Uzgoj rajice od A do

by iGrow Indoor Gardening Shop

UZGOJ RAJICE OD A DO
Prije nego se upustite u kuni uzgoj, svakako se dobro pripremite, a to znai da nije dovoljno
samo baciti sjemenke u posudu i ekati da iz njih neto izraste. Sama priprema za kuni uzgoj
prije svega znai nauiti neto o samoj tehnici, a zatim naueno primijeniti.
Moda se ovaj uvod nekome ini dosadan i bezsadrajan, no svatko tko se upusti u kuni
uzgoj napravit e niz pogreaka koje e uloeni trud, vrijeme i novac poveati, a urod
smanjiti. Iako je uzgoj rajica vrlo jednostavan kada je kuni uzgoj u pitanju, svodi se na
prostor i svjetlost, upravo ta dva bitna elementa stvaraju potekoe poetnicima.
Ovaj tekst se sastoji od niza podnaslova koje moete itati na preskok, no savjetujemo Vam da
ga proitate u cijelosti.
1. ODABIR SJEMENA
1.2. SJEME RAJICE
Plod rajice stvara sjemenke, koje botaniari zovu oraiima. Boja sjemenki nije pokazatelj
kvalitete, veliina takoer. Boja sjemenki moe biti siva, tamno smea ili crna, ponekad su
sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto proarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je
znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi ve
unaprijed odreene odlike koje e biljka razviti tokom svoga razvoja.
1.3. PODRIJETLO SJEMENA
Prikupiti sjeme nije problem. Svaki put kada kupite rajice, u njoj se najee nalaze i
sjemenke, a svia li vam se okus neke rajice, svakako zadrite njeno sjeme. Pri tome pazite
da ne mijeate sjemena razliitih sorti rajica jer, ukoliko poelite kasnije tokom uzgoja
proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike razliitih biljaka. Ukoliko posadite
sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako moe dogoditi da ih je proizvela samo jedna
biljka, pa se u sljedee generacije prenose neeljene odlike, kao to je npr. dvospolnost
(hemafrodizam je est kod kunog uzgoja). Najbolji mogui izbor je nabaviti sjemenke
nastale kunim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kuni uzgoj.
1.3.1. DOBRA SJEMENKA
Dobra sjemenka je ona koja e niknuti!!! Meutim, postoji mnogo naina kako natjerati
sjemenku da proklija.
Sama veliina sjemenke nije bitan faktor, ali obino za sadnju biramo najvee sjemenke. Kada
ste izabrali sjemenke, stavite ih namakati u au vode sobne temperature. Sjemenke koje
odmah potonu na dno ae s velikom e vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namau
nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promukajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5
sati. Tako namoene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte
dozvoliti da se sjemenke osue jer tada nee proklijati. Sjemenke e proklijati na toplom
mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.
2. IVOTNI CIKLUS RAJICE
1

Rajica je jednogodinja biljka. To prije svega znai da biljka u normalnim uvjetima nikne,
izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je rije o kunom
uzgoju, treba naglasiti da biljku moete uzgajati onoliko koliko to sami elite, i to od 3
mjeseca pa do nekoliko godina.
2.1. KLIJANJE
Zavretkom zime, u proljee, pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka rajice nabubri, a
embrio u sjemenci oivi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem
gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, irei svoje
embrijske listie (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani sunevom svjetlou
poinju proces fotosinteze, stvarajui hranu za daljnji razvoj biljke.
2.2. VEGETACIJSKI RAST
Vegetacijski rast rajice moemo uvjetno podijeliti na dva stadija:
1.poetni vegetacijski rast
2.pravi vegetacijski rast.
Biljka je proklijala i poinje njen razvoj, raste prvih par listova koji se razlikuju od embrijskih
po svom obliku i veliini, sastoje se od jednog pera iji su krajevi ricasti. Sljedei par listova
vei je od prethodnog i ima obino tri pera. Svaki sljedei par listova vei je od prethodnog i
broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maksimum od 9 ili 11 pera po lisnom
paru, zavrava poetni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana.
Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne moe rasti bre nego to
njeni listovi, procesom fotosinteze, proizvedu dovoljno hrane za daljnji razvoj. Zanimljivo je
da biljka u izvrsnim uvjetima moe rasti i do 15cm dnevno, no uobiajeni rast je od 2,5 do
5cm dnevno. Broj pera po listu odreen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored
listova na glavnoj stabljici mijenja se iz nasuprotnog u naizmjenian. Internodiji (prostor
izmeu jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gui. U prirodi to
traje od 3 do 5 mjeseci.
2.3. PRED CVJETANJE
To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka
poinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati
dnevne suneve svjetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kritini nivo i potie biljku na
cvjetanje. Biljka u poetku svoga rasta proizvodi hormon cvjetanja nou, no kako su dani u
proljee i ljeto dui, on ne prelazi kritini nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost,
te se on pod utjecajem svijetla raspada.
2.4. CVJETANJE
Rajica je jednospolna biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muka ili enska. Muke
biljke u prirodi poinju cvjetati prije enskih i to unutar 3 do 4 tjedna, iz jednostavnog
razloga- otputanje peludi i oplodnja enskih biljaka. U poetku gornji se internodiji izduuju
i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muki cvijetovi mali su i obino
obojeni zeleno, a ponekad mogu biti uti ili ruiasti. Oni se razvijaju u grozdove ije kuglice
vise, a kada se otvore isputaju oblake peludi. Jednom kada proizvodnja peludi prestane,
muke biljke slabe i na kraju umiru.
enski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obino bijelo obojene dlaice

(stigme) koje se diu iz komuke (mahune) u obliku slova V. Sama komuka jajastog je
oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja), u ijoj se unutranjosti nakon oplodnje razvija
sjemenka. enski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obino
traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje opraivanjem pri emu se poinju stvarati
sjemenke. No cvjetanje se moe produiti pod uvjetom da nije dolo do opraivanja, u prirodi
e trajati do prvog mraza, a u kunom uzgoju ovisiti e o koliini svijetla i trajati od 7 do 9
tjedana.
3. FOTOPERIOD I CVJETANJE
Za uzgajivaa rajice bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakciju
biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (no).U prirodi
due noi (jesen) upozoravaju biljke da je vrijeme za poetak cvjetanja i stvaranja sjemenki,
prije negoli dou zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (vie od 12 sati), biljka je u
vegetacijskoj fazi, pa ak i ako se pojave cvijetovi- oni e biti u malom broju i nedovoljno
razvijeni (to se inae u prirodi vrlo rijetko dogaa). Nasuprot tome, ako su dani previe kratki
(manje od 10 sati dnevnog svjetla), biljka brzo poinje cvjetati, no cvijetovi su takoer slabo
razvijeni.
Osjetljivost biljke na duge noi u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja
biljka stvara od trenutka klijanja, ali samo tokom noi. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo
svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i pone se raspadati. Kada su noi dovoljno
duge, hormon cvjetanja prelazi kritini nivo, te biljka poinje novi reim razvoja, odnosno
poinje cvjetati.
Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godinja doba. S prvim danom proljea dnevna svjetlost
raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (poetak ljeta). S prvim danom
ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), doao na 12 sati. Broj sati
dnevnog svijetla od poeka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45 geog.
irine, naa hemisfera).
Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj
irini. Teren koji je brdovit, ima neto krai fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. Ovi
su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.
Rajici je openito potrebno do dva tjedna svjetlou neometanih noi da bi se pojavili
cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starou
biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.
4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR GARDENING)
Rajica je vrlo prilagodljiva biljka, moe se uzgajati gdje elite ako joj pruite minimalne
uvjete, no to ne znai da e i rezultati biti onakvi kakvi elite da budu. Indoor uzgoj obuhvaa
uzgoj od staklenika, garaa, soba pa sve do ormara i tu kabina. Dakle, osim prostora,
najbitniji uvjet je rasvjeta koju ete pruiti vaim biljkama jer, kao i svim biljkama, tako je i
rajici potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, rajici nije
dovoljna svjetlost vaih dnevnih boravaka. Nemojte niti sluajno usporeivati rajicu sa npr.
fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u
prirodi u jednoj godini moe narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski
prilagoen da raste s vrlo malo svijetla, puzei se razvija oko stabla domaina, dok ne
postigne visinu njegove kronje, kada se razvije u drvo s kronjom. Rajica je jednogodinja
biljka (iako je moete uzgajati i vie od godinu dana), to znai da mora proklijati, izrasti,
procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to rajici je potrebna velika

koliina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomou umjetne
rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se poetnikim grekama, a njih e biti poprilino,
bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na web stranicama, tone i
podrobne, o uzgoju ete nauiti samo na temelju vlastitih iskustava.
4.1. PROSTOR ZA UZGOJ
Kada znate gdje ete uzgajati svoje biljke ili biljku, lake ete odabrati i izvor svijetla za vae
biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svjetlosti, kao npr. u
stakleniku, tada moete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj veliini, moete ih
uzgajati samo pomou prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu
rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tu kabina), tada ete ih uzgajati onoliko koliko vam
to prostor dozvoljava, a za rasvjetu ete koristiti fluorescentne lampe (cijevi od 18W) ili
tedne sijalice od 23W. Dakle prostor e odrediti konanu visinu vae biljke, a samim time i
tip rasvjete koji ete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj zapoeo s prostorom, a ne sa
rasvjetom kako je to uobiajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ogranieni
visinom prostora, onda ete biljkama pruiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od
otprilike 1,5m ili vie, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina
prostora ograniena na npr. 1,5m, tada ete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina
biljke, na kojoj je moete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka
dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to e vam u konanici
donijeti i minimalan urod po stabljici. Dakle, kada odaberete prostor i znate visinu do koje
moete uzgajati biljke, tada moete odabrati i rasvjetu koju ete koristiti za uzgoj. Sam
prostor potrebno je dodatno urediti, to znai zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio
sobe) obloiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema
biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.

4.2. SVJETLOST
Sunce kao izvor svjetlosti je najjeftinije i najbolje to biljkama moete priutiti. To ne znai da
ga umjetna rasvjeta ne moe dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri
dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu bre, i openito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se
samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svjetlosti, koristei umjetnu rasvjetu
kao dodatak kako bi ste produili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri
nedovoljnoj koliini svjetlosti imaju vei razmak izmeu internoda, a sporedne grane se slabo
ili nikako ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm
potrebno im je pet sati niim neometanog direktnog Sunevog svijetla. S dva do tri sata
direktnog Sunevog svijetla dobiti ete dobro razvijen vrh u konanici uzgoja. Svakako
najvei nedostatak je to se Suncem moete koristiti samo u razdoblju od proljea do kraja
ljeta, jer nai krajevi dobivaju svjetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime da biste vae
biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu
rasvjetu, onda to inite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vae biljke u fazi cvjetanja,
a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u
pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak j potronja el. energije. Oprema ili lampe za
uzgoj esto su vrlo efikasne i isplative.
4.2.1. Umjetna rasvjeta

Prije svega, poetnik e si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o
prostoru u kojem ete uzgajati vae biljke. Sigurno je da se neete baciti u potragu za HID
lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, takoer u takav
prostor ne moete staviti niti fluorescentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor moete
osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu.
Sada emo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za arulje, pie koliko lumena one isijavaju. To
je jedinica koju ete koristiti i za odreivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem
namjeravate uzgajati vae biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odlian rast i razvoj biljaka
bila bi snaga svjetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000
begin_of_the_skype_highlighting
FREE 9 000-10 000 end_of_the_skype_highlighting
lumena. Minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte
uzgajati biljke vie od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke nee razviti sporedne grane,
internode e biti vee (biljke kao da tre prema svijetlosti), svejedno- mogue je dobiti dobre
vrhove.
Obine arulje, kada je u pitanju kuni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga to isijavaju
svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), ve to
najvei dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemogue staviti blizu vrhova biljke i
to je glavni razlog njihove neefikasnosti.
4.2.2. Fluorescentne cijevi
Fluorescentne cijevi dobre su i pogodne za kuni uzgoj. Obino se koriste cijevi od 40W, koje
se smjetaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje
duine, ne moete ih smjestiti u ormar. Fluorescentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored
njih ete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao to su npr. tedne arulje. Mana
fluorescentnih lampi je svakako njihova duljina i to to svoju svjetlost ne bacaju jednakim
intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjai intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi
prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka.
I treba rei da ih u svijetu upotrebljava veliki broj uzgajivaa rajice. Kada ih koristite, zbog
upotpunjavanja spektra koristite razliite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima
slabije karakteristike).
4.2.3. tedne arulje
tedne arulje su vrlo zanimljive i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj.
tedne arulje snage 23W isijavaju svjetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu nai
Phillipsove i Osramove tedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima ini se da su
Phillipsove neto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svjetlosti, no ja ih koristim i imam
odline rezultate. S njima neete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako
namjeravate, mislim da e biti potrebno instalirati bono jednu lampu po biljci). Biljke pod
njima odlino rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a uteda je poprilina kada je u pitanju
elektrina energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam sluio HID lampama), biljke
ispod njih rastu zbijene, sporedne grane poinju se razvijati ve nakon deset dana (biljke su od
poetka rasta formirane u predivan grm). Najbolje je da nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 45.
Osim toga, one su pogodne za kloniranje. Prednost im je i to se ne zagrijavaju previe da bi
toplinom unitile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih

kombinirate i fluorescentne cijevi tada vas nita ne sprjeava da uzgajate biljke do visine koju
elite.

4.2.4. HID lampe

HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Kod njih nema problema
kod izbora prostora (vrh biljke mora biti udaljen od 40cm do dva metra), a niti u njihovoj
cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajui adapteri) ili potronji el. energije (za uzgoj
se koriste najee one od 400W).
HID lampe dolaze u razliitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Svakako se prije
kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijea ili sobnog bilja
u rasadnicima.
HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i
Mercury Vapor. Karakteristike su im odline. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet
svjetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao to se to u poetku ini, dapae ispada da su
u konanici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000
lumena, MH 400W 36 000 lumena.
Ako se odluite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporuena lampa od
400W za odlian uzgoj. Razlog tome je to se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.
4.2.5. Timer za paljenje i gaenje svijetla
U iGrow Shop-u moete nai timere razliitih izvedbi, od mehanikih pa do digitalnih.
Sasvim je svejedno koji kupite. Jednodnevni program znai, da kad ga namjestite za paljenje i
gaenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gaenja. Tjedni timer,
moete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u odreeno vrijeme za svaki dan u
tjednu. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet ete koliki je napor uzgajati biljke.
4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka
U prirodi, rajica razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi
za vodom moe razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz
glavnog korijena koji se protee u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlanim i
hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m moe biti dubok svega
20cm.
4.3.1. Posude za uzgoj
Svrha posude je da biljci omogui da iz tla crpi dovoljne koliine vode i hranjiva, no i dobro
razvijen korijen koji e usidriti biljku i omoguiti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne
ili da je vjetar iupa.
Za uzgoj biljaka, koristite samo plastine i platnene posude. Veliina posude ovisi o vremenu
uzgajanja, odnosno visine do koje elite uzgajati vae biljke, ali i o nainu uzgoja rajica. Ako
6

vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se
koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m2), te uzgajate vie
biljaka na manjem prostoru, tada se neete koristiti irokim cilindrinim posudama. Ako pak,
elite uzgajati biljke due vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove
pune visine i irine, tada ete ipak morati kupiti cilindrine posude. Naravno, neete sjemenku
odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti e dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon
dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, ve u startu
koliko dugo elite uzgajati svoje biljke.
Svi koji ele uzgajati biljke do pune visine,
trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom veliina
posude nije bitna- ako ste u mogunosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke e podjednako
uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara, s tom razlikom to ete kod veih posuda
imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem.
Nemojte zaboraviti na dnu posude izbuiti rupe za otjecanje vika tekuine.
4.3.2. Priprema tla
Priprema tla za uzgoj u naim uvjetima neizvediva je po standardima koje rajica zahtijeva.
esto, u razgovorima s uzgajivaima, moete uti da rajica raste kao korov, no to nije tono.
Rajica zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim
ivotnim fazama razliite potrebe prema osnovnim elementima a to su duik (N), fosfor (P) i
kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u istom obliku ve u spojevima. U fazi klijanja potrebno
joj je vie fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je vie duinih spojeva (N), eljeza i
magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata
u tragovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu).
Dakle, po mogunosti mijeajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer
u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kunog
uzgoja imaju vie nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vae biljke. Dakle, kada
sastavljate mjeavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od
mjeavine za uzgoj sobnog bilja ili po mogunosti od mjeavine za uzgoj pelargonija.
Mjeavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvoaa. Na vreici
imate otisnut postotak duika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih
proizvoaa, u mjeavini se nalaze i odgovarajui elementi u tragovima. Ako se koristite samo
jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu licu pepela nastalog sagorijevanjem drveta i
jednu do dvije velike lice kravljeg gnoja ili malu licu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi
jedno vano pravilo koliko svijetla pruite vaim biljkama tolike su njene potrebe za
hranjivima. Biljke koje primaju svjetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke
koje primaju normalno svijetlo imaju veu potrebu za hranjivima koje ete dodavati tokom
uzgoja.
Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste
uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mjeavine za uzgoj, takoer
vam ne preporuujem niti tla pripremljena za kaktuse.
1. PRIHRANJIVANJE BILJAKA

5.1. Elementi

Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C),
vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12
elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku).
Oni su prirodni sastojak tla. Takoer u komercijalnim mjeavinama nalaze se u dovoljnim
koliinama. Problem s nedostatkom hranjiva nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one
brzo potroe potrebna im hranjiva.
Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: duik (N),
fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za
prihranjivanje biljaka. Na ambalai svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K,
15-10-11, ti brojevi znae da se u gnojivu nalazi 15 % duika, 10% fosfora i 11% kalija, u
obliku njihovih spojeva.
Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni
za normalan razvoj i takoer se u tlu nalaze u dovoljnim koliinama.
Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mo,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u
tragovima jer su biljkama potrebni u malim koliinama.
DUIK (N)- Duik, je vie nego drugi elementi u tlu povezan s ivim ekosustavom. On
neprestano krui ivim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vraa u tlo,
njegova glavna zadaa je da potie na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za
cjelokupni ivot na zemlji. Duik je kljuni element u strukturi amino kiselina, koje tvore
bjelanevine, te ali i druge biomolekule sadre duik. Klorofil, genetski materijal, te brojni
enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadre duik. Dakle, duik ima vanu ulogu u
mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim ivotnim fazama. Kada
govorimo o rajici, onda moemo rei da ona zahtijeva velike koliine duika, posebno u
vegetacijskoj fazi. Doziranje duika pri uzgoju, u primjerenim koliinama u direktnoj je vezi s
brzim i zdravim rastom biljke.
FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao to su NADP i ATP, te
molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu
molekula. Rajica ima vee potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije,
cvjetanja i stvaranja sjemenki. Moe se rei da su kod rajice potrebe za fosforom velike.
KALIJ (K)- Kalij utjee na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama ukljuujui fotosintezu,
disanje, sintezu bjelanevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je
u dodiru najvie tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornou biljke
prema bolestima.
KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoa i izgradnji staninih membrana, on je
takoer prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to
potrebno za normalan rast. U mjeavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u
velikim koliinama (voda iz vodovoda). On utjee na kemijske procese u tlu, te na PH tla.
SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelanevinama. On je vaan sastojak
biljnih vitamina kao to su biotin i tiamin, koji imaju vanu ulogu kod disanja i metabolikih
procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mjeavinama za
uzgoj nalazi se u dovoljnim koliinama.

MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je ukljuen u sintezu bjelanevina i metabolizam ugljikohidrata.

Magnezij je sredinji element u strukturi molekula klorofila i ima znaajnu ulogu u
fotosintezi. Kvalitetne mjeavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim koliinama.
ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mo,)- Oni su posebno vani kao koencimi i
katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama.
5.2. PRIHRANA UMJETNIM GNOJIVIMA
Za uzgoj kvalitetne rajice, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se
biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno, nalaze se u posudama primjerene veliine te
to je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajueg intenziteta, onda se sljedee opisane doze
hranjiva mogu i moraju primjeniti. No ako biljke rastu u loijim uvjetima, prije svega misli se
na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporuenog, treba biti oprezan pri upotrebi
hranjiva te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem moete unititi biljku.
Hranjiva se mogu dodati prije saenja kada se priprema mjeavina za uzgoj ili tokom uzgoja.
Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva
stavljaju se prije saenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati vie tete nego
koristi. Mogu unititi dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt- poput stabljike i korijena,
vrlo dobra su podloga za tetne mikroorganizme i gljivice, zbog ega se biljke tokom uzgoja
prihranjuju gnojivima u tekuem stanju.
Tekua gnojiva mijeaju se s vodom, a mogu biti organske ili najee kemijske smjese koje
sadre glavne nutriente (N-P-K) u odreenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u
jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), razliitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu
sadravati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znai da
se tekue gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najee voda).
Kada je u pitanju uzgoj rajice, treba rei da mu najvie odgovaraju gnojiva koja sadre vee
koliine duika, no ipak u odreenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po
mogunosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u veim posudama, nije ih potrebno
prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije e im prihranjivanje biti potrebno. Biljke u manjim
posudama pri normalnom intenzitetu svjetlosti moe se poeti prihranjivati s polovicom
propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja.
Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ograniena je prostorom, veliinom posude te
osvjetljenou prostora i koliinom hranjiva koje biljka moe preraditi. Poveano dodavanje
hranjiva od propisanog nee natjerati biljke da rastu bre, dapae nakupljena u tlu u
poveanim dozama uzrokovati e trovanje tla, a zatim i biljaka.
Glavnina tekuih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Rajica nije sobna
biljka, i potrebe za hranjivima daleko su vee. Ako ste se potrudili oko mjeavine tla za uzgoj,
velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekuih gnojiva za
kuno bilje, isto vrijedi ako koristite vee posude ili redovito presaujete biljke.
Ako koristite gnojiva koja sadre 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani
esto upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 ep
na 5 litara vode. Moete prihranjivati s pola epa na pet litara vode svaki tjedan to je puno
preporuljivije. Zapamtite da je bolje ee prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer
s punim dozama ali u veim vremenskim intervalima.
Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlana, u sluaju da je suha zalijte je
prvo s obinom vodom bez hranjiva. Promijeajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke.

Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako
se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu rast im je dui, i u odnosu na visinu imaju malu lisnu
masu, zbog ega vam ne preporuujem upotrebu gnojiva vie od 1/3 propisane doze i u
vremenskom intervalu manjem od 10 dana.
5.3. Pregnojavanje
Pregnojavanje biljaka vrlo je est sluaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje
dovodi do veih koliina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste.
Prevelike koliine duika koe proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje
biljaka vrlo brzo dolazi do izraaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz
ute u smeu ili sivo-zelenu, listovi se sue i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su
brze. Ako ste ih primjetili postoji mogunost spaavanja biljke. Moete posudu s biljkom
potopiti u vodu ili zalijevati s velikim koliinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji
su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osuili za dva do tri dana
e se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, vie
nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.
5.4. Nedostatak nutrienata
Prije utvrivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog
oteenja nisu gljivice ili drugi organizmi. ak i pod najboljim uvjetima uzgoja nee svo lie
izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno
umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lie moe biti u sjeni ili
predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lie
postepeno gubi boju te prelazi u utu sa smeim povrinama i naposljetku umire. Veliko lie
na glavnoj stabljici trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. ak i
kod manjih rasvjetnih sustava. Nie sporedne grane i donje veliko lie na glavnoj stabljici
kod slabog svijetla moe biti zahvaeno oteenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata
poinju od dna biljke, ali oni openito zahvaaju lie na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lie
na sporednim granama.
Neki simptomi nedostatka nutrienata poinju od dna biljke zahvaajui veliko lie, dok drugi
poinju sa rastuim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu
tj. mogu li se kretati iz starijeg lia u rastue vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata poinje
od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaa rastue vrhove, odnosno mlado
lie. N, P, K, Mg su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S,
Fe,B, Mo i Cu openito nepokretni elementi.
1. METODE UZGOJA
Nijedna metoda koja e biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome
to uzgojite. Vi ete prije svega uzgoj prilagoditi svojim mogunostima, a to su: raspoloivi
prostor i rasvjeta koju moete pruiti vaim biljkama. etiri opisane metode posluiti e vam
prije svega da steknete uvid u nain kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami ete po
mogunostima koje imate stei s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu
uzgoja.
6.1. Metoda rezanja rastueg vrha(topping)

10

Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtjeva sadnju sjemenki u vee posude zbog
dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ogranieni ste brojem biljaka koje moete posaditi u
odreenom prostoru. No, najvei problem je to ne znate kojeg je spola vaa biljka, a vrijeme
i uloeni trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muka. No, ako pokuate s klonom
iji spol znate onda je metoda odlina.
Kada poinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o
broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tjedana unitite biljke koje zaostaju u razvoju ili
koje vam se ine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna
biljka s debljom stabljikom, biljke koje ne elite dalje uzgajati odreite pri dnu stabljike,
nemojte ih upati. Tokom 4.-5. tjedna rasta, podreite vrhove biljki tako da vam biljke budu u
istoj razini, sporednim granama odsjecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora
i svijetla, moete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odluiti da biljke stavite
u fazu cvjetanja. Kada primjetite biljke s mukim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda
daje vam velike mogunosti i odlina je jer moete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom
kontrolirate visinu biljke. Urod biljki vei je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer
grane bolje ispunjavaju raspoloivi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilino vremena.
6.2. Metoda uzgoja vie biljki u jednoj posudi
Ova metoda sastoji se u uzgoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i vie. Posadite desetak
sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do
vremena kad ih poelite staviti u fazu cvjetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u
svakoj posudi biti e barem jedna enska biljka. No, mane su to biljke nee rasti jednako, a
sporedne grane slabije e se razvijati. No, ako znate karakteristike biljaka ije sjemenke
sadite, a to moete samo ako su sjemenke iz vaeg uzgoja ili uzgoja vaeg prijatelja. onda
treba spomenuti da su biljke manjeg rasta pogodnije za ovakav uzgoj. Inae, nikako nemojte u
posudi ostaviti vie od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja
sporednih grana. Da biste pospjeili njihov razvoj moete otkinuti donje velike listove do
polovice visine biljke.
6.3. Metoda uzgoja vie biljaka na manjem prostoru
Metoda se sastoji od uzgoja biljaka u malim posudama. Pogodna je za uzgoj ogranien
prostorom, vremenom ili rasvjetom. U posude 1-2 litre sadi se nekoliko sjemenki, te se tri do
etiri dana nakon klijanja ostavlja po jedna biljka u svakoj posudi, koju se nastavlja uzgajati.
Biljke koje zaostaju u razvoju miu se iz daljnjeg uzgoja. Na ovaj nain moete uzgojiti puno
vie biljaka na malom prostoru, te do maksimuma iskoristiti rasvjetu koja vam je na
raspolaganju. Mana ove metode je to to biljke rastu nejednoliko, pa e biti potrebna postolja
za manje biljke.
6.4. Metoda konstantnog uzgoja
Ova metoda zahtijeva tri ureena prostora s odgovarajuom rasvjetom. Prvi prostor koristi se
za uzgoj biljaka do 8 tjedana, drugi vei prostor za nastavak uzgoja sljedeih 8 tjedana i trei
za fazu cvjetanja sljedeih 8 tjedana. Ova metoda je zasigurno san svakog uzgajivaa. No,
prije svega treba poeti pa s vremenom moda san postane stvarnost.
1. UVJETI ZA UZGOJ

11

7.1. Minimalna rasvjeta

Investirati u rasvjetu poprilian je troak, no injenica je da samo dobra rasvjeta znai dobre
uvjete za uzgoj. HID sustav lako je nabavljiv u Hrvatskoj, moete ga kupiti u svakom iGrow
Shopu.
Dakle, minimum ini rasvjeta i prostor. Minimum svijetla na 0,5m2 je od 5000-6000 lumena.
Biljke koje rastu pri tom intenzitetu svjetlosti pokazuju tendenciju brzog rasta, no taj brzi rast
je rast stabljike, tako da biljka visoka vie od 50cm ima svega 8-9 razvijenih parova listova i
to nakon 6-7 tjedana uzgoja. Sporedne grane ne razvijaju se do faze cvjetanja. Ako sadite u
proljee, pa koristite Sunevo svijetlo tokom dana, situacija se mijenja ovisno o mjestu
uzgoja. Na balkonu je rast daleko bolji, dok je u dobro osunanoj prostoriji (na najboljoj
moguoj poziciji) rast bolji nego pri umjetnoj rasvjeti od 6000 lumena po 0,5m2,a biljke
razvijaju i sporedne grane.
Donji minimum trebao bi biti od 9000-10000 begin_of_the_skype_highlighting
FREE 9000-10000 end_of_the_skype_highlighting lumena po 0,5m2, s takvom rasvjetom
dobiti ete dobre biljke. Ako koristite male fluorescentne cijevi (18W) ili tedne arulje
(23W), nemojte uzgajati biljke preko visine od 1,30m vegetativne faze. Obavezno skinite
donje veliko lie od jedne treine do polovice visine biljke kako biste omoguili nesmetan
razvoj doljnih sporednih grana. To inite postepeno otklanjajui svakih par dana po dva do tri
lista poslije 6 tjedana uzgoja, nikako to ne radite u fazi predcvjetanja ili ranoj fazi cvjetanja.
Naglaavam da je optimum za dobar uzgoj 12000-13000 lumena po 0,5m2.
7.2. Minimalno vrijeme uzgoja
Minimum kada je biljka spremna za cvjetanje je visina biljke iznad 30cm. Naravno, neete je
staviti u mrak pri takvoj visini. Koliina uroda kao i kvantiteta bila bi vrlo mala. Tu visinu
biljka moe pri optimalnom svijetlu dosei u vremenu od 4 do 6 tjedana razvijajui pri tom
10-15 parova listova. Ovisno o raspoloivom prostoru i svijetlu biljku stavite u mrak za
minimalan urod tek kada bude visoka od 45-55cm s bar 13 dobro razvijenih parova listova.
Inae, pri minimumu svijetla, biljka e ve s 6 tjedana biti vrlo visoka, pa za minimum svijetla
i prostora to je i vrijeme kada ete staviti biljke u mrak.
Dobar urod moete oekivati ako biljke stavite u mrak poslije 10-14 tjedana uzgoja pri
optimalnom intenzitetu svijetla. Jasno, to dulje budete uzgajali biljke- one e imati bolji
urod. Optimalna visina biljke spremne za cvjetanje i dobar urod za normalne prostore je 1,5m.
Minimalno vrijeme cvjetanje je 7 tjedana (s razdobljem predcvjetanja). Biljka e procvjetati
ako je razdoblje mraka vee od 12 sati. Da bi se pospjeilo cvjetanje biljku se stavlja u mrak u
trajanju od 13-14 sati. Kada se pojave prvi cvijetovi, biljci se smanji razdoblje mraka na 12,513 sati. Ako elite bre dozrijevanje cvijetova, moete je konstantno drati u fotoperiodu od
14 sati mraka. Pri takvom fotoperiodu cvijetovi e bre dozrijevati, no biti e manji nego ako
poveate fotoperiod na 12,5-13 sati mraka pri emu e dozrijevanje cvijetova trajati 8-9
tjedana. Dakle, ako ste stavili male biljke ili biljke koje ste uzgajali do 8 tjedana, onda im
svakako u razdoblju cvjetanja (kada se pojave prvi cvijetovi) pruite fotoperiod od 12,5-13
sati mraka.

12

7.3. Voda
Voda, fluid ivota ini vie od 80% biljke. Svi ivotno vani procesi u biljci zapravo, odvijaju
se u prisutnosti vode. Voda osigurava vodik neophodan za stvaranje ugljikohidrata. Ona slui i
kao otopina nutrienata koji struje kroz sve dijelove biljke. No, unato njenoj vanosti, nije
tono da biljka bre raste ako je tlo mokro. injenica je da se rast rajice usporava pri velikoj
vlanosti tla. Proces fotosinteze odvija se normalno i kad je tlo oko biljke suho. Kad biljku
zalijete, ne treba je vie zalijevati dok povrina tla na opip nije suha.
Koliko esto ete zalijevati i s kojom koliinom vode ovisi o veliini rajice, veliini posude,
vrsti tla, temperaturi, vlanosti zraka, strujanju zraka i tipu biljke. No, zalijevanje je od
ivotne vanosti za biljke.
Kad posadite sjemenku, ne smijete dopustiti da se tlo oko nje i ona sama osui. Pazite da je do
klijanja uvijek u vlanom mediju, posebno ako se proces klijanja odvija izvan tla, to mnogi
uzgajivai ine. Ako se vlana sjemenka jednom osui do klijanja nee doi. Ako su lampe
ukljuene pazite da su dovoljno udaljene kako ne bi svojom toplinom osuile tlo oko
sjemenke, no nije ih potrebno ni imati upaljene osim ako je temperatura zraka nia od 16C.
Kad se sadnica formira, ne treba je zalijevati dok povrina tla na opip nije suha. Nemojte pri
zalijevanju dopustiti da se voda cijedi iz posude odnosei hranjive sastojke. Ako biljku sadite
u vee posude, nee je biti potrebno zalijevati toliko esto, kao one koje rastu u malim
posudama. Manje biljke kroz svoje listove isparavaju i manje vode, tako da e u poetku
razvoja biljke biti potrebno zalijevati jednom do dva puta u sedam dana, kasnije e je biti
potrebno zalijevati ee, pa i svaki dan. Znai biljke zalijevamo prema potrebi tek kad je tlo
2-5cm u dubinu suho.
Kad zalijevanje nije dovoljno, to se vidi po listovima biljke koji se objese. Dehidracija nije
problem, im zalijemo biljku ona e se oporaviti u vrlo kratkom vremenu. Rajica moe par
dana preivjeti bez vode, no ipak nemojte dozvoliti da se to dogodi. Vano je da biljku ne
drite u vodi, rajica nije movarna biljka. Ako pri zalijevanju voda ostane u poklopcu, izlijte
je.
Koristite mlaku vodu ili vodu sobne temperature kako biste to manje stresno djelovali na
biljke, zalijevajte ih u jutarnjim satima, odnosno kada im palite svijetlo. Ako koristite vodu iz
vodovoda, obavezno je pustite da odstoji u otvorenoj kanti barem dva dana, kako bi klor
ishlapio zatim izbalansirajte PH vode. Ako voda sadri velike koliine kalcija, prokuhajte je.
Najbolje je zalijevanje kinicom. Ako pri zalijevanju vodom koja sadri vee koliine kalcija
namjeravate uzgajati biljke due vrijeme, presaujte ih jer se tlo mineralizira i ometa razvoj
biljke.
Ako je tlo uvijek mokro, a vlanost zraka u prostoru niska, to se esto dogaa, vrhovi listova
sue se.
7.4. Temperatura
Temperatura zraka ne bi trebala biti problem. Rajica moe izdrati temperature od 10C do
preko 35C. Temperatura zraka je u uskoj vezi s razvojem odnosno rastom biljke. Openito su
vrste rajice prilagoene toplijim klimama, no ima i varijacija kojima odgovara umjerena
klima. Najbolje su temperature u rasponu od 20-25C. Pri tim temperaturama razvoj biljke je

13

najbolji. Varijacije iz tropskih podruja trae temperature od 23-28C. Moe se slobodno rei
da su temperature naih soba najpodesnije za uzgoj rajice.
7.5. Zrak
Zrak osigurava biljci kisik i ugljini dioksid. Kisik joj potreban za sagorijevanje
ugljikohidrata iz kojih dobiva energiju za ostale ivotno vane procese. Tokom fotosinteze,
biljka iz atmosfere uzima CO2 potreban za stvaranje ugljikohidrata. U procesu fotosinteze
biljka koristi svjetlosnu energiju za cijepanje molekula vode pri emu se u atmosferu oslobaa
kisik. Pri procesu disanja i fotosinteze u biljci oslobaa se u atmosferu puno vie kisika nego
to ga je biljka disanjem potroila, a iz atmosfere biljka troi vie ugljinog dioksida nego to
ga disanjem proizvede.
Uzgajivai vani esto upotrebljavaju umjetno dobiven CO2 i vei intenzitet svjetlosti da bi
potakli bri razvoj biljke. Intenzitet svjetlosti vei od 13000 lumena po 0,5m2 nije potreban
ba iz razloga to bi trebalo osigurati dodatne koliine CO2.
7.6. Vlanost
Vlanost zraka trebala bi biti normalna. Raspon od 40-80% relativne vlanosti zraka najvie
odgovara rajicama. Prevelika vlanost zraka usporava isparavanje vode iz biljke, proces
disanja i rast biljke. Nasuprot tome, niska vlanost zraka potie biljku na brzo isparavanje
vode, i moe se dogoditi da biljka ne uspijeva apsorbirati dovoljne koliine vode to je dovodi
do dehidracije. U suhim sobama (centralno grijanje) potrebno je staviti posude s vodom koja
e polako isparavati i vlaiti zrak. U vlanim prostorima nuno je provjetravanje odnosno
ventiliranje. U svakom sluaju provjetrite prostor u kojem uzgajate biljke barem jednom
dnevno.
8. UZGAJIVAKE TEHNIKE
8.1. Prorjeivanje
Prorjeivanje je nuno kada u posudu sijete nekoliko sjemenki. U jednoj posudi ne biste
trebali uzgajati vie od tri biljke i to samo ako koristite velike posude (vidi metode uzgoja).
Prorjeivanje se vri kada su biljke u treem do petom tjednu uzgoja. Ostavljajte samo biljke
koje vam izgledaju zelene i zdrave bez razvojnih nedostataka. Normalno je posaditi tri
sjemenke u posudu ak i ako u njoj namjeravate uzgajati samo jednu biljku. Biljke koje ne
elite uzgajati ne upajte, ve ih samo odreite pri dnu stabljike, a korijen ostavite u posudi.
8.2. Presaivanje
Presaivanje je jednostavno ako se sluite plastinim posudama. Openito, zahvalnije je biljke
poeti uzgajati u manjim posudama, a kada one potpuno ispune prostor posude svojim
korijenom presauju se u za broj do dva veu posudu. Presaivanje je korisno iz vie razlogas vremenom se u posudi nakupi previe minerala iz vode koji oteavaju apsorpciju vode i
nutrienata, isto tako kalcij u veim koliinama uini tlo previe lunatim. Znai primjetili ste
da je vaa biljka ispunila prostor posude. Da biste je presadili prije je dobro zalijte, pustite da
se viak vode ocijedi. Uhvatite rukom stabljiku pri dnu, a drugom primite posudu i poteite
lagano u razliitim smjerovima. Biljka bi trebala sama ispasti iz posude, no moe se dogoditi
da se korijen biljke uhvatio za povrinu posude (ako je posuda od keramike). Ako se to

14

dogodilo s noem proite po rubu posude kako biste odvojili korijenje. Isto tako moe se
dogoditi da se korijenje probije kroz otvore za drenau. U tom sluaju vratite ih u posudu
pomou prsta ili olovke. Kad biljku presaujete u veu posudu radite to paljivo kako ne biste
otetili korijenje. Na dno posude stavite sloj kamenia ili kuglica za drenau, zatim sloj
zemlje. Biljku smjestite u centar posude i licom dodajte zemlju oko rubova. Povremeno
pritisnite zemlju dlanom da se slegne. Ne smijete biljku zakopavati u dublju razinu nego kojoj
je rasla prije. Sada dobro zalijte i prema potrebi dodajte jo zemlje.
Presaivanje se radi samo u fazi vegetacije, nikada ne presaujte biljke u fazi cvjetanja. Isto
tako nikada ih ne presaujte u vremenu do dva tjedna kada ih namjeravate staviti u fazu
cvjetanja.
Biljke sadite po mogunosti u tlo istog sastava u kojem su rasle prije saenja kako bi stres bio
to manji. Tablica pokazuje vrijeme kada biljka otprilike ispuni posudu odreene veliine.
VELIINA POSUDE U VRIJEME UZGOJA:
- dijametar 10cm 3.-4. tjedan
- dijametar 15cm 4.-5. tjedan
- dijametar 20cm 6.-8. tjedan
- posude preko 10litara oko 10. tjedna
Posuda u koju ete presaditi biljku mora biti dublja. Dobro natopite biljku. Ne pokuavajte je
iupati iz prvotne posude. Uzmite dobar no ili kare i prereite posudu po visini pazei da
ne otetite korijenje. Prereite je s dvije suprotne strane i lagano otvorite.
8.3. Potpornji za biljke
U prirodnom okruenju, biljka je stalno izloena vjetru ili vremenskim nepogodama poput
kie. Ti prirodni stresovi tjeraju biljke da jaaju svoje stabljike kako ne bi pukle. U
unutarnjem uzgoju niti pue vjetar niti pada kia. Biljka je vrsta onoliko koliko joj je
potrebno da nosi teinu vlastitog lia. Stoga pri nespretnom rukovanju moe se prelomiti.
Zato je vrlo korisno kupiti ventilator i 2-3 puta tjedno premjetati biljke ili ih jedanput do dva
puta na dan protresti. Na taj nain stimulirate biljku da dio svoje energije potroe na razvoj
stabljike.
Biljke koje zbog nedovoljnog svijetla imaju izduene stabljike, moda e trebati potporanj.
Pored biljke zabijte tanji i vri tap i zaveite biljku za njega. Nemojte je stisnuti, nego
dozvolite da ima dovoljno prostora da se stabljika na tom mjestu nesmetano razvija.
8.4. Jednoliki rast
Intenzitet svijetla drastino pada to je izvor svijetla udaljeniji od vrha biljke. Nee sve biljke
rasti istim tempom bilo zbog genetike ili zbog manjeg intenziteta svijetla koje primaju. Kada
biljke nisu jednake visine, biljke koje su nie primati e manje svijetla i njihov e se rast sve
vie usporavati. Vrlo je bitno da vrhovi svih biljaka bez obzira na visinu budu jednako
udaljeni od izvora svijetlosti. Moete biljke poredati po visini i izvor svijetla postaviti u
kosini, na taj nain e svi vrhovi biljaka biti jednako udaljeni od izvora. Drugi nain je da
postavite nie biljke na postolja i tako ih pribliite izvoru svijetla. Kada saznate kojeg su spola
vae biljke, premjestite enske biljke tamo gdje je intenzitet svijetla najjai.

15

8.5. Obrezivanje i rezanje biljaka

Rezanje vrhova naizgled se ini ruan nain da se izae na kraj s nejednolikim rastom u vrtu.
Skidanje velikih listova kako bi sporedne grane dobivale vie svijetla takoer je metoda koju
mnogi uzgajivai koriste pri uzgoju. Obino se otklanja lie do polovice visine biljke. Nikada
se ne podrezuje i ne skida lie u fazi predcvjetanja i ranoj fazi cvjetanja biljke. Dva tjedna
nakon pojave cvijetova moete skinuti listove koji smetaju.
8.6. Trening biljaka
Biljka raste iz vrhova na glavnoj stabljici i sporednim granama. Rastui vrhovi sadre
hormone koji djeluju kao inhibitor rasta. Ti hormoni sprjeavaju sporedne grane blie vrhu da
se razvijaju (iz njih se kasnije razvijaju grane s cvijetovima). to su sporedne grane udaljenije
od rastueg vrha to je utjecaj inhibitorskih hormona manji, a hormona rasta vei, pa se
razvijaju sporedne grane. Zato su sporedne grane pri normalnom intenzitetu svjetlosti najdue
pri dnu biljke. To je glavni razlog to rajica ima oblik boine jelke. To je i razlog zato se
sporedne grane bre razvijaju kada se odree vrh biljke. Kad odsijeemo vrh biljke, toke
rasta postaju najvie sporedne grane, koje su prije rezanja vrha bile jedva vidljive. Pod
umjetnom rasvjetom intenzitet svijetla je daleko manji pri dnu biljke, pa su najrazvijenije
sporedne grane po sredini biljke.
Vrh biljke savitljiv je u duini od 5 do 15cm. Vrh savijte tako to ete komadi ice saviti u
obliku slova C, nemojte ga saviti previe prema dole, i pruite mu dobar izvor svjetlosti
(tedne sijalice su stvorene za to), a nakon par dana maknite icu. Ako vam se dogodi da vam
vrh pukne, uzmite tapi i postavite ga na prekinuto mjesto i sve poveite platnenom trakom,
ozljeda e zacijeliti nakon par dana. Savijajte vrh paljivo i neete imati problema. Na taj
nain moete poveati svoj urod. Nemojte se bojati zarotirati stabljiku ako je potrebno. Ovom
tehnikom moete dobiti da vam vrh raste u obliku slova S ili u spiralu. Metoda izgleda
komplicirana, no zapravo vrlo je jednostavna i omoguiti e vam bolji urod. Isto se moe
primjeniti i na sporedne grane.
Osim u fazi cvjetanja, metodu moete koristiti i u toku faze vegetacije, ili da biste dobili bolje
formiran grm s veim sporednim granama, ili da usporite rast biljke. Svakako preporuljivo
jednom u 2 mjeseca uzgoja.
9. BOLESTI I NAMETNICI
Bolesti biljaka mogu imati razliite uzroke, poevi sa loim uvjetima uzgoja pa do
organizama koji se u kunim uvjetima odlino osjeaju. Kada promatramo organizme koji su
uzronici bolesti kod rajica onda je lepeza vrlo iroka od bakterija, virusa i gljivica pa do
nametnika poput crvenog pauka i razliitih insekata.
9.1. Mikroorganizmi
Kada je u pitanju kuni uzgoj, onda je utjecaj mikroorganizama poput virusa i bakterija
gotovo neznatan i biljka je prirodno zatiena od njih.
Gljivina oboljenja ea su zbog nepravilne brige oko biljke. Najea gljivina oboljenja
koja se javljaju kod uzgoja jesu oboljenja korijenskog sustava i stabljike. Javljaju se prilikom
pretjeranog zalijevanja i vrlo vlane atmosfere u prostoru u kojem se biljka uzgaja. Biljka se
zalijeva tek kada se tlo u lonanici osui do dubine oko 1cm i pri tom se pazi da se zalijeva

16

oko stabljike, a ne po njoj. Truljenje korijenja prepoznaje se po smeoj ili crnoj boji korijena.
Stabljika koja je napadnuta gljivicama gubi boju i postaje mekana (gnjila), i to najee na
mjestu gdje se dodiruje s tlom,a truljenje ide u visinu i dubinu od 1 do 2cm. Ako se na vrijeme
primjeti biljku treba tretirati fungicidom.
Kada su u pitanju klonovi, onda treba posebno naglasiti da su u periodu dok ne puste korijenje
izrazito osjetljivi na gljivice koje su glavni razlog neuspjenosti kloniranja.
Kako biljka stari, tako se na njoj poveavaju dijelovi koji prirodno odumiru. Treba imati na
umu da u fazi cvjetanja biljku zalijevamo po potrebi ako elimo sprijeiti gljivina oboljenja
cvijetova. Najbitnije je odravati pravilnu vlanost zraka. Pljesni, kojih je izrazito velik broj
hrane se najee mrtvom organskom masom, pa imajte na umu da svoje plodove uvate i
suite na suhom i prozranom mjestu.
9.2. Nametnici
Kada organizmi preko nae odjee, ruku ili na bilo koji nain dospiju u prostor za uzgoj mogu
uzrokovati pravu katastrofu.. Nametnicima odgovaraju klima i biljke u prostoru za uzgoj, a
kako nema niti jednog prirodnog regulatora njihove brojnosti oni se nekontrolirano
razmnoavaju i u kratkom vremenu mogu unititi vae biljke. Posebno treba naglasiti da
nametnici koji se jave prilikom uzgoja postaju prijetnja i pri narednim pokuajima.
Najei nametnici koji se pojavljuju kod uzgoja jesu crveni pauk i lisne ui. Crveni pauk je
vrsta grinja koja esto napada kune biljke. Vrlo ih je teko primjetiti golim okom. Mladi
crveni pauk proziran je i mijenja boju u zelenu dok sie biljne sokove. Odrasli su crne boje ili
su poluprozirni. Lani crveni pauk crvene je boje. Bitno je znati da kada jednom primjetimo
crvenog pauka treba odmah reagirati iako je tada najvjerojatnije kasno. Kad se kolonija
razvije moete vrlo malo uiniti. Preporuuje se pranje biljke u neem oil otopini, no puno je
bolje takve biljke potpuno ukloniti iz prostora za uzgoj. Gotovo je nemogue ukloniti potpuno
crvenog pauka. Ako ste na vrijeme zapazili promjene na listovima, otkinite list i na svijetlu
pogledajte donju stranu lista. Ako primijetite da na ilama postoje jajaca koja izgledaju poput
bijele praine (brana) ili dva do tri odrasla primjerka crvenog pauka tada vam se isplati
prskati biljku insekticidom namijenjenom suzbijanju crvenog pauka. No ,ako primjetite
pauinu i vei broj odraslih crvenih paukova tada unitite biljku. Suzbiti crvenog pauka kada
se on pretjerano razmnoi nemogui je zadatak. Kako biste sprijeili pojavu crvenog pauka,
nabavite neem oil u iGrow Shop-u, koji se preventivno stavlja prije cvjetanja rajice te titi
biljku od crvenog pauka i lisnih uiju.
Ako koristite insekticid u obliku spreja, obavezno ga upotrijebite i nakon 14 dana, kako biste
potpuno unitili crvenog pauka ili biljne ui. Naime, sprej efikasno unitava samo odrasle
primjerke, a larve se normalno razvijaju.
Ostali nametnici nisu esti no treba paziti da ih ne unesete u prostor za uzgoj. Protiv velikih
insekta nije potrebno koristiti insekticide, uklonite ih sami. Imajte na umu da ih svijetlo
privlai, pa za svaki sluaj upotrijebite ljepljive trake koje su jeftine i efikasne.
10. Kloniranje biljaka
Kloniranje je vegetativno razmnoavanje biljaka, pri tome klonovi imaju sve karakteristike
matine biljke.
Kod klonova imate prednost to u potpunosti znate to ete dobiti na kraju uzgoja, pri tome ne
mislim samo na spol ve i na potenciju. Pa tako kada ve uvelike konzumirate matinu biljku
od koje ste dobili klonove- znate i dali se isplati ostaviti klon za selekciju, odnosno za

17

dobivanje sjemenki.
Mana kloniranja je dugotrajnost postupka. Kada sadite sjemenku, s tri tjedna imate dobro
razvijenu biljku. Kod klonova moe proi tri tjedna a da nemate biljku s korijenom koju
moete posaditi.
Za kloniranje se uzimaju reznice biljke, najee su to sporedne grane iako moete klonirati i
sam vrh biljke. Bitno je pridravati se pravila kloniranja jer o tome ovisi i uspjenost
postupka.
Za sve koji se uputaju u kloniranje neka osnovna pravila:
Pravilo 1.

biljka od koje uzimate reznice treba biti u vegetativnoj fazi.

Pravilo 2.
- biljka bi trebala biti stara barem 8 tjedana. Iako sporedne grane mogu biti dovoljno razvijene
za kloniranje i nakon 4 tjedna, ostaje porazna injenica da reznicama treba i vie od 15 dana
da puste korijenje, a ak vie od 40% klonova propadne zbog truljenja stabljike bilo da ste
reznicu zabili u zemlju ili stavili u posudu s vodom. to je matina biljka starija to je broj
preivjelih vei.
Pravilo 3.
- klon stavite u posudu s vodom. Iako reznicu moete zabiti u zemlju, injenica je da je vei
postotak uspjenosti kada reznice stavite u kamenu vunu. Posude koje koristite trebale bi biti
iroke i ispunjene perlitom ili kameniima za drenau (nabavite u iGrow Shop-u).
Pravilo 4.
- klonove stavite pod slabo fluorescentno svijetlo koje e biti upaljeno 24 sata na dan. Moete
ih staviti pod tedne sijalice na udaljenosti 50cm od vrha biljke. Moete ih smjestiti i pod
fluorescentno svijetlo od 8W kakvo se koristi za 24 litarske akvarije. Akvarij zatvoren s
poklopcem idealno je mjesto za klonove.
Pravilo 5.
- u iGrow Shop-u nabavite hormonski preparat za zakorjenjivanje.
Pravilo 6.
- klonovi zahtijevaju visok postotak vlage u zraku. Ako ih ne drite u akvariju ili plastinom
terariju onda ih barem jednom dnevno prskajte.
Pravilo 7.
- dva dana prije nego odreete sporednu granu s matine biljke, s budueg klona maknite sve
listove osim gornja dva jedva vidljiva lista. Listove skidate dva dana ranije kako bi rane
zacijelile. To morate napraviti jer reznica nema korijenje kroz koje bi crpila potrebnu vodu, pa
bi se klonovi osuili jer bi kroz listove voda isparavala bre nego to je klon moe
nadoknaditi. Zanimljivo je to, iako je reznica bez korijena, njezini listovi rastu, pa ako listovi
postanu preveliki otkinite jedan list.
Pravilo 8.
- za kloniranje uzmite sporedne grane po sredini biljke, s minimalno 3 ili 4 internodija.

18

Duina grane neka vam bude u rasponu od 9 do 12cm. Sama debljina grane nije bitna, no to
je deblja to bolje.
Pravilo 9.
- koristite ilet za rezanje listova i same grane. Doljnji dio stabljike zareite po duini od 1 do
2cm pod kutom od 45. Na tom dijelu klon ne puta korijenje, kroz taj dio biljka crpi vodu.
Jedan centimetar od reza, na neoteenom mjestu je prostor koji e se prvi zakorijeniti, pa
pazite da taj dio uvijek bude u vodi. Ako voda ispari dolijte je u posudu.
Pravilo 10.

budite strpljivi!

Ako se drite navedenih pravila, biljka bi trebala pustiti korijenje u razdoblju od 14 do 21

dan.
Postupak:
1. Dva dana prije rezanja grane skinite sve velike listove iletom, ostavljajui samo dva
jedva razvijena lista na vrhu.
2. U au stavite kamenie za drenau (moe i perlitni pijesak). Ako ste nabavili
hormonski preparat za zakorijenjivanje stavite ga malo u au i izmijeajte ga sa
kameniima za drenau. Dolijte vodu, no pazite da voda ne pokrije nekoliko
milimetra kamenie na vrhu. Nije potrebno u vodu stavljati nikakva hranjiva, no ako
stavljate neka to bude manje od 1/10 propisane doze.
3. Granu skinite pomou ileta s matine biljke. Doljnji dio zareite pod kutom od 45
po duini od 1-2cm.
4. Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje, zabodite granu do dubine od
3cm i otresite je.
5. Sada granu stavite u posudu ili u kamenu vunu i drite pod konstantnim svijetlom.
Ako s vremenom voda u kamenoj vuni (posudi) ispari dolijte je.
6. Redovito prskajte klonove barem jednom dnevno.
7. Nakon 15-20 dana klonovi bi trebali pustiti korijenje, te ih posadite u posudu sa
zemljom.
8. Onda Jovo nanovo!

19