KRIMINALISTIKA METODIKA

METODA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RAZJANJENJA KRAA

Obine krae se mogu podijeliti na krae zgodnom prilikom, krae rublja s konopca,
krae iz stanova, krae iz seoskih dvorita, krae uz prividno zapoljavanje, krae uz
unajmljivanje sobe kao podstanara, krae po kancelarijama u radno vrijeme i izvan radnog
vremena, hotelske krae, krae po robnim kuama, krae iz putnikih i brzih vlakova, krate
po eljeznikim, brodskim i autobusnim pristanitima, krae runih torbica, krae po
kupalitima, krae nad nemonima, kraa elektrine struje, krae obojenih metala, itd.
Dva osnovna pitanja su:
-

je li kraa objektivno postoji?

Tko je izvritelj?

Da bi se rijeilo pitanje objektivnog postojanja krae, potrebno je utvrditi koja je

prirodna veza izmeu tragova i navodne krae, zatim, kakva je veza izmeu traga i
prijavitelja, postoji li nesuglasnost izmeu situacije na licu mjesta i prijaviteljevog prikaza
dogaaja, jesu li navodno ukradene stvari uistinu postojale, te da li su tragovi navodne krae
proizvedeni vjetaki, je li provalnik uistinu prodro izvana, je li tragovi odgovaraju nainu
prodiranja...
Radi odgovora na pitanje tko je izvritelj, te kako ga otkriti i uhvatiti potrebno je utvrditi
slijedee: pristutnost na licu mjesta sumnjivih osoba, tjelesna i psihika svojstva uinitelja,
njegove sposobnosti, znanja i vjetine, poznavanje okolnosti koje nisu svima poznate, tko ima
ili je posjedovao pokradene stvari, tko mnogo troi, tko je mogao imati motiv za krau...
Ako postoje naznake da je vie kraa izvrio isti uinitelj ili ista grupa, traganje se vri
pomou MOS-a. Traganje se moe vriti i pomou klopke.

METODIKA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RAZJANJENJA UBOJSTAVA

VRSTE I NAIN OTKRIVANJA UBOJSTAVA
Prema konkretnim okolnostima postoje verzije:
1. Ubojstvo prikazano kao kaznenopravni sluaj,
2. Prividno samoubojstvo ustvari ubojstvo,
3. Prirodna smrt tretirana kao ubojstvo,
4. Insceniran nestanak, ustvari ubojstvo,
5. Samoubojstvo prikazano kao ubojstvo, sluaj ili prirodna smrt.
Polazna toka u ovoj metodi moe biti:
-

Prijava o nestanku neke osobe,

Anonimna ili pseudonimna prijava o ubojstvu,
1

Razne indicijalne injenice koje ukazuju na postojanje ubojstva.

UVIAJ I OBDUKCIJA

Istrani sudac e odrediti obdukciju:

-

Kod svih sluajeva smrti pod neobinim okolnosti,a

Kad na leu ima tragova nasilja,
Ako je osoba ubrzo poslije pretrpljenog nasilja umrla,
Kada je poslije uzimanja jela i pia netko umro s povraanjem, proljevom,
bolovima u stomaku, opijenou, grevima ili onesvijetenou,
Ako je spolno zrela i do tada zdrava ena umrla pod zagonetnim okolnostima,
Kada je smrt nastupila za vrijeme ili poslije lijeenja od nadrilijenika, kada je
smrt nastupila zbog pogrenog lijeenja po lijeniku,
Kod svih mrtvoroenih,
Kod mrtvih zametaka i kod novoroenih iji je pobaaj, odnosno porod skriven,
Kada su djeca ili maloljetnici umrli zbog nedostatka nadzora i staranja,
Kada umrli nisu za ivota lijeeni ili im oboljenje nije za ivota lijeniki
raspoznato,
Kod umrlih bez prisutnih.

U svom miljenju sudski medicinar izjavljuje koji je neposredni uzrok smrti i to ga je

izazvalo. Ako je na leu naena kakva povreda utvruje je li tu povredu nanio tko drugi i ako
jeste, ime, na koji nain i koliko vremena prije smrti i je li ta povreda prouzrokovala smrt.
Dalje e utvrditi je li smrt prouzrokovana: samom vrstom osobnog svojstva ili posebnog
stanja organizma povrijeenog, ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod kojim je izvrena
povreda. Pored toga sudski medicinar utvruje je li blagovremena pomo mogla otkloniti
smrt.
Svrha obdukcije je da u sluajevima nerazjanjene smrti, a posebno iznenadne,
sumnjive, nepoznate ili nasilne smrti pronae neposredni i posredni, odnosno najblii najdalji
uzrok smrti, ustanovi sredstvo i nain nasilja i na osnovu svega toga doprinese odreivanju je
li nasilna smrt posljedica zadesa, samoubojstva ili ubojstva.
Najvanija pitanja koja se postavljaju vjetaku-lijeniku su:
-

Iz kojih je uzroka nastupila smrt,

Je li smrt bila nasilna,
Ako postoji osnova za pretpostavku da smrt nije bila nasilna onda zbog ega je
mogla nastupiti,
Kakve povrede postoje na leu i kakvim su oruem nanijete,
Koje su povrede zaivotne, koje agonalne, a koje posmrtne,
Kada je nastala smrt,
Je li umrli bolovao od kakvih bolesti, jesu li one imale utjecaj na njegovu smrt i
kakav je taj utjecaj bio.

Kod lea novoroenog djeteta istrani sudac postavlja ova pitanja:

-

Je li dijete roeno ivo,

Je li bilo doneseno,
2

Je li bilo sposobno za ivot,

Trajanje ivota poslije roenja,
Uzrok smrti,
Vrijeme smrti.

Istrani sudac e odrediti iskopavanje lea:

-

U cilju naknadnog pregleda mrtvaca kada se posumnja da je izvreno ukopavanje

prividno umrle osobe,
Radi naknadnog utvrivanja identiteta ve pokopane osobe,
Da bi se obdukcijom iskopavanog lea moglo utvrditi uzrok smrti.

SAMOUBOJSTVO ILI UBOJSTVO

Larvirana zaahurena samoubojstva grupiraju se na simulirana i disimulirana.
Disimuliranim samoubojstvom oznaava se svaki smrtni sluaj gdje se prikriva samoubojstvo,
koje se eli prikazati kao priroda smrt, zades ili ubojstvo. Kao prijelaz od disimuliranog
samoubojstva na simulirano, uzimaju se oni sluajevi stvarnog samoubojstva kod kojih se
uslijed nesretnog sluaja okolnosti sa manje ili vie osnove sumnja na ubojstvo. Najtee i
najee simulirane sluajeve samoubojstva dijelimo prema stvarnom a ne prema
simuliranom nainu smrti. Razlikujemo jesi li oba naina smrti isti ili su razliiti. Prva se
mogunost oznaava kao jednako simulirano, a druga kao nejednako simulirano
samoubojstvo. Prilikom postavljanja kriminalistiko-taktike diferencijalne dijagnoze treba
paziti na karakter, raspoloenje i prilike pokojnika i odgovoriti na ova pitanja:
-

Moe li mu se prema karakteru i temperamentu pripisati samoubilaka nakana?

Dispoziciono samoubojstvo je posljedica sprege samoubilake psihe, mentaliteta i
samoubilakog motiva. Situacionog samoubojicu obiljeavaju postojanje nagona
za samoodranje i objektivna teina motiva. Treba utvrditi i eventualne
suicidogene stimulanse: pubertet, menstruacija, trudnoa, dojenje, erotiziranost,
menopauzu, climacterium virile muki klimakterij.
Postoji li motiv za samoubojstvo npr.neizljeiva bolest, teko imovinsko stanje,
obiteljske nesuglasice i sl.
Je li pokojnik kome na bilo koji nain priopio odluku za samoubojstvo
npr.gestom, radnjama, rijeima, pismima? Kakvo mu je bilo raspoloenje u
posljednje vrijeme? Oprotajna pisma treba provjeriti: jesu li zbilja napisana
samoubilakom rukom (Brukopisa), odgovaraju li stil i pravopis sposobnosti,
obrazovanosti, zvanju i individualnosti, ako je motiv jasno naznaen njegovo
povjeravanje e biti lako, postoje li u pismu proturjenosti,
Je li pokojnik izvrio neku radnju koju moe izvriti samo samoubojica?
Ispitati tko je i kakve prednosti mogao imati uslijed smrti navodnog samoubojice.

VRSTE SAMOUBOJSTVA
Mogu se podijeliti na:
-

Naprasna (akutna) i polagana (kronina),

Direktna i indirektna,
3

Prosta (pojedinana),
Dvojna i
Udruena.

Dvojno samoubojstvo vre dva pripadnika razliitog ili istog spola, veinom iz
ljubavnih motiva. Jedan od njih je induktor. On stvara pomisao na samoubojstvo i drugoga
postupno navodi na to. U praksi je to ee ena. Nastaje takva situacija da mukarac liava
ivota enu, dakle vri ubojstvo. Nakon toga dolazi na njega red da izvri samoubojstvo, ali se
on predomisli ili pokoleba, jer on nije bio induktor. esto taj pokuaj samoubojstva ne
uspijeva, pa ak mukarac i odustaje od samoubojstva i odgovara kao ubojica. Podmukli
ubojica da bi se lake branio prikazuje stvar kao neuspjelo dvojno ubojstvo.
Tendenciozno samoubojstvo ima odreenu namjenu. eli se neto rei, samoubojstvo
predstavlja prosvjed, demonstraciju.
Bilansno samoubojstvo izvritelj je normalan, kod njega samoubilaka psiha i nije
izraena, on se odluuje poto je trezveno, mirno i hladnokrvno odmjeraao razloge i
proturazloge za prestanak ivota.
Recidivno samoubojstvo je samoubojstvo koje ranije nije uspjelo, ali kandidat uvijek
nanovo pokuava dok ne uspije.
Kombinirano samoubojstvo postoji ako netko uzastopce ili istovremeno na dva ili vie
naina, sa dva ili vie sredstava izvrava samoubojstvo.
Kod altruistikog samoubojstva ovjek svjesno rtvuje svoj ivot. To i nije
samoubojstvo, nego samoportvovanje.
Pokuaj samoubojstva je neuspjelo samoubojstvo. Pokuaj moe biti stvaran, kada se
ilo za samoubojstvom, ali to moe biti i igranje sa samoubojstvom, insceniranje.
Komplicirano samoubojstvo je takvo samoubojstvo gdje netko doivi zades.

USMRENJE VATRENIM ORUJEM

Je li se netko sam ubio ili ga je netko drugi ustrijelio za poloaj tijela uglavnom je
prilino svejedno. Ipak postoje izvjesne situacije koje su kod pravog samoubojstva iskljuene.
Vaan je poloaj oruja u odnosu na poloaj mrtvaca. Vjerojatna indicija za samoubojstvo je
grevito dranje pitolja ili noa. Ako je oruje drano labavo ili je ispalo pored lea to jo ne
znai ubojstvo, jer se to esto deava i samoubojici. Vano je utvrditi i ije je oruje i je li ono
stvarno upotrijebljeno. Vaan je i trenutak rasprsnua oruja. Kada netko puca u sebe on
obino ne razgoliti taj dio. Samoubojstvo vatrenim orujem je uglavnom muki nain, dok se
kod ena pojavljuje rjee. Vana je duljina hica. Ne samo da se prema ispucanim ahurama
pronaenim na mjestu dogaaja moe identificirati oruje nego se moe i utvrditi mjesto
odakle je hitac ispaljen. Mjesto gdje je stajao ubojica moe se ustanoviti po izgledu rane i
drugim tragovima. Kada se gaa iz blizine ulazna rana je vea od zrna zbog djelovanja
barutnih plinova. Iz neposredne blizine plinovi raznesu tkivo, pa se kanal zrna i ne raspoznaje.

USMRENJE U POARU
Je li stvarno po srijedi poar ili ubojstvo maskirano paljevinom? Sudski medicinar i
kriminalist polaze od injenice da se ljudsko tijelo sasvim drukije ponaa nego le. Crvenilo
koe ne postoji kod lea. Koliina izgubljene krvi mjerilo je zato je li povreda nanijeta prije
smrti: samo ivo tijelo moe izgubiti velike koliine krvi. Plua koja diu za vrijeme poara
primaju pri svakom udisaju dim. Prilikom poara stvara se u zraku velika koliina ugljenmonoksida.

SMRT USLIJED REZOTINA

Rezanje vrata
Za samoubojstvo vie govori:
-

Kad su jako okrvavljeni posebno prednji dijelovi tijela, a zadnji nikako ili malo,
Kad je ruka koja je drala no jako okrvavljena,
Kad ruke ne pokazuju rezotine,
Kad na vratu ima vie rezotina od kojih su pojedine sasvim povrinske.

Indicije koje govore za ubojstvo su :

-

Zadnji dijelovi tijela jako su okrvavljeni dok na prednjem nema krvi nikako ili
malo. Tua ruka ne moe odrezati vrat ovjeku koji stoji.
Ruka je okrvavljena ali ne mnogo. Okrvavljenost je nastala od rezotine, koje je
rtva zadobila u pokuaju da obrani ivot.
Postoji na vratu samo jedna, ali zato duboka rana ili vie zalutalih rana na licu.

Rezanje ila
Samoubojstvo postoji:
-

Kad rezotina tee poprijeko i nalazi se na pregibu zgloba,

Rezotina je nainjena na dijelu tijela sa kojeg je skinuta odjea,
Postoji nekoliko viestrukih rana, pri emu se na jednom zglobu nalazi nekoliko
paralelnih, bliih i kolebljivih povreda.

Otvaranje trbuha je rijedak sluaj. Pojavljuje se kod oboljenja u trbuhu koja uzrokuju
nesnosne bolove. Ako je rezotina zadana kroz odjeu vjerojatno je ubojstvo.
Smrt uslijed sjekotina
Za samoubojstvo govore ove indicije:
-

Povrijeeni su samo prednja strana, razdjeljak i eventualno postranice lubanje, a

povrede su zbijene na maloj povrini,
Svaka je za sebe nedovoljna da izazove smrt,
Teku u istom smjeru.

Indicije za ubojstvo su:

-

Sjekotine su rasporeene po itavoj glavi, pa i na zadnjem njenom dijelu, iji, iza

uiju itd.,
Zadane su velikom snagom i najee nisu mnogobrojne.

Smrt uslijed ubodina

Samoubojstvo vjerojatno postoji:
-

Kada je ubodni otvor razgolien, odjea nije probodena,

Ubodine se nalaze na mjestu koje je pristupano samoubojici,
Kada ima vie ubodina. Kod velikog broja ubodina treba sumnjati na duevnu
bolest samoubojice.

U prilog ubojstva govore ove okolnosti:

-

Proboden je dio odjee,

Ubodine se nalaze na mjestu koje samoubojica ne bi mogao dosei,
Ubodine su rasijane,
Ubodine se nalaze na podlaktici ili na ruci.
Smrt uslijed tupe sile

Najee je posrijedi ubojstvo, bilo da je izvreno u afektu, ili je posrijedi grabeno ili
drugo pripremano ubojstvo.

SMRT USLIJED ZAGUENJA, ZADAVLJENJA, VJEANJA I UTOPLJENJA

ZAGUENJE
Tragovi kod zaguenja rukama su:
-

Crvenkasto plaviasta boja lica,

Krvni podljevi na obje strane grklanja,
Otisci noktiju, mnogobrojne ogrebotine na koi i ogranieni podljevi krvi na vratu,
Lomljene hrskavice grkljana,
Tragovi na glavi kao posljedica udarca u cilju omamljivanja.

Kod zaguenja su esto upadljive povrede i znakovi obrane.

Zadavljenje je najee ubilakom dok su samoubilako i zadesno zadavljenje rijetke
pojave. Na samoubojstvo zadavljenjem ukazuju sljedee indicije: vor je zavezan na prednjoj
strani vrata i nema povrede po glavi i rukama.

Vjeanje. Samoubojstvo vjeanjem je izvanredno esta pojava, ali nije iskljuena ni

mogunost ubojstva vjeanjem ive rtve. Za samoubojstvo govori:
1. Ako je osoba mogla sebe objesiti tako kako je pronaena,
2. Strangulaciona brazda ee potie od nekog sredstva,
3. Kod skidanja konopca ne smije se dozvoliti da ruke rtve dodirnu konopac,
4. Ako su vlakanca konopca koji je prebaen preko grede okrenuta u pravcu prema glavi
objeenog znai da ga je ubojica objesio, pa izvukao u vis,
5. Kada noge objeenog dodiruju zemlju ne mora to biti indicija za ubojstvo, jer su esta
samoubojstva vjeanjem u polu leeem i polusjedeem stavu,
6. Vezivanje vora odaje vjetine i znanja,
7. Eventualne vanjske povrede po tijelu objeenog mogu nastati prilikom skidanja lea, ali
mogu biti i namjerno ili nenamjerno zadate od ubojiine ruke znak su obrane ili su
nastale uslijed djelovanja ivotinja. Gubitak svijesti nastupa poslije 8 12 sekundi.
Vrijeme za prvu pomo iznosi najvie 3 minute, inae nastaju nepopravljiva oteenja
mozda. Smrt nastupa nakon 3 8 minute.
Usmrenje utopljenjem
Kod leeva u vodi prilikom ubojstva postoje dvije razliite taktike situacije. U prvoj
situaciji upotrijebljena su razliita sredstva i naini izvrenja, a utopljenje je samo sluajna,
zavrna radnja u aktu izvrenja ubojstva. Izvreno je ubojstvo i ubojima ima posla s leom,
koga baca u vodu da bi simulirao samoubojstvo ili uklonio rtvu. U drugoj varijanti, ubojica
je primijetio da rtva jo daje znakove ivota i baca je u vodu da bi dovrio ubojstvo. Ovo se
obino dogaa sa trudnicama i uope enama, koje su iz bilo kojeg razloga na smetlji
ljubavniku, vjereniku, suprugu ili zavodniku.

Medicinsko kriminalistike indicije pomou kojih se ovo pitanja rjeava mogle bi se

iznijeti ovim redom:
-

Stisnuti predmeti u akama,

Uslijed grevitog stiskanja aka urezi od noktiju na dlanovima,
Blijed izgled tijela koji je posebno izraen prilikom utopljenja u hladnoj vodi,
Najee otvorena usta,
Posmrtno modrilo na vratu i glavi,
Jaka nadutost utopljenikih plua, koja su mekana i suha,
Bijela pjena koja izlazi iz usta i nosa stvara se u duniku i drugim dinim putovima
u vrijeme utopljenja, a mrtvaka ukoenost koja se razvija u grudnom kou
istiskuje tu pjenu na nos i na usta. Ako je smrt nastupila prije stizanja u vodu nee
biti bijele pjene jer zrak nije ni udisan,
Kod utopljenike smrti ovjek udie vodu do plunih mjehuria. Skoro sve vode
sadre ljunkovite alge. Alge pokazuje da je smrt nastala uslijed utopljenja. ak
kada se le nalazi u poodmakloj trulei alge se ne mijenjaju, a to znai da je i tada
mogue utvrditi smrt utopljenjem; kako su raznim slojevima vode razliite vrste
ljunkovitih algi mogue je u nekim sluajevima stvoriti zakljuke o mjestu na
kome je rtva stigla u vodu; kada le boravi u vodi due vrijeme mogu proces
truljenja, ivotinje i povrede perforirati grudni ko nakon smrti, pa e u le post
mortem dospjeti voda.
U stomaku se ne mogu nai estice ivotinja, algi i drugih vodenih biljaka
7

Voda u stomaku i dvanaestopalanom crijevu

Desna strana srca je proirena i puna tamnocrvene krvi, krv se nije zgruala a
crvena krvna zrnca obino su razorena,
Gettlerovo kemijsko ispitivanje krvi tee ovako: uzme se poneto krvi iz lijeve i
desne srane komore. Obje strane se usporeuju u cilju utvrivanja postotka
klorida u obje srane komore. Ukoliko je postotak klorida u krvi iz lijeve strane
komore stvarno manji dokazuje da je krv na lijevoj strani srca razrijeena
usisavanjem vode, a to znai da je smrt stvarno nastupila uslijed utopljenja.
Kod identifikacije lea treba uzeti u obzir da ukoliko je le bio u vodi postoji
posmrtno obojenje one duice. Siva odnosno plava boja oka mijenja se u smeu
boju.
Vjerovanje da ovjek tri puta potone i izroni prije nego umre nema veze sa
znanosti,
rtva je kod utopljenja pri svijesti 1 1,5 minuta.

Smrt uslijed otrovanja

Na otrovanje se moe posumnjati po boji koe, bijelo sivom i bijelo smeem
obojenjem nosne sluzokoe, izoblienim usnama i unakaenim kutovima usnih crta, jakom
zaudaranju lea i boji eluanog sadraja. Toksikologija dijeli otrove na kemijske i
infekciozne, a otrovanja na egzogena, endogena, profesionalna otrovanja, ekonomska
otrovanja i tehnika trovanja.
U praksi su esti metalni otrovi, arsen (koliina arsena manja od 0,1 mg smatra se da
potie iz samog tijela), olovo, antimon, iva, fosfor.
Plinoviti otrovi su ugljen monoksid i cijano vodina kiselina.
Jetki otrovi : sumporna kiselina, kamena soda, klorovodina i azotna kiselina.
Alkohol, Strofantin, Digitalis, alkaloidni otrovi opijum, morfij, atropin.
Neki otrovi mogu se prepoznati po njihovom djelovanju.
1. Tromost morfij, opijum,
2. Uzbuenost i halucinacije beladona i atropin
3. Brza smrt bez posebnih simptoma cijan-vodik, cijan-kalij. Ruiasto lice, sjajne oi,
proirene zjenice, naporno i usporeno disanje, nesvjestica, koa je hladna i ljepljiva, a
dah mirie po gorkom bademu,
4. Povraanje smee tvari kavine boje sa mirisom luka ili enjaka, koja u mraku svijetli
fosfor. Bolovi u elucu. Od fosfora pouti koa.
5. uto povraanje duina i kromna kiselina,
6. Bijelo povraanje, a na danjem svijetlu pocrni srebrne soli,
7. Plavkasto zeleno povraanje modra galica,
8. Opijum mirie kao zdrobljene zelene ahure maka,
9. Otrovanje gljivama prouzrokuje ludilo,
10. panjolske muhe izazivaju jak nadraaj u spolnom organu,
11. Povraanje tvari sa otrim mirisom amonijak,
12. Crno povraanje sumporna kiselina. Guenje, bolovi u ustima, drijelu i stomaku,
bolan proljev, hladna oznojena koa,
13. Grevi, oduzetost, nesvjestica nikotin
8

14. Grevi, proljev arsen, ivine i olovne kiseline. Kod arsena zadah otrovanog mirie
na bijeli luk,
15. Snana ispucanost koe na svim dijelovima lea ukazuje na talijum,
16. Svjetlocrvene mrtvake pjege ugljen monoksid,
17. Upadljivo suavanje zjenica barbiturati.

TAKTIKA OTKRIVANJA UBOJSTVA

Ustanovljenje toka izvrenja ubojstva
Slijediti krvne tragove na vratima, prozorima, na donjoj povrini stola, po hodnicima,
stepenitu, zidovima itd. Utvrditi je li poinitelj traio odreene predmete sa jasnim ciljem uz
poznavanje prilika. Treba utvrditi i je li poinitelj bio povrijeen ili nije mogao biti
povrijeen. Je li poinitelj otiao sa mjesta poinjanja oteene odjee ili tijela. Treba
uspostaviti nadzor nad licem mjesta, jer se poinitelj esto vraa na lice mjesta.
Utvrivanje poinitelja
Vri se otkrivanjem, fiksiranjem i pravilnim tumaenjem svih tragova, pa i onih koji
ukazuju na poiniteljevu linost, na motiv poinjenja kaznenog djela itd.
Zakljuci o poiniteljevoj linosti
Iz povreda lea, tj.iz naina rada poinitelja, zakljuuje se o visini, uzrastu, snazi,
starosti, zanimanju poinitelja.
Motivi za ubojstvo mogu biti:
1. Imovinski motivi,
2. Seksualni motivi,
3. Mrnja i osveta,
4. Strah od kazne, uhvaen u krai, boji se izdaje, ubojstvo policajca koji ga sprovodi, da
bi prikrio drugo djelo,
5. Da se osigura plijen
6. Politiki ili religiozni fanatizam
7. Afektno stanje
8. Iz sujevjerja
9. Ubojica u pubertetu,
10. Ubojica roditelja i sl.
Duevne bolesnike pored ovih motiva, nagone i oni koji su zasnovani na duevnom
oboljenju. Tu spadaju :
-

Smetnje u predstavnom ivotu,

Smetnje u osjeajnom ivotu,
Smetnje voljne djelatnosti.

Linost ubijenog

Treba utvrditi karakter, temperament i glas koji uiva, je li bio kanjavan, imovinsko
stanje, brano stanje, zdravstveno stanje, seksualni ivot, je li imao neprijatelje, nasljednika, s
kim se druio? Gdje, kada i tko ga je posljednji put vidio?
O sumnjivoj osobi
Treba utvrditi karakter, moralni lik, glas koji uiva, ranije eventualne kazne, osobne
obiteljske, imovinske, pozivne odnose, ljubavne odnose, brano stanje.
Indicijalna metoda otkrivanja ubojice
Mnoga ubojstva izvrena su potajno tako da nitko nije primijetio delikvente. U takvim
sluajevima upuen je operativac na prikupljanje i koritenje indicija u svrhu utvrivanja i
otkrivanja ubojice. Prilikom utvrivanja i razotkrivanja ubojice, operativac razvija dvostruku
djelatnost: prvo utvruje to ini ubojicu uoljivim i drugo traga za licem na koga se te
oznake odnose.

METODA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RAZJANJAVANJA

DIJETEUBOJSTVA
Majka nanosi smrtne povrede edu razmrskavanjem glave tupo-tvrdim predmetom,
zamahivanjem glave o zid, bacanjem tijela glavom na pod, guenjem, utapanjem, rjee
orujem, odnosno oruem koje ree ili bode. Majka moe usmrtiti novoroene namjernim
nehranjenjem. edomorstvo moe biti rezultat zrele odluke, pa edomorke od poetka
briljivo kriju svoju trudnou, ali i izvreno uslijed posebnog psihikog stanja, koje je
eventualno nastalo uslijed poroaja. Osnovna kriminalistiko taktika pitanja su: je li dijete
bilo tek roeno ili je od poroda proteklo neko vrijeme i koliko, je li dijete bilo sposobno za
ivot ili je to jo plod, je li dijete ivjelo izvan majine utrobe i koliko? Vodenjak, djeja
smola i majino mlijeko dokazi su od presudne vanosti.
DIJETEUBOJSTVO I KRIMINALNI ABORTUS
Sredstva i naini izvrenja dijele se na unutarnja i vanjska. Unutarnja sredstva su droge,
kemikalije, otrovi, medikamenti. Ona izazivaju jae povraanje, proljev i vei priliv krvi u
maternicu. Dijele se na :
-

Biljna
ivotinjska
Mineralna
Medicinska.

Svako unutarnje sredstvo je otrov. Broj takvih otrova je velik. Nema medikamenta koji
bi izazvali izmetnue ploda ili njegovu smrt, a da ne kode trudnici.
Vanjska sredstva primjenjuju se najee u drugom i treem smjesecu. Kod ovih metoda
pobacivanja nastupaju sasvim druge posljedice. Pobaciva hoe ovdje plod direktno da uniti
ili teko povrijedi ili da prouzrokuje prerane bolove. On uvodi neko strano tijelo u grli
maternice. Upotrebljavaju se i nadraajne paste. Jetke tvari i otrovi su u maternici krajnje
opasne. Oni prelaze u krvotok. Sepsa, zapaljenje trbune maramice, teka gnojenja,
neplodnost, teke unutarnje povrede, probijanje maternice, nije rijetkost. Tada dolazi do
10

krvarenja i nastupaju smrtonosne infekcije. Otkrivanje kriminalnih abortusa je teko. Motivi

su komplicirani: izvanbrano zaee, da se sakrije preljub, da se sauva ljepota, nemogunost
izdravanja djeteta, da se zadri zaposlenje, zdravstveni razlozi, ratne opasnosti itd. Motiv
kod abortera je ee koristoljublje, nego elja da se pomogne trudnici.
Kod pobaaja sa smrtnom posljedicom ili komplikacijom treba hitno izvriti sudsko
medicinsko vjetaenje.

ISTRAIVANJE PROMETNIH NEZGODA

Dobrog vozaa karakterizira:
-

Emocionalna stabilnost,
Sigurnost u sebe
Prilagoenost vlastitog ophoenja drutvenoj sredini i prometnoj situaciji,
Tehnika osposobljenost.

Psihiki uzroci nezgoda dijele se u dvije vrste:

-

Nedostaci odreenih psihikih funkcija,

Osobine strukture karakteristika.

Stanje osjetila vida igra veliku ulogu. Vozai sa jednostranim defektom doivljavaju
nezgodu na onoj strani gdje im je slabije oko. Preduga adaptacija oka na razne svjetlosne
vrijednosti dovodi do prometne nezgode. est uzrok je i zasljepljenje od drugog vozila.
Pod reakcijskim vremenom smatra se onaj vremenski razmak koji proe izmeu
pojavljivanja opasnosti u prometu i poduzimanja reakcijske radnje. To vrijeme prolazi kroz
etiri faze:
1. U prvoj fazi prima optiku i akustiku dra koja mu javlja opasnost.
2. U drugoj vri duevno preraivanje situacije i donosi odluku.
3. Trea faza predstavlja pretvaranje odluke u djelo.
4. U etvrtoj izvedena tjelesna radnja poinje djelovati.
Kod uvjebanih vozala mnoge su reakcije automatske. Mnogi kriminalisti smatraju da
se opisani proces kod dobrog vozaa odigra u vremenu od 0,35-0,55 sec.
Postoje etiri mogue rekacije:
-

Brzo i sigurno,
Brzo i nesigurno,
Sporo i sigurno i
Sporo i nesigurno.

Duinu reakcijskog vremena odreuju:

-

Uvjeti zapaanja,
Iskustvo koje omoguava vozau da spozna opasnost.

11

Kod alkoholiziranih vozaa reakcijsko vrijeme se poveava. Poveanje reakcijskog

vremena znai poveanje konog puta. Ali slabljenje intelektualnih i valjanih moi znai i
vrenje pogrenih pokreta.
OSNOVNI PROBLEMI UVIAJA
Da bi se uviaj mogao obaviti na vrijeme potrebno je:
-

Brzo obavjetavanje nadlene slube,

Specijalni automobili za vrenje uviaja.

Idealno je da obradu ovih djela izvode specijalisti, a potrebni su im i vjetaci za putove,

vjetaci za kontrolu prometa, vjetaci za vozila, vjetaci za sudsku medicinu. Automobil, svi
predmeti i tragovi moraju ostati na licu mjesta u onom stanju, u kome su se nali u trenutku
nezgode. Ukoliko su neke promjene nune, slubenici policije su duni nainiti skicu,
zabiljeke i zabiljeiti naeno stanje, a o promjeni obavijestiti uviajnu ekipu.
tetu utvruju vjetaci, tjelesnu povredu sudsko medicinski vjetak, a otetu inenjer.
Zapisnik o uviaju treba sadravati opirni opis:
1. Podaci o vozilu
2. Je li za vrijeme vonje dolo do nedostatka i zato oni nisu uklonjeni
3. Dimenzije vozila
4. Obrui
5. Je su li znakovi na vozilu krivotvoreni
6. Ako je vozilo gorilo:pregledava se benzinski tank, kakav je dovod goriva,
7. Kakvi su defekti na vozilu,
8. Opis puta: preglednost puta, savijanje, izboine, rupe
9. Svojstvo puta, irina, granice kolovoza, drvea,
10. Vrsta puta: asfalt, beton, makadam, hrapavi, drvene kocke, nasuti ljunak, kvalitet
puta,
11. Vrijeme: praina, snijeg, magla, smrznut, mokar put, oluja, kia, toplo, hladno,
12. Osvjetljenje:dnevno, nono, neonsko svjetlo, mrak
13. Prijelaz preko pruge
14. Ponaanje vozaa motornog vozila.
15. Tragovi na kolovozu i ulici,
16. Podaci o svjedocima
17. Opis posljedica i teina nezgoda,
18. Tono vrijeme nezgode.
Osnovu za utvrivanje brzine vonje pruaju tragovi koenja i blokiranja.

UTVRIVANJE ALKOHOLIZIRANOSTI KAO UZROKA PROMETNE NEZGODE

Zadatak je kriminalistike da kod svih sudionika prometne nezgode utvrdi je su li uivali
alkohol, koliki je stupanj njihove alkoholiziranosti i kako je to stanje utjecalo na postanak i
tijek prometne nezgode.

12

Prosjena brzina reagiranja iznosi 1 sekundu, a ako reakcija traje due od 1,5 sekunda
onda smatramo da voza ima produeno vrijeme reagiranja. Vrijeme reagiranja moe se
vjebom skratiti, kao i vrijeme prepoznavanja na cesti.
Sekundom straha nazivamo vremenski period koji moe biti dui ili krai od jedne
sekunde, kada voza uslijed straha uope nije u stanju da se snae i da reagira.
Ispravna vonja ne zavisi iskljuivo od brzine reagiranja nego jo vie o ispravnosti
reakcije. U trenutku kad je voza spreman da u svakom trenutku reagira koenjem on mora
postii brzinu od 0,5 sekundi. Snagom volje voza je u stanju izvjesno vrijeme poboljati
nain svoje vonje i kvalitet reagiranja.
Pijanog vozaa tjera elja za brzom vonjom, a u isto vrijeme su njegove vozake
sposobnosti smanjenje, samo on to zbog oslabljenje samokritinosti, ne uvia. Zbog poveane
odvanosti i silovitosti on se dovodi u takvu situaciju na cesti, kojima vie nije dorastao. Jae
djelovanje alkohola dovodi do usporavanja reakcije i do sve slabijeg opaanja okoline.
Pijani voza nije u stanju da predvidi i njegova mo intuicije slabi.
Endogeni alkohol u krvi jest alkohol koji se stalno nalazi u organizmu. Alkohol teoretski
moe u organizam ui i putem udisanja. Pokusima se dokazalo, dugim boravcima
dobrovoljaca u prostorijama zasienim alkoholnim parama, da se kod ovih osoba
koncentracija alkohola u krvi moe podii vie od 0,1 promil.
RESORPCIJA
Alkohol u organizmu doivljava nekoliko faza. Prva je resorpcija. Faza ulaenja
alkohola u krv. Brzina ulaska ovisi o koliini i jaini alkoholnog pia, kao i o vremenu, kako
dugo se alkohol uiva. Ovisi i od sitosti osobe. Alkohol se najvie resorbira u tankom crijevu.
Resorpcija alkohola u veini sluajeva traje 30 do 60 minuta, a najdue do 60 minuta nakon
zavretka uzimanja pia. PLATO je stanje kada se koncentracija alkohola u krvi izvjesno
vrijeme zadri na istom nivou. Ako se alkohol pije dugo i polako, u 2/3 sluajeva maksimalna
resorpcija se dostigne ve u roku od 20 do 30 minuta nakon zavretka pia. Kod uivanja piva
ili vina moe se desiti da 10 do 15, pa ak i 20% popijenog alkohola ne dospije u krv. To je
tzv. RESORPCIONI DEFICIT. to resorpcija alkohola traje due, to je resorpcioni deficit
vei. Alkoholna pia koja su sodirana bre se resorbiraju od onih koja nisu.
ELIMINACIJA
Alkohol se eliminira iz organizma 95% izgaranjem u organizmu, 2% izdisanjem, 2%
mokrenjem. to je tea osoba to je u stanju vie razgraditi alkohola u roku jednog sata. Dok je
alkohol u mokrai u fazi resorpcije nii ili jednak koncentraciji alkohola u krvi, dotle je u fazi
eliminacije via koncentracija u mokrai.
IZRAUNAVANJE UNATRAG
Vjetak ne moe prii izraunavanju unatrag, odnosno pridodavanju eliminirane
koncetracije, ako mu nije poznato je li faza resorpcije do trenutka nezgode bila zavrena.
MEDIKAMENTI PROTIV ALKOHOLA

13

Za brojne medikamente tvrdi se da otklanjaju alkohol, a pokusima se ustanovilo da oni

mogu samo produiti fazu resorpcije.
DOKAZIVANJE ALKOHOLIZIRANOSTI
Alkotest
Alkotestom se sumnja na alkoholizirano stanje moe otkloniti ili potvrditi. Ako netko
odbija ispitivanje alkotestom sumnja se pojaava i tu osobu treba privesti uzimanju uzorka
krvi i mokrae. Ispitivanje alkotestom smije se izvoditi tek 15 minuta nakon zavretka pia.
Istu pauzu treba uiniti, ako je osoba usta poprskala sprejom ili sredstvima za njegu i
dezinfekciju usta koja sadre alkohol, ili nakon uzimanja bombona punjenih likerom.
Ako organi kontrole na cesti ne paze na pauzu od 15 minuta od zavretka pia do
ispitivanja onda su greke na tetu ispitanih vee.
LIJENIKI PREGLED
Pokus na nistagmusu je jedan od najosjetljivijih testova. Izvodi se na sljedei nain:
ispitivani se zavrti na tronocu ili stojei oko svoje osi pet puta u roku od 10 sekundi, zatim ga
naglo zaustave i kae mu da se gleda u kaiprst, to ga doktor dri oko 1 m pred oima
ispitanog. Normalno se moe pojaviti nistagmus koji traje 4 do 8 sekundi. Ako je nistagmus
grub i due traje on ukazuje na alkoholizirano stanje. Nistagmus je pomicanje oima.
Prilikom lijenikog pregleda uzima se i uzorak rukopisa. Kod niskih doza alkohola
rukopis je vie tekui dok je kod visokih doza dispersonaliziran. Slova gube svoju formu,
postaju slina jedna na drugo. Promjene u rukopisu mogu se primijeniti kod koncentracija od
1 promila, a kod 2 promila esto je rukopis ve neitljiv.

Uzimanje krvi
Obavlja po pravilu lijenik ili pod njegovim nadzorom drugo medicinsko osoblje.
Uzimanju krvi treba pristupiti to prije da bi razmak izmeu nezgode i uzimanja bio to krai,
a time i razlike u koncentraciji u trenutku nesree i u trenutku uzimanja to manje.
Uzimanje krvi iz mrtvog tijela
Noem se napravi popreni duboki rez tako da se otvori bedrena vena. Krv se uzima u
istu epruvetu, a rana zaije. U zapisniku o uzimanju krvi treba navesti vrijeme smrti i
uzimanja krvi. Prvih 12 sati nakon smrti krv zadrava istu koncentraciju, da bi kasnije opala
za 10 do 25%.
METODE USTANOVLJAVANJA KOLIINE ALKOHOLA
Dokazivanje alkohola moe se vriti na osnovu 6 principa:
-

Fizikalne,
Kemijske
Fermentativne
plinsko hromatografske metode,
14

Infracrvene spektrofotometrije
Polarografske metode.

Widmarkova metoda pronaena 1932 godine nespecifina je. Osim na alkohol, reagira
i na druge hlapljive reducirajue tvari, kao npr.aceton u krvi bolesnika od eerne bolesti.
ADH metoda alkohol dehidrogeneza je pronaena 1951.godine. specifina je, ali za
njeno izvoenje su potrebni uvozni fermenti koji imaju kratki rok uporabe.
Plinska hromatografija je specifina metoda, ne samo da ne zbraja sadraj alkohola u
krvi i acetona, ve otkriva postojanje acetona i kod ljudi. Pomou nje se moe razdvojiti
obini etilni od otrovnog metilnog alkohola.
IZRAUNAVANJE KONCENTRACIJE ALKOHOLA U KRVI IZ POPIJENOG PIA
Primjenjuje se samo u sluajevima kada je voza pobjegao sa mjesta nesree ili kada iz
drugih razloga mu nije bilo mogue uzeti krv, mokrau ili uzorak sline.

VJETAENJE BRZINE VONJE

Potrebno je da se uviajima uvide i fiksiraju:
-

Tona duina tragova koenja i blokiranja,

Tijek tih tragova,
Svojstvo i stanje kolovoza,
Vlastita teina i teina vozila sa teretom,
Stanje i vrsta obrua,
Djelovanje konica,
Atmosferske prilike i njihov utjecaj na stanje ceste,
Kut nagnutosti kolovoza.

Potrebno je prouiti srednje usporenje konica konkretnog vozila. Ispitivanje konica

odnosi se na tehniko stanje konica i probnu vonju.
Duina puta koenja zavisna je i od sposobnosti prijanjanja tokova za kolovoz. Ukupni
zaustavni put se sastoji iz reakcijskog puta i konog puta. Vozau moramo dozvoliti
minimalno vrijeme poslije spoznaje opasnosti dok pokrene konice.

METODIKA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RARJEAVANJA PALJEVINA

Paljevina spada meu kaznena djela koja su najtea za istraivanje i razrjeavanje.
Glavna pitanja su:
-

Uzrok poara,
Postoji li paljevina ili poar
Koji su stvari i ostali dokazi
Tko dolazi u obzir kao izvritelj
Koji je motiv paljevine.
15

UZROCI POARA
1. Prirodni uzroci:
a. Sunce
b. Udar groma
c. Meteori
2. Iskre:
a. Iz vlastitog objekta
b. Iz okoline
3. Pogrena gradnja:
a. Raspored loita
b. Raspored osvjetljenja
4. Samozapaljenje:
a. Mehaniko
b. Kemijsko
c. Ostali uzroci
5. Elektricitet:
a. Uoi trenja
b. Uoi elektrine struje
6. Neopreznost i nehaj:
a. Sa vatrom i svjetlom
b. Puenjem
c. Paljivim tekuinama
7. Eksplozije :
a. Fizikalna
b. Kemijska
c. Eksplozije praine.
Udar groma: razlikuju se linijski, kuglasti i povrinski. Munja veinom udara na najvia
mjesta neke zgrade, a naroito na metalnim dijelovima.
Samozapaljenje je poar lako gorivih tvari, koji nastaje u fizikalnom ili kemijskom
procesu, a da nije bilo posebnog dovoenja topline izvana. Mehaniko samozapaljenje
trenje proizvodi toplinu, moe se razvijati toliko topline da doe do poara. Kemijsko
samozapaljenje ako izolacija ne sprjeava prelaenje nagomilane topline na okolinu, moe
doi do samozapaljenja. Takva samozapaljenja nastaju: pougljavanjem i uslijed vrenja i
truljenja.
Eksplozija je oslobaanje velike koliine topline u vrlo kratkom vremenu, uslijed ega
se izaziva visok pritisak, a zbog toga nastaju razaranja, prasak itd. Kemijske su procesi
izgaranja, koji se odvijaju u djeliima sekunde. Uz rasprsnue, prasak i toplinu nastaju i
plinovi. Eksplozijske praine su este u tvornicama eera. Eksplodiraju praine od metala,
brana, eera, ita. Uvjeti za eksploziju su: fin prah sposoban za sagorijevanje, da je uzvitlan
u stanovitoj mjeavini sa zrakom, da pridoe uzrok zapaljenja.
POSTOJI LI PALJEVINA ILI POAR
Znakovi paljevine su:
-

Postojanje vie arita poara,

Dokaz da su primijenjena poarna sredstva
16

Otkrivanje pripreme.

Za razrjeavanje poara potrebne su snimke mjesta gdje je izbio poar, ire okolice,
mjesta poara, blie okolice mjesta poara i sl.
Potrebno je izraditi dvije skice:
-

Skica lica mjesta neposredno prije poara,

Skica lica mjesta neposredno poslije poara.

Potrebno je izraditi skice:

-

Situacijskog plana,
Prednji izgled, izgled sa strane i odostraga,
Tlocrt pojedinih kutova,
Crtei u presjeku,
Posebni crte prostorija i pojedinosti.

Zapisnik treba da se u svemu poklapa sa skicama i fotosnimcima. U kakvom su obliku i

redoslijedu pregledava lice mjesta u istom obliku vri se i opisivanje u zapisnik.
SIGURNOST DOKAZNIH SREDSTAVA
-

Strani predmeti
Stvari za koje se pretpostavlja da su uzrokovali poar,
Kad se pretpostavlja da je kratak spoj uzrokovao poar dokazana su sredstva
poarom napadnuti dijelovi elektrinog ureaja i osigurai,
Pepeo upadljivog izgleda
Kod navodnog samozapaljenja uzimaju se probe neizgorjelih dijelova tih predmeta
Uzima se proba i od zapaljivih tekuina naenih na mjestu poara
Uzima se proba i svih otopljenih ili veoma izmijenjenih predmeta

TKO DOLAZI U OBZIR KAO IZVRITELJ UMILJENE PALJEVINE,

SISTEMATIZIRANI PREGLED NAJEIH INDICIJA
Prisutnost na licu mjesta
Zakljuuje se na osnovu:
-

Iskaza svjedoka
Stvari ostavljenih na licu mjesta od izvritelja.
Tragovi prisutnosti na mjestu izvrenja kaznenog djela paljevine. Ti tragovi su
dvojne prirode: jedni nastaju uslijed utjecaja njegovog tijela, orua i sl.na okolinu
a drugi nastaju kao rezultat okoline i samog izvrenja ina na tijelo, odjeu.

Motiv paljevine
Motivi su izvanredno mnogobrojni i razliiti.
-

Psihopate i duevni bolesnici: paljevine vre bolesnici koji pate od halucinacija,

paranoidnih ideja, ideja veliine, bolesne ljubomore, ideja umanjavanja, grenosti,
ljudi u histerinom stanju, tekom pijanstvu i sl.
17

Djeca i mlade: kod djece motivi su nagon za oponaanjem, radoznalosti veselje

nad plamenom. Kod odraslije djece stupa nagon imitacije
Alkoholizirano stanje
Osobna mrnja i osveta
Nezadovoljstvo,
Politika mrnja
U cilju prikupljanja izvrenih ili namjeravanih kaznenih djela
Da bi se dolo do tue imovine.

METODIKA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RAZRJEAVANJA SABOTAA I

DIVERZIJA
Kazneno djelo diverzije vri osoba koja nije zaposlena na napadnutom objektu, pa je
zainteresirana da se djelo objavi. Saboter eli sakriti postojanje i pravnu prirodu kaznenog
djela, a diverzant zna da uoavanje prave prirode zloina jo ne doprinosi otkrivanju
izvritelja. Glavni dokazi u ovim sluajevima jesu dokumenti i izjave svjedoka. Kao posebni
oblik sabotae moe se pojaviti i djelo naruavanja pravila tehnika osiguranja organizacije
odnosno dravnog organa.

METODIKA OTKRIVANJA, ISTRAIVANJA I RAZJANJAVANJA

NEOVLATENE PROIZVODNJE, PRERADE I PRODAJE OPOJNIH DROGA
Upotreba opojnih droga je dvojaka, a u skladu s tim i njihov utjecaj na ljudski
organizam. U pogledu ilegalnog nabavljanja opojnih droga razlikuju se tri grupe krivaa:
-

Oni koji nabavljaju opojnu drugo kraom ili krivotvorenjem u farmaceutskoj

tvornici, kemijskom laboratoriju, apoteci ili vri provalnu krau u takvom
poduzeu,
Opojne droge se esto nabavljaju pomou lijenikog recepta. Naini
krivotvorenja recepata su razliiti.
Krijumari opojnih droga.

Postoji vie vrsta krijumarenja:

-

Krijumarenje na veliko
Pogranino krijumarenje,
Trgovina na malo.
ISTRAIVANJE I RAZJANJENJE SILOVANJA

Za postojanje silovanja pomou fizike sile bitno je da je obrana ozbiljna, ozbiljno

smiljena i da se napad isto tako vri ozbiljno. Za razlikovanje milosnog od nasilnog snoaja
slui injenica, to e ena ozbiljno i do kraja svojih snaga pruati otpor, dok e u milosnom
snoaju prividno pruati otpor i to e biti njen samo taktiki potez.
Vrlo je vano da se utvrdi kakvom tipu ene pripada silovana osoba. Treba prouiti
njenu cjelokupnu osobnosti moralnu i njen psiholoki lik.

18

Objekti silovanja esto su razvijene ene u normalnoj dobi kada su one poeljne, ali
esto ak i djevojice od 4-5 godina, pa i mlae, i obrnuto, ak i stare ene.
Veliki je broj neistinitih prijava. Lane i nesvjesno neistinite prijave podnose duevno
normalne i duevno bolesne ene. est je sluaj da ena s nekim zatrudni, a taj ne dolazi u
obzir da je uzme za suprugu. Ili ima sluajeva da se takva prijava podnosi iz ljubomore, iz
neuzvraene ljubavi ili je ena zateena na mislosnom snoaju, pa uslijed lanog stida govori
o silovanju ili kad eli da postigne bilo kakvu imovinsku korist.
Ako se utvrdi da kazneno djelo silovanja postoji, postavlja se pitanje je li osoba koja je
osumnjiena od strane prijaviteljice izvritelj. Na odjei i tijelu rtve mogu se pronai dokazi
prisutnosti na licu mjesta ili ak sudjelovanja u djelu. Kada neka ena podnese prijavu da je
nad njom izvreno silovanje, najprije e se zahtijevati sudsko medicinski pregled te ene.
Ne smije se zaboraviti da se odredi i sudsko - medicinski pregled okrivljenog. Kada se radi o
silovanju sa upotrebnom fizike sile otpor rtve mora ukazivati na tragove na samom
poinitelju. Ukoliko tih tragova nema, a prijaviteljica tvrdi da je pruala otpor, da je upala,
grebala i sl.ta negativna okolnost ima izvanredno veliko znaenje.
Takoer treba zaplijeniti sve dijelove odjee. Ukoliko se pronau tragovi treba
procijeniti da li su u skladu s prikazom dogaaja. Poznato je iz sudske medicine da nasilnih
najee ostavlja modrice, oguljotine i slino na erogenim zonama rtve, tamo gdje hvata
prilikom snoaja: na unutarnjim dijelovima butina, dojkama, trbuhu.
esto ba zbog toga to je silovanje u osnovi sadistiki delikt postojat e i ugrizi na
grudima i drugim mjestima.
Jedan nalaz koji moe biti veoma koristan je nalaz kose ili dlaka. Kod silovanja mogu
one dlake stidnice koje su labave, koje samo otpadaju da preu i zadre se meu dlakama
rtve ili samog nasilnika. Danima poslije izvrenog silovanja moe se kod ljudi koji ne dre
do svoje osobne higijene pronai tue stidne dlake.
Veliku ulogu igra sperma. Silovanje moe biti kombinirano s drugim kaznenim djelima,
npr.incestom. prijava za incestno silovanje moe biti istinita ili lana.
Pocijepana odjea predstavlja indiciju jer je mogla da bude pocijepana prilikom
silovanja, ali nije moralo tako da bude. Veoma je sumnjivo kada neka ena ne prijavi odmah
navodno silovanje nego eka izvjesno ili due vrijeme.
Djevojke u pubertetu posebno ako su psihopati, mogu da u svojoj mati vrlo intenzivno
doivljavaju razne seksualne senzacije, da same zamjene stvarnost i istinu i da zbog toga
podnesu nesvjesno lanu prijavu. Posebno su ugroene profesije uitelja, lijenika, zubara,
nastavnika. esto je i ouh ugroen.
Defloracija je oduzimanje djevianstva.
esto se kao posljedica silovanja pojavljuje psihika trauma ili fiziko oboljenje. esto
je posljedica i spolna bolest.

19