PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

MEUNARODNO
PRIVATNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO
OSNOVNE ODREDBE ZRSZ-a
ZRSZ Zakon o rjeavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja
l. 1 . Ovaj zakon sadri pravila o odreivanju mjerodavnog prava za
statusne, obiteljske, imovinske i druge odnose s meunarodnim elementom.
Sadraj ovog zakona je odreen u dva aspekta:
1. U pogledu drutvenih odnosa koje ureuje zakon,
2. U pogledu pravnih pravila koje zakon obuhvaa.
Ovaj zakon sadri i pravila o nadlenosti sudova i drugih organa RH o
raspravljanju odnosa iz l. 1. i pravila za priznanje i izvrenje stalnih sudskih i
arbitranih odluka l.1.
ODNOSI S MEUNARODNIM ELEMENTOM OBILJEJEM
Odnosi meu ljudima - drutveni odnosi najee nastaju, razvijaju se i
prestaju unutar granica pojedine drave: to su unutarnji ili nacionalni odnosi.
Postoje i odnosi koji se razvijaju preko dravne granice, za njih se kae da
imaju meunarodni element (subjekti su stranci, strani dravljani). Prema
ZRSZ-u upotrebljava se pojam odnos s meunarodnim elementom, a ne
obiljejem.
KOLIZIJSKA PRAVILA ILI PRAVILA O ODREIVANJU
MJERODAVNOG PRAVA
Kod odnosa s meunarodnim elementom postavlja se pitanje koje pravo treba
primijeniti za reguliranje konkretnog odnosa, domae ili strano?
Kolizijska pravila ne rjeavaju neposredno odnos s meunarodnim
elementom, nego to ine na posredan nain, upuivanjem na mjerodavno
domae ili strano pravo koje treba primijeniti za reguliranje odreenog
odnosa.
Kolizijska pravila mogu biti:
- jednostrana ili nepotpuna upuuju na primjenu samo domaeg prava
i ova su pravila veoma rijetka u hrvatskom zakonodavstvu (na pravo
?i stvarno pravo gradnje na brodu primjenjuje se hrv. zakon)
- dvostrana ili potpuna upuuju na primjenu i domaeg i stranog
prava.
Dvostrana pravila rjeavaju obje strane problema kod izbora mjerodavnog
prava za odnose s me. elementom, propisana su u ZRSZ-u.
Kolizijska pravila imaju specifinu strukturu, imaju dva dijela:
1. kategorija vezivanja to su razni odnosi vezani za pojedina pravila
2. poveznica slui za odreivanje mjerodavnog prava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kategorija vezivanja je npr. uvjet za sklapanje braka, a poveznica
dravljanstvo. Kao poveznice osim dravljanstva mogu biti domicila
prebivalite, boravite, sjedite pravne osobe, autonomija stranaka, mjesto
poinjenog delikta.
Poveznice mogu biti:
1. Pravo dravljanstva ili domovinsko pravo lex patriae
2. Pravo prebivalita lex domicili
3. Pravo mjesta gdje se nalazi stvar lex rei sitae
4. Pravo izabrano sporazumnom voljom ugovornih stranaka lex
a.?
5. Pravo mjesta gdje je poduzet pravni in lex loci actius
6. Pravo mjesta gdje je poinjen delikt lex loci delicti a.?
7. Pravo drave suda lex fori
PROCESNA PRAVILA ZA ODNOSE SA MEUNARODNIM
ELEMENTOM
Procesna pravila sadri ZRSZ, to su pravila o nadlenosti sudova, pravila
postupka, pravila za priznanje i izvrenje sudskih i arbitranih odluka. Sva ta
pravila nose zajedniki naziv meunarodno procesno pravo. Pravila
meunarodnog procesnog prava se uvijek izuavaju i kodificiraju zajedno sa
pravilima meunarodnog privatnog prava.
Nadlenost suda i postupak
1. Nadlenost suda RH postoji ako tuenik ima prebivalite u RH.
2. Ako nema prebivalite ni u jednoj dravi, a ima boravite u RH,
nadlean je sud u RH.. Sud RH je nadlean i ako tuenik ima boravite
u RH, ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev boravi u RH.
3. Iskljuiva nadlenost suda postoji kad je to zakonom odreeno.
4. Ako u stranoj dravi postoji nadlenost stranog suda u sporovima
protiv dravljana RH, a o tome nema odredbi u naem zakonu, ti e
kriteriji biti mjerodavni za sud u RH.
5. Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda ako je barem jedna od
njih strani dravljanin, a ne postoji iskljuiva nadlenost RH.
6. Kad nadlenost suda RH ovisi o pristanku tuenika da sudi sud RH,
smatra se da je tuenik dao pristanak podnoenjem odgovora na tubu
7. Kad je nadlenost suda RH odreena pod pretpostavkom da parnina
stranka ima dravljanstvo RH, ta nadlenost postoji i za apatride.
8. U sporovima protiv dravljana RH koji ive u inozemstvu gdje su ih na
slubu uputili dravni organi, nadlenost suda postoji samo ako su
imali prebivalite u RH.
9. U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu, nadlenost suda
RH postoji samo ako su ispunjeni uvjeti od 1 do 8 i ako je teta nastala u
RH.
10. U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadlenost suda RH
postoji ako se na tlu RH nalazi imovina tuenika.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
11. U sporovima protiv fizike ili pravne osobe , koja ima sjedite u
inozemstvu za obveze nastale u RH, nadlenost suda RH postoji ako ta
osoba ima na tlu RH predstavnitvo ili zastupnitvo.
12. Iskljuiva nadlenost suda RH postoji u sporovima o pravu
raspolaganja s nekretninama u drutvenom vlasnitvu, ako se nalazi u
RH.
13. U sporovima zbog smetanja posjeda nadlenost postoji ako su smetnje
nastale u RH.
14. U sporovima o pravu raspolaganja i o zalonom pravu na
zrakoplovima nadlenost postoji ako se na teritoriju RH vodi upisnik u
koji je zrakoplov upisan.
15. U sporovima o imovinskim odnosima branih drugova nadlenost
postoji kad tuenik nema prebivalite u RH, a tuitelj u vrijeme
podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u RH.
16. Nadlenost suda RH u sporovima o imovinskopravnim odnosima
branih drugova postoji bez obzira postoji li brak ili je prestao.
17. Nadlenost suda RH postoji u sporovima radi utvrivanja postojanja ili
nepostojanja braka i kad tuenik nema prebivalite u RH:
a) ako su oba dravljani RH, bez obzira na prebivalite
b) ako je tuitelj dravljanin RH i ima prebivalite u RH
c) ako su brani drugovi imali svoje posljednje prebivalite u RH, a
tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite u RH
d) ako je tueni brani drug dravljanin RH i ima u RH prebivalite,
nadlenost suda u RH je iskljuiva.
18. U sporovima za razvod braka nadlenost suda RH postoji i ako je
tuitelj dravljanin RH, a pravo drave iji je sud nadlean ne predvia
ustanovu razvoda braka.
19. U sporovima za utvrivanje ili osporavanje oinstva i materinstva,
nadlenost suda RH postoji i kad tuenik ne prebiva u RH:
a) ako su tuitelj i tuenik dravljani RH bez obzira na prebivalite
b) ako je tuitelj dravljanin RH i ima prebivalite u RH
c) ako je tuba podnesena protiv djeteta koje je dravljanin RH ili
ima prebivalite u RH, nadlenost suda je iskljuiva
20. Nadlenost suda RH postoji i u sporovima o odgoju djece koja su pod
roditeljskim staranjem i kad tuenik nema prebivalite u RH.
21. Nadlenost suda RH postoji u sporovima o zakonskom uzdravanju :
a) ako dijete podnese tubu i ima prebivalite u RH
b) ako su tuitelj i tueni dravljani RH bez obzira na prebivalite
c) ako je tuitelj maloljetnik i dravljanin je RH
22. Za davanje dozvole za stupanje u brak nadlenost suda RH postoji ako
je podnositelj zahtjeva dravljanin RH.
23. Za raspravu nepokretne ostavine bitno je da se ona nalazi u RH
24. Za nekretninu stranca bitno je da se ona nalazi u RH
25. Za nekretninu apatrida, bitno je da se nalazi u RH
26. Organ RH odluuje o usvojenju ako je usvojitelj dravljanin RH i
prebiva u RH

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
27. Organ RH je iskljuivo nadlean o starateljstvu dravljana RH
28. Organ RH poduzima nune privremene mjere radi zatite linosti,
prava i interesa stranog dravljanina koji ima imovinu u RH, o tome
obavjetava organ drave iji je ta osoba dravljanin.
29. Sud RH je iskljuivo nadlean za proglaenje nestalog dravljanina RH
umrlim, bez obzira na prebivalite
30. Za stranaku i parninu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo
drave iji je ona dravljanin
31. Sud RH prekida postupak na zahtjev stranke ako je u tijeku spor pred
stranim sudom u istoj pravnoj stvari izmeu istih stranaka:
a) ako je najprije pred stranim sudom pokrenut postupak
b) ako je u pitanju spor za koji ne postoji iskljuiva nadlenost RH
c) ako postoji uzajamnost
32. Za ocjenu nadlenosti suda RH znaajne su injenice koje postoje u
vrijeme kad parnica poinje tei.
33. Kad strani dravljanin koji nema prebivalite u RH pokree parnicu
pred sudom RH duan je tueniku na njegov zahtjev osigurati parnine
trokove.
34. Tuenik nema pravo na osiguranje trokova :
a) ako u dravi ije je dravljanin tuitelj se ne daje osiguranje,
b) ako tuitelj u RH uiva pravo azila,
c) ako je rije o potraivanju iz radnog odnosa,
d) ako je rije o branim sporovima,
Sud odreuje iznos i rok osiguranja uz uvjete uzajamnosti. Osoba bez
dravljanstva ima pravo na osloboenje plaanja parninih trokova ako ima
prebivalite ili boravite u RH
Priznanje i izvrenje stranih odluka sudske odluke
1. Strana sudska odluka ima pravni uinak u RH ako je prizna sud;
2. Strana odluka se priznaje ako podnositelj zahtjeva podnese potvrdu
nadlenog stranog suda o pravomonosti te odluke;
3. Sud odbija priznanje odluke ako je utvrena nepravilnost u postupku;
4. Strana odluka se ne priznaje ako je sud RH iskljuivo nadlean;
5. Ne priznaje se ako je sud RH u istoj stvari donio pravomonu odluku;
6. Odluka se ne priznaje ako je u suprotnosti s ustavom RH;
7. Ne priznaje se ako postoji uzajamnost.
Arbitrane odluke
1. Strana arbitrana odluka je ona koja nije donesena u RH;
2. Takva se odluka priznaje ako stranka koja podnese zahtjev priloi:
a) izvornu odluku arbitrae ili njen ovjereni prijepis,
b) izvorni ugovor o arbitrai ili nj. ovjereni prijepis;
3. Priznanje strane arbitrane odluke se odbija ako se utvrdi:
a) da se po pravu RH predmet ne podvrgava arbitrai,
b) da postoji nadlenost suda RH,
c) ako je priznanje odluke u suprotnosti s Ustavom,
d) da ne postoji uzajamnost,

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
e)
f)
g)
h)
i)

da ugovor o arbitrai nije sklopljen u pismenom obliku,

da ugovor nije pravovaljan,
ako stranka nije bila uredno obavijetena
da je arbitrani sud prekoraio granice svoga ovlatenja
da je izreka arbitrane odluke nerazumljiva ili proturjena

Protiv rjeenja o priznanju stranke izjavljuju albu u roku od 15 dana.

OSTALA PRAVILA MPP-a SADRANA U ZRSZ-u ZA UREIVANJE
ODNOSA S MEUNARODNIM ELEMENTOM
Suvremena pravna znanost proiruje pojam meunarodnog privatnog prava
tako da ono obuhvaa i supstancijalna pravila kojima se neposredno ureuju
odnosi s meunarodnim elementom, a to su pravila o pravnom poloaju
stranaca, domaih osoba i dr.
1. Dravljani RH mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlatenim
konzularnim predstavnitvom, ako je to predvieno meunarodnim
ugovorom;
2. Poslove starateljstva za dravljane RH u inozemstvu obavlja
konzularno ili diplomatsko predstavnitvo, ako je to u skladu s
ugovorom;
3. Dravljaninu RH moe u inozemstvu sastaviti oporuku diplomatsko ili
konzularno predstavnitvo;
4. Konzularna predstavnitva mogu ovjeravati potpise, rukopise,
prijepise;
5. Potvrdu o propisima koji vae ili su vaili u RH radi njihove upotrebe
pred organima strane drave izdaje Ministarstvo pravosua i uprave RH
- ako osoba koja je dravljanin RH ima dravljanstvo iz neke druge
drave, smatra se da ima samo dravljanstvo RH,
- ako osoba koja nije dravljanin RH ima dva strana dravljanstva smatra
se da je dravljanin one u kojoj ima prebivalite,
- ako osoba nema dravljanstvo ili se ono ne moe utvrditi mjerodavno
pravo se odreuje prema njezinu prebivalitu.
PRAVNE (ZAKONSKE) PRAZNINE
Zakonski tekstovi u MPP-u ma koliko detaljni i precizni bili ipak ne sadre
cjelovite odgovore na sva pitanja koja se pojave. Zbog toga se pravosudni
organ nalazi pred pravnom prazninom koju rjeava pronalaskom pravnog
pravila putem analogije.
U nedostatku rjeenja iz hrvatskog pravnog sustava pristupa se primjeni
MPP-a.
Ako u pomorskom zakoniku nema odredaba o pravu mjerodavnom za
neki odnos, primjenjuju se:
- odredbe i naela samog zakonika,
- odredbe i naela drugih zakona s meunarodnim elementom,
- naela pravnog poretka RH,
- opeprihvaena naela meunarodnog privatnog prava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
IZVORI PRAVA I NJIHOVA HIJERARHIJA
Odgovor na pitanje gdje se nalaze pravna pravila za reguliranje odnosa s
meunarodnim elementom daju izvori MPP-a. Izvori MPP-a mogu biti:
unutarnji i meunarodni.
Drugi zakoni koji ureuju materiju MPP-a javljaju se kao lex speciale u odnosu
na ZSRZ, zbog toga se odredbe ZRSZ-a ne primjenjuju na ovu materiju ako su
regulirani drugim zakonima.
Meunarodni ugovori kojima je vezana RH su vaniji od ZRSZ-a. I Ustav RH
daje prednost primjeni meunarodnih ugovora ako su u skladu s ustavom.
Meunarodni ugovori koje je sklopila i kojima je pristupila SFRJ primjenjivat
e se u RH, ako nisu u suprotnosti s ustavom i pravnim poretkom RH.
Dvostrani meunarodni ugovori se svrstavaju u skupine:
- Ugovori o pravnoj pomoi,
- Konzularne konvencije,
- Ugovori o trgovini i plovidbi,
- Viestrani meunarodni ugovori-konvencije.
Posebno su vane Hake konvencije (1893) i RH obvezuju sljedee:
1. Konvencija o graanskom sudskom postupku,
2. Konvencija o sukobu zakona u pogledu oporunih raspolaganja,
3. Konvencija o zakonu koji se primjenjuje na prometne nesree,
4. Konvencija o olakavanju me. pristupa sudovima.
Osim hakih konvencija postoji mnotvo drugih koje se odnose na statusne
predmete, intelektualno vlasnitvo, cestovni i zrani promet, meunarodnu
kupoprodaju.
Ne primjenjuje se pravo strane drave ako je protivno Ustavu.
JAVNI POREDAK
Strano pravo na koje upuuje domae kolizijsko pravilo nee se iznimno
primijeniti u dva sluaja:
1. ako je strano pravo protivno javnome poretku,
2. kad je mjerodavnost stranog prava nastala zaobilaenjem zakona.
Javni poredak oznaava temeljna naela pravnog poretka pojedine drave
koja se moraju uvijek primjenjivati na njenom teritoriju. Javni poredak se
pojavljuje kao razlog za odbijanje primjene stranog prava u XII. stoljeu kod
postglosatora.
Savigny kao predstavnik njemake kole prvi je pokuao na sustavan nain
obraditi pitanje javnog poretka, polazei od stava da se strano pravo nee
iznimno primjenjivati kada je protivno prisilnim pravilima domaeg prava. Na
ovu teoriju nadovezuje se uenje talijanske kole iji je predstavnik Mancini
koji istie da javni poredak nije vie iznimna pojava nego jedno od temeljnih
naela meunarodnog prava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema vladajuem miljenju, javni poredak ima obiljeje iznimke, tako da
samo temeljne razlike izmeu domaeg i stranog prava mogu biti razlogom za
pozivanje na javni poredak i iskljuenje od primjene stranog prava. Odredbe
stranog prava ne primjenjuju se ako bi se uinak primjene oito protivio
javnom poretku RH.
Pravni poredak ima izniman nacionalni karakter, ima relativni karakter s
obzirom na prostor i vrijeme. Shvaanja o javnom poretku razilaze se u
pojedinim dravama, a u jednoj dravi se s vremenom mijenjaju.
U odreivanju sadraja hrvatskog javnog poretka odluujuu ulogu imaju
ustavna naela (Ustav iz 1990) ali dolaze u obzir i naela ostalih grana prava.
Pozivanjem na zatitu hrvatskog javnog poretka nije mogue primijeniti
mjerodavno strano pravo koje npr. doputa nacionalnu, vjersku i socijalnu
diskriminaciju.
FUNKCIJE JAVNOG PORETKA
Negativna funkcija kada se odbija primjena stranog mjerodavnog prava
zbog protivnosti javnom poretku domae drave
Pozitivna funkcija kada se nalae primjena odreenih pravila domaega
prava, bez obzira na strano mjerodavno pravo. U teoriji se posebno ukazuje i
na mogunost tzv. ublaenog djelovanja javnog poretka kod rjeavanja
pravnih odnosa koji su nastali u inozemstvu po stranom pravu. Kad bi strani
pravni odnos bio u suprotnosti s hrvatskim javnim poretkom ipak nema
zapreke da se u RH ostvaruju uinci tog prava, npr. Poligamija.
U nekim hakim konvencijama nalazimo odredbe o javnom poretku, s tim da
se primjena mjerodavnog prava moe odbiti samo ako je to oito protivno
javnom poretku. to se tie ZPP-a javni poredak dolazi do izraaja pri
ukazivanju me. pravne pomoi. Domai sud e uskratiti pravnu pomo
inozemnom sudu ako se trai izvrenje radnje protivne javnom poretku. Ne
primjenjuje se pravo strane drave koje bi bilo mjerodavno prema odredbama
bilo kojeg zakona ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene
prava RH l. 5 ZRSZ-a.
ZAOBILAENJE ZAKONA - FRAUDULOZNOST
O zaobilaenju zakona u MPP-u govorimo kada stranke nastoje namjerno
izbjei primjenu redovito mjerodavnog prava na nain to svojevoljno
mijenjaju dravljanstvo, domicil kako bi primijenili povoljnije pravo. Najiru
pozornost zaobilaenja zakona skrenula je glasovita francuska presuda u
sluaju presude princeze Beafremont. U francuskom pravu nije bio doputen
razvod braka, pa je princeza preuzela njemako dravljanstvo i razvela se.
Zaobilaenje zakona pojavljuje se najee u obiteljskom i nasljednom pravu.
Da bi se zaobilaenje ostvarilo potrebno je ispuniti dva uvjeta:
1. objektivna pretpostavka - promjena poveznice u kolizijskom pravilu
2. subjektivna pretpostavka - namjera da se zaobie zakon
Svatko moe promijeniti dravljanstvo, ali se to ne smije zloupotrebljavati.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane drave,
uzimaju se u obzir njegova pravila o primjeni mjerodavnog prava. Ako pravila
strane drave o odreivanju mjerodavnog prava uzvraaju na pravo RH,
primijenit e se pravo RH ne uzimajui u obzir pravila o odreivanju
mjerodavnog prava l. 6.
RENVOI PREUPUIVANJE
Problem renvoi u meunarodnom pravu nastaje samo onda ako se zauzme
gledite da kolizijska pravila domaeg prava lex fori upuuje na primjenu
cjelokupnog prava strane drave. Pri tome strano pravo moe sadravati
kolizijsko pravilo koje upuuje natrag na primjenu polaznog domaeg prava ili
dalje na primjenu nekog treeg prava.
U prvom sluaju govorimo o renvoi u obliku uzvrata jer domae kolizijsko
pravilo upuuje na primjenu stranog prava, a pravo strane drave natrag na
primjenu polaznog domaeg prava.
U drugom sluaju govorimo o renvoi u obliku upuivanja na daljnje pravo,
kada domae kolizijsko pravilo upuuje na primjenu stranog prava, a pravo
strane drave preko kolizijskog pravila upuuje na pravo tree drave.
Prema miljenju nekih uenjaka renvoi nije obvezatan ve se po svrsishodnosti
o tome odluuje. Vodi se rauna i o prigovoru protiv renvoi, to izaziva pojavu
logikoga duga - circulus vitiosus.
Situacije u kojima se iskljuuje renvoi prema ZRSZ-u:
- kod autonomije stranaka (sporazum ugovornih stranaka),
- kad je mjerodavno pravo odreeno pravilom locus regis actum.
Pravni posao je valjan ako je pravovaljano mjesto sklapanja kod unifikacije
kolizijskih pravila kod meunarodnih konvencija. U sluaju uzvrata
primjenjuje se hrvatsko pravo, a u sluaju upuivanja na tree drave
primjenjuje se iskljuivo hrvatsko pravo. Ako ovim zakonom (ZRSZ) nije
drugaije odreeno smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu
oblika pravovaljani, ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni
posao sklopljen, odnosno pravna radnja poduzeta l. 7 ZRSZ-a, bilo po pravu
koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla, pravne radnje.
OBLIK PRAVNIH AKATA
Pravni poslovi i pravne radnje zasnivaju se u vrlo razliitim oblicima. U MPPu je ustaljeno pravilo locus regit actum - mjesto vlada aktom i to pravilo
izraava shvaanje da je za vanjski oblik pravnih akata mjerodavno pravo
mjesta, gdje je pravni akt sklopljen. Ovo pravilo ima obvezatan ili fakultativni
karakter.
Starija gledita brane obvezatno djelovanje ovog pravila, dok u suvremenom
pravu dominira ideja o fakultativnom djelovanju ovog pravila. U obiteljskim
odnosima ovo pravilo je obvezatno, za oblik braka mjerodavno je pravo

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
mjesta-drave gdje se brak sklapa, a za oblik usvojenja mjerodavno je pravo
mjesta zasnivanja usvojenja. U nasljednim odnosima ovo je pravilo
fakultativno, pravo oporuitelja, mjerodavno je mjesto njegova prebivalita ili
boravita, a za nekretnine mjerodavno je mjesto gdje se nekretnina nalazi. Od
ovog pravila postoji izuzetak, a to je da valjanost ugovora o nekretninama
ureuje lex rei sitae.
ZASTARA
Za zastaru je mjerodavno pravo koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla,
odnosno pravne radnje l. 8. Razlikovanje pravne prirode zastare vano je
zbog odreivanja mjerodavnoga prava: ako je zastara procesnopravni
fenomen vrijedi zakon suda lex fori, a ako je zastara materijalnopravni institut
vrijedi lex causae pravo vezano za sadraj pravnog posla.
ZRSZ polazi od koncepcije da je zastara institut materijalnog prava. U
pomorskom zakoniku se primjenjuje lex fori. Pitanje je li nezastarivost zahtjeva
po stranom mjerodavnom pravu u protivnosti s hrvatskim javnim poretkom,
diskutabilno je i zato ga treba rjeavati u svakom konkretnom sluaju posebno.
Pravo strane drave primjenjuje se prema smislu i pojmovima l. 9 ZRSZ-a .
KVALIFIKACIJA
Kvalifikacija je opa pravna metoda koja se vri u svim granama prava i to
kad se konkretni ivotni odnos ili injenino stanje mora supsumirati pod
relevantne pravne pojmove. Najstarija teorija ukazuje da se kvalifikacija vri
prema domaem pravu drave suda - lex fori. Drugo suprotno gledite vodi
rauna o ulozi stranog prava u kvalifikaciji, zato se ona vri prema pravu
drave koje je mjerodavno za konkretni pravni odnos lex causae.
Tree miljenje zastupa ideju o internacionalnoj kvalifikaciji pomou
autonomnih pojmova meunarodnog privatnog prava-poredbenom analizom.
U novije vrijeme sve se vie govori o tzv. dvostrukoj stupnjevitoj kvalifikaciji
po kojoj se kvalifikacija vri po onom pravu kojem pripada pravno pravilo.
Koncepcija dvostruke kvalifikacije najbolje odgovara pravnom poretku drave.
l.10. ZRSZ-a
Ako je mjerodavno pravo drave iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila
ovog zakona ne upuuju na odreeno pravno podruje u toj dravi,
mjerodavno pravo odreuje se prema pravilima tog pravnog poretka. Ako se
na taj nain ne moe utvrditi mjerodavnost onda se uzima u obzir pravo
podruja u toj dravi s kojim postoji najblia veza.
NEJEDINSTEVNI PRAVNI POREDAK
U svijetu postoji odreeni broj drava koji nema jedinstveno pravo na cijelom
teritoriju, jer je rije o dravama sa vie pravnih podruja. Takvi pravni poreci
esta su pojava kod sloenih, federativnih drava. Za odreivanje
mjerodavnog prava u sluaju sukoba republikih, odnosno pokrajinskih
zakona postojala su posebna kolizijska pravila u teoriji nazvana
interlokalnim kolizijskim pravilima.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1979 ZRSZ i nadlenost u obiteljskim i nasljednim odnosima.
Nastanak sukoba u tim podrujima rjeava se na dva naina:
1. Kada hrvatsko kolizijsko pravilo upuuje izravno na primjenu prava
podruja unutar drave s nejedinstvenim pravnim poretkom. Ako to
pravilo upuuje na konkretno mjesto onda je mjerodavno pravilo onog
podruja na kojem se to mjesto nalazi.
2. Kada kolizijsko pravilo ne upuuje na odreeno pravno podruje
unutar drave sa nejedinstvenim pravnim poretkom, a to su najee
sluajevi u kojima kolizijsko pravilo upuuje na pravo dravljanstva
lex patriae
1961 Konvencija o sukobu oporunih raspolaganja
1971 Konvencija o zakonu o prometnim nesreama
Hake su konvencije koje obvezuju RH.
Kolizijska pravila upuuju na izravnu primjenu prava odreenog podruja
u dravi s nejedinstvenim poretkom osim kada je u pitanju dravljanstvo.
Hrvatski zakoni koji sadre pravila meunarodnog privatnog prava
nemaju odredbi o nejedinstvenom pravnom poretku.
L. 11 i 12 ZRSZ-a
Ako osoba koja je dravljanin RH ima i dravljanstvo neke druge drave, za
primjenu ovog zakona smatra se da ima samo dravljanstvo RH. Ako osoba
koja nije dravljanin RH ima dva strana dravljanstva za primjenu zakona,
ima dravljanstvo drave u kojoj ima prebivalite. Ako se ne moe utvrditi ni
boravite mjerodavno je pravo RH.
OPENITO O DRAVLJANSTVU
Dravljanstvo je veza koja spaja pojedinu osobu sa odreenom dravom. Te
osobe nazivamo dravljanima, dok su ostali stranci. Svaka drava slobodno
svojim zakonodavstvom odreuje dravljane.
RH je 1991 donijela zakon o dravljanstvu odreuje se stjecanje i prestanak.
Dravljanska veza izmeu pojedinca i drave uobiajeno se stjee samom
injenicom roenja: bilo po krvnoj vezi djeteta s roditeljima, naelo podrijetla
ius sanguinis, ili prema mjestu roenja djeteta, naelo podruja ius soli.
Dravljanstvo se moe stjecati i na druge naine priroenjem/naturalizacija.
Ovaj nain stjecanja odnosi se na strance, drava ga dodjeljuje svojim pravnim
aktom koji se donosi po njegovoj molbi.
Zakon o dravljanstvu ZD iz 1991 predvia etiri naina stjecanja hrvatskog
dravljanstva:
1. Podrijetolom,
2. Roenjem na tlu RH,
3. Priroenjem,
4. Po meunarodnim ugovorima.
ZD predvia tri naina za prestanak hrvatskog dravljanstva:
1. Otpustom
2. Odricanjem
Ova dva povodom molbe dravljanina, ako su ispunjeni zakonom
propisani uvjeti.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Meunarodnim ugovorima.
PONOVNO STJECANJE IZGUBLJENOG DRAVLJANSTVA REINTEGRACIJA
U XIX st. se razvila teorija po kojoj je dravljanstvo ugovorna veza izmeu
drave i njezinog dravljanina, po drugoj teoriji dravljanstvo je jednostrani
pravni akt suverene drave.
Po svojoj pravnoj prirodi dravljanstvo je jednostrani akt suverene drave.
Ukupnost vlasti to je drava vri nad svojim dravljanima, tzv. personalna
suverenost, protee se i na one dravljane koji borave u inozemstvu
pozivanje na vojnu obvezu, plaanje poreza. Po ustavu RH treba tititi prava i
interese svojih dravljana u inozemstvu. Prema ZD-u dravljanstvo se
dokazuje vaeom osobnom iskaznicom, putovnicom. Dravljanstvo stranca
pred hrvatskim pravosudnim tijelima obino se dokazuje pomou javnih
isprava certifikati o dravljanstvu, putne isprave.
SUKOB DRAVLJANSTVA
Sukob dravljanstva moe biti pozitivan i negativan. Pozitivan sukob postoji
kad jedna osoba ima dravljanstvo vie drava bipatrid/polipatrid.
Negativan sukob postoji kad je u pitanju osoba bez dravljanstva apatrid.
a) VIESTRUKO DRAVLJANSTVO
Ako se radi o osobi koja uz domae dravljanstvo ima i strano dravljanstvo,
takvu osobu treba tretirati kao da ima samo domae dravljanstvo. U sluaju
kad je osoba samo dravljanin vie stranih drava postoje razliita miljenja
kojem dravljanstvu treba dati prednost. Najee se ukazuje na efektivno
dravljanstvo-dravljanstvo drave s kojom je u najblioj vezi. Za osobu s vie
stranih dravljanstava smatra se: prvenstveno da ima dravljanstvo one
drave iji je dravljanin i u kojoj ima prebivalite, a u nedostatku toga da ima
dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je u najblioj vezi.
b) NEPOSTOJANJE DRAVLJANSTVA
Osoba bez dravljanstva osloboena je raznih dunosti (vojna sluba), ali
njihova sigurnost je neizvjesna kao i boravak u odreenoj dravi.
1954 g. Donesena je Newyorka konvencija o pravnom poloaju apatrida .
1951 g. enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica.
1967 g. Protokol o pravnom poloaju izbjeglica
Kada se radi o apatridima na takve osobe umjesto nepostojeeg domovinskog
prava treba primjenjivati pravo mjesta prebivalita osobe. U nedostatku
prebivalita, primjenjuje se pravo boravita osobe.
MEUNARODNOPRAVNO UREENJE DRAVLJANSTVA
Sloboda drave u odreivanju dravljanstva je ograniena i to: meunarodnim
ugovorima, obiajima i naelima prava. Brojni autori podravaju teoriju

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
efektivnog dravljanstva s ciljem da se ogranii minimalna sloboda drave o
odreivanju dravljanstva.
Haka konvencija iz 1930 nije uspjela dati opu konvenciju o dravljanstvu.
a) MEUNARODNI UGOVORI O CESIJI TERITORIJA
Teritorijalne promjene meu dravama dogaaju se na miran nain ili su
posljedica ratnih dogaanja. Openito je priznato rjeenje da dravljani drave
ustupateljice s prebivalitem na ustupljenom teritoriju mijenjaju dravljanstvo
i dobivaju od drave koja je stekla teritorij.
Za osobe na ustupljenom teritoriju predvia se i pravo opcije - to je pravo
stanovnika na ustupljenom teritoriju da se izjasne o tome ele li zadrati svoje
prijanje dravljanstvo, dravljanstvo drave ustupateljice.
b) MEUNARODNI UGOVORI O SUKOBU DRAVLJANSTVA
Haka konvencija 1930 (nije stupila na snagu)
Konvencija UN-a o dravljanstvu udanih ena 1957
Konvencija Vijea Europe1963 o smanjenju broja osoba s viestranim
dravljanstvom
Konvencija UN-a 1961 smanjenje sluajeva bez dravljanstva
Newyorka konvencija 1954 pravni poloaj apatrida
enevska konvencija 1951 o pravnom poloaju izbjeglica
RH je 21.07.1992 zakljuila sporazum o prijateljstvu i suradnji s BiH po kojem
e obje drave omoguiti stjecanje dvojnog dravljanstva.
L.13 ZRSZ-a
Sud ili drugi nadleni organ po slubenoj dunosti e utvrditi sadraj stranoga
mjerodavnog prava. Sud moe zatraiti obavijest o stranom pravu od
Ministarstva pravos..uprave RH. Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu
ispravu o sadraju stranog prava.
UTVRIVANJE SADRAJA STRANOG PRAVA
Ako jedna Hrvatica i Talijan ele sklopiti brak pred hrvatskim nadlenim
tijelom u tom sluaju se primjenjuju hrvatsko i talijansko pravo. Kada je rije o
primjeni domaeg prava onda nema bitnih problema, ali kad je rije o stranom
pravu, tada je vano utvrditi njegov sadraj.
Strano se pravo moe smatrati kao injenica. Postupak, postojanje i sadraj
stranog prava dokazuju stranke u postupku pred pravosudnim tijelom.
Prema drugom stajalitu treba strano pravo smatrati pravom i stoga je
pravosudno tijelo duno poznavati i primjenjivati strano pravo. Zato vrijedi
naelo iura novit curia - sud poznaje pravo.
Prilikom utvrivanja stranog prava pravosudni organ moe zatraiti
informacije od Ministarstva pravosua ili zatraiti certifikat od stranaka. Ako

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pravosudno tijelo ni na koji nain ne uspije utvrditi sadraj stranoga prava,
postavlja se pitanje kako postupiti?
ZRSZ nije dao na to odgovora.
Sluaj se mora rijeiti primjenom nekog drugog prava ( legis fori to je
primjena prava najblie veze), (lex fori primjena domaeg prava dravnog
suda).
PRAVNI POLOAJ STRANACA
Povijesni razvitak
1. ANTIKO DOBA
Prvobitno drutvo nije davalo strancu nikakav pravni status. Rob nije bio
pravni subjekt ve se tretirao kao stvar res.
2. RIMSKO PRAVO
Rimski graani imaju sva politika i graanska prava (ius civile)
Povlateni pravni poloaj su imali latini ius comerciji. Imali su pravo
sudjelovati u imovinskopravnom prometu, koristiti se testamentom. Za
strance peregrine nije vrijedilo rimsko civilno pravo. Ediktom cara Karakle
(212 g.) sve osobe postaju rimski graani.
3. FEUDALIZAM
Osobito nepovoljan poloaj stranaca je bio u nasljednom pravu gdje je
uvedena ustanova po kojoj se strancu odricalo aktivno i pasivno nasljedno
pravo, a imovina umrlog pripada feudalnom gazdi.
4. FRANCUSKA REVOLUCIJA
U velikoj je mjeri utjecala na poboljanje pravnog poloaja, proglaena je
sloboda, jednakost i bratstvo neotuivim pravom ovjeka.
5. XIX i XX STOLJEE
Strancima i domaim dravljanima su zajamena jednaka prava. 1950 g.
donesena je Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i sloboda.
OSNOVNI OBLICI UREIVANJA PRAVNOG POLOAJA
STRANACA
Drave po meunarodnom pravu su dune potivati minimalne i
opeprihvaene standarde za postupanje sa strancima. Za dananje je
vrijeme karakteristino razlikovanje javnopravnog od privatnopravnog
poloaja stranaca i s druge strane je izraena tendencija izjednaavanja
stranaca sa domaim dravljanima.
Uzajamnost - dvije drave zahtijevaju jednako postupanje obiju strana.
Prema nainu postanka imamo:
- diplomatsku uzajamnost (na osnovi me. ugovora)
- zakonsku uzajamnost (na osnovi zakona)
- faktinu uzajamnost (na osnovi prakse meudravnih odnosa)
Prema sadraju imamo:
- formalnu uzajamnost stranci uivaju jednaka prava kao i dravljani
RH, ali pod uvjetom da se i prema dravljanima RH jednako postupa.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
materijalnu uzajamnost kada je strancu u RH priznato pojedino pravo
pod uvjetom da je to pravo priznato osobi iz RH u dravi stranca.
Postojanje uzajamnosti pretpostavlja se dok se ne dokae suprotno.
Ostali oblici ureivanja pravnog poloaja stranaca:
1. odmazda / retorzija
2. klauzula o najpovlatenijoj naciji (ugovorna klauzula)
3. reim kapitulacije
-

Retorzija - je protumjera koju poduzima jedna drava kada druga drava s

njezinim dravljanima postupa diskriminatorno.
Ugovornom klauzulom drave ugovarateljice obvezuje se da e njihovi
dravljani u oblastima dogovorenih odnosa uivati sva ona prava koja druga
drava ugovarateljica priznaje dravljanima neke tree drave.
Kapitulacija reim koji je prestao vrijediti, a oznaavao je sklopljene ugovore
izmeu europskih drava i drava Dalekog istoka. Od vlasti i prava
teritorijalne drave su bili izuzeti dravljani europskih drava i podvrgnuti
jurisdikciji konzula domovinske drave.
POLOAJ STRANACA PO HRVATSKOM PRAVU
Posebna klasifikacija o poloaju stranaca nije mogua. Pravila o pravnom
poloaju stranaca sadre i meunarodni ugovori koji obvezuju RH. Svaka
drava slobodno odluuje o kretanju i boravku stranaca.
1991g. Zakon o kretanju i boravku stranaca ZKBS (RH).
ZKBS odreuje uvjete pod kojima stranac moe prelaziti dravnu granicu,
kretati se na podruju RH, privremeno boraviti ili se stalno nastaniti. Iz
razloga zatite nacionalne sigurnosti moe se zabraniti ulazak u RH.
Stranac za ulazak u RH mora imati:
- vaeu putnu ispravu
- vizu nadlenog hrvatskog tijela
Od putnih isprava najznaajnija je putovnica.
Isprave koje izdaje RH: putna isprava za izbjeglice, putna isprava za osobe bez
dravljanstva, putni list za stranca.. Vlada RH moe odrediti ulazak u dravu
stranca i bez vize.
Stranci na podruju RH mogu imati: privremeni boravak, produeni boravak,
boravak s poslovnom vizom, boravak na osnovi odobrenja trajnog nastanjenja,
boravak po priznanju statusa izbjeglice. Od dana ulaska u RH stranac moe
boraviti najdue 3 mjeseca. Ako eli produiti boravak, duan je podnijeti
zahtjev za produenje. Strancu se moe odobriti i trajno nastanjenje.
Na podruju RH trajno nastanjenje strancu se odobrava uz uvjete: da je
najmanje 1 g. dana u braku s hrvatskim dravljaninom ili sa stranim koji ima
trajno nastanjenje ili 3 g. u radnom odnosu. Stranci su i izbjeglice kojima se
priznaje pravo da u drugim zemljama trae utoite, odnosno azil.

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Boravak strancu prestaje otkazom ili kad mu je izreena mjera sigurnosti.
Stranac dokazuje identitet stranom putnom ispravom. Ako je strancu izreena
mjera sigurnosti duan je napustiti teritorij RH u roku koji odredi nadleno
tijelo.
Kada je rije o zapoljavanju stranaca primjenjuje se reim u obliku raznih
dozvola.1992 Zakon o zapoljavanju stranaca ZZS. Prema ZZS-u stranac je
osoba stranog dravljanstva i apatrid. Stranac moe zasnovati radni odnos u
RH na temelju radne dozvole i ako udovoljava opim i posebnim uvjetima
utvrenim zakonom. Hrvatski ustav jami strancima uivanje temeljnih
sloboda i prava ovjeka, gospodarska, socijalna i kulturna prava. Politika
prava nisu dostupna strancima. Nema nikakvih posebnih ogranienja strancu
za sklapanje braka, a priznaje mu se pravo da bude usvojitelj ili staratelj. Strani
dravljani imaju u RH ista nasljedna prava kao i domai dravljani, ali pod
uvjetom reciprociteta. Strancu se jami pravo vlasnitvazakon o vlasnitvu.
Ograniavanje stranaca u pogledu uivanja stvarnih prava na nepokretnim
stvarima opravdava se raznim razlozima:
- nekretnine su dio dravnog teritorija i ulaze pod pojam suverenosti
- nekretnine imaju vitalno znaenje za gospodarstvo drave
Kada nije u pitanju nasljeivanje, stranci mogu pod uvjetom uzajamnosti stjecati
vlasnitvo nekretnina u RH ako suglasnost dadne Ministarstvo vanjskih poslova. Za
osobe iseljene s podruja bive SFRJ potrebna je suglasnost ministra
zaduenog za iseljenitvo. Strancima nije doputeno stjecanje nekretnina ako
one lee u odreenom pojasu, a taj se pojas moe proglasiti samo zakonom,
radi zatite interesa i sigurnosti RH. Strancima se priznaju i procesna prava, ali
oni mogu biti u nepovoljnijem poloaju:
- kada je tuitelj stranac duan je osigurati parnine trokove
- kada se strancu na priznaje osloboenje od prethodnog plaanja
trokova
Aktorska kaucija institut plaanja trokova.
Siromako pravo osloboenje od plaanja trokova.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

POSEBNI DIO
MJERODAVNO PRAVO
l. 14 ZRSZ-a
Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave
ija je ona dravljanin. Fizika osoba koja bi prema pravu drave iji je ona
dravljanin bila poslovno nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslovnu
sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza.
PRAVO OSOBA
Fizika osoba ovjek kao pravna osoba.
Pravna osoba - ovlatena tvorevina kao pravna osoba.
Mjerodavno pravo za ureivanje statusnih odnosa fizike osobe naziva se
Personalni ili osobni statut lex personalis. Personalni statut se odreivao po
domicilu, kasnije po dravljanstvu lex patrie. RH za pravnu i poslovnu
sposobnost proglaava njihovo domovinsko pravo.
PRAVNA SPOSOBNOST
Svaki je ovjek pravni subjekt i ima pravnu sposobnost nosilac je prava i
obveza. Stjee je roenjem, a gubi smru. Kad je u pitanju nasciturus (zaeto
neroeno dijete), njegova prava se prosuuju po lex causae po pravnom
poretku mjerodavnom za pravni odnos u okviru kojeg mu se priznaju prava
ako se ivo rodi.
POSLOVNA SPOSOBNOST
Poslovna sposobnost omoguuje fizikoj osobi da oitovanjem svoje volje
stjee prava i obveze i samostalno poduzima pravne radnje. Po hrvatskome
pravu osoba je poslovno sposobna kada je punoljetna s navrenih 18 g. ivota.
Po domovinskom pravu ako je osoba duevno ili tjelesno bolesna, u postupku
pred nadlenim organom moe biti liena djelomino ili potpuno poslovne
sposobnosti. Ako je fizika osoba prema svom domovinskom pravu poslovno
nesposobna, ipak e se smatrati poslovno sposobnom ako ima poslovnu
sposobnost mjesta u kojem se obvezala legis loci actus. Ova odredba ne dolazi
u obzir kod nasljednih i obiteljskih odnosa.
STARATELJSTVO
l. 15 ZRSZ-a

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak, te za odnose izmeu staratelja i
tienika mjerodavno je pravo drave tienika. Privremene zatitne mjere
prema stranom dravljaninu i apatridu odreuju se po pravu RH i traju dok
nadleno tijelo ne promijeni odluku.
STARATELJSTVO staratelj / tienik
1. Starateljstvo nad maloljetnim osobama
2. Starateljstvo nad osobama lienima poslovne sposobnosti
3. Starateljstvo za posebne sluajeve.
Za starateljstvo je mjerodavno pravo drave iji je dravljanin osoba pod
starateljstvom domovinsko pravo tienika lex patriae. Privremene zatitne
mjere prema strancu u RH odreuju se po hrvatskom pravu.
l.16 ZRSZ-a
Za proglaenje nestale osobe umrlom mjerodavno je pravo drave iji je
dravljanin ta osoba bila u vrijeme nestanka. Ako se za pojedinu osobu ne zna
jeli umrla ili je iva proglaava ju se nestalom osobom. Budui da imovinski i
obiteljski odnosi nestale osobe ne mogu ostati trajno nerijeeni, predvia se
postupak po kojem se nestala osoba moe pod odreenim pretpostavkama
proglasiti umrlom. Pravni uinci proglaenja nestale osobe umrlom isti su kao
prirodnom smru. Za proglaenje nestale osobe umrlom mjerodavno je pravo
drave iji je dravljanin ta osoba u vrijeme nestanka.
l. 17 ZRSZ-a PRAVNE OSOBE I DRAVNA PRIPADNOST
Pripadnost pravne osobe odreuje se prema pravu drave po kojem je ona
osnovana. Ako pravna osoba ima stvarno sjedite u drugoj dravi, a ne u onoj
u kojoj je osnovana i po pravu te druge drave ima njezinu pripadnost, smatrat
e se pravnom osobom te drave.
Drava kojoj pripada pravna osoba vri nad njom stanovitu vlast i zatitu u
inozemstvu - diplomatsku zatitu.
Uvjeti za odreivanje dravne pripadnosti:
1. Sustav osnivanja ili registracije pravne osobe - po ovom sustavu pravna
osoba ima dravnu pripadnost drave u kojoj je osnovana.
2. Teorija sjedita pravne osobe - pravna osoba ima dravnu pripadnost
one drave na ijem je podruju sjedite pravne osobe.
3. ZRSZ prihvaa sustav osnivanja pravne osobe , ali od toga postoji
izuzetak i to kada je pravna osoba osnovana u jednoj dravi, a svoje
stvarno sjedite ima u drugoj dravi.
4. O postojanju pravne osobe i njezinoj pravnoj i poslovnoj sposobnosti
odluuje pravo drave kojoj pripada dotina osoba lex personalis.
5. Strane pravne osobe mogu uivati u RH prava kao i strane fizike
osobe. Pravna osoba ipak ne moe uivati obiteljska i nasljedna prava.
Najvie pozornosti izaziva pitanje o pravu na poslovanje stranih
pravnih osoba to poslovanje doputa novi kratki Zakon o
trgovinskom drutvu ZTD. Inozemna trgovaka drutva ne mogu

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
obavljati djelatnost na podruju RH dok u njoj ne osnuju svoju
podrunicu (trajno vrenje poslova).
RH je vezana i dvostranim ugovorima o pravnoj pomoi koji rjeavaju pitanje
pravne sposobnosti pravnih osoba na razliite naine:
jedna skupina ugovora po pravu drave osnivanja
(s
ehoslovakom i Rumunijom)
druga skupina ugovora po pravu drave sjedita (s Maarskom i
Poljskom)
1968 u okviru EZ-a sklopljena je konvencija o meusobnim priznaju
trgovinskih drutava nije stupila na snagu.
l. 18 ZRSZ-a
Za vlasnikopravne odnose i druga prava na stvarima i pravo raspolaganja na
stvarima u drutvenom vlasnitvu mjerodavno je pravo mjesta gdje je stvar. Za
stvari u prijevozu mjerodavno je pravo odredita. Na prijevoznim sredstvima
je mjerodavno pravo drave iju dravnu pripadnost imaju ta sredstva ako
propisima RH nije drugaije odreeno.
STVARNO PRAVO
Klasina stvarna prava su: pravo vlasnitva, zalono pravo, pravo slunosti. U
pojedinim dravama vlasnitvo na pokretnim stvarima stjee se samim
zakljuenjem ugovora, a u naoj dravi stjee se predajom stvari traditio.
Vlasnitvo nepokretne stvari stjee se upisom u zemljinu knjigu.
Lex-rei sitae realni ili stvarni statut to je mjerodavno pravo za ureenje
stvarnih prava to je pravo mjesta gdje se stvar nalazi lex rei sitae. U novije
vrijeme vladajue je miljenje da stvarna prava treba ureivati po pravu
mjesta, odnosno drave gdje se stvar nalazi.
Kod stvari u prijevozu res in tranzit primjenjuje se pravo mjesta odredita.
Za prijevozna sredstva neprikladno bi bilo primijeniti lex rei sitae. Za stvarna
prava na prijevoznim sredstvima mjerodavno je pravo drave iju dravnu
pripadnost imaju ta sredstva ako propisima RH nije drugaije rijeeno. Ova je
odredba prihvaena iz pomorskog zakonika. Zakon o obveznim i osnovnim
materijalnopravnim odnosima u zranoj plovidbi ZOMZP.
Pravo dravne pripadnosti broda jo se naziva pravo zastave broda. Ako se
pravo dravne pripadnosti ne podudara s pravom zastave, primjenjuje se
pravo dravne pripadnosti broda. Dravnu pripadnost RH brod stjee upisom
u upisnik brodova, odnosno izdavanjem privremenog plovidbenog lista.
Pretpostavka za stjecanje dravne pripadnosti zrakoplova je upis u registar
zrakoplova . Ako je pojedino stvarno pravo steeno na pokretnoj stvari u
jednoj dravi, a stvar nakon toga bude prenesena u drugu dravu iji pravni
poredak takvo stvarno pravo ne poznaje, ili ga ureuje drugaije, smatra se da
treba priznati stvarno pravo koje je valjano steeno po prijanjoj lex rei sitae, a
sadraj i vrenje prava odreuje novi lex rei sitae.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
to se tie pitanja vrijednosnih papira koji predstavljaju robu skladinica,
teretnica i dr. po meunarodnom pravu zbog interesa meunarodne
trgovine prihvaeno je gledite da e za ocjenu stvarnih prava na robi
predstavljenoj vrijednosnim papirom biti mjerodavno mjesto gdje se papir
nalazi lex carte sitae, a ne lex rei sitae gdje se stvar nalazi.
l- 19 ZRSZ-a
Za ugovor je mjerodavno pravo to su ga izabrale ugovorne strane ako ovim
zakonom ili meunarodnim ugovor nije drugaije odreeno.
OBVEZNO PRAVO
Na ugovorne odnose se primjenjuje pravo stranaka autonomija stranaka.
Danas se u sve veoj mjeri prihvaa kolizijskopravna koncepcija stranake
autonomije prema kojoj ugovorne strane mogu same birati mjerodavno pravo
za prosuenje ugovornog odnosa lex autonomiae.
Postoji jo i materijalnopravna koncepcija stranke mogu izabrati pravo koje
e uvrstiti u sadraj kao sastavni dio ugovora i na taj nain otkloniti primjenu
dispozitivnog propisa, a primijeniti prisilni propis. Kod kolizijske koncepcije i
dispozitivni i prisilni propis su uneseni u sadraj. Materijalnopravna
koncepcija negira stranaku autonomiju u kolizijskom smislu pa se jo naziva
sloboda ugovaranja ili materijalna autonomija. ZRSZ je prihvatio
kolizijskopravnu koncepciju.
to se tie granica stranake autonomije - smatra se da je ograniavanje
nepotrebno jer ono dovodi do pravne nesigurnosti i ne odgovara potrebama
meunarodnog prometa, ali ipak je potrebno minimalno ogranienje da bi se
izbjegla zloupotreba u izboru prava.
1. Stranaka autonomija je doputena iskljuivo za ugovore s
meunarodnim elementom
2. Stranke ne moraju ispuniti uvjet koneksiteta ne trai se od njih da
izvre izbor samo izmeu onih prava koja su usko vezana za ugovorni
odnos
3. Stranaka autonomija je ograniena javnim poretkom i zaobilaenjem
zakona
4. Renvoi preupuivanje je iskljueno kod autonomije stranaka
5. Mogu li stranke ugovoriti primjenu vie prava na jedan ugovorni
odnos? Ne mogu - ovu tezu prihvaa i ZRSZ
6. Stranke mogu izabrati mjerodavno pravo i nakon zakljuenja ugovora,
jer time se olakava i ubrzava posao suenja.
7. Stranke mogu izabrano pravo zamijeniti novim pravom ako za to
postoje opravdani razlozi, posebno ako ugovor gubi realne veze s
teritorijem neke druge drave. ZRSZ doputa stranaku autonomiju
za izbor mjerodavnog prava. Kod preutnog naina izbora prava za
ugovore treba utvrivati stranaku volju o izboru prava izravnim
dokazivanjem indicijama. To je realna dokazana injenica iz koje se
zakljuuje postojanje druge injenice. Kod preutnog naina izbora

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prava ne moe se uvijek sa sigurnou predvidjeti koje e se pravo
primijeniti na ugovorni odnos. Da bi se izbjegla svako iznenaenje,
najbolje je da stranke odmah prilikom zakljuivanja ugovora odrede
pravo koje ele kao mjerodavno.

Prema odredbama Pomorskog zakonika nije doputena primjena stranog

prava:
1. Na odgovornost brodara za oteenje, manjak ili gubitak tereta
2. Na prijevoz putnika ako bi putnik bio u nepovoljnijem poloaju
primjenom stranog prava
ZOMZP - ima neto stroa ogranienja. Ne dozvoljava se primjena stranog
prava ako bi se time povrijedili prisilni propisi ovog zakona koji se
sporazumom stranaka ne mogu iskljuiti i mijenjati se ako se zrana luka
polaska i odredita nalazi u RH. to se tie meunarodnih ugovora vezanih za
ovo pitanje RH obvezuju:
1961 Europska konvencija o meunarodnoj trgovinskoj arbitrai
1965 Konvencija o rjeavanju investicijskih sporova izmeu drava i
dravljana drugih drava .
l 20 ZRSZ-a SUPSIDIJARNO PRAVO
Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne
upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se :
1. za ugovor o prodaji pokretnih stvari pravo mjesta gdje se u vrijeme
primitka ponude nalazilo prebivalite sjedite prodavatelja.
2. za ugovor o gradnji pravo mjesta boravita poduzimaa radnje
3. za ugovor o punomoi pravo mjesta prebivalita opunomoenika
4. za ugovor o posredovanju pravo mjesta prebivalita sjedita
posrednika
5. za ugovor o komisionu pravo mjesta sjedita komisionara
6. za ugovor o pediciji pravo mjesta sjedita otpremnika / peditera
7. za ugovor o zakupu pokretnih stvari pravo mjesta sjedita
zakupodavca
8. za ugovor o zajmu pravo mjesta sjedita zajmodavca
9. za ugovor o posluzi pravo mjesta sjedita poslodavca
10. za ugovor o ostavi pravo mjesta sjedita ostavoprimca / depozitara
11. za ugovor o uskladitenju pravo mjesta sjedita skladitara
12. za ugovor o prijevozu - pravo mjesta sjedita prevozioca / vozara
13. za ugovor o osiguranju pravo mjesta sjedita osiguratelja
14. za ugovor o autorskom pravu pravo mjesta sjedita autora
15. za ugovor o poklonu pravo mjesta sjedita poklonodavca
16. za burzovne poslove pravo sjedita burze
17. za ugovor o samostalnoj bankarskoj garanciji sjedite davatelja
garancije

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
18. za ugovor o prijenosu tehnologije sjedite primatelja tehnologije
19. za imovinska potraivanja-ugovor o radu drava u kojoj se rad
obavljao
20. za ostale ugovore - pravo mjesta prebivalita ponudioca

Apstraktni izbor mjerodavnog prava u situacijama kada nije mogue

ustanoviti stranaku volju o izboru prava treba pomou jedinstvenih
objektivnih kriterija odreivati mjerodavno pravo za sve vrste ugovora bez
ikakve razlike. Takvi kriteriji poveznice koriste se i u hrvatskom me. pravu,
a posebno se koriste: mjesto zakljuenja ugovora/lex loci contarctus ako
nema stranakog izbora prava tek tada dolazi do primjene mjesto zakljuenja
ugovora.
Mjesto ispunjenja ugovora / lex loci solutionis klasina poveznica
Domicil primjenjuje se kod ugovornih odnosa lex domicil.
Ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, predvia se
primjena prava prebivalita / sjedita dunika inidbe. Kad je rije o
imovinskim potraivanjima iz ugovora o radu predvia se primjena prava
drave u kojoj se rad obavlja ili obavljao lex loci lationis??
l 21. ZRSZ-a
Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo
drave na ijem se teritoriju nalazi nekretnina. Ako je nekretnina objekt
ugovornih odnosa, takvi ugovori o nekretninama e biti najblie povezani uz
pravo mjesta. Prema ZRSZ-u nije doputena autonomija stranaka kod ovih
ugovora.
l. 22 ZRSZ-a
U ugovornim odnosima izmeu ugovornih strana mjerodavno je pravo iz l.
20:
1. za odreivanje asa od kojeg stjecatelj/preuzimatelj pokretne stvari ima
pravo na proizvode i plodove stvari
2. za odreivanje asa od kojega stjecatelj snosi rizik u vezi sa stvarima
Oba spomenuta pitanja iz ugovornog odnosa imaju obveznopravni karakter i
o njima odluuje pravo mjerodavno za ugovor.
l. 23. ZRSZ-a
Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je ako ugovorne strane
nisu drugaije ugovorile za nain predaje stvari i za mjere koje treba poduzeti
ako se odbije preuzimanje stvari. Ovdje je rije o posebnom kolizijskom
pravilu, o mjerodavnom pravu za ispunjenje ugovora. Kada je rije o nainu
predaje stvari i o mjerama koje treba poduzeti u sluaju odbijanja preuzimanja
stvari primjenjuje se pravo mjesta predaje stvari, ali se moe i drugaije
ugovoriti. Odreeni naini na koji se imaju izvriti obveze iz ugovora
zahtijevaju esto intervencije javnih tijela mjesta ispunjenja ugovora.

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
l. 24. ZRSZ-a CESIJA / USTUPANJE
Na uinak ustupanja potraivanja duga prema vjerovniku/duniku koji nije
sudjelovao u ustupanju primjenjuje se pravo mjerodavno za dug/potraivanje.
Cesija odnosno ustupanje trabine jednog vjerovnika na drugog
podrazumijeva nastanak pravnog odnosa u kojem se susreu tri osobe:
dotadanji stari vjerovnik (cedent), novi vjerovnik (cesionar), dunik (cesus).
Kada se ustupanje trabine obavlja bez dunika ustupljene trabine u tom
sluaju na uinke ustupanja trabine prema duniku treba primijeniti pravo
koje je mjerodavno za trabinu. Ustupanje trabine se vri uz sudjelovanje i
pristanak dunika, ako se primjenjuju pravila nekog drugog prava.
l.25. ZRSZ-a
Na akcesorni pravni posao, ako nije drugaije odreeno primijenit e se pravo
mjerodavno za glavni pravni posao. Ovdje je doputena i autonomija stranaka,
gdje one mogu odrediti i neko drugo pravo, ako to nisu uinile primjenjuje se
pravo za glavni posao.
l. 26 ZRSZ-a
Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo drave dunikova sjedita.
Za jednostrane poslove mjerodavan je domicil dunika iz razloga to je on
jedina stranka dok se ne zakljui ugovor.
l.27 ZRSZ-a
Na stjecanje bez osnove primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji
je nastao, bio oekivan ili pretpostavljen, u povodu kojeg nastaje stjecanje. Za
poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta izvrene radnje . Za
izvanugovorne obveze koje ne potjeu iz odgovornosti za tetu mjerodavno je
pravo mjesta gdje su se dogodile injenice koje su uzrokovale obvezu.
1. Stjecanje bez osnove conditio sine causa ima 2 rjeenja:
a) jedno prihvaa mjerodavnost prava mjesta gdje se ostvarilo
obogaenje lex loci
b) drugo dri da treba primijeniti mjerodavno pravo pravnog posla
iz kojega je nastalo obogaenje lex causae.
2. Poslovodstvo bez naloga - negotiorum gesto - ZRSZ prihvaa rjeenje
u kojem se koristi pravo gdje je izvrena radnja.
3. Kvazikontrakti mjerodavno je pravo mjesta dogaanja injenica.
l. 28. ZRSZ-a IZVANUGOVORNE OBVEZE
Za protupravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili
gdje je posljedica nastupila na vie mjesta dovoljno je da je radnja
protupravna po pravu bilo kojeg od tih mjesta.
Izvanugovorne obveze se dijele na dvije kategorije:
1. obveze iz kvazikontrakata

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. obveze iz izvanugovorne odgovornosti za tetu
Mjesto izvrenja delikta slui kao poveznica za odreivanje mjerodavnog
prava deliktni statut. Potekoe u primjeni prava nastaju u sluajevima kada
se protupravno deliktno djelo dogodi u mjestu izvan suverenosti svake
drave. Zbog toga se u posljednje vrijeme zagovara primjena najblieg prava
deliktnom odnosu. Osnovno rjeenje za izvanugovornu odgovornost za tetu
jeste naelo o mjerodavnosti prava mjesta izvrenja delikta lex loci delicti
commissi. Ako su ta mjesta izvrenja i posljedice dislocirane na podrujima
razliitih drava, bit e mjerodavno pravo mjesta gdje je radnja izvrena ili
mjesto nastupanja posljedice, ovisno o tome koje je povoljnije za oteenika.
Meunarodne konvencije koje se primjenjuju u RH vezane za ovo pitanje:
- Konvencije o zakonu koji se primjenjuje na prometne nesree
- Konvencija o zakonu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode
l. 29 ZRSZ-a
Ako je dogaaj iz kojeg proizlazi obveza za naknadu tete nastala na brodu, na
otvorenom moru ili u zrakoplovu, pravom mjesta gdje su se dogodile injenice
koje su uzrokovale tetu smatra se pravo drave iju pripadnost brod ima,
odnosno pravo drave u kojoj je zrakoplov registriran. Ovo su situacije u
kojima ne moe primijeniti legis loci delicti comini.
l.30 ZRSZ-a
Za nasljeivanje je mjerodavno pravo drave iji je dravljanin ostavitelj bio u
vrijeme smrti. Za sposobnost pravljenja oporuke mjerodavno je pravo drave
ije je dravljanstvo oporuitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke.
NASLJEDNO PRAVO
Postoje dvije teorije:
1. Na nepokretnu ostavinu se primjenjuje pravo drave gdje se nalaze
nekretnine i za pokretnu vrijedi pravo domicila ostavitelja
2. Na svu imovinu se primjenjuje pravo domicila ostavitelja.
ZRSZ prihvaa drugu teoriju.
l. 31 ZRSZ-a
Oporuka je pravovaljana u pogledu oblika ako je valjana po jednom od ovih
prava:
1. po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena
2. po pravu drave iji je dravljanin oporuitelj u vrijeme raspolaganja
oporuke
3. po pravu oporueteljeva prebivalita u vrijeme raspolaganja oporukom
ili u vrijeme smrti
4. po pravu oporuiteljeva boravita u vrijeme raspolaganja oporukom ili
u vrijeme smrti
5. po pravu RH
6. za nekretnine po pravu gdje se nekretnina nalazi

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U veini ugovora prihvaa se koncepcija jedinstvenoga kolizijskopravnog
ureenja nasljedstva i mjerodavnost lex patriae ostavitelja u vrijeme smrti.
Pokretna ostavina se predaje dravi ugovarateljici iji je dravljanin bio
ostavitelj u vrijeme smrti, a nepokretna ostavina ostaje dravi ugovarateljici
na ijoj teritoriji se nekretnina nalazi. Od viestranih konvencija vezanih za
ovo pitanje RH obvezuju:
- Haka konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporunih
raspolaganja.
- Woshingtonska konvencija o jednoobraznom zakonu u obliku
meunarodne oporuke
SKLAPANJE BRAKA
U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je za svaku osobu pravo
drave iji je ona dravljanin u vrijeme stupanja u brak. I kada postoje uvjeti za
sklapanje braka po pravu drave iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak
pred nadlenim organom RH nee se dopustiti sklapanje braka ako po pravu
RH postoje smetnje za taj brak.
OBITELJSKO PRAVO
Zaruke nisu pravni odnos u hrvatskome pravu i o njima nema propisa.
Smetnje koje se odnose na brak po hrvatskome pravu:
1. Postojanje ranijeg braka
2. Srodstvo
3. Nesposobnost za rasuivanje
Od viestranih konvencija RH obvezuju:1962
- Konvencija o pristanku na brak, o minimalnoj starosti za brak
- Konvencija o registraciji brakova
l. 33 ZRSZ-a
Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta gdje se sklapa brak. Vezano za brak
postoje razlike izmeu graanskog i crkvenog braka. Za oba je oblika ipak
zajedniko primjena prava mjesta sklapanja. Ugovori koji obvezuju RH su
ugovori sa: ehoslovakom, Francuskom, Maarskom, Mongolijom.
l.34. ZRSZ-a
Za nevanost braka mjerodavno je bilo koje pravo po kojemu je brak
sklopljen u smislu lanka 32 ZRSZ-a. Pomanjkanje materijalnih ili procesnih
pretpostavki za valjano sklapanje braka moe imati kao posljedicu nevanost
braka. Nevanost braka zbog forme rjeava se po pravu po kojem je sklopljen
brak.
l. 35 ZRSZ-a
Za razvod braka mjerodavno je pravo drave iji su dravljani oba brana
druga u vrijeme podnoenja tube. Ako su dravljani razliitih drava,

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
mjerodavna su kumulativna prava. Ako se razvod ne moe izvriti po pravu
jednog od branih drugova, mjerodavno je pravo RH. Prvenstvo imaju ove 3
odredbe, a ako se one ne mogu primijeniti, uzima se u obzir primjena prava
RH iako brani drugovi nemaju prebivalite u RH. Ako se radi o mjeovitom
braku Franc.- Mong. Ne predvia se primjena kumulativnog prava, nego je
mjerodavno pravo posljednjeg zajednikog mjesta prebivalita suprunika.
l. 36 ZRSZ-a
Za osobne i zakonske imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo
drave iji su oni dravljani. Ako su brani drugovi dravljani razliitih
drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju prebivalite. Ako nemaju ni
zajedniko dravljanstvo, ni prebivalite u istoj dravi, mjerodavno je pravo
drave u kojoj imaju prebivalite. Ako nemaju ni zajedniko dravljanstvo ni
prebivalite u istoj dravi mjerodavno je pravo drave u kojoj su imali
posljednje zajedniko prebivalite. Tekoe i dileme nastaju ako su suprunici
dravljani razliitih drava. Izbjegava se kumulativna upotreba domovinskih
prava suprunika. U nedostatku drugih prava koristi se hrvatsko pravo.
l. 37 ZRSZ-a
Za ugovorne imovinske odnose branih drugova mjerodavno je pravo koje je u
vrijeme sklapanja ugovora mjerodavno za osobne i zakonske imovinske
odnose. Ako je mogu izbor prava, onda je mjerodavno ono koje su oni
izabrali.
Suvremeni pravni sustavi drava daju suprunicima slobodu da ugovorom
sami urede svoje brano - imovinske odnose.
l. 38 ZRSZ-a
Ako je brak nevaei ili je prestao, mjerodavno je pravo iz l. 36 ZRSZ-a. Za
ugovorne imovinske odnose mjerodavno je pravo iz l. 37 ZRSZ-a.
l. 39 ZRSZ-a
Za imovinske odnose osoba koje ive u izvanbranoj zajednici mjerodavno je
pravo drave iji su oni dravljani. Ako nemaju isto dravljanstvo mjerodavno
je pravo drave posljednjeg prebivalita. Za ugovorne imovinske odnose
izmeu osoba u izvanbranoj zajednici mjerodavno je pravo koje je u vrijeme
sklapanja ugovora bilo mjerodavno za njihove imovinske odnose. Ponajprije je
mjerodavno lex patriae, tek potom lex domicili.
l. 40 ZRSZ-a
Za odnose izmeu roditelja i djece mjerodavno je pravo dravljanstva iji su
dravljani. Ako su razliitog dravljanstva, mjerodavno je pravo drave u kojoj
imaju prebivalite. Ako su razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj
dravi mjerodavno je pravo RH ako je dijete ili jedan od roditelja dravljanin
RH. Za druge odnose, mjerodavno je pravo drave ije je dijete dravljanin.
Odnosi izmeu roditelja i djece nastaju roenjem djeteta u braku ili izvan
braka, pa se zato postavlja pitanje o mjerodavnom pravu. Najprije
dravljanstvo roditelja, pa onda prebivalite i na kraju pravo RH.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
OINSTVO MATERINSTVO
l. 41.ZRSZ-a
Za priznavanje, utvrivanje ili osporavanje oinstva, odnosno materinstva,
mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin u vrijeme roenja djeteta bila
osoba ije se oinstvo/materinstvo priznaje ili osporava.
Po svemu je domovinsko pravo oevo ili majino mjerodavno za utvrivanje
ili osporavanje u vrijeme roenja djeteta. RH obvezuju dvostrani meunarodni
ugovori po kojima za predmet odnosa roditelja i djece se primjenjuje
domovinsko pravo djeteta. Ako izvanbrano dijete nema pravo na
uzdravanje po domovinskom zakonu, moe ostvariti uzdravanje prema
zakonu svoga prebivalita. Posebno je znaajan ugovor RH sa ehoslovakom
koji donosi izriito kolizijsko rjeenje za oblik priznavanja oinstva, tako da je
za priznanje dovoljno da ono odgovara pravu drave ugovarateljice gdje je
priznanje uinjeno.
l. 42 ZRSZ-a ALIMENTACIJSKI DUNOSNIK
Za obvezu uzdravanja izmeu krvnih srodnika, osim roditelja i djece,
mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin srodnik od kojeg se zahtijeva
uzdravanje. Obveza uzdravanja moe postojati izmeu tazbinskih srodnika.
Kod uzdravanja je mjerodavno lex patriae dunika uzdravanja. RH obvezuje
Newyorka konvencija o ostvarivanju alimentacijskih zahtijeva u inozemstvu.
l. 43 ZRSZ-a POZAKONJENJE
Za pozakonjenje je mjerodavno pravo drave iji su dravljani roditelji, a ako
nisu dravljani iste drave, onda one drava u kojoj je pozakonjenje valjano .
Ako uvjet pravovaljanosti nije ispunjen onda je mjerodavno pravo RH. Za
pristanak djeteta za pozakonjenje mjerodavna je drava djetetova
dravljanstva.
Od davnina je poznat pravni institut pozakonjenja
legitimatio koji omoguuje izvanbranom djetetu stjecanje statusa branog
djeteta. Ponajprije je mjerodavno lex patriae roditelja, potom lex patriae onog
roditelja po kojemu je pozakonjenje pravovaljano.
USVOJENJE
Hrvatsko pravo se primjenjuje samo kad i roditelji i dijete prebivaju u RH.
l. 44 ZRSZ-a
Za uvjete zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo
drave iji su dravljani usvojitelj i usvojenik.
Ako su oni dravljani razliitih drava, primjenjuje se kumulativno pravo. Za
oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.
Usvojenjem se formira roditeljski odnos umjetnim putem izmeu dviju osoba,
usvojitelja (punoljetne osobe) i usvojenika (tueg djeteta). Ako suprunici
zajedniki usvajaju dijete pored prava dravljanstva usvojenika, bitno je pravo

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
drava iji su dravljani oba suprunika. RH je sklopila ugovor sa:
Francuskom, Grkom, Maarskom, Bugarskom, SSSR-om.
l. 45 ZRSZ-a
Za uinak usvojenja mjerodavno je pravo drave iji su dravljani usvojitelji i
usvojenik u vrijeme zasnivanja usvojenja. Ako su usvojitelj i usvojenik
dravljani razliitih drava, mjerodavno je pravo drave u kojoj imaju
prebivalite. Ako su dravljani razliitih drava, a nemaju prebivalite u istoj
dravi, mjerodavno je pravo RH ako je jedan od njih dravljanin RH. Ako ni
jedan od njih nije dravljanin RH mjerodavno je pravo dravljanstva
usvojenika.
Ugovor RH-Francuska: mjerodavno je domovinsko pravo usvojitelja ako
usvojenje zasnivaju suprunici, za uinke usvojenja mjerodavno je isto pravo
koje vrijedi za uinke braka.
1. SIROMAKO PRAVO
Osnova za osloboenje od prethodnog plaanja trokova postupka jeste ta da
oni kojima to imovinske prilike ne doputaju ne odustanu od ostvarivanja
svojih naelno priznatih prava. Trokove privremeno snosi zajednica koja ima
pravo da joj se ti izdaci naknadno vrate. Institut osloboenja od trokova
odnosi se samo na obvezu stranke da prethodno snosi trokove prouzroene
svojim procesnim radnjama. Ne odnosi se na dunost stranke da naknadi
protivniku trokove koje mu je prouzroila. Ovim pravom se mogu koristiti
samo fizike osobe.
Pretpostavke za osloboenje od prethodnog plaanja trokova postupka.
Osloboenje moe biti potpuno ili djelomino. Pravo na potpuno osloboenje
ima stranka koja prema opem imovinskom stanju ne moe snositi trokove
bez tete za nuno uzdravanje svoje obitelji. Pravo na djelomino osloboenje
ima stranka ija bi sredstva iz kojih se uzdravaju ona i lanovi njene obitelji
bila znatno umanjena ako bi bila duna makar i djelomino plaati izdatke.
Kriterij za oslobaanje su relativni, zavise od prirode spora i njegove
vrijednosti od imovinskoga stanja stranke, od obitelji koju je duna uzdravati.
Strani dravljani imaju pravo na osloboenje od prethodnog plaanja trokova
uz uvjet uzajamnosti. Apatrid ima ovo pravo ako ima prebivalite u RH.
Stranka koja je potpuno osloboenja nije duna plaati takse ni polagati
predujam za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i sudskih oglasa. Djelomino
osloboena stranka osloboena je samo plaanja sudskih taksa. Pod
odreenim uvjetima potpuno osloboena stranka ima pravo na besplatnog
punomonika. Ako osloboena stranka ne dobije parnicu, izdaci padaju na
teret zajednice. Ako ta stranka dobije parnicu, sud donosi odluku da protivna
strana plati u korist sredstava suda iznos kojeg je osloboena druga strana.
Parnini sud e priznati stranci pravo na besplatnog punomonika ako stranka
koja je potpuno osloboena od prethodnog plaanja trokova trai da joj se
takav punomonik odredi, ako je nuno radi zatite njenog prava.

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Za punomonika se postavlja odvjetnik, ili neka druga osoba. Izdaci za
punomonika isplauju se iz sredstava suda.
Stranka moe u svako doba opozvati punomo, a punomonik moe otkazati
samo uz odobrenje suda. Sud moe u tijeku postupka ukinuti svoje rjeenje o
osloboenju punomonika ako utvrdi da stranka moe sama snositi trokove ,
odnosno da joj punomonik nije potreban. Sud tada odluuje jeli stranka
duna naknaditi trokove i nagradu punomoniku. Sud je duan briljivo
ocijeniti sve okolnosti, a naroito uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj
osoba koje stranka uzdrava i prihode. Postupak se provodi samo na prijedlog
stranke koja je duna podnijeti svjedodbu o imovnom stanju koja mora
sadravati iznos poreza koji plaa domainstvo kao i njegovi pojedini lanovi.
2. AKTORSKA KAUCIJA
To je institut osiguranja parninih trokova. Da bi se popravio poloaj
tuenika, tuitelju se nalae da polae kod suda odreeni zalog za naknaenje
eventualnog tuenikova osnovnog zahtjeva za naknadu parninih trokova.
Aktorska kaucija je vrijednost koju je tuitelj duan poloiti kod suda na
zahtjev tuenika, tako da tuenik stjee na toj vrijednosti zakonsko zalono
pravo i moe naplatiti parnine trokove na koje ima pravo. Tuenik moe
traiti kauciju od stranog dravljanina koji nema prebivalite u RH i od
tuitelja koji je strana pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu. O dunosti
tuitelja na osiguranje, sud odluuje na tuenikov zahtjev koji treba dostaviti
najkasnije na pripremnom roitu.
Zakon taksativno navodi osnove za osloboenje od ove dunosti, one su
rezultat svojstava stranaka ili spora:
1. ako u dravi kojoj pripada tuitelj, dravljani nisu obvezni na
osiguranje,
2. ako tuitelj uiva u RH pravo azila,
3. ako se tubeni zahtjev odnosi na potraivanja iz radnog odnosa,
4. ako se vodi spor o braku, utvrivanju/osporavanju oinstva
/materinstva,
5. ako se radi o mjeninoj ili ekovnoj tubi, o protutubi, ili o izdavanju
platnog naloga.
3. ISPRAVE
Isprava je svaki predmet na kome je pismom zabiljeena neka misao. Isprava
je stvarno-dokazno sredstvo. U pogledu odreenih vrsta isprava, procesno
pravo ograniava ovlatenje suda da po naelima slobodne ocjene dokaza
ocjenjuje ispravu, sam zakon unaprijed odreuje njenu dokaznu vrijednost.
Isprave osiguravaju relativno trajan trag o relevantnim dogaajima, imaju
odreeni sadraj i siguran su temelj za zasnivanje i razvijanje pravnih odnosa.
Pravila o ograniavanju slobode suda u izboru dokaznih sredstava i ocjeni
njihove dokazne vrijednosti ako se tiu isprava predstavljaju zanemarivanje
naela traenja istine. Procesna pravila doputaju osporavanje autentinosti

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
javnih isprava, pravilnosti i istinitosti njihova sastava. Posebno je poznato
dokazivanje uviajem to je itanje isprava pred sudom. Ako se pojavi sumnja
da je isprava lana, postupak se prekida.
vrste isprava :
a) Javne isprave koje je u propisanom obliku izdao dravni organ u
granicama svoje nadlenosti i isprave koje je izdala samoupravna
zajednica.
Javna isprava treba ispunjavati odreene uvjete:
1. da je izdana od ovlatenog organa,
2. da je izdana u propisanoj formi,
3. da je izdana u okviru nadlenosti izdavaa.
Nedostatak jednog od ovih elemenata oduzima ispravi svojstvo javne
isprave .
b) Privatne to su sve isprave koje ne spadaju u kategoriju javnih
c) Domae i inozemne s obzirom na mjesto izdavanja ili izdavaa
d) Dispozitivne isprave kojima se neposredno zasnivaju, mijenjaju ili
ukidaju pravni odnosi neovisno o formi, jeli pismena ili su je stranke
ugovorile.
e) Prisilne njima se ne zasniva pravni odnos, ve se on dokazuje.
f) Izvorne ili prijepisi izvornice.
g) Vjerodostojne isprave s obzirom na izdavatelja ili sadraj u relativno
visokom stupnju vjerojatnosti dokazuje postojanje potraivanja na
temelju kojih se trai izdavanje platnih naloga. Po zakonu sud mora
uzeti kao istinito ono to se u javnoj ispravi potvruje ili odreuje.
Pravila o dokaznoj snazi isprava ima dvije presumpcije:
1. da je isprava autentina da je izdana od strane organa za to ovlatenog
2. da je sadraj isprave u granicama nadlenosti izdavaa istinit.
Pravilo o dokaznoj snazi javnih isprava predstavlja presumptio iuris tantum,
pa je doputeno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice.
Zakon nema odredaba o presumptivnoj dokaznoj snazi privatnih isprava.
Sucu treba omoguiti slobodnu ocjenu dokazne snage privatnih isprava. Ako
je privatnu ispravu potpisao izdavatelj, dokazivala je istinit sadraj isprave.
4. DELIBACIONI POSTUPAK PRIZNANJE I IZVRENJE
STRANIH SUDSKIH ODLUKA
Odluke suda vae samo na teritoriju pravnog sustava u kome su donesene.
Strane sudske odluke mogu proizvoditi efekte pravomonosti i izvrnosti smo
ako ih prizna nadleni organ drave u kojoj bi takva odluka trebala proizvesti
pravni uinak.
Delibacioni postupak odluka stranog suda mora biti podvrgnuta ispitivanju
da bi se utvrdila ispunjava li odluka pretpostavke tako da joj se priznaju

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
svojstva koja se priznaju domaoj odluci i da se dozvoli njeno prisilno
izvrenje.
Ispitivanje se provodi na dva naina:
1. ispitivanje u svim bitnim elementima s ciljem priznanja
pravomonosti i izvrenja
2. ispitivanje nekih bitnih elemenata ispituju se pojedine materijalne
pretpostavke.
Za odluivanje o priznanju i davanju dozvole izvrenja primarno su
mjerodavni meunarodni ugovori (bilateralni i multilateralni). Postupak
priznanja stranih odluka se svodi na ispitivanje postojanja pretpostavke o
pripisivanju odluci svojstava pravomonosti.
Strana odluka se izvrava ako je prizna sud, a pretpostavke za to su:
- pozitivna pretpostavka potvrda nadlenog stranog suda o pravomonosti
odluke
- negativna pretpostavka strana sudska odluka se ne priznaje ako:
- ako osoba nije mogla sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti
- ako za taj predmet postoji iskljuiva nadlenost suda RH
- ako je sud RH donio pravomonu odluku vezanu za taj predmet
- ako ne postoji uzajamnost
- ako je strana odluka protivna Ustavu RH / uroku 15 dana se podnosi
alba
5. ARBITRAA ILI IZABRANO SUENJE
Arbitraa je samoupravno, nedravno tijelo sastavljeno od jedne ili vie osoba
o ijem su se izboru stranke sporazumjele. Kome stranke sporazumno i
dobrovoljno povjeravaju donoenje meritorne odluke u sporu, a zakon tu
odluku izjednaava s pravomonom sudskom presudom.
U redovnom sudu suenje obavlja dravni sudac (izabrani ili postavljeni).
Suenje u arbitrai obavljaju osobe koje su odredile stranke ugovorom. Sudac
dravnog suda je javni funkcionar, a onaj u arbitrai nije javni. Postupak pred
arbitraom predstavlja suenje, a o sporu se odluuje presudom.
- Arbitraa ad hoc odreena ugovorna stranka prosuuje samo
odreeni spor
- Institucionalna arbitraa ima stalni karakter, stranke joj se uvijek
obraaju.
Ugovorom o iznoenju spora pred izabrani sud stranke derogiraju nadlenost
dravnih sudova. Arbitrano sudovanje razvilo se kao odraz nezadovoljstva
zbog sporog, krutog i nesigurnog dravnog sudovanja. U vrijeme razvoja
socijalistike drave arbitraa se manifestirala kao odraz shvaanja o potrebi
prenoenja pravosudnih funkcija s dravnih na drutvene pravosudne organe.
Arbitrani postupak je bri, efikasniji, osigurava trajnost raspravljanja,
jednostavan. Negativne strane: tekoa u pronalaenju arbitara, nedovoljno
poznavanje prava.

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravna priroda arbitrae civilistika teorija - arbitraa ima izrazito
graanskopravni znaaj, svoja ovlatenja arbitri crpe iz ugovora stranaka.
Arbitraa nije pravosudni organ, odluka nije presuda.
Publicistika teorija arbitraa je pravosudni organ, za nju je mjerodavno
procesno pravo, pravni poredak delegira izabranom sudu ugovor stranaka.
Arbitrano sudovanje doivljava naroit razvitak u meunarodnom prometu.
Biva SFRJ je ratificirala enevski protokol o arbitranim klauzulama 1958.
enevsku konvenciju o izvrenju arbitranih odluka 1958, Njujorku
konvenciju o priznanju i izvrenju arbitranih odluka 1958.
ZPP odreuje da se ugovor o izbornom suenju moe zakljuiti kako u
pogledu odreenog spora, tako i u pogledu buduih sporova.
Doputa se mogunost zakljuivanja arbitranog ugovora poto je spor meu
strankama ve nastao ili prije nastanka tog spora.
Arbitraa se moe ugovoriti samo u pogledu sporova u kojima se stranke
mogu nagoditi onih u kojima mogu slobodno raspolagati svojim pravima.
Taj ugovor je valjan samo ako je u pisanom obliku i ako je sklopljen
brzojavom, ne moraju biti odreeni arbitri ni njihov broj, arbitrani ugovor
stranke mogu vremenski ograniiti. Arbitrani ugovor je mogue pobijati zbog
svih nedostataka. Za valjanost arbitranog ugovora trai se da stranke
ispunjavaju ope pretpostavke graanskog i procesnog prava u pogledu
stranake sposobnosti, a posredan predmet spora mogu biti samo prava
kojima stranke mogu slobodno disponirati. Za sporove s meunarodnim
elementom stranke mogu ugovoriti nadlenost izabranog suda ako je jedna od
njih inozemna fizika ili pravna osoba. Od rjeenja pitanja jeli arbitraa
domaa ili strana zavisi rjeenje problema po kojem e se pravu prosuivati
pravilnost formiranja, postupanja i odluivanja arbitrae i pobijanja donesenih
odluka. U suvremenoj praksi prevladava shvaanje po kome je za rjeenje
ovog problema odluna volja stranaka, mjesto donoenja i provoenja odluke.
Ugovorom o arbitrai derogira se nadlenost dravnog pravosua, sud ovdje
ne pazi na odluke ex oficio ve samo na prigovor stranaka.
Redovni sud kojem je podnesena tuba u istoj stvari i meu istim strankama
za koju su te stranke ugovorile nadlenost arbitrae i nee predmet ustupiti
nadlenom izabranom sudu, ve e se proglasiti nenadlenim i ukinuti
provedene radnje u postupku i odbaciti optubu. Prigovor nenadlenosti
dravnog suda moe istai samo tuenik.
Nadlenost arbitrae se moe osporavati zbog osporavanja arbitranog
ugovora, zbog nenadlenosti. Arbitrai se priznaje pravo da odluuje o svojoj
investituri, pod rezervom naknadne dravne sudske kontrole.
Ugovor o arbitrai moe prestati: zbog potpune likvidacije pravnog odnosa,
zbog izvrenja zadatka arbitrae, zbog nastupanja roka o kome je ovisila
valjanost, temeljem sporazuma stranaka, temeljem jednostrane izjave, ako se
za to ispune pretpostavke:

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. kad ovlatena stranka ne odlui da se radi postavljanja arbitra obrati
nadlenom sudu, pa tubom od suda zatrai da se proglasi prestanak
vanosti ugovora.
2. kad se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitra
3. kada ugovorom odreeni arbitar ne moe obavljati funkciju
4. kada arbitri ne postignu potrebnu veinu glasova za donoenje odluke.
Broj sudaca u arbitrai mora biti neparan. Kada broj arbitara nije odreen
svaka strana bira po jednoga, izmeu njih se bira predsjednik. Ako arbitar nije
na vrijeme odreen moe ga odrediti sud. Ako se stranke ne mogu sloiti o
izboru arbitara koje treba zajedniki postaviti, svaka stranka moe raskinuti
ugovor. Suci izabranih sudova moraju biti nepristrani, stranke mogu traiti
izuzee arbitara iz istih razloga iz kojih se trai izuzee sudac. Do izuzea ne
dolazi ex lege ve na zahtjev stranke ili arbitra. Bit arbitranog suenja ogleda
se i u tome to su stranke ovlatene odrediti pravila po kojima e arbitri
postupati, tako dolaze u priliku izbjegavanja primjene procesnih institucija
zbog kojih spor nisu iznijele pred redovni sud. Ako stranke nisu nita odredile,
postupak odreuje sam izabrani sud. Procesna pravila samog suda odreuju
pravilnici institucionalnih arbitraa.
15.12.1976. generalna skuptina UN-a je prihvatila pravila o arbitrai
komisije UN-a, to je bilo i pravo stranaka da odaberu ova pravila. ZPP je
odredio da se presuda ne mora uvijek donositi veinom glasova, ve po
sustavu TIERS ARBITRE, po kome trei arbitar odluuje ako se ostala dvojica
ne sporazume, na nain da se prikloni miljenju jadnog od njih. Postupak ne
mora biti javan, niti usmen i kontradiktoran. Ni stranke ni arbitri ne bi smjeli
odrediti da se postupak vodi bez ostvarenja naela sasluanja stranaka.
Stranke ne mogu odrei prava izuzea arbitra, niti mogu iskljuiti pravilo o
ponitavanju presude izabranog suda. Sasluanje svjedoka pred izabranim
sudom moe se vriti samo bez polaganja zakletve. Prema svjedocima se ne
mogu upotrijebiti prisilna sredstva. Izabrani sud moe zatraiti od redovnog
da izvede neke dokaze koje ovaj sud nije mogao sam izvesti. Izbor
materijalnog prava zavisi od dispozicije stranaka, one mogu ovlastiti arbitre da
sude po naelu pravinog. Izabrani sud ne smije svoju odluku zasnivati na
primjeni pravila koja su u suprotnosti s javnim poretkom zemlje. Kad izabrani
sud sudi u vijeu presuda se donosi veinom glasova, ako nije drugaije
ugovoreno. Arbitri nisu ovlateni sami utvrditi proceduru za donoenje
presude. Ako se ne moe dobiti potrebna veina arbitri su duni obavijestiti
stranke. Presuda mora biti obrazloena. Stalni izabrani sudovi sami dostavljaju
presude. Presuda je akt delegirane jurisdikcije, ona prema strankama ima
snagu kao i presuda redovnog suda. Stranke mogu spor okonati nagodbom
to je izvrna isprava. Zakon doputa strankama da ugovore pravo na albu
protiv arbitrane odluke o kojoj odluuje neka druga arbitraa. Ovo se naelo
koristi samo iznimno. Stranke ne mogu ugovoriti pravo na ulaganje albe
protiv odluke izabranog suda redovnom dravnom sudu.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ponitenje presude izabranog suda moe se zahtijevati:
1. ako nije bio zakljuen ugovor o arbitrai ili nije bio pravovaljan,
2. ako je u pogledu sastava izabranog suda ili odluivanja povrijeena
odredba zakona,
3. ako presuda nije obrazloena ili izvornik nije potpisan na odreeni
nain,
4. ako je izabrani sud prekoraio granice svoga zadatka,
5. ako je izrada presude nerazumljiva ili proturjena samoj sebi,
6. ako je izabrani sud osudio stranku na inidbu koja je nedoputena,
7. ako postoji bilo koji razlog za ponavljanje postupka.
Tuba za ponitenje je konstitutivne naravi. Ako je rije o meunarodnoj
arbitrai, tada povreda postoji ako se radi o povredi javnog poretka domae
drave. Tuba se podnosi u subjektivnom roku od 30 dana od dana kada je
presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, onda od
dana saznanja. Objektivni rok je 5 godina.

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM