije potrebno ako
se njihova zatita postie u dovoljnoj mjeri u drugim granama prava. Kazna kao odgovor za
kazneno djelo najtea je sankcija koju pravo poznaje i zato se smije primjenjivati samo ako se
zatita pravnog dobra ne moe postii na drugi, blai nain.
Formalni pojam kaznenog djela obuhvata pravne pretpostavke kanjivosti koje su svojstvene
svim kaznenim djelima. Da bi neko kazneno dijelo bilo kanjivo nije dovoljno da se njime

17

20http://www.google.ba/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCkQFjAA
&url=http%3A%2F%2Fwww.pfk.edu.ba%2Fv1%2Fstudij%2Fitem%2Fdownload
%2F2796_b606b4bda93c4491084cb96edaaed4fa.html&ei=AlllU866DuKn0QXnpo
HQBQ&usg=AFQjCNGUIyU6vfBEdd-3jaRm9F9Fq6kGlw&bvm=bv.65788261,d.bGQ
Pristupljeno: 30.04.2014. god.

ostvare sva obiljeja nekog kaznenog djela sadrana u opisu tog kaznenog djela u posebnom
djelu kaznenog zakonodavstva nego se moraju ispuniti i odreene pretpostavke predviene u
opem djelu kaznenog zakonodavstva (npr. kazneno djelo ubojstva ne postoji ako je osoba
usmrena u sluaju nune obrane).

LITERATURA

17

1. KZBIH, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04,
30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10
2. Petrovi B., Krivino pravo, Univerzitet AAB Pritina, Pritina, 2006.
3. Tomi Z., Krivino pravo I,Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
4. http://www.scribd.com/doc/76932998/Pojam-krivi%C4%8Dnog-djela
5. http://www.scribd.com/doc/68099081/Posebni-Deo-Vazne-Informacije-i-BiceKrivicnog-Dela
6. http://www.google.ba/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCkQFjAA&u
rl=http%3A%2F%2Fwww.pfk.edu.ba%2Fv1%2Fstudij%2Fitem%2Fdownload
%2F2796_b606b4bda93c4491084cb96edaaed4fa.html&ei=AlllU866DuKn0QXnpoH
QBQ&usg=AFQjCNGUIyU6vfBEdd-3jaRm9F9Fq6kGlw&bvm=bv.65788261,d.bGQ