Professional Documents
Culture Documents
Ha osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Slubene novine Tuzlanskopodrinjskog kantona", br. 7/97, 3/99 i "Slubene novine Tuzlanskog kanona", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i
10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na sjednici odranoj
29.7.2015. godine, donosi
Z A K O N
O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
(Predmet zakona)
(1) Ovim zakonom ureuje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja, osnivanje,
organizacija i finansiranje osnovne kole, prava i obaveze uenika i njihovih roditelja-staratelja, upravne
strukture osnovnih kola i procedure izbora nastavnika i drugih zaposlenika u koli, status nastavnika i drugih
zaposlenika kole, struni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od znaaja za obavljanje
djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja.
(2) Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u muicom rodu su neutralni i odnose se na muka i
enska lica.
lan 2.
(Svrha obrazovanja)
(1) Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da, kroz optimalni intelektualni, fiziki, moralni i drutveni
razvoj pojedinca, u skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju drutva
zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava i unapreenju ivotnog standarda graana.
(2) Osnovni odgoj i obrazovanje je djelatnost od posebnog drutvenog interesa.
lan 3.
(Opti ciljevi obrazovanja)
(1) Opti ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizlaze iz opteprihvaenih, univerzalnih vrijednosti
demokratskog drutva, te vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima nacionalne, istorijske,
kulturne i vjerske tradicije naroda i nacionalnih manjina koje ive na podruju Tuzlanskog kantona (u daljem
tekstu: Kanton).
(2) Opti ciljevi obrazovanja su:
a) omoguavanje pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta u kojem
se ivi,
b) obezbjeivanje optimalnog razvoja za svako lice ukljuujui i one s posebnim potrebama, u skladu s
njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima,
c) promocija propagiranja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svakog lica za ivot u drutvu
koje potuje principe demokratije i vladavine zakona,
d)razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i
tradiciji, na nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i uvaavajui druge i drugaije,
e)obezbjeenje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja,
bez obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status,
vjeroispovijest, psihofizike i druge line osobine,
f) postizanje kvalitetnog obrazovanja za graane,
g) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na meunarodnom, odnosno evropskom nivou,
koji obezbjeuju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu,
h) sticanje i razvijanje svijesti o potrebi uvanja zdravlja i zatite prirode i ovjekove sredine,
i) sticanje osnovnih saznanja i navika lijepog ponaanja i razvijanje sposobnosti i kulture komunikacije,
j) podsticanje cjeloivotnog uenja,
k) promocija ekonomskog razvoja,
p) ukljuivanje u proces evropskih integracija.
lan 4.
(Pravo djeteta na obrazovanje)
(1) Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogunosti uea u odgovarajuem
obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.
(2) Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju obezbjeenje jednakih uslova i prilika za sve,
za poetak i nastavak daljeg obrazovanja.
(3) Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu s utvrenim standardima,
obezbjeuje djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne umne, fizike i moralne
sposobnosti na svim nivoima obrazovanja.
1 od 31
lan 11.
(Vjerske slobode, tolerancija i kultura dijaloga)
(1) kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i kulturu dijaloga.
(2) Imajui u vidu razliitost i slobodu vjerskih ubjeenja u Bosni i Hercegovini, uenici e, u skladu s
njihovim uvjerenjem i uvjerenjem njihovih roditelja, pohaati asove vjeronauke.
(3) kola ne moe preduzimati mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda izraavanja
sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih uvjerenja.
(4) Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u
odnosu na druge uenike.
(5) U nastavnim i drugim aktivnostima u koli se ne mogu upotrebljavati ili izlagati didaktiki i drugi
materijali, niti davati izjave od strane nastavnika i drugog kolskog osoblja, iji sadraj bi se opravdano
mogao smatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj, odnosno
etnikoj grupi ili religiji.
3 od 31
V - AUTONOMIJA KOLE
lan 31.
(Autonomija kole)
(1) U koli je zabranjeno organizovanje i djelovanje politikih stranaka i njihovih podmladaka.
(2) U prostorije kole je zabranjen pristup i boravak naoruanih lica, bez prethodnog odobrenja direktora
kole.
(3) kola ima odgovarajui stepen autonomije, u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu
zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada nastavnika i strunih saradnika.
(4) kola potuje slobodu i kreativnost nastavnika da izvode nastavu na nain koji obezbjeuje
efikasnost u ostvarivanju planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i primjena novih metoda rada u nastavnom
procesu.
(5) kola kroz samoevaluaciju i eksternu evaluaciju prua dokaze o efikasnosti rada nastavnika i kole.
7 od 31
8 od 31
9 od 31
11 od 31
lan 57.
(Nain utvrivanja opteg uspjeha uenika)
(1)Opti uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih predmeta, iz kojih su
ocjene brojane.
(2)Uenik je sa uspjehom zavrio razred:
a) odlian (5) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4,50
b) vrlo dobar (4) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3,50
c) dobar (3) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,50
d) dovoljan (2) ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2,00, a nema nedovoljnih ocjenu.
(3)Ueniku koji ima jednu ili vie nedovoljnih ocjena utvruje se opti uspjeh nedovoljan.
(4)Opti uspjeh uenika utvruje se aritmetikom sredinom svih nastavnih predmeta izraunatom na
dvije decimale.
lan 58.
(Proglaenje uenika generacije)
(1)Na osnovu opteg uspjeha utvruje se redoslijed uspjeha uenika u odjeljenju, razredu i koli.
(2) Uenik, koji zavri osnovu kolu i ima najbolji opti uspjeh, primjerno vladanje i zapaene rezultate u
slobodnim aktivnostima, takmienjima, smotrama i drugim vannastavnim aktivnostima, proglaava se
uenikom generacije kole.
(3) Blii propis za proglaenje uenika generacije iz stava (2) ovog lana, donosi ministar.
13 od 31
lan 66.
(Oslobaanje uenika od pohaanja nastave)
(1) Nastavniko vijee kole moe osloboditi uenika od pohaanja nastave u sledeim sluajevima:
a) uee u kolskim takmienjima na svim nivoima,
b) uee na sportskim takmienjima i kulturno-umjetnikim manifestacijama, a no zahtjevu sportskih
klubova, odnosno kulturno umjetnikih drutava,
c) u drugim sluajevima predvienim u godinjem programu rada kole.
(2) AKO uenik iz zdravstvenih razloga ne moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi
takva vjeba mogu ugroziti njegovo zdravlje, bie privremeno ili trajno osloboen od takvih aktivnosti.
(3) Ocjenu koju postigne uenik iz sadraja od kojih mije osloboen slui kao osnov za utvrivanje
ocjene iz tog predmeta.
(4) Oduku o oslobaanju uenika od odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice, donosi
nastavniko vijee, na preporuku nadlene zdravstvene ustanove.
lan 67.
(Pruanje pomoi i savjeta uenicima)
(1) kole, zajedno sa ustanovama za socijalnu zatitu, prate socijalne probleme meu uenicima i
preduzimaju mjere u cilju obezbjeivanja da svaki uenik dobije pomo i savjet potreban za prevazilaenje
takvih problema.
(2) Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa kolu koja je najblia toj ustanovi.
lan 68.
(Dokumentacija i evidencija)
(1) kola vodi dokumentaciju i evidenciju o odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu knjigu, registar,
razrednu knjigu, dnevnik rada i dr.
(2)Podaci u maginoj knjizi su trajne vrijednosti.
(3) kola izdaje svedobe, diplome, uenike knjiice i druge dokumente.
(4) Blie propise o sadraju dokumentacije i nainu voenja evidencije u koli iji je osniva Skuptina
Kantona ili optina, donosi ministar uz prethodno struno miljenje Pedagokog zavoda.
(5) AKT O sadraju dokumentacije i nainu voenja evidencije u koli iji je osniva drugo pravno ili fiziko
lice donosi osniva uz prethodnu saglasnost Ministarstva i struno miljenje Pedagokog zavoda.
lan 69.
(Javne isprave)
kola izdaje javne isprave na osnovu podataka iz slubene evidencije i odgovorna je za vjerodostojnost
podataka sadranih u izdatoj javnoj ispravi.
lan 70.
(Uenika knjiica)
(1) kola ueniku na poetku kolovanja izdaje ueniku knjiicu.
(2) Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja dokazuje status
uenika osnovne kole.
lan 71.
(Svjedodba i uvjerenje)
(1) O zavrenom osnovnom obrazovanju no odgovarajuem nastavnom planu i programu, ueniku se
izdaje svjedodbu.
(2) Uz svjedodbu, kola izdaje uvjerenje o zavrenom VI, VII i VIII razredu devetogodinjeg osnovnog
odgoja i obrazovanja, te list profesionalne orijentacije koji je sastavni dio svjedodbe.
(3) kola ueniku sa posebnim obrazovanim potrebama, uz uvjerenja i svjedodbe sa ocjenama, izdaje
i pismeni godinji izvjetaj koji opisuje postignute rezultate uenika u odnosu na ciljeve iz plana.
(4) Osnovna muzika kola i osnovna baletska kola izdaju ueniku uvjerenje za svaki zavreni razred.
15 od 31
lan 73.
(Odgojno-disciplinske mjere)
(1) Ueniku koji se neprimjereno odnosi prema uenju, nastavnicima, drugim uenicima, ukljuujui
sve oblike diskriminacije, seksualno uznemiravanje drugih uenika, te neprimjeren odnos prema svim
kolskim aktivnostima i kolskoj imovini, mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere.
(2) Odgojno-disciplinske mjere su:
a)ukor razrednika,
b)ukor razrednog vijea,
c) ukor direktora,
d)ukor nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenje iste kole i
e)premjetaj u drugu najbliu kolu na podruju iste optine.
(3) Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz vladanja.
(4) Odgojno-disciplinska mjera vrijedi za kolsku godinu u kojoj je izreena, a moe se u toku kolske
godine ublaiti ili ukinuti.
(5) Blii propis o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti uenika,
naknadi priinjene materijalne tete, trajanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ublaavanju i ukidanju, te
posljedinom odnosu na ocjene iz vladanja uenika, donosi ministar.
16 od 31
19 od 31
21 od 31
lan 104.
(Smetnje za imenovanje direktora kole)
Za direktora kole ne moe biti imenovano lice:
a) koje je, u skladu sa lanom 84. ovog zakona, nepodobno za rad s djecom,
b) na koje se odnosi lan IX (1) Ustava Bosne i Hercegovine,
c) koje je lan izvrnih organa politikih stranaka,
d) koje ima direktan finansijski ili drugi lini interes u koli u kojoj se kandiduje koji bi mogao dovesti do
sukoba interesa sa njegovom dunou direktora,
e) krojem je u poslednje tri godine prije dana objavljivanja konkursa bio otkazan ugovor o radu zbog
disciplinske odgovornosti ili kojem je u istom periodu izreena disciplinska mjera otpusta iz dravne slube,
f) koje je u poslednje etiri godine zbog svoje krivice bilo razrijeeno dunosti direktora neke od odgojnoobrazovnih ustanova ili u mandatnom periodu stie uslove za odlazak u penziju.
22 od 31
23 od 31
lan 111.
(Prijevremeno razrjeenje direktora)
(1) Prijedlog za prijevremeno razrjeenje direktora u postupku utvrivanja odgovornosti iz razloga
utvrenih u lanu 110. ovog zakona moe dati osniva, Ministarstvo, Pedagoki zavod ili najmanje tri lana
kolskog odbora.
(2) kolski odbor moe donijeti odluku o prijevremenom razrjeenju direktora no okonanju postupka
utvrivanja odgovornosti.
(3) Ukoliko kolski odbor kole iji je osniva Skuptina Kantona ne razrijei direktora, a utvrdi se, na
osnovu nadzora Ministarstva i strunog nadzora Pedagokog zavoda, da su se stekli uslovi za razrjeenje iz
stava (1) ovog lana, ministar e predloiti Vladi Kantona razrjeenje kolskog odbora i imenovanje
privremenog kolskog odbora.
(4) Postupak utvrivanja odgovornosti i prijevremenog razrjeenja direktora kole iji je osniva
Skuptina Kantona blie se ureuje propisom koji donosi Ministarstvo.
24 od 31
lan 115.
(Vijee roditelja)
(1) Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu pomoi roditeljima, da osnuju vijee roditelja kole (u
daljem tekstu: vijee roditelja).
(2) Vijee roditelja se osniva za svaku kolsku godinu.
(3) Vijee roditelja: promovie interese kole u zajednici u kojoj se kola nalazi, predstavlja stavove
roditelja uenika kolskom odboru ili bilo kojoj drugoj zainteresovanoj strani, podrava aktivno uee
roditelja i zajednice u radu kole, obavjetava kolski odbor i druge zainteresovane strane o stavovima vijea
roditelja kad god to smatra neophodnim, ili no zahtjevu kolskog odbora, izjanjava se o svim pitanjima
vezanim za rad i rukovoenje kolom, utvruje prijedlog lanova kolskog odbora iz reda roditelja, uestvuje
u pripremi i
realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviu obrazovni rad u koli, razvija
komunikaciju i odnose izmeu uenika, nastavnika, roditelja i lokalne zajednice.
(4) Sastav vijea roditelja, u najveoj moguoj mjeri, odraava spolnu i nacionalnu strukturu uenika i
roditelja uenika.
(5) Propis kojim se blie ureuje postupak osnivanja, sastav i nain rada vijea roditelja donosi ministar.
lan 116.
(Vijee kole i roditelja)
(1) Roditelji, nastavnici i uenici kole formiraju vijee kole i roditelja.
(2) Vijee kole i roditelja unapreuje odgojno-obrazovni rad kroz:
a)poboljanje uslova rada i ambijenta u koli,
b) unapreenje komunikacije izmeu uenika, nastavnika i roditelja,
c) podravanje aktivnog uea roditelja i zajednice u radu kole,
d) predstavljanje aktivnosti i stavova vijea kole i roditelja kolskom odboru,
e) realizaciju projekata i kampanja podstiui volonterski rad,
f) saradnju sa vladinim i nevladinim sektorom, i
g) radi na umreavanju vijea kole i roditelja na podruju Kantona.
(3) kola obezbjeuje uslove i omoguava rad vijea roditelja, vijea uenika i vijea kole i roditelja.
(4) Vijea kole i roditelja se mogu organizovati na optinskom i kantonalnom nivou kroz optinski i
regionalni centar.
25 od 31
29 od 31
30 od 31
31 od 31