1.

Otpornici od 22 ohm imaju standardnu devijaciju 0,5 %, a

otpornici od 56 OHM standardnu devijaciju 1 %. Koliku postotnu dev
ijaciju ima paralelna kombinacija takva dva otpornika?
r:
R=R1||R2=15,79 ohm
s_y=sqrt((dR/dR1*s1)^2+(dR/dR2*s2)^2)) = 0,0726
dR/dR1=(R2*(R1+R2)-R1*R2)/(R1+R2)^2 = 0,5155
s_1=R1*0,5posto=0,11 ohm
s_1=R2*1posto=0,56 ohm
s_y_posto=s_y/R*100=0.456posto
2.Napon izvora mjeren je 100 putau istim uvjetima digitalnim voltm
etrom s 4i 1/2 znamenke i granicama pogresaka
-+(0,1 posto od mjerene vrijednosti +5 znamenaka). Aritmeticka
sredina svih rezultata mjerenih na podrucju od 20 V bila je 6,13 V, a
standardno odstupanje (pojedine vrijednosti) 15mV. Kolika je mjerna
nesigurnost aritmeticke sredine uz statisticku sigurnost 68,3 %?
(6.6 mV)
3.Dvama ampermetrima mjernih domet a 6A i 10 A, jednakih
unutrasnjih 15tpora, razreda tocnosti(indeksa klase) 1, spojenim
paralelno, izmjerena je struja 12 A. Kolike su sigurne postotne
granice pogresaka tog rezultata?
G_i=KLASA/100*MJERNI_DOMET
G_1=0.06
G_2=0.1
F=I_1+I_2
G_I=dF/dI_1*G1+df/dI_2*g2=0.16
G_I_posto=G_I/I*100=1.33posto
4.Strujnu konstantu nepoznatog nul ndikatora odredili smo ocitavanj
em njegova otklona pri razlicitim predotporima dodanim serijski
nulindikatoru. Kada je serijska kombinacija s predotporom
od 300 OHM prikljucena na izvor od 1,5 V, dobili smo otklon od
100 d.sk., a s predotporom od 800 OHM, uz isti napon napajanja,
otklon od 50 d.sk. Kolika je strujna konstantanulindikatora?
c_i*alpha_1=U/(R1+R)
c_i*alpha_2=U/(R2+R)
c_i=(U/(R2-R1))*(1/alpha_2- 1/alpha_1)=30 microA/d.sk.

5.Izmjenicni napon faktora oblika 1,18 mjeri se s dva instrumenta.

Prvi instrument je univerzalni instrument s pomicnim svitkom,
permanentnim magnetom i ispravljacem umjeren u efektivnim
vrijednostima sinusnog napona. Drugi instrument je voltmetar s
pomicnim zeljezom. Drugi instrument pokazuje 53 V. Koliko
pokazuje prvi instrument ako zanemarimo pogreske instrumenata?

pomicno zeljezo -> efektivna vr.

ostali -> srednja normirana na efektivnu vr. s faktorom oblika
ksi=1.11
ksi=U_ef/U_sr=1.18
ksi_0=1.11
U_sr=U_izm/ksi U_ef=U_sr*ksi_0
U_ef=56,34 V
6.Propisi zahtijevaju da promjena temperature okoline za \17710 \^oC
ne smije izazvati promjenu pokazivanja instrumenta koja prel
azi razred tocnosti. Koliki najmanji otpor mora imati manganinski
predotpor milivoltmet ra sa zakretnim svitkom bakrene zice
otpora 50 OHM i permanentnim magnetom, razreda to
cnosti 0,5, da bi se tom zahtjevu udovoljilo? Temperaturni
koeficijent otpora bakra je 0,4 %, a temperaturni koeficjent otpora
manganina treba zanemariti.
r:
(R_m+R_Cu)(1+klasa/100)=R_m+R_Cu*
(1+alfa_Cu*delat_t)
R_m=R_Cu*(alfa_Cu*delta_t-klasa/
100)*100/klasa
R_m=350\GW
7.Shunt 10 A/100 mV i miliampermetar mjernog sustava 50 mV,
0,1 mA valja iskoristiti za dobivanje mjernog opsega 6 A. Koliki
predotpor treba dodati miliampermetru?
r:
R_sh=10mohm
R_A=500ohm
I=6A
U_sh=I*R_sh=60mV
U_R1=U_sh-U-A=60-50=10mV
I_1=.1mA
I_2=I-I_1=5.999A
R1=U_R1/I1=100ohm
8.Pri umjeravanju istosmjernog ampermetra u 6 tocaka stvarne vrijed
nosti struja bile su: 1,00 A;1,98 A; 3,02 A; 4,01 A; 5,02 A; 6,01 A.
Koji razred tocnosti zadovoljava ampermetar?
KLASA=100*G/max_domet
naci najvecu razliku pomnoziti je s 100 i podijeliti s 6.
zaokruziti na neku od postojecih klasa
npr.
5,02-5=0,02
0,02*100=2
2/6=0,333 -> klasa 0,5

KLASE -> 0,05/ 0,1/ 0,2 /0,5 /1 /1,5/ 2,5/ 5

9.Na instrumentu s pomicnim svitkom i permanentnim magnetom
(Iv=0,5mA, Rv=500 \GW) i ispravljacem u Graetzovom spoju z
elimo postici puni otklon pri tjemenoj vrijednosti sinusnog
napona od 10 V. Koliki predotpor treba dodati instrumentu?
r:
punovalno ispravljanje
U_sr=1/T*integral(o do T)u(t)dt=2
/\PI*U_m=6,366V
R_uk=U_sr/I_v=12,732 k\GW
R=R_uk-R_v=12,232 k\GW
10.Zicanim potenciometrom 200 \GW namjestamo napon 0 do 6 V na tere
tu. Koji najmanji otpor teret smije imati, a da ni u jednom pol
ozaju kliznika struja kroz zicu na bilo kojem dijelu
potenciometra ne prekoraci 200 mA
r:
POTENCIOMETARSKI SPOJ!!!
R_uk=U_t/I_max
R_uk=R_p||R_t
R_t=R_p*R_uk/(R_p-R_uk)=35,3ohm
11.Koliki je fazni pomak izmedu struje kroz mjereni zicani otpornik
i napona na njemu pri frekvencijif = 10 kHz, ako mu je djelatni
otpor 100 OHM, vlastiti kapacitet 70 pF, a vlastiti induktivitet 92
microH?
r:
nadomjesna shema zicanog
otpornika: serija otpornika i
svitka u paraleli s kondenzatorom
X_L=jomegaL
X_C=1/jomegaC i dalje veselje!!!
tg_fi=fi=(omega*(L/R*(1-omega^2LC
)-RC)=0.057rad

12.Koliki su gubici kondenzatora kapaciteta C=10 pF s tg(delta)=2E-3

pri naponu 110 kV, frekvencije 50 Hz?
r:
delta=90-fi
P=UIcos(fi)=UIsin(delta)
aproksimacija: P=U^2*omegta*C*tg(delta)=76 mW

13.Otpor jednog otpornika mjeri se dvjema metodama. UI postupkom dob

ija se srednja vrijednostotpora 50,16 OHM, uz standardno o
dstupanje 0,12 OHM, a digitalnim omometrom dobija se vrijednost
50,08 OHM i standardno odstupanje 0,06 OHM. Kolika je najvjerojatn
ija vrijednost tog otpora ako smoiz dobivenih rezultata vec odstranili
sustavne pogreske?

r:
_ _
_
R_s=(R1/s1^2+R2/s2^2)/
(1/s1^2+1/s2^2)=50,096\GW
14.Snaga tereta poznatog djelatnog otpora odredena je mjerenjem njeg
ova napona. Ako su granicepogresaka izmjerenog napona 0,5 %,
a otpora 0,2 %, koliko iznose statisticke granice pogresaka
tako odredene snage?
r:
P=U^2/R
G=sqrt((dP/dU*G_U)^2+(dP/dR*G_R)^2)=P*1.019"
HP39AscC 5 MUE1215.Kapacitet 25 microF zelimo sastaviti od
kondenzatora nazivne vrijednosti 1 microF tolerancije 5 %.
Kolike ce biti statisticke granice pogresaka takvog kondenzatora?
r:
F=C_uk=suma(1-25)C_i
dF/dC=1
G=sqrt(25*25)=25
G_posto=G/C_uk*100=-+1posto
16.Izmjerili smo nekoliko desetaka otpornika nazivne vrijednosti 470
OHM i dobili srednju vrijednost otpora 465 OHM sa standardnom
devijacijom 5 OHM. Uzme li nasumce jedan otpornik,vjerojatnost
da je njegova vrijednost veca (manja) od nazivne iznosi?
r:
impirijski
vjerovatnost za n>30=(100-68,3)/2
17.Kolike su granice pogresaka mjerenja izmjenicnog napona 4,5 V dig
italnim voltmetrom sa 5 i pol znamenaka? Mjerno podrucje voltme
tra je 30 V, a granice pogresaka su \177(0,3 %m.v. +20 znamenaka).
r:
(\17715.5 mV)
18.Napon izvora mjere dva serijski spojena voltmetra jednakih
karakteristicnih otpora, mjernih dometa Uv1=20 V i Uv2=50 V. Ako j
e napon izvora 28 V, koje je pokazivanje voltmetara U_1 i U_2?
r:
R_U1=20R
R_U2=50R
U_2=U_ul*R_2/(R_1+R_2)=20V
U_1=U_ul-U_2=8V
19.Koliki je stupanj prigusenja s analognog instrumenta, ako je prvi
maksimalni otklon kazaljkeiznosio 94 d.sk., a stalni otklon85 d.sk.?
r:
alfa_1=94
alfa_0=85
s -> stupanj prigusenja
1/s=sqr(1+(pi/
ln((alfa_1-alfa_0)/alfa_0))^2)

20.Unutrasnji otpor voltmetra za 10V mjerili smo tako da smo mu u

seriju spojili otpornicku dekadu i tu kombinaciju prikljuci
li na naponski izvor. Koliki je karakteristicni otpor voltmetra,
ako je puni otklon dobiven pri otporu dekade R1=10 kOHM, a upola m
anji otklon pri otporu dekade R2=50 k\GW?
r:
R_k=R_v/U_v=3kohm/V
U_v=I*R_v=U*R_v/(R_v+R_1)
U*R_v/(R_v+R_1)=2*U*R_v/(R_2+R_v)
R_v=R_2-2*R_1=30kohm

21.Voltmetrom s pomicnim zeljezom mjerimo napon u(t)=100 + 80sin(628

t) V. Koliki ce napon pokazati voltmetar?
r:
U_ef=sqrt(100^2+(80/sqr(2))^2)
22.Kolika ce biti pogreska pokazivanja analognog instrumenta pri mje
renju izmjenicnogpravokutnog napona? Rj.11%
r:
p=(ksi_0-ksi)/ksi=11%
23.Kolika ce biti pogreska pokazivanja instrumenta s pomicnim zeljez
om zbog izoblicenja mjerenog napona, ako je faktor oblika tog
napona 1,15? Rj. 0%
r:
ins s pomicnim zeljezom mjeri
efektivnu vrijednost -> 0%
24.Digitalni voltmetar s 4 i po znamenke, na mjernom opsegu
200 mV, prikazuje vrijednosti u kojim granicama?
r:
(000.00 do 199.99 ako
je 3 i po onda 199.9)
25.Klizni otpornik od 50 kOHM rabi se u potenciometarskom spoju za u
gadanje napona na voltmetruna 60 V, karakteristicnog otpora
1 kOHM/V. Ako se krajevi potenciometra prikljuce na izvor
napona 120 V i njegov kliznik postavi tocno na sredinu, koliko ce
pokazati voltmetar?
r:
R_k=50kohm
U_v=60V
R_vk=1kohm/V
U=120V
R_v=R_vk*U_v=60 kOHM
POTENCIOMETARSKI SPOJ
I=U/(R_k/2+R_k/2||R_v)
U_v`=I*R_v||R_k/2=49.655V"
***************************************************************************************
***************************************************

Na osciloskop, ulaznog otpora1 Mohm i njemu

paralelnog kapaciteta 20 pF, prikljucuje sesonda 10:1. Koliki mora biti kapa
citet sonde da bi ona bila frekvencijski kompenzirana ako je
kapacitet koaksijalnog kabela sonde 75 pF?
r:
ulaz oscil. R_0||C_0
kabel C_k ulaz osc. prema masi
sonda R_s||C_s ulaz osc. prema
mjerenoj velicini
sonda 10:1 -> R_s=9 Mohm
R_s*C_s=R_0*(C_0+C_k)
C_s=10,55 pikoF
2.Osciloskopom mjerimo fazni pomakizmedu dva napona frekvencije
50 Hz. Preklopka za faktorotklona je u polozaju 0,5 V/d.sk,
a preklopka za vremensku bazu jeu polozaju 5 ms/d.sk. Koliki je
fazni pomak medu naponima, ako susinusoide razmaknute za 0,5 d.sk?
r:
T=1/f=20 ms
nacrtaj pa vidi!
45 stupnjeva

3.Osciloskopom koji ima gornju granicnu frekvenciju 20 MHz

izmjerili smo vrijeme porastanekog signala tro = 60 ns. Kolikoje
stvarno vrijeme porasta tog signala?
r:
t_r0=60 nanos ->izmjereno vrijeme
t_rp=0,35/f_g ->vrijeme osc.
t_rs=sqr(t_r0^2-t_rp^2) ->stvarno
vrijeme porasta
t_rs=57 nanos
4.Sinusni napon frekvencije 20 MHzdovodi se iz naponskog izvora
na ulaz osciloskopa granicne frekvencije fg=20 MHz. Kolika je
efektivna vrijednost napona ako je ukupna visina slike na zaslonu
6 cm pri faktoru otklona 0,5 V/cm?
r:
2*U_m=6cm*0,5V/cm=3 V
U_m=1,5 V
na granicnoj frekvenciji osc.
vidi ulazni napon za sqr(2) puta manji
U_ef=1,5/sqr(2)*sqr(2)=1,5 V

5.Operacijskim pojacalom s R1 =10 kohm i Rp= 100 kohm mjerimo ne

poznati istosmjerni naponski izvor.U invertirajucem spoju,
voltmetrom zanemarive pogreske, izmjeren je napon na izlazu
pojacala UizI=-0,91 V, a u neinvertirajucem UizN=1,1 V.
Koliki jeunutrasnji otpor izvora?

r:
tocka a - invertirajuci ulaz OP
invertirajuci spoj:
U_1=U_ul*R1/(R_ul+R1)
U_1=-U_izl/R_p
U_1=91 mV
neinvertirajuci spoj:
U_2=U_ul=U1*(R_ul+R_1)/R_1
-U_2/R1=(U_2-U_izl)/R_p
R_ul=U_2*R_1/U_1-R_1=989.01ohm
6.Ulazni napon namjestanja operacijskog pojacala odreduje se
pokusom prema slici. Koliki jenapon namjestanja, ako voltmetar
unutrasnjeg otpora 10 kohm, pokazuje napon od 1 V?
r:
napon namjestanja je napon izmedju - i + stezaljke OP kad je
ulaz spojen na masu
U_os=-U_izl*R1/R_p=-10 mV

7.Mjerenjem otpora Wheatstonovimmostom sa 100-omskom kliznom

zicom, uz R2 = 10 koma, ocitano je R3 = 64 oma. Koliki treba biti
najmanji napon na mostu, ako se, s nulindikatorom strujne
konstante ci= 1,6 E-6 A/d.sk. i otpora R5 = 500 oma, zeli postici
ro_min=0,04 %?
r:
\Gd_min= min mjerna nesigurnost
R1/R2=R3/R4
R1=17,78 kohm
\Gd_min=c_i/(10*U)*(R1+R2+R3+R4+
R5*(R1/R2+2+R2/R1))
U=12 V

8.Mjerenjem djelatnog otpora Wheatstoneovim mostom uz R2=100

oma dobili smo u ravnotezi R3=139 oma i R4 = 361 oma.
Sigurne granice pogresaka za R2 iznose plus minus 0,04 oma a za
R3 i R4 plus minus 0,2 oma. Kolike su sigurne postotne
granice pogresaka otpora Rx?
r:
G_2=-+0.04ohm
G_3=G_4=-+0.2ohm
F=R_x=R_2*R_3/R_4=38.504ohm
G_posto=dF/dR_2*G_2+dF/dR_3*G_3+
dF/dR_4*G_4=-+0.24posto

9.Koliki otpor treba dodati s jedne i druge strane klizne zice u

Wheatstoenovom mostu, ako sezeli da pogreska zbog netocnosti
ocitanja na kraju klizne zice bude 0,2 %? Duljina klizne zice
iznosi 400 mm, tocnost ocitanja na kliznoj zici -+0,2 mm, a njez
in otpor 20 ohm. (6.18ohm)

10.Koliki je priblizno potencijal nulinidkatora uravnotezenog Sch

eringovog mosta s C2 = 100 pF, R3= 400 ohm, R4 = 800 ohm i C4 = 1
0 nF, koji se napaja naponom 100kV, f = 50 Hz?
???
U_n=I*R_3
I=U/Z=3.14mA
Z=R_3+1/(jomegaC_2)=400-j31.847*10^6=31,874*10^6
11.Mjerenjem kapaciteta i kuta gubitaka Wienovim mostom dobilo se
u ravnotezi: C2 = 10 nF,R2 = R3 = 100 \GW i R4 = 300 \GW.
Napon na mostu iznosa je 10 V ifrekvencije 1 kHz. Kolika se
priblizno djelatna snaga disipirana kondenzatoru Cx? (7,4 microW)
C_x=C_2*R_4/R_3=30nF
R_x=R_2*R_3/R_4=33.33ohm
Z=R_x+R_2+1/(jomegaC_2)+1/(jomegaC_x)=
=33.33-j21222=21222ohm
I=U/Z=471microA
P=I^2*R_x=7.4mikroW
12.Napon nekog izvora unutrasnjeg otpora 100 oma mjerili smo
kompenzatorom i dobili 7,5 V.Koliki ce napon pokazati
voltmetar za 10 V, karakteris. otpora 600 oma/V?
r:
R_v=R_k*U_v=6 koma
I=U/(R_v+R_u)=1.22 mA
U_v=I*R_v=7,377 V
13.Preciznim istosmjernim kompenzatorom umjerava se
ampermetar mjernog dometa 10 A,razreda tocnosti 0,1. Koji etalon
ski otpornik valja odabrati ako se predvida njegovo uranjanje
u rashladno sredstva?
r:
ETALNOSKI OTPORNIK
u zraku se optereti do 1 W a u
rashladnoj tekucini do 10 W
P_n=10 W
P=I^2*R -> R=P/I^2=0,1 om
14.Sinusni napon frekvencije 100kHz, amplitude 5 V iz izvora
zanemarivog unutrasnjeg otpora,dovodimo na ulaz osciloskopa
1 Mohm || 30 pF. Kolika je efektivna vrijednost struje
izvora?
r:
spoj -> R_0 || C_0
Z=R_0||C_0=2,806E3-j52,9E-3
I_ef=U/(Z*sqr(2))=66,77 mikroA

15.Osciloskopom se mjeri punovalno ispravljen sinusni napon. Kolika

mu je srednja vrijednost ako je preklopka za faktor otklona bila
u polozaju 0,5 V/cm, a na zastoruje uz iskljuceni pilasti napon,
dobivena crta duljine 4 cm?
r:
U_max=2 V
U_sr=1/T*integral(0,T)(u(t)*dt)
U_sr=2/pi*integral(0,pi)(sin(t)dt)
U_sr=2/pi*(-cos(t))(pi do 0)
=2/pi*2=1,27
16.Pri mjerenju pravokutnog izmjenicnog napona osciloskopom
dobili smo na zaslonu osciloskopa, uz iskljucenu
vremensku bazu, vertikalnu crtu duljine 8 cm. Prethodno smo
ustanovili da prikljucivanjetocno poznatog istosmjernog
napona od 2 V proizvodi vertikalni pomak zrake od 15 mm.
Kolika je efektivna vrijednost tog napona?
r:
vertikala=2V/1,5cm=1,3 V/cm
U_pp=8*1,3=10,4 V
U_amp=U_ef=U_pp/2=5,2 V
17.Na ulaz integracijskog pojacala s R=4 kohma i C=0,05 mirkoF
dovodimo izmjenicni pravokutni napon tjemenog iznosa 4 V,
frekvencije f=1 kHz. Koliki ce biti iznos napona, od vrha do
vrha na izlazu pojacala?
r:
U_iz=-1/(RC)*integral(0,T/2)(u(t)dt)
U_iz=-1/(RC)*U*t(od T/2 do 0)
U_iz=10 V

18.Na ulaz operacijskog pojacalau invertirajucem spoju (R1 = 10

kohma, R2=100 kohma) prikljucilismo izvor istosmjernog napona U =
100 mV, unutrasnjeg otpora Ri =10 kohma. Koliki ce biti izlazni
napon?
r:
I_u=U_ul/(R_1+R_i)
I_p=U_i/R_2
U_izl=-U_ul*R_2/(R_1+R_v)=500 mV
19.Na neinvertirajuci ulaz operacijskog pojacala dovodimo istosmj
erni napon Uul = 100 mV.Koliko iznosi izlazni napon Uiz a
ko otpor u povratnoj vezi iznosi100 kohma, a otpor invertirajuceg
ulaza prema masi 20 kohma?
r:
I_u=U_ul/R_1
I_p=(U_ul-Ui)/R_p
U_ul/R_1=(U_i-U_ul)/R_p
U_izl=U_ul*R_p/R_1+U_ul=600 mV

21.Kolika je mjerna nesigurnostzbog neosjetljivosti Wheatstoneov

og mosta s kliznom zicom otpora 200 ohma, ako pomak kliznik
a sa sredine klizne zice, kojem odgovara otpor 0,5 ohma,
razravnotezuje most za jedan dio skale otklona nulindikatora?
r:
delta_min=(a+b)/(a*b)*|delta b|/20
delta_min=(100+100)/50^2*1/20*100%
delta_min=0,1 %
21.Wheatstoneov most sa 100-omskom kliznom zicom i R2=10 kohma u
ravnotezi je uz R3=51,5 ohma. Pokusom odredivanja relativne
mjerne nesigurnosti dobili smo otklone nulinidkatora od 1 d.sk.
uz R3=52 ohma lijevo i R3=51 ohma desno od nule.Kolika je relativna
mjerna nesigurnost zbog neosjetljivosti mosta ako se na
nulindikatoru jos moze ocitati 0,1 d.sk?
r:
vidi prosli
delta_min=(R_3+R_4)*(R_3l-R_3d)*100/(R_3*R_4*20)
delta_min=0,2 %
22.Ravnoteza Wheatstoneovog mosta postignuta je uz R2=300 ohma,
R3=50 ohma i R4=50 ohma. Kolika je u trenutku ravnoteze snaga
izvora ako je njegova elektromotorna sila 6 V, a unutrasnji otpor 20
ohma?
r:
R1/R2=R3/R4
R1=300 ohma
R_uk=(R_1+R_2)||(R_3+R_4)+20=600||100=105,71 ohma
P=U^2/R_uk=340,5 mW
23.Kut gubitaka uzorka izolacijskog materijala mjeren je Scheringovim
mostom pri frekvenciji 50 Hz. Koliki je kut gubitaka tog
izolacijskog materijala ako je,uz R3=4 kohma, ravnoteza
postignuta pri R4 = 15,4 kohma, C4=3,9 nF, a cvorista mosta u
dijagonali nulindikatora imajukapacitete prema zemlji velicine800 pF?
r:
tg(fi)=omega*((C_4+C_b0)*R4C_a0*R3)
Cb0=Ca0=800 pF
tg(fi)=0,022

24.Scheringovim mostom odredjuje serelativna dielektricna konstanta

epsilon_r uzorka izolacijskog materijala. Uzorak je kruznog
oblika promjera 10 cm, debljine 1 mm(epsilon_0=8,854E-12 F/m).
Kapacitet kondenzatora C2=960 pF,otpor R4=5 kohma, a ravnoteza je
postignuta uz R3=7,2 kohma i C4=9,3 nF. Relativna
dielektricnakonstanta epsilon_r uzorka je?
r:
C_x=C_2*R4/R3=0,455 nF
C_x=epsilon_0*epsilon_r*S/d

S=r^2*pi
epsilon_r=9,6
26.Izmjenicni most sastavljen je od impedancija Z1=Zx, Z2=150 |0
ohma, Z3=200 |-40 ohma, Z4=250 |30 ohma. Koliki mora
biti Zx da se postigne ravnotezamosta?
r:
Z_x/Z2=Z3/Z4
Z_x=Z_2*Z_3/Z4=120 |-70 ohma
27.Impedancije grana izmjenicnog Wheatstoneovog mosta pri nekoj
frekvenciji jesu: Z2=90 |15 ohma,Z3=220 |45 ohma, Z4=180 |30 ohma.
Koliki mora biti Z1 da bi most bio u ravnotezi?
r:
Z_x/Z2=Z3/Z4
Z_x=110|30 ohma"
***************************************************************************************
************
Chubbovim postupkom mjeri se izmjenicni napon
frekvencije 50 Hz. Koji je najmanji mjerni opseg ampermetra na
kojem se moze mjeriti napon tjemene vrijednosti Um = 680 kV
uzupotrebu kondenzatora C = 100 pF?
Isr=Um*2*f*C=6.8mA
najmanji mj opseg=20mA

2. Koliki su gubici kapacitivnog visokonaponskog djelila 10000:1 pri

mjerenju napona tjemene
vrijednosti 155 kV, frekvencije 50 Hz. Visokonaponski kondenzator ima
kapacitet 50 pF, a oba
kondenzatora imaju isti kut gubitaka tg\Gd= 2E-3. (P=0.377W)
P=Uef^2*tg_delta/Z=Uef^2*omega*Cs*tg-delta=0.37714W
Cs=C1*C2/(C1+C2)=49.995pF
Q1=Q2
C1U1=C2U2
C2=0.5mikroF
Uef=Um/sqrt(2)=109.6kV
3. Kroz primarni namot strujnog transformatora 100 A / 5 A, nazivne
snage 50 VA, tece struja od
25 A. Koliki je napon na njegovim sekundarnim stezaljkama, ako je
prikljucen nazivni teret?
n=100/5=20
Is_naz=5 A
Pnaz=Is_naz^2*Rnaz=50 VA
Rnaz=50/25=2 ohm
I_p=25A
I_s=25/20=1,25 A
U=I_s*Rnaz=2,5 V

4. Napon primarnog namota strujnog mjernog transformatora prema zemlji

je 30 kV, kapacitet primarnog namota prema sekundarnom 250 pF,
a sekundarnog prema zemlji 30 nF. Koliki je napon sekundarnog namota
prema zemlji ako greskom nije uzemljena niti jedna njegova
stezaljka? (247.9V)
Q1=Q2
C1(U1-U2)=C2*U2
U2=C1*U1/(C1+C2)=247.93V
5. Kolika je prijenosna strujna pogreska pi mjernog transformatora 10
A / 5 A, ako je ona odredena metodom po Scheringu i Albertiju? Zadani
su: R'= 0,05 \GW; R"= 0,04 \GW; R1 = 10 k\GW;
R2 = 1500 \GW; R = 4591 \GW.
Km+I1/I2=(R1+R2)R"/(R*R`)=2.0039
pi=(Kn*I2-I1)/I1*100=(Kn-Km)/Km*100=-0.194posto
Kn=I1n/I2n=2
6. U-I postupkom treba izmjeriti otpor reda velicine 100 \GW. Na
rapolaganju nam je ampermetar
unutrasnjeg otpora 1 \GW i voltmetar unutrasnjeg otpora 1000 \GW. Koji
spoj U-I postupka valja
odabrati?
strujni Rx>>Ra ++++
Naponski R>>Rv
7. Pri mjerenju malog otpora U-I postupkom voltmetar karakteristicnog
otpora 4 k\GW/V ima puni otklon. Koliki je ispravak izmjerene struje?
Uv=Um
Rv=Um*Rk
Ia=-Uv/Rv=-0.25mA
8. Otpor Rx nekog otpornika mjeri se omometarskim postupkom. Uz kratko
spojeni otpornik, voltmetar za 150 V, karakteristicnog otpora 1000 ohm/V
pokazuje 125 V. Uz ukljucen otpornik, voltmetar pokazuje 50 V. Koliki je
Rx ako izvor napajanja ima unutrasnji otpor Ri = 2 k\GW?
Rv=Umax*Rkar=150KV
Rx=(Rv+Ri)*(a1/a2-1)=228Kohm
I1=k*a1=E/(Rv+Ri)
I2=K*a2=E/(Rv+Ri+Rx)
a1/a2=Uv1/Uv2=2.5
9. Pri mjerenju snage metodom dva vatmetra (Aronov spoj) dobili smo
otklone alfa1 = 80 d.sk. i alfa2 = -30 d.sk. Koliko iznosi jalova snaga
simetricnog trofaznog trosila ako su vatmetri za 450 V, 2,5 A,
cos \O/= 0,5 i imaju 150 d.sk?
r:

Q=U*I*sin_fi=974.28W
1 dio skale=6.4952
Q1=519.62VAR
Q2=-194.86VAR
Q=Q1-Q2=714.48VAR
10. Vatmetar je svojom strujnom granom spojen u fazu R simetricnog
trofaznog sustava s dostupnom nultockom. Ako naponsku granu spojimo
izmedu faze R i nultocke, vatmetar pokazuje P1=4200 W, a spojimo li je
izmedu faza S i T, vatmetar pokazuje P2=2800 W.
Kolika je prividna snaga jedne faze trofaznog simetricnog trosila
spojenog u zvijezdu?
S=In*Un=P1/cos(fi1)=
=P2/(sqr(3)*cos(fi2))=4501.6W
sin(fi1)=cos(fi2)
P1/cos(fi1)=P2/(sqr(3)*sin(fi1))
tg(fi1)=P2/(sqr(3)*P1)
cos(fi1)=0,933
S=4500 VA
11. Kod mjerenja gubitaka kratkog spoja trofaznog transformatora
metodom triju vatmetara linijski
su naponi iznosili 87 V, linijske struje 9,5 A, a otkloni vatmetara 42
d.sk. Odrediti cos \O/
potrosaca i granice pogresaka za izmjerenu snagu gubitaka ako su
vatmetri razreda tocnosti 0,2
za 150 V, 10 A i cos \O/ = 0,1 sa 150 d.sk. (0.088; 0.714%)
alpha=150 d.sk.
alpha1=40 d.sk.
Pn=Un*In*cos(fi)/aplha=1 W/d.sk.
Puk=Pn(3*alpha1)=126 W
P=sqr(3)*U_l*I_l*cos(fi) ->snaga
izmedju dvije linije
cos(fi)=126/(sqr(3)*U_l*I_l)=
0.088
K=0,2
Gi=K/100*150=0,3
G_uk=3*Gi=0,9
G_uk=G_uk_post*P
G_uk_post=G_uk/P*100=0,714 posto

12. Pri visokonaponskom ispitivanju umjeren je voltmetar na

niskonaponskoj strani pomocu
kuglastog iskrista. Pri naponu iznosa 80 % ispitnog napona dobiven je
otklon voltmetra od
92,3 d.sk. Koliki otklon treba postici na voltmetru pri punom ispitnom
naponu?

80/100*X=92,3 d.sk.
X=115,4 d.sk.
4E
13. Strujni mjerni transformator 300A/5A spojen je u jednu fazu
trofazne simetricne mreze nazivnog linijskog napona 35 kV.
Kolika je djelatna snaga trosila faktora snage 0,5 ako
ampermetar na sekundaru transformatora pokazuje 2,2 A?
UL=35KV
N=300/5=60
I_F=I1=N*I2=132A
I_L=sqrt(3)I_F
P=I_L*U_Lcos_fi=4.001MW
14. Otpor nazivne vrijednosti 1, opteretiv do 1 W. Treba izmjeriti U-I
metodom. Na raspolaganju su slijedeci instrumenti:
a) ampermetar 2 A, kl. 0,2; b) ampermetar 1A, kl. 0,5;
c) voltmetar 1,5 V, kl. 0,2; d) voltmetar 1 V, kl. 0.5.
Koje se najuze sigurne granice pogresaka mogu dobiti?
Ga=klasa/100*max.domet=0.004
Gb=.5%
Gc=.3%
Gd=.75%
najuze granice pogresaka su kad korostimo prvi ampermetar i prvi
voltmetar
15. Otpor voltmetra za 6 V mjerili smo tako da smo mu u seriju spojili
otpornicku dekadu i tu kombinaciju prikljucili na naponski izvor.
Koliki je karakteristicni otpor voltmetra, ako je puni otklon dao pri
otporu dekade R1 = 12kohm , a upola manji pri otporu dekade R2 = 60 kohm?
VIDI 1.20!!!"
HP39AscC 5 MUE3216. Izracunajte otpornost tla ako je na Behrendovom
instrumentu za mjerenje otpora uzemljenje ocitano 0,8 ohm,a razmak
sondi je 20 m.
ro=2*d*PI*Rz
17. Dva jednaka vatmetra spojena u Aronovom spoju pokazuju otklone P1=
-P2. Fazni kut tereta iznosi?
XE(0,1)
18. Djelatna snaga izrazito induktivnog trosila mjeri se Aronovim
spojem elektrodinamskih
vatmetara za 300 V, 1 A i cos \O/= 0,2. KolikE SU sigurne granice
pogresaka izmjerene snage, ako
je prvi vatmetar klase 1 pokazao P1 = 36 W, a drugi, klase 0,5, P2 =
32,4 W?
G1=1/100*60=0,6
G2=0.5/100*60=0,3

G'=suma(|dF/dxi*Gi|)
F=P1-P2
dF/dP1=1
dF/dP2=-1
G'=0,9
G_%=G/p*100%=25 %
19. Kolika je djelatna snaga trosila impedancije Z=(100+j100) \GW
prikljucenog na izmjenicni napon faktora oblika \167=1,25, ako je na
univerzalnom instrumentu u seriji s njim ocitano 1,85 A?
ksi_0=1,11
ksi=1,85=I_ef/I_sr
I_sr=I_ef/ksi_0=1,667
I_ef_prava=I_sr*1,25=2,083 A
P=I_ef_prava^2*Re{Z}=434,027 W
20. Jednofazni vatmetar za 250 V, 5 A, cos \O/= 0,5 sa 150 dijelova
skale prikljucen je preko strujnog transformatora 100 A/5 A na
trofaznu mrezu s dostupnom nultockom. Kolika je snaga
simetricnog tereta ako je vatmetar, spojen u jednu fazu, pokazao 70
d.sk.?
alpha_n=150 d.sk.
alpha=70 d.sk.
P_n=Un*In*cos(fi)/alpha_n=
4,166 W/d.sk
P_stvarno=P_n*alpha=291,66 W
zbog trans n=100/5=20
P_linijski=P_stvarno*20=5,833 kW
P_ukupno=3*P_linijski=17,5 kW
21. Snagu tereta impedancije Z = 120\<)-60\^o \GW mjerimo vatmetrom sa
150 d.sk. za 3 A, 300 V i cos \O/= 0,5. Otpor naponske grane vatmetra je
25 k\GW. Koliki otklon pokazuje vatmetar (udijelovima skale), ako voltmetar
za 250 V, karakteristicnog otpora 500 \GW/V i prikljucen na teret,
pokazuje 218 V? (66 d.sk.)
22. Snaga tereta poznatog djelatnog otpora odredena je mjerenjem
njegove struje. Ako su granice pogresaka izmjerene struje 0,3 %, a otpora 0,8 %,
koliko iznosestatisticke granice pogresaka tako odredene snage?
F=P=I^2*R
Gp=sqrt((dF/dI*Gi*I)^2+(dF/dR*Gr*R)^2)=P*1posto"
***************************************************************************************
****************************
1. Analogno-digitalni pretvornik voltmetra s
dvostrukim pilastim naponom integrira mjereni napon
100 ms. Koliki ce napon pokazati takav digitalni voltmetar, ako je
mjerenom istosmjernom naponu vrijednosti 1,10 V superponiran izmjenicni
napon frekvencije 50Hz tjemene vrijednosti 0,1 V?

U=sqrt(Uist^2+Uizm^2)=1.1V
2. Digitalni voltmetar sa stepenicastim pretvornikom mjeri napon Ux=57
mV. Koliko mu je vremena za to mjerenje potrebno ako je brzina
uravnotezavanja 2 ms/stupnju? Struja u pomocnom krugu je 1 mA,
a binarno stupnjevani otpornici su vrijednosti 1,2,4,8,16,32 i 64 \GW.
(tx=14 ms)
nacrtas Stepenicasti pretvornik-x-os=vrijeme,y-os=otpori(64,32,16...)
3. Mjerni pretvornik sa strujnim izlazom daje na izlazu 15 V uz struju
5 mA. Kolika ce pogreska nastati pri prijenosu dvozilnim vodom izolacijskog
otpora 1,5 M\GW?
Iv=U/Rizol
P=Iv/(Iv-I)=-0.2posto
4. Epsteinovim aparatom mjere se gubici u zeljezu. Pri sinusnom naponu
na primaru aparata vatmetar je izmjerio 11 W. Pri nesinusnom naponu faktora
oblika \167=1,3, a uz istu tjemenu vrijednost indukcije, vatmetar je izmjerio 12 W.
Koliki su gubici zboghistereze? (8.3W)
Ph=(P2-(ksi/ksi0)^2*P1)/(1-(ksi/ksi0)^2)=8,479W
5. Za neki magnetski materijal treba ustanoviti koliki su gubici
histereze, a koliki vrtloznih struja pri frekvenciji 100 Hz. U tu
svrhu izmjerilo se ukupne gubitke uz istu indukciju pri frekvenciji 60
Hz i 100 Hz. Pri frekvenciji 60 Hz ukupni gubici su 420 W, a pri
frekvenciji 100 Hz, 850 W. Koliki su gubici histereze i vrtloznih
struja pri 100 Hz?
Ph=(P1*f2^2/f1-P2*f1)/(f2-f1)
P=Ph+Pv
Pv2=Pg2-Ph2=850-475=375W
6. Ukupni gubici u zeljezu mjere se pri 50 Hz i 1 T i iznose 15 W.
Koliki su ocekivani gubici kod 150 Hz i iste tjemene vrijednosti
indukcije, ali uz povecanje faktora oblika induciranog napona
za 20%? (45-194W)
Pz=Pv+Ph
Ph1=Ph2
Pv2/Pv1=(Uef2/Uef1)^2=(ksi0*1.2/Ksi0)^2
Pv2=Pz1*(ksi0*1.2/Ksi0)^2*(f2/f1)^2=194.4W
Ph2=f2/f1*Pz1=45W
7. Brojilo s oznakom 3000 okr/kWh opteretili smo induktivnim teretom.
Rotor brojila okrenuo se 120 puta u 15 minuta. Koliki je faktor snage
tereta ako je napon tereta 100 V, a struja 6 A?
W=N/C*3.6*10^6=14400
P=W/delta_t=160W=U*I*cos_fi
Cos_fi=0.2667

8. Indukcijsko brojilo s konstantom 1200 okr/kWh umjeravali smo

vatmetrom za 10 A, 250 V, cos\O/=0,5 i stop urom uz stvarno
opterecenje. Struja trosila, tj. strujne grane vatmetra, mjerena
ampermetrom za 10 A,otpora RA = 0,1 \GW, tijekom umjeravanja iznosila
je 6 A. Napon na naponskoj grani vatmetra s Rw = 100 k\GW iznosio je
210 V, a mjeren je voltmetrom za 250 V, karakteristicnog otpora 1
k\GW/V. Kolika je pogreska brojila, zanemarujuci pogreske ostalih
mjernih instrumenata, ako je ono nacinilo 20 okreta u 49,3 s, a
vatmetar je pokazao 1207 W? (0.78%)
Rv=Rkv*Uv=250000ohm
Pogreska=(Wp-Ws)/Ws*100=0.78posto
Wp=N/C*3.6*10^6=60kW
P=U^2/Ruk=0.6176W
Ruk=Rw||Rv=71.4KW
Puk=P+Pw=1207.6176W
Ws=Puk*t=59.535KW
9. Kolika je nadtemperatura namota transformatora nakon kratkog spoja
sekundara koji je trajao 10 s, uz snagu kratkog spoja od P = 500 W.
Namot ima 688 zavoja bakrene zice promjera D = 0,50 mm.
Srednja duljina jednog zavoja iznosi l = 0,2 m. Gustoca bakra je 8900 kg/m3,
a specificni toplinski kapacitet c=385 J/kgK. Temperatura hladnog namota
bila je 23,5 \^oC.
m=ro*V
V=Luk*r^2*pi
Luk=N*l=137.6m
theta_nad=P*delta_t/(Cv*m)
10. Pri odredivanju mjesta dozemnog spoja kabela Murrayevom metodom s
jednim pomocnim vodicem dobiveno je: R1=67,2 \GW i R3=32,8 \GW. Na
kojoj je udaljenosti nastao kvar, ako je ukupna duljina kabela 2000 m?
lx=2*l*R3/(R1+R3)=1312m
11. Pri pretvorbi istosmjernog napona u vrijeme porast pilastog napona
je 100 V/s, a pocetna razina -5 V. Koliki je mjereni napon, ako je
brojilo impulsa izbrojalo 74,5E3 impulsa, a generator stalne
frekvencije daje 1E5 impulsa u sekundi?
Ux=Nx*k/N
k=100V;Nx=74.5E3;N=1E5
12. Ukupni gubici u zeljezu (gubici vrtloznih struja i histereze)
mjere se pri 50 Hz i 1 T i iznose 10 W. Koliko su ocekivani gubici pri
150 Hz uz istu indukciju?
Ph'/Ph=f'/f*B'/B
Pv'/Pv=(f'/f)^2*B'/B
Pg=Pv+Ph
Pv=0 \-> Pv'=0 \-> Pg'=30W
Ph=Pg \-> Ph'=30 \->

Pv=Pg \-> Pv'=90 \-> Pg'=90W

Ph=0 \-> Ph'=0 \->
13. Kolika je efektivna vrijednost izmjenicnog napona f = 50 Hz,
ksi=1,13, koji u uzorku od transformator-skog lima gustoce 7,65 kg/dm3
kod malog Epsteinovog aparata stvara indukciju od 1T? Ukupna masa
uzorka je 0,925 kg, duljina jednog lima 0,28 m, a primarni i sekundarni
namotimaju po 700 zavoja?
S=m/(4*l*ro)=107.95mikrom^2
Uef=4*ksi*Bm*S*N2*f=17.0791V
14. Odredite specificne gubitke transformatorskog lima, kojega se
uzorak ispituje u malom Epsteinovom aparatu, ako je digitalni vatmetar
s 0,005 W/znamenka zanemariva potroska pokazao 97 znamenki.
Ukupna masa uzorka je 1,2 kg, duljina lima u uzorku je 0,28 m, a srednja
duljina magnetskih silnicau aparatu 0,94 m. Primarni i sekundarni namot
imaju po 700 zavoja.
ma=lm*m/(4*l)->aktivna masa
G=P/ma=0.481W/kg
1.3*0.28
15. Rotor indukcijskog brojila za izravan prikljucak vrti se brzinom
20 okretaja u minuti. Kolika je snaga tereta ako je konstanta brojila
c=1200 okr/kWh, a trosilo je prikljuceno preko naponskog
transformatora 3000 V/100 V i strujnog transformatora 50 A/5 A ?
Nuk=N1*N2=300
Wp=N/C*3.6*10^6=60KWs
P=W/t=1KW
Pt=P*Nuk=300KW
16. Na koju se temperaturu zagrijao svitak, ako je na 20 C njegov
otpor 81,8 ohm, a u zagrijanom stanju 108,3 ohm?
R2=R(1+alfa*delta_t)
alfa=3.92*10^-3K^-1
delta_t=(R2/R+1)/alfa=82.643=t2-t1
t2=102.643C
17. Pri mjerenju gubitaka u zeljezu Epsteinovim aparatom napon na
sekundaru mjerili smo s dva voltmetra. Voltmetar s pomicnim zeljezom
pokazao je 66 V, isto kao i
univerzalni instrument.
Koliki je faktor oblika mjerenog napona?
Uef=Usr=66v
ksi/Ksi0=Uef/Usr=1
ksi=ksi0=1.11"
***************************************************************************************
************

1. (2 boda) lzraunajte otpomost tla ako je na

Behrendovom metodom izravno o\232itanotpor od 0,8 O a razmak sondi je
15 m.75,4 Om
ro=2*pi*R*a=75.982
2. (2 boda) Mjerni pretvornik sa strujnim izlazom daje na izlazu 15 V
uz struju 5 mA. Kolika je pogreka nastati pri prijenosu
dvoilnim vodom izolacijskog otpora 3 MO?
-0.1%
R=U/I=3k; U=I1*R=(I-I1)Riz
I1=I*Riz/(R+Ri); p=(I1-I)/I*100=-0.099
3. (2 boda) Koliki je unutra\Gwnji otpor nekog izvora, ako je
voltmetar karakteristi\232nog otpora Rkv=12 kO/V na mjernom opsegu
Uv1=10 V pokazao U1=8,8 V, a digitalni voltmetar, unutra\Gwnjeg otpora
Ru2=10 MO, U2=9,1 V na mjernom opsegu Uv2=20 V?
4,142 kO
Rv1=Rkv*Uv1=120k; I1=U1/Rv1
I2=U2/Rv2; U=I1(Ri+Rv1)=I2(Ri+Rv2)
Ri=4.142
4. (2 boda) Vatmetar je svojom strujnom granom spojen u fazu R
simetri\232nog trofaznog sustava s dostupnom. nulto\232kom. Ako
naponsku granu spojimo izmedu faze R i nulto\232ke, vatmetar pokazuje
P1=1100 W, a spojimo li je izinedu faza S i T vatmetar pokazuje
P2=1500 VJ. Kolika je prividna snaga jedne faze trofaznog
simetri\232nog tro\Gwila spojenog u zvijezdu?
1400 VA
Ul=Up*sqr(3); P1=Ir*Ur0*cosfi=Il*Ul*cosfi
P2=Ir*Ust*cos(90-fi)=IrUst*sinfi=Il*Uf*sinfi=
=sqr(3)*Il*Ul*sinfi=sqr(3)*Q
S=sqr(p*p+q*q)=1400va
5. (2 boda) Napon izvora izmjeren je n=100 puta u istim uvjetima,
voltmetrom dometa u=10 V i razreda to\232nosti (klase) kl=0,2.
Aritmeti\232ka sredina svih rezultata bila je Usr=9,75 V a standardno
odstupanje (pojedine vrijednosti) sx=14 mV Kolika je mjema nesigumost
aritmeticke sredine uz statisti\232ku sigumost P=68,3 %?
11,6 mV
a=U*klasa;ua=s(xsrednje)=sx/sqr(n)
ub=a/sqr(3)=U*klasa/sqr(3)
U=sqr(ua^2+ub^2)=11.6
6. (2 boda) Sclieringovim mostom mjeri se kapacitet kondenzatora s
uzorkom izolacijskog materijala izmedu elektroda. Uz C2 = 2 nF i R4 =
4 kO, ravnotea je postignuta uz R3 = 10.1 kO i C4 = 5,1 nF. Kolika
je relativna dielektrina konstanta materijala uzorka ako je
promjer visokonaponske elektrode 2n=10 cm, a debljina uzorka d=0,5 mm

( epsilon0=8,854E-12 F/m)
epsilonr=5,7
(Rx+1/jwCx)*R4/(1+jwR4C4)=R3/jwC2
((1+jwRxCx)/jwCx)*R4/(1+jwR4C4)=R3/jwC2
Cx=R4*C2/R3=e0*er*S/d
er=5.7
7. (2 boda) Mjerenjem otpora Wheatstoneovim mostom sa 100-omskom
kliznom icom, uz R2 = 10 kO, oitano je R3 = 32,5 O Koliki treba
biti najmanji napon na mostu ako se, s nulindikatorom strujne
konstante Ci = 2 mikroA/d.sk. i otpora R5 = 2 kO, eli postii
romin = 0,04 %?
12V
R4=100-R3; R1=R2R3/R4
romin=(Ci/10*U)*(R1+R2+R3+R4+R5(R1/R2+2+R2/R1))
U=12V
8. (2 boda) Otpor Rx, nekog otpornika mjeri se omometrom s pomi\232nim
svitkom u spoju za mjerenje ve\230ih otpora. Uz kratko spojeni
otpomik, voltmetar za U=150 V, karakteristi\232nog otpora Rkv=1000
O/V, pokazuje Uv1=150 V, a uz uklju\232en otpor Uv2=40 V. Koliki je
Rx, ako izvor napajanja ima unutra\Gwnji otpor Ri = 2 kO?
Rx=418 M
Rv=Rkv*U;Rx=Urx/I2=(U-I2(Ri+Rv))/I2
Rx=(Uv1Rv+Uv1Ri-Uv2(Ri+Rv))/Uv2
9.(2 boda) Od dva jednaka vatmetra, spojena u Aronov spoj, W2 pokazuje
otklon nula (P2=0). Fazni je kut tereta,:
fi=60stup
P=P1+P2=P1; Q=sqr(3)(P1-P2)=sqr(3)P1
S=sqr(p^2+q^2)=2P1
cosfi=P/S
10. (2 boda) Odredite specifi\232ne gubitke transformatorskog lima,
kojega se uzorak ispituje u malom Epsteinovom aparatu, ako je
digitalni vatmetar s 0,005 W/znamnnka zanemariva potro\Gwka pokazao
Pw=150 znamenaka=0.75W. Ukupna masa uzorka je m=1,2 kg, duljina lima u
uzorku d=0,28 m, a srednja duljina magnetskih silnica u aparatu l=0,94
m. Primarni i sekundarni namot imaju po N1=N2=700 zavoja.
Ps=0,745 W/kg
Pfe=PwN1/N2=Pw
Ps=4*d*Pfe/ml
11. (1 bod) Primarnim namotom strujnog mjernog transformatora,
prijenosnog omjera 100 A/5 A i nazivnog tereta Sn=15 VA, te\232e
struja I1 = 65 A. Kolika najveca smije biti nazivna impedancija
tereta?
0,6 O

Kn=I1n/I2n=100A/5A
Zn=Sn/I2n^2
12. (1 bod) Priklju\232ivanjem pravokutnog izmjeni\232nog napona na
ulaz poja\232ala za vertikalni otklon osciloskopa, uz isklju\232enu
vremensku bazu, dobiven je pravac duljine x=3 cm. Prethodno smo
ustanovili da priklju\232ak to\232no poznatog istosmjernog napona od
U1=4 V daje vertikalni pomak zrake od x1=10 mm. Kolika je efektivna
vrijednost injerenog napona?
6V
U=xU1/x1=12V
Um=U/2=6V=Uef
13. (1 bod) Pokusom "praznog hoda" transformatora mjerimo:ukupne
gubitke u \[]eljezu
14. (1 bod) Na kojoj je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine
l=1500 m ako je Murayevom metodom s dva pomocna voda zaneniariva
otpora dobivena ravnote\[]a uz R1 = 72 O i R3 = 28 O?
lx=840 m
R1Rlx=R3R(l+l-lx)
R1/R3=R(l+l-lx)/Rlx=(2l-lx)/lx
lx=2lR3/(R1+R3)
15. (1 bod) Na\232elo rada elektrodinamskih instrumenata je: medusobno
djelovanje vodi\232a kojima te\232e struja
16. (1 bod) Snaga jednofaznog tereta mjeri se metodom 3 ampermetra i
metodom 3 voltmeua. Pri stalnom naponu izvora ve\230a se snaga izmjeri
metodom: 3 ampermetra
17. (1 bod) Koliko \230e postotno grije\Gwiti instrument s pomi\232nim
\[]eljezom ako se njime mjeri izmjeni\232ni trokutasti napon?
0%
18. (1 bod) Osciloskopom, koji ima gomju grani\232nu frekvenciju fg=20
MHz, mjerili smo vrijeme porasta nekog signala i dobili tro = 40 ns.
Koliko je stvarno vrijeme porasta tog signala?
ts=36 ns
tros=0.35/fg
ts=sqr(tro^2-tros^2)
19. (1 bod) "Pt 100" ozna\232ava pretvornik: PTC, vrijednosti 100 O
pri 0 \^oC
20. (1 bod) Ako na invertirajuci ulaz integracijskog pojacala dovodimo
signal prema slici, kakvog ce oblika biti izlazni signal?
Uiz=-(1/RC)int(uuldt)"
***************************************************************************************
********************************

1.(2 boda) Napon izvora mjeren je n=100 puta u istim

uvjetima digitalnim voltmetrom s 4 1/2 znamenke i granicama
pogre\Gwaka +-(0,l % mjerene vrijednosti + 3 znamenke). Aritmeti\232ka
sredina svih rezultata mjerenih na podru\232ju od Uv=20 V bila je
usr=12 V, a standardno odstupanje (pojedine vrijednosti) sx=20 mV.
Kolika je mjerna nesigurnost aritmeti\232ke sredine uz statisti\232ku
vjerojatnost p=68,3 %?
8,9 mV
Uv=19.999V
3mv=0.001*3
Ua=sxsrednje=s/sqr(n)
xsrednje=((a+)+(a-))/2
s=((a+)+(a-))/sqr(12)= a/sqr(3)
a=+-(0.1%*Usre+3mv)
Ub=s=a/sqr(3)
U=sqr(ua^2+ub^2)
2. (2 boda) Wheatstoneov most s kliznom \[]icom otpora 100 O i R2 = 1
kO u ravnote\[]i je za R3 = 52 O. Pokusom odredivanja relativne mjeme
nesigurnoosi zbog neosjetljivosti mosta dobili smo otklone
nulindikatora 1 d.sk. ulijevo od nule za R3l = 52,5 O, a udesno za R3d
= 51,5 O. Kolika je relativna mjerna nesigurnost ako se na
nulindikatoru jo\Gw mo\[]e zamijetiti otklon od 0,1 d.sk. ?
romin=0,002
R4=100-R3=48O
romin=(r3+r4)abs(deltaR3)/20*r3r4
3. (2 boda) Scheringovim mostom mjeri se kapacitet kondenzatora s
uzorkom izolacijskog materijala izmedu elaktroda. Uz C2 = 1500 pF i R4
=4 kO, ravnote\[]a je postignuta uz R3 = 10 kO i C4 = 5,1 nF. Kolika
je relativna dielektri\232nost materijala uzorka ako je promjer
visokonaponske elektrode 10 cm, a debljina uzorka O,5 mm (epsilon0=
8,854E-12 F/m)?
4,3
(1+jwRxCx)*R4/((jwCx)*(1+jwR4Cx))=R3/jwC2
R4/Cx=R3/C2; Cx=R4C2/R3
epsilonR=Cxd/r^2piEpsilon0
4. (2 boda) Snaga izrazito kapacitivnog tro\Gwila mjeri se Aronovim
spojem elektrodinamskih vatmetara za Uw=200 V, Iw=2 A i cosfi = 0,2 ,
razreda to\232nosti (klase) 0,5. Kolike su sigurne granice pogre\Gwaka
te snage, ako je prvi vatmetar pokazao P1= 60 W, a drugi P2 = 68 W?
+-10%
Pmax=UwIwcosfi
G1%=alphamax*klasa/alpha1=Pmax*klasa/P1
G2%=alphamax*klasa/alpha2=Pmax*klasa/P2
Gp=+-(aps(G1)+aps(G2))
Gp%=+-(aps(Pmax*kl)+aps(Pmax*kl))/(P1+P2)

5. (2 boda) Indukcijsko brojilo konstante c=1000 okr/kWh umjeravano je

vatmetrom za Iw=10 A, Uw=300 V, cosfi = O,5 i stop urom uz stvarno
optere\230enje. Struja tro\Gwila, tj, strujne grane vatmetra, mjerena
ampermetrom za Ia=6 A otpora Ra = 0,1 O, tijekom umjeravanja iznosila
je I=5 A. Napon na naponskoj grani vatmetra otpora Rw = 100 kO bio je
U=220 V, a mjeren je voltmetrom za Uv=250 V karakteristi\232nog otpora
Rkv=1 kO/V. Kolika je (postotna) pogre\Gwka brojila, zanemaruju\230i
pogre\Gwke ostalih instrumenata, ako se rotor brojila okrenuo n=20
puta u t=50 s, a vatmetar je pokazivao Pw=1400 W ?
p=2,8 %
Pw=UwIwcosfi;Rv=RkvUv=250k
Wb=n/c;Pb=Wz/t
P=Pw+U^2/Rv+U^2/Rw
p=(Pb-P)*100/P
6. (2 boda) Operacijskim poja\232alom s R1 = 5 kO i Rp = 50 kO mjerimo
nepoznati istosmjerni naponski izvor. U invertiraju\230em spoju,
voltmetrom zanemarive pogre\Gwke, izmjeren je napon na izlazu
poja\232ala Ui =-2,5 V, a u neinvertiraju\230em Un = 2,97 V. Koliki je
unutra\Gwnji otpor izvora?
400 O
Uuli=-UizlR1/Rp
Uuln=UizlR1/(R1+Rp)
Uuln=E(izvor)
I=Uuli/R1;
Ri=(E-Uuli)/I=(E-Uuli)R1/Uul1
9. (2 boda) Ako valni oblik visokog napona ima dva maksimuma u jednoj
poluperiodi, drugi \232etiri puta ve\230i ad prvog, a minimum
dvostruko manji ad prvog maksimuma, kolika \230e pogre\Gwka nastati
odredivanjem tjemene vrijednosti tog napona postupkom po Chubbu?
p=12,5 %
U2max=4U1max; 2U1min=U1max
U1min=Ux;U1max=2Ux;U2max=8Ux
U=U1max+U2max-U1min=9Ux
p=(U-U2max)*100/U2max
10. (2 boda) Epsteinovim aparatom mjere se gubici u \[]eljezu. Pri
sinusoidnom naponu na primaru aparata vatmetar je iznijerio P1=10 W.
Pri nesinusoidnom naponu faktora oblika ksi =sqr(2) , a uz isti
tjemeni iznos indukcije vatmetar je izmjerio P2=12 W. Koliki su gubici
histereze?
Ph=6,8 W
Ph=(P2-P1(ksi1/ksi0)^2)/(1-(ksi1/ksi0))
11. (1 bod) Pri umjeravanju istosmjernog ampermetra u pet to\232aka na
opsegu M.o=5 A stvarne vrijednosti struja su bile: 0,94 A; 2,01 A;
3,02 A; 3,98 A i 4,99 A. Koji razred tonosti (klasu) zadovoljava ampermetar?

1,5
max.pogr*100/m.o=1.2
12. (1 bad) Osciloskopom mjerimo fazni pomak izmedu dva napona
frekvencije f=50 Hz. Koliki je on, ako su sinusoide razmaknute za x1=5
d.sk.? Faktor otklona za vertikalnu os je f.o=1 V/dsk. , a za
horizontalnu v.b=2 ms/d.sk.
l80\^o
x=y1*v.b;T=1/f
fi=360*x/T
13. (1 bod) Koliki je meduinduktivitet zranog transformatora, ako
je mjerenjem induktiviteta njegovih svitaka spojenih tako da im se
megnetski tokovi potpomau dobivena vrijednost L\Gd = 140 mH, a
mjerenjem u protuspoiu L\Gd\Gd = 60 mH?
M=20mH
L\Gd=L1+L2+2M
L\Gd\Gd=L1+L2-2M
L\Gd-L\Gd\Gd=4M
14.(1 bad) Ravnotea Wheatstoneovog mosta postignuta je uz R2= 320
O, R3 =20 O i R4 = 80 O. Kolika je u trenutku ravnotee snaga
izvora, elektromotorne sile 10 V i unutamjeg otpora 20 O, kojim se
napaja most?
1W
R1=R2R3/R4; Ruk=Ri+(R1+R2)||(R3+R4)
P=E^2/Ruk
15. (1 bad) Pri mjerenju temperature platinskim osjetilom i
instrumentom s unekrsnim svicima, spoj troinim vodom smanjuje
utjecaj:
temperaturne promjene otpora spojnih vodia
16. (1 bad) "Pt 100" ozna\232ava pretvornik: PTC, vrijednosti 100 O
pri 0 \^oC
18. (1 bad) Pri mjerenju malog otpora UI postupkom voltmetar,
karakteristinog otpora 1 kO/V, ima puni otklon. Kolika je
pogreka izmjerene struje?
1 mA
R=U/(I-Iv)=U/(I-U/Rv)
Iv=-1/Rkv=-1/(Rv/U)
19. Na kojoi je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine 1000m
ako je Mureyevom jednim pomonim vodom dobivena ravnotea uz
R1= 72 O i R3 = 28 O ?
560 m
R1/R3=(l+l-lx)/lx=(2l-lx)/lx
lx=2lR3/(R1+R3)

20. (1 bad) Sinusoidni napon frekvencije fgsin=20 MHz dovodi se na

ulaz osciloskopa granine frekvencije fg = 20 MHz. Kolika je
efektivna vrijednost napona ako je ukupna visina slike na zaslonu
y1=10 cm pri faktoru otklona F.o.=1 V/cm?
Uef=5V
U=y1*F.o
Uefcrt=Um/sqr(2)=U/2sqr(2)
Uef=sqr(2)Uefcrt
***************************************************************************************
********************************
Kod mjerenja gubitaka kratkog spoja
trofaznog transforinatora metodom triju vatmetara liniiski
su naponi iznosili Ul=87 V, linijske struje Il=9,5 A, a otkloni
vatmetara alpha1=42 d.sk. Odrediti cosfi potrosaa i granice
pogreka za izmjerenu snagu gubitaka ako su vatmetri razreda
tonosti klasa=0,2 za Uw=150 V Iw=10 A i cosfi = 0.1 sa
alphamax=150 d.sk.
0.088; 0,714 %
Pmax=UwIwcosfi; Puk=3Pw=3Pmax*alpha1/alphamax
cosfi=Puk/(sqr(3)Ul*Il))
Gp=3Gw=3Pmax*klasa/100
Gp%=Gp*100/Puk
2. (1 bod) Kod visokonaponskog ispitivanja izolatora izmjeninim
naponom 50 Hz sklop za mjerenje tjemene vrijednosti napona umjerili
smo kuglastim iskri\Gwtem, dobivi na voltmetru otklon 64,5 d.sk. uz
80% ispitnog napona. Koliki otklon trebamo namjestiti za puni ispitni
napon efektivnog iznosa 10 kV?
80,6 d.sk
alpha2=1.25alpha1
3. (2 boda) Ako valni oblik visokog napona ima dva maksimuma, prvi
etiri puta vei od drugog, a nimum pet puta manji od prvog
nlaksimuina, kolika e pogreka nastati odreivanjenl tjemene
vrijednosti tog napona postupkom po Chubbu?
5%
U1max=4U2max
5U1min=U1max
Gu%=?
Ist=f*int(idt)=2Cf(U1max+U2max-U1min)=2fCUm
Um=5.25U
Gu%=(Um-U1max)*100/U1max

4. (2 boda) Scheringovim mostom mjeren je kapacitet nekog

kondenzatora. Uz C2 = 202 pF i R4 = 3,4 kO, u ravnotei je dobiveno
R3 = 8,1 kO i C4 = 29 nF. Kolika je djelatna snaga koju mjereni
kondenzator troi tijekom mjerenja, ako je most napajan naponom U=50

kV frekvencije f=50 Hz?

P=2,06 W
(Rx+1/jwCx)(R4/(1+jwC4R4))=R3/jwC2
R4/Cx=R3/C2
RxR4=R4C4R3/C2
R4/Cx+jwRxR4Cx/Cx=R3/C2+jwR4C4R3/C2
tgfi=wRxCx
Urx=Uab*sinfi; Uab=U*Rx/(R3+Rx+1/jwCx)
P=Urx^2/Rx
5.Ukupni gubici u eljezu izmjereni su Epsteinovim
aparatom pri frekvencijama sinusnog napona od f1=50 Hz i f2=175 Hz te
indukciji B1=B2=1 T. Pri frekvencije 50 Hz ukupni gubici iznose P1=8
W, a pri 175 Hz oni iznose P2=53 W. Koliki su gubici zbog vrtlonih
struja pri frekvencije 175 Hz i istoj indukciji, ako je prikljuen
napon faktora oblika ksi= 1,16?
Pvz1=38,2 W
ksi0=1.11
P1=Ph1+Pv1;P2=Ph2+Pv2
Pv2/Pv1=(f2/f1)^2; Ph1/Ph2=f1/f2
Pv2=(P2-P1f2/f1)/(1-f1/f2)=Pvz0
Pvz1/Pvz0=(ksi1/ksi0)^2
6. Osciloskopom mjerimo fazni pomak izmedu dva napona
frekvencije f=l kHz. Koliki je on, ako su sinusoide razmaknute za x=3
d.sk.? Preklopka za faktor otklona je u poloaju F.o=0,5 V/d.sk., a
preklopka za vremensku bazu u poloaju v.b=100 us/d.sk.
108\^o
pom=x*v.b; fi=pom*360*f
7. Wienovim mostom mjerlimo:kapacitet
8. Pri umjeravanju istosmjernog voltmetra u 5 toaka
stvarne vrijednosti napona su bile: 96 V.
206 V, 301 V 399 V, 498V. Koji razred tonosti (klasu) zadovoljava
voltmetar?
1,5
100*maxpogreska/mjesrniopseg
9. (2 boda) Koliki je priblino vlastiti kapacitet mjernog
ianog otpornnka djelatnog otpora R=1000 O i vlastitog
induktiviteta L=0,73 mH, ako pri frekvenciji f = 10 kHz fazni pomak
izmedu struje kroz otpornik i napona na njemu iznosi tgfi=fi=0,043
rad?
46 pF
Z=((R+jwL)(1/jwC))/(R+jwL+1/jwC)
tgfi=Im(Z)/Re(Z)=(wL-w^3L^2C-wR^2C)/R

10. Pri mjerenju malog otpora UI postupkom voltmetar

karakteristinog otpora Rkv=2,2 kO/V ima puni otklon.Koliki je
ispravak izmjerene struje?
-Iv=-0.45
Rx=U/(I-Iv); -Iv=-U/Rv=-U/RkvU=-1/Rkv

11.Rotor indukcijskog brojila za izravan prikljuak vrti

se brzinom n=20 okretaia u minuti. Kolika je snaga tereta ako je
konstanta, brojila c = 1500 okr/kWh, a prikljueno je preko
naponskog mjerilog transformatora U1n/U2n=1000 V/100 V i strujnog
mjernog transformatora I1n/I2n=100 A/5 A?
Pt=160kW
Pretvoriti u sekunde!!!
P=n/c
Pt=P(U1n/U2n)(I1n/I2n)
12. (2 boda) Kondenzatori nazivilog kapaciteta C1=1 nF imaju
standardno odstupanje s1=0,5 %, a kondenzatori nazivnog kapaciteta
C2=100 pF standardno odstupanje s2=0,2 %. Koliko postotno standardno
odstupanje ima paralelna kombinacija dva takva kondenzatora ?
0,64%
C=C1+C2
s=sqr(suma((deC/deCi)*si))=sqr(s1^2+s2^2)
s%=s/c
13. (2 boda) Naponski mjetni transfortnator prijenosnog onljera
U1n/U2n=35 kV/(100/sqr(3) )V i nazivne snage Sn=25 VA, optere\230en je
nazivnim teretom faktora snage cosfi=0,82. Ako je na teretu razvijena
snaga P=18 W, koliki je primarm napon transformatora?
32,8 kV
Zt=U2n^2/Sn
U2=sqr(PZt/cosfi)
U1=U2U1n/U2n

14. (2 boda) Na instrumentu s pominim svitkom i permanentnim

magnetom (Iv = 1 mA, Rv = 200 O) i poluvalnim ispravljaem elimo
postii puni otklon pri tjemenoj vrijednosti sinusnog napona od
Um=30 V. Koliki predotpor treba dodati instrumentu?
9.35 k
Uv=IvRv;Uulsr=Um/pi=Iv(Rp+Rv)
Rp=(Um/pi)/Iv-Rv
16. (1 bod) Napon izvora unutarnjeg otpora Ri = 250 O mjere dva
serijski spojena voltmetra jednakih karakteristicnih otpora iznosa Rk
= 100 O/V, mjernih dometa Uv1 = 10 V i Uv2 = 30 V. Ako je
elektromotorna sila izvora E=34 V, koliko pokazuju voltmetri V1 i V1?
8V i 24V

Rv1=Rkv*Uv1;Rv2=Rkv*Uv2
I=E/(Ri+Rv1+Rv2)
U1=IRv1;U2=IRv2
18. Pri mjerenju malih otpora UI metodom s etiri stezaljke
otklanja se utjecaj: prijelaznih otpora kontakata
19. Kolika e biti pogreka pokazivanja instrumenta s
pominim eljezom zbog izoblienja napona koji mjeri, ako je
faktor oblika tog napona ksi= 1,15?
0%
instrument s pomicnim zeljezom-Uef
20. (1 bod) Na kojoj je udaljenosti nastao kvar na kabelu duljine
l=1000 m, ako je Murayevom metodom s pomocnim vodom dobivena
ravnotea uz R l = 72 O i R3 = 28 O?
560m
R1Rlx=R3(Rl+R(l-lx))
R1/R3=(Rl+ R(l-lx))/Rlx=(2l-lx)/lx
lx=2lR3/(R1+R3)"

***************************************************************************************
********************************
TEORIJA
1.Induckcijsko brojilo djelatne energije umjeravalo se postupkom sa
stvarnim opterecenjem elektrodinamskim vatmetrom i stop urom.
Rezultate umjeravanja valjalo je ispraviti zbog potroska: VOLTMETRA I
NAPONSKE GRANE VATMETRA.
2. Pilasti napon u katodnom osciloskopu rabi se za: PROMATRANJE
MJERNOG NAPONA KAO FUNKCIJE VREMENA.
3. Impulsni multiplikatori (TDM) koriste se u sklopovima za mjerenje:
SNAGE.
4. Na ulaz osciloskopa s preklopkom AC~DC u polozaju AC(~) prikljucuje
se p-ravokutni izmjenicni napon frekvencije 0.3 Hz. Na zastoru katodne
cijevi dobit ce se oblik: DERIVACIJE PRIKLJUCENOG NAPONA.
5. Anoda za naknadno ubrzavanje u katodnoj cijevi: MIJENJA SVJETLINU
MRLJE NA ZASTORU.

7. Da bi se naponskom vagom odredila vrijednost napona, potrebno je

vrhunskom tocnoscu odrediti velicine: TEZINU UTEGA, VERTIKALNI
GRADIJENT PROMJENE KAPACITETA.
8. Pogreske strujnih transformatora po metodi Scheringa i Albertia
odredjuju se: POMOCU PRECIZNIH OTPORNIKA I KONDENZATORA.

9. Digitalni voltmetar s pretvorbom napona u vrijeme mjeri: TRENUTNU

VRIJEDNOST.
10. Napon na teretu relativno malog otpora i velike snage zeli se sto
linearnije ugadjati. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM
OTPORNIKOM U SERIJI S TERETOM.
11. Pasivni pretvornik neelektricnih velicina u elektricne je:
INDUKTIVNI MJERNI PRETVORNIK.
12. Kao osjetljivi nulindikator kod Scheringova se mosta pri
frekvenciji 50 Hz moze rabiti: INSTRUMENT S POMICNIM SVITKOM I
PERMANENTNIM MAGNETOM SA SELEKTIVNIM POJACALOM.
13. Za mjerenje kapaciteta realnog kondenzatora U-I metodom potrebni
su slijedeci instrumenti: FREKVENTOMETAR, VATMETAR, VOLTMETAR I
AMPERMETAR.
14. Otpor postojeceg zastitnog uzemljenja u nekom postrojenju ovisi o:
IZVEDBI UZEMLJIVACA I VODLJIVOSTI TLA.
15. Na zaslonu osciloskopa s mogucnoscu prikaza dvije pojave, zele se
promatrati dvije pojave reda veliciine 1Mhz. Najprikladnije je za
udobno promatranje odabrati: METODU ZAMJENE ALT.
16. Mozemo li mjesto prekida vodica odrediti Murayevom metodom: NE.
17. Da li je ovisnost probojnog napona kuglastog iskrista o razmaku
kugli uz stalnu temperaturu i tlak zraka linearna: NE.
18. Mjerni postupak "umjetno opterecenje" rabimo kod: UMJERAVANJE
VATMETRA I BROJILA.
19.Otklon kazaljke instrumenta s pomicnim zeljezom proporcionalan je:
KVADRATU STRUJE KROZ POMICNI I NEPOMICNI DIO INSTRUMENTA.
20. Snaga jednofaznog tereta mjeri se metodom 3 ampermetra i metodom 3
voltmetra. Pri konstantnom naponu izvora veca snaga dobije se metodom:
3 AMPERMETRA.
22. Pogreske strujnih transformatora po Hohleu odredjuju se:
USPOREDBOM S ETALONSKIM TRANSFORMATOROM.
23. IEEE 488 sabirnica sluzi za: POVEZIVANJE INSTRUMENATA U MJERNI
SUSTAV.
24. Digitalni voltmetar s dvostrukim pilastim naponom mjeri: SREDNJU
VRIJEDNOST.
25. Instrument s permanentnim magnetom i unakrsnim svicima sluzi za
mjerenje: OTPORA.

26.Bifilarno namatanje mjernih otpornika: SMANJUJE PARAZITSKI

INDUKTIVITET.
27. Analogno-digitalni stepenasti pretvornik daje na svom izlazu
binarni broj razmjeran: TRENUTNOJ VRIJEDNOSTI ULAZNOG NAPONA.
28. Indukcijsko brojilo s pokazivacem maksimuma: REGISTRIRA POTROSAK
ENERGIJE U NAJOPTERECENIJEM TRENUTNOM INTERVALU IZMEDJU DVA OCITANJA
BROJILA.
29. Elektrodinamski instrument s unakrsnim svicima sluzi za mjerenje:
FAKTORA SNAGE.
30. Pogresku strujnog transformatora (strujnu i faznu) uzrokuju:
GUBICI U ZELJEZU I STRUJA MAGNETIZIRANJA.
31. Kalibrator napona je uredjaj koji sluzi za: DOBIVANJE TOCNO
POZNATIH NAPONA ZA PRIKLJUCAK NA VOLTMETRE KOJI SE UMJERAVAJU.
32. Za mjerenje kapaciteta realnog kondenzatora U-I metodom potrebni
su: FREKVENTOMETAR, VATMETAR, VOLTMETAR I AMPERMETAR.
33. Prebacivanjem preklopke na osciloskopu oznacene s AC-DC ili ~/= u
polozaj AC(~) na ulaz osciloskopa se ukljucuje: KONDENZATOR.
34. Spirale opruge u analognim mjernim instrumentima sluze za:
STVARANJE PROTUMOMENATA.
35. Napon na teretu relativno velikog otpora i male snage zeli se
prakticki linearno ugadjati u rasponu od 0V do maksimalnog iznosa
napona U izvora. Regulaciju je najbolje izvesti: KLIZNIM OTPORNIKOM
SPOJENIM U POTENCIOMETARSKI SPOJ.
36. Elektromagnetska jedinica "amper" ostvaruje se pomocu strujne vage
na temelju poznatih velicina: PROMJENE MEDJUINDUKTIVITETA, MASE UTEGA
I TEZNOG UBRZANJA.
37. Svjetlosni oscilografi rabe se za registriranje pojava frekvencije
do reda velicine: 10 kHz.
38. Frekvencija preklopke, pomocu koje se metodom sjeckanja mogu
promatrati dvije pojave na zastoru katodne cijevi i s jednim
otklonskim sistemom, reda je velicine: 10^5 Hz
39. Najosjetljiviji galvanometri s pomocnim svitkom i permanentnim
magnetom imaju strujnu konstantu reda velicine: 1E-10 A/d.sk.
40. Osciloskopom koji omogucava istovremeno prikazivanje dvije pojave,
promatraju se dva signala frekvencije reda velicine 10Hz. Za udobno
promatranje najprikladnije je odabrati: METODU SJECKANJA (CHOP)
41. Srednju vrijednost napona mjeri voltmetar: ELEKTRODINAMSKI.

42. Na ulaz osciloskopa s preklopkom izmjenicno/istosmjerna "AC/DC

(~/=)" polozaju izmjenicno "AC(~)" prikljucen je pravokutni izmjenicni
napon frekvencije 3kHz. na zaslonu katodne cijevi dobit ce se oblik:
PRIKLJUCENOG NAPONA.
43. Vrijednost napona odredjuje se naponskom vagom na osnovi sljedecih
izmjerenih velicina: TEZINA UTEGA I VERTIKALNOG GRADIJENTA PROMJENE
KAPACITETA.
44.Metoda po Chubbu sluzi za: MJERENJE VISOKIH IZMJENICNIH SIGNALA.
45. Pod pojmom "astagmatizam" podrazumijeva se: OSTUPANJE MRLJE NA
ZASTORU KATODNE CIJEVI OD KRUZNOG OBLIKA (LOSE FOKUSIRANJE)
46. Najbolje oklapanje u svrhu otklanjanja utjecaja parazitskih
kapaciteta i izolacijskih otpora kod izmjenicnih mostovaa moze se
ostvariti: AKO SVE GRANE MOSTA CINE PARALELNO SPOJENI ELEMENTI.
47.Frischova metoda sluzi za: MJERENJE IZOLACIJSKIH OTPORA DVOZILNOG
VODA.
48. Owenov most sluzi za mjerenje: INDUKTIVITETA.
49. Digitalni voltmetar sa stepenastim pretvornikom mjeri: TRENUTNU
VRIJEDNOST.
50. Elektronicki voltmetar s pretvornikom =/~ i ~/= rabe se za:
MJERENJE MALIH ISTOSMJERNIH NAPONA.
51.Vlatito titrajno vrijeme pomicnog dijela ampermetra i voltmetra s
pomicnim svitkom i permanentnim magnetom reda je velicine: 10^0
52. Pri mjerenju temperature termometrom koji ima toplinsku sondu kao
osjetilo ona je smjestena: IZVAN KUCISTA INSTRUMENTA NA BILO KOJOJ
UDALJENOSTI.
54. Otklanjanje snopa e- otklonskim plocicama utjece vise ili manje
primjetno na fokus snopa. Ta pojava se zove ASTAGMATIZAM.
55. Za oklapanje izmjenicnih mostova najbolje je kada sve grane mosta
cine paralelno spojeni elementi.
56. Srednju vrijednost napona mjeri voltmetar: DIGITALNI SA DVOSTRUKIM
PILASTIM NAPONOM.
57. Koje je obicno frekvencije napona (struja) serijske smetnje na
ulazu: 50 Hz.
58. Otpornici niza E12 smiju odstupati od nazivne vrijednosti za
+-10%.
59. Owenov most sluzi za mjerenje INDUKTIVITETA.

60. Bifilarno namatanje SMANJUJE PARAZITSKI INDUKTIVITET.

61. Digitalni voltmetar s pretvorbom napona u vrijeme mjeri TRENUTNU
VRIJEDNOST.
62. Za mjerenje kapaciteta U-I metodom trebaju nam: FREKVENTOMETAR,
VATMETAR, VOLTMETAR i AMPERMETAR.
63.Pogresku strujnog transformatora (faznu i strujnu) uzrokuju:
GUBICI U ZELJEZU I STRUJA MAGNETIZIRANJA.
64.Elektrodinamski instrument s unakrsnim svicima mjeri FAKTOR SNAGE.
65. Kalibrator napona sluzi za dobivanje tocno poznatih napona za
prikljucak voltmetre koji se umjeravaju.
66. Anoda za naknadno ubrzavanje: SVETLINA MRLJE.
67.Da bi se omometrom mogao izmjeriti otpor, treba u
njemu biti izvor odredjenog napona: DA.
68. Za mjerenje energije izmjenicne struje koristi se: INDUKCIONO
BROJILO.
69. Za vrlo visoke napona koriste se mjerni otpornici: UTKANI.
70. Napon na teretu relativno velikog otpora i male snage zeli se
prakticki linearno ugadjati u rasponu od 0 V do maksimalnig iznosa U
izvora. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM OTPORNIKOM SPOJENIM U
POTENCIOMETARSKI SPOJ.
71. Otklon kazaljke instrumenta s pomicnim zeljezom razmjeran je:
KVADRATU STRUJE KROZ NEPOMICNI DIO INSTRUMENTA.
72. Mjerni postupak "umjetno opterecenje" rabimo kod: UMJERAVANJA
VATMETRA I BROJILA.
73. Da li je ovisnost probojnog napona kuglastog iskrista u razmaku
kugli uz stalnu temperaturu i tlak zraka linearno: NE.
74. Mozemo li mjesto prekida vodica odrediti Murayevom metodom: NE.
75. Na zaslonu osciloskopa s mogucnoscu prikaza dvije pojave zele se
promatrati dvije pojave frekvencije reda velicine 1Mhz. Najprikladnije
je za udobno promatranje odabrati: METODU ZAMJENE (ALT)
76. Kao nulindikaator u izmjenicnim mostovima danas se najcesce
koristi: SELEKTIVNO POJACALO SA INSTRUMENTOM SA POMICNIM SVITKOM I
ISPRAVALJACEM.
77. Aktivni pretvornik neelektricne velicine u elektricnu je:
INDUKCIJSKI TAHOMETAR.

78. Pasivni pretvornik neelektricne velicine u elektricnu je"

INDUKTIVNI MJERNI PRETVORNIK.
79. Napon na teretu relativno malog otpora i velike snage zeli se sto
linearnije ugadjati. Regulaciju je najbolje provesti: KLIZNIM
OTPORNIKOM U SERIJI S TERETOM.
80.Prebacivanjem preklopke osciloskopa oznacene sa ac-dc, ili ~/= u
polozaj "AC" ili "~" na ulaz pretpojacala osciloskopa se ukljucuje:
KONDENZATOR.
81. Frekvencija preklapanja preklopke pomocu koje se metodom sjeckanja
mogu promatrati 2 pojave na zastoru katodne cijevi sa jednim
otklonskim sistemom, je reda velicine: 10^5 Hz.
82. Temeljni sklop suvremenog elektronickog brojila elektricne
energije klase 2 je najcesce: MNOZILO SA HALLOVOM SONDOM.
83. Nazivna dinamicka struja mjernog strujnog transformatora je:
NAJVECA TRENUTNA VRIJEDNOST PRIMARNE STRUJE KOJU TRANSFORMATOR MOZE
IZDRZATI BEZ OSTECENJA.
84. IEEE-488 sabirnice sluze za: POVEZIVANJE INSTRUMENATA U MJERNI
SUSTAV.
85. Frischova metoda sluzi za: MJERENJE IZOLACIJSKOG OTPORA DVOZILNOG
VODA.
86. Perzistencija oznacava: VRIJEME ZADRZAVANJA MRLJE NA ZASTORU.
87. Kada je preklopka osciloskopa \GeAC-GND-DC\Gn u polozaju AC, ulaz
u vertikalno pojacalo osciloskopa je spojen: na izvor mjernog signala
preko odvojenog kondenzatora
88. Behrendovom medotodom mjerimo otpor uzemjljenja
89. Pokusom praznog hoda transformatora mjerimo: gubitke u zeljezu
90. Mjerna nesigurnost omometarskog spoja s pomi\232nim svitkom za
mjerenje vecih otpora najmanja je: na sredini skale
91. Svitak instrumenta s pomicnim svitkom i perm. magnetom namotan je
na aluminijski okvir radi:prigusenja pomicnog organa
92.Wienovim mostom mjerimo: kapacitet
93. ajvisi potencijal u katodnoj cijevi ima elektroda za naknadno
ubrzavanje,a najnizi Wehneltov cilindar
94.Pri mjerenju temperature platinskim osjetilom i instrumentom s
unakrsnim svitcima, spoj trozicnim vodom smanjuje utjecaj:
temperaturne promjene otpora spojnih vodica

95. Svitak instrumenta s pomicnim svitkom I permanentnim magnetom

namotan je aluminijski okvir(prsten) radi: PRIGUSENJA POMICNOG ORGANA
96. Koliki je faktor snage trofaznog simetricnog tereta ako u Aronovom
spoju vatmetri istih mjernih karakteristika imaju otklone jednakih
amplituda I predznaka:0
97. Pri magnetskim mjerenjima izmj strujom otpor primarnog kruga treba
biti:STO MANJI
98. Svitak instrumenta s pomicnim svitkomk I permanentnim magnetom
namotan je na aluminijski okvir radi:PRIGUSENJA POMICNOG ORGANA
99. Koliko ce postotno grijesiti instr s pom zeljezom ako se njime
mjeri izmjenicni trokutasti napon:0posto
100. Snaga jednofaznog tereta mjeri se metodom 3 amp I 3 volt. Pri
stalnom naponu veca se snaga izmjeri metodom>3 AMP
101.Pt 100 oznacava pretvornik:PTC,VRIJEDNOST 100OHM,O ST.CELZ
102.Pokus praznog hoda:GUBICI U Fe
103. Pri mjerenju malih napona Thompsonovim mostom.komutacijom napona
izvora uklanja se utjecaj :TERMONAPONA"