Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Arkzin I 0 PDF

    Uploaded by

    si1rena
    12 views16 pages

    Original Title

    arkzin_I_0.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    12 views16 pages

    Arkzin I 0 PDF

    Uploaded by

    si1rena

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 16
    FANZIN ODBORA ANTIRATNE KAMPANJE ZAGREB ijona 30 dinara Kupovinom fanzina potpomaiete Antiratnu kampanju Nulti broj, Zagreb, 25. rujna 1991. N® 0 (Pilot Edition) Zagreb, September 25" 1991 Drage pata ovoge nulti broj ARK 274, glasila Antiratne topline i solidan vacliditih drustvenih organi ith projektima Vu irazli¢itosti inicijativa ci tu razlicitost i tako biti djelatni priloghastanku civilnog drusta, drugtva mira, pluralizma, tolerancije i razlititosti. Vesna Jankovic-Soledad POVELJA ANTIRATNE KAMPANJI Kako god budu rijeseni danaénji sukobi, liudi ée na ovim podrugjima nastaviti Zivjeti zajedno. Svima nam je potreban mir, svi moramo raditi na razvoju demokracije i postizanju ekonomskog, socijalnog i ekoloskog blagostanja. Interesi su nam isti, rat i nasilje svima donose &tetu. Gradani svih republika i pripadnici svih naroda moraju, bez obzira na sve tesko¢e, odrZatii razvijati medusobnu komunikaciju i suradnju na obostrano korisnim projektima. Dio smo suvremene Evrope u kojoj drzavne granice sve vise spajaju, a ne razdvajaju pojedince i narode. Vlade i druga drzavna tijela imaju ograniéenu funkciju i domet. Oni ne mogu biti ekskluzivni zastupnik nasih interesa. Mi, gradani nagih republika, gradani Evrope i svijeta, odluéno odba- cujemo nasilje i rat. Komunicirati ¢emoi suradivati bez obzira na razlike u politickim opredjeljenjima i bez obzira na to kako budu rijeseni odnosi medu republikama. Svaki za sebe i svi zajedno, na lokalnom, regional- nom ili globalnom nivou, suprotstavijati cemo se onima koji pozivaju u rat i zalagati se za slobodu, pravdu i blagostanje za sve. CHARTER OF ANTIWAR CAMPAIGN MM rec mT Mae Reds ARI Rein eon our Aer Mea Nee ig GMM eaten A Kel Raters cece Re tect MM RM eo sturgeon (og eile Reta Rom Reuroluliee Merete Rete Keceelel olor Citizens of all republics and members of all nations, regardless of actual difficulties, must Pelee Re ace mua Reo umalice uke Keres cucu Noam ace rato oa elmo Ifelcd Eisele ML Sota ce Moe oie Ree cote io connecting, rather than separating individuals and nations. Our governments and other state Meu MI Rta anon cle ML ae une tcc gels Sam Tie RM Me uM um ers RRM Ae CUR a Te) MC RURAL RCL Pad ur Bac en Rad Re Rel Luar (eee Ce on Reheat LC Sau ny edt aS Re Uo who are imposing war as the “only left” solution for our problems. IZVJESTAJ S INICLJATIVNOG SASTANKA “ODBORA ZA ANTIRATNU KAMPANJU” Krajem srpnja (ila) jeuZagrebu inicirano osnivanje Odbora antiraine kampanie. Pokretati su bili Zelena akcija Zagreb i Drusho za unapredenie kvalilele Zivota. To} mirovnoj mrezi u naslajaniv pristupilo, je polpisivaniem Povelje antiraine kampanie, oko 40 organizacija, te nekoliko stotina pojedi- rnaca i pojedinki Ohrabreni takvim odazivom i kontakfima sa brojnim mirov nim organizacijama u svim republikama i pokrajinama ‘odludli smo pokrenuli postupak formaliziranja "Odbora za nfirainy kampaniu" u éemu je prvi korak bio susret pod nazivom DANI ZAMIR, odrzan 23.124. kolovoza (augusta) 1991. u Kumroveu. PRINCIPI DJELOVANJA “Antiraine kampanje” su do: * afirmira i promovira samo nenasilne metode + sudjeluje u procesu riesavania konflikata, ali ne favorizira pojedine soluctie * uvazava sve subjekte umjesane u konflikt i nastojis njima kompnicirati svim interesima treba razgovarati Clanstvo u “Odboru za antiratnu kampanju moze biti indi- vidvalno i kolektivno. Kolektivnim élanovima mogu postati sve organizacije koje potpisu Povelju antiraine kampanie i riznajy principe rade mreze, osim politickih stranaka. Po- lticke stranke koje potpisu Povelju antiraine kampanje imaju status simpatizera. Niti jedna pojedinaéna organizacija, individualni élan ii élanica ne mogu se predstavijati kao Odbor u clini, vee samo kao njegov autonomni dio. Na susretu u Kumroveu bilo je mnogo rijegi o mirovnim ak- ijama, od kojih su neke ve¢ v toku. Slozili smo se da za mir moZemo mnogo utinitine samo javnim akcijama i odlaskom nasih aktivista na ratom zchvaéena podrucja, ve¢ i nepos- rednim, ljudskim kontaktima sa prijateljima i poznanicima pogodenim ratom. Sioga je i lepeze akcija koje namjerava- mo poduzimati vrlo siroka od simboli¢kih akeija promocije ideje mira, preko aktivnog angazmana na spreéavanjy su- koba u konfikinim podrué|ima, do obrazovanja za Neke od akcija i projekata na kojima vet radimo PORUKE MIRA Nazim prijateljima v inozemstvu upuili smo molbu do nam pomognu prikuplianjem “poruka mira” (duhovnih, vierskihi poliiékih lider, uglednika iz svojih zemalja) svima u oruganim konfliktima, Istovremeno ¢e se sliéne poruke pri- kupliati od domacih uglednika. Forme poruka st audio i pisane, pripremljene za publiciranje v medijima. Projekt vodi: Druitvo za unapredenje kval video, te tivota VRATA MIRA - ZID MIRA Poruke mira prikupliene od organizacija i gradana uk- eee ed eee opison v prethodnoj toéki)izlozit ée se na jednim starograd- skim vratima u Zagrebu (Tkaléiceva 58). Ta"Vrota mira” trebala bi postati mjestom odrzavanja ckcija posvecenih miry. Neke, poput Meditacije za mir duhovnih grupa Odbora za antiratnu kampainju, veé su krenule. Zeljeli Bismo da sliéna "Veata mira” ili “Zidovi mira” posioje u svim gradovima i naselima u kojima postoje mirovne aktivnosti. Projekt vodi Komaja - Drustve za razvoj ljubavi i svijes Zarko Plaviié ANTIRATNI TELEFON Akcijajezomidenaiz dvadijela:“zivog"telefona itelefonskog govornog automata, Na broju lelefonskog automata 041/ 9867 (koji dijelimo so Crvenim krizem Hrvatske) bit ¢e ob- javijivane opée informacije o mogu¢nostima ukljuéivania v mmirowne aktivnosti. Na “Zivom" telefonu radit ée grupa vo: lontera za_prodanie liudske podréke pogodenima ratnim sukobima. HPT smo zamolilida sponzorira “Zivi" telefon bes- plainim dodjeljizanjam dvije telefonskelinije i posudbom mi- nitelefonske centrale, Kada dobijeme tuliniju pokuiat ée-mo se povezat s radio stanicama, Sliéne telefone pozelino je os rival drugim gradovima ukojima post polreba 2a njima Projekt priprema: Zelena akcija Zagreb - Drazen Nikolié POSREDNICKE GRUPE ZA PREGOVORE Neke medunarodne organizacije specijalizirane za posre~ dovanje u raztjefavanju konfikata izrazile su spremnost svojih struénjaka da dodu k nama i odrze tegajeve osobama zainteresiranm za aj rad. Urujnu (seplembru) Jugoslavijuce posietiti vie takvih organizacija “Intemational Fellowship of Reconcilation, International Foundation for Peace and Future Research, itd. injthowih siruénjaka koji ée odrzatite leéajeve. U toku je okuplianje osoba zainteresiranih za ova} projekt. Ukljuéeni su Gibanje za kulturo mi Nezavisni savez Zena Zenska pomo¢ sada Zene za mir Zelena akeija Zagreb Rad koordinirajv Drazenka Dobri¢ i Drazen Nikolié (Ljubljana) ZENSKI PREGOVORI z No osnivagkom saslanku organizacije “Zene 2a mie” pokre- ruta je inicijativa za stvaranjem pregovaraéke grupe Zena Hrvatske i Srbije. Zenske i zelene grupe Hrvatske uputile su piismeni prijediog 0 tome u Srbiju i jos éekaju odgovor. Brinu se: S Hrvatske Zenski parlament (Beograd) MIROVNI FANZIN Mediji velo éesto bojkotiraju ili izopaéuju informacije mirovnim akcijama i inicijativama. Odluéili smo da osnu- jemo fanzin kao medi 20 promociju i dokumentiranje rada Antiraine kampanje. Fanzin ée imati trostruku namjenu: informiranje © mirovnim okcijama u svim republikama, povezivanje i koordiniranje mirovnih aktivnosti, te konstitu- iranje medurepublicke mreze mirovnih organizacija. U toku je osnivanje urednisiva fanzin sa samostalnim republiékim ‘ograncima pri najaktivnijim mirovnim organizacijama. > Planirana je i verzifa na engleskom jeziku. Za preuzimanje brige oko engleske verzije ponudilo se Gibanje za kulturo miry in nenasilja koje ve¢ izdaje glasilo “INTRUDER” na engleskom jeziku. Distribuciju i umnozavanje preuze! ée svaka organizacija na svom podrugju. Pozeline su i druge, sligne aulonomne publikacije. Priprema Zelena akeija Zagreb ANALIZA RATNE PROPAGANDE Odabrat ¢e se drastiéni primjeri raine propagande srpske, hrvaiske i slovenske TV. Komparativnom analizom raine propagande ukazat ¢e se na mehanizme manipulacije lu dimanazajedniékoj konfereneijzatisak pripadnikamirovnog pokreta iz Hrvaiske, Srbije i Slovenije. Za ovu akfivnost potrebno je formiranje ekipe sirugnjaka koja ¢e izviti ~analizu mehonizama ratne propagande. Pismo sa precizni iim priedlogom 0 nacinu koordinacije ove akcije bit e upu- eno unajskorije vrijeme mirovnjacima v Beogradu i Liubljani iz Zagreba Na pripremama rade: Centar za antiratne akcije Beograd Zelena akeija Zagreb ibanje za kulture miru in nenasilja Drugog dana susreta u Kumroveu, posietli su nas Evropski zeleni (European Greens) na éelu sa sekretarom grupacije zelenih u Evropskom parlamenty Paolom Bergamascijem, kao i predstavnictalijanske Federacije zelenih (Federazione di Verd)). Gost su izrazili spremnost za ukljvéivanie u nase okcije i zomolil nas da im predlozimo nagine na koje to oni mogu uéinit Prema dogovory, na izradi cjelovitog prijedloge raditi ¢e Gibanje za kulturo miry in nenasila i Zelena akcija Zagreb. U prvoj fozi predlozit ée se osnivanje Ureda Evropskih Ze- lerthu Zagrebu, kao sojewrsne promelrackesinieei mest koordinacije medunarodnih i domacih mirovnih aktivnosti. Zo hitnu izradu pismenog prijedloge zadalaka Ureda Ev- ropskih Zelenih zaduzeni su: Marko Hren, Vesna Tertelic, Drazenka Dol Drazen Nikoli¢. Zc uspiesnost naieg dvodnevnog susrela u Kumroveu, velike zasluge pripadaju Drusive zo unapredenje kvalitete Zivota koje nas je doista toplo dogekalo i ugostilo na svom makro- biotizkom seminaru koji se u fo vrijeme odrZavao na istom mjesty (mljac!). U Kumroveu su sudjelovale sliedece grupe i organizacie: Centar za antiratne akcije Beograd Prote Mateje 6 11000 Beograd Centar za antiratne akeije Novi Sad ‘Ana Devié Bul. AVNOJ-a 58 21000 Nowi Sad Dru3tvo za unapredenie kvalitete zivota Wica 72/1, pip. 117 41000 Zagreb Druitvo za ¢jelovit razvoj éovjeka Horvatinova poljana 10 41000 Zagreb Druitvo hrvatsko-srpskeg prija! Jurisieva 1 41000 Zagreb jstve za mir Republike Slovenije Celovska 195 61000 Ljubljana Komaja - Dru3tvo za razvoj Aleja Antuna Augustincica 7 41000 Zagreb Mirovne strata Trg bana Jelatica 41000 Zagreb Mirovni institut Ljubljana Mesini irg 13 61000 Ljubljana savex Zena Durda Knezevie Silovieva 23 41000 Zagreb lena akcija Zagreb Radhika cesta 22, p.p. 876 41000 Zagreb Zene za mir Vasko 70a 41000 Zagreb Zenska pomoé sada pip. 992 41000 Zagreb layjesiaj pripremili: Vesna Teréelié i Drazen Nikoli¢é Zoran Otric: CRTICA IZ KOSTAJNICE ‘Tog sparnog nedjelinog posliepodneva smrad pok- soos ee aha pst are eee eae opustjelom Hrvatskom Koslajnicom. Desetak dana ranije, nakon paniénog bijega stanovnika hrvatske rnacionalnost (Srbi su ols vee ranije] mnogo je mesa ostalo v zamrzivaéima, a zalim je nesialo siruje. Munoge stoke ostalo je v stalama, bez ikoga da se 0 njima brine. Rezervisi hrvatskog MUP- koji su ovdie slacionirani govore nam kako se sari sada vec ‘yracaju u normaly. Prethodnih nekoliko dana vréena jedezinfekcijai zakapane su lesine i pokvarenomeso. *Dobili smo naredenje da pobijemo macke i pse koji su poludiv|ilutalinaokolo, jer prijetila je opasnost od bjesnoge, Jucer smo oko petnaes! minuta raspravjal da li da ubijemo jednu krasnu Zulu mackicu koja se umiliavala oko nasih nogu; na kraju smo ipak puccli.” Policajci-rezervisi, cia je jedinica ovdie stacionira- na, dignuli sv iz krevela u ranu zorv desetak dana ranije, da bi se veé za pola dana naili na ratty. Spontana prijaznost kojom su doéekali nas, dvoje IUtalica, i spremnost kojom su stupali u razgovor, vio brzo gini besmislenim prige 0 fanatiénim ustaskim koljaéima, kakve éemo imatiprilike éuti dan kasnije, s druge sirane rijeke Une. Oboje smo medu njima pronoili i svoje skolske kolege. Bezbroj puta smo, drugima, objasnjavali tko smo i kako smo ovamo doili, i zoito. Redovna reakcija bila je radost i codobravanje natih leznij, iako cesto uz sumnju u nijhove delowornes Jedna od zrtava masakra u Dalju ‘One of victims from village Dalj massacre Foes sy IZVJESTAJ 0 POSJETU KOSTAJNICI Predstavnici Odbora Antiraine kampanje iz Zagreba, Dra- enka Dobri¢, Zoran Oitrié i Miroslav Ambrus-Kis (samo prvi dan) borawili su u Hrvatskoj Kostajnici od 11.13, kolo 026, u pokuiaju ulvrdivania éinjeniénog stanja na kriznim Zarislima v Hrvatskoj. Taj se posjet,iako nesluzbenog kara- ktera, moze smalrati prvom izvidagkom misijom Antiraine kampanje. Misije posjeta ralnim podruéjima, s namjerom ckiivniieg mirovnog dielovanja, Anliraina kampanja ima namjeru ceiée prakticirati. Ulom smisl, iskusivo iz Hrvalske Kosiajnice moze se smalrali egzemplarom stanja svakog ralom zahvacenog podrugja.uHrvatsko, Predstavnici Odbora ARK-a mogli su se na licu mjesta nepristrasno uvjeriliu éi- njeniéno stanje i formirati stavove, neovisno 0 uljecaiu sredstava informiranja i 2vaniénih glasila v Jugeslavij. To samo vévrsilo ideju © potrebi formiranja nepristrasnih pre govaraékih misija zagetu medu élanovima Antiralne kay panje. Shvaiili smo do ée organiziranje takvih mirolvornih, nepo- litignih i zvanstranackih timova zahtijevati dobru pripremu, cobuku i organizaciju. Clanavi promatrackih i pregovarackih ckipa koji bi radili no uspostevljanju komunikacije izmedu sukoblienih strana, susrelat ce se s brojnim teskocama 0 Kojima smo se i somi osvjedoeil Smatramo da je potrebno istaknuti dobru suradnju s pred= staynicima hrvatske Viade, MUP-a i ZNG- koji su nam ukazaliswu potrebnu asistenciju ucilju ulvedivanja éinjenica koje su nam potrebne da bismo precizno definirali metode pristupa u cil osWvarivanja prekida vaire i shvaranja uvijeta za nenasilno zastupanie svih interesa, Specifiéan je i prob- lem komunil oc s izbieglin stanovnistvom, jer sa nekima od izbieglih nije moguée stupili v kontakt, i ee. programom koji se ukazao kao potreba i kao 4, najdirekiniji nagin obuzdavanja iracionalne “g paranoje i uspostavijanja normalnijeg ' gradanskog Zivota. { Misljenja smo da bi fimovi morali biti sastav ljeni od élanova razliéitih_ nacionalnosti, vje- rujuti da bi fo znaino olakgalo komunikacijv sa stanoynicima i sukobljenim stranama_u kriznim podruéjima, Siekli smo ulisak da postoje realne mogucnost uspostavijanja komunikacije, iako je prisutan faktor rizika, koji bi se mogoo de lomiéno reducirati adekvatnim pripremama i poseb- nim treningom pregovaraéa i mediatora. Pri tom ne treba zanemarrt realny mogucnost da situacija v svakom éasu moze izbjeci kontrol. Vierujemo da ¢e jedan od posebnih problema predstoviiati vracenje izbieglica u niihove domove, sto je jedan od osnovnih wvieta za minimalnu normalizaciju zivota i} yazan preduvjet za samy svrsishodnost mirotvornih i pregovaratkih grupo. Neki od izbjeglih gradana sa kojima smo se susreli iskazali su nepovjerenje prema takvim > susteli iskazali su nepovjerenje prema takvim mirovnim inicijativama, ai sumnjuunjihovudjeloWwornst. Paradoksalno, na nojveéu podréku i odobravanje naisli smo u redovima MUP-ai ZNG-a, koji su nam, iako skeptiéni, ipak pozeljeli vuspjeh u namjerama i sa zanimanjem su slugali nage zak- ljugke i stavove. Zakljuéno, ipak se usudujemo ustrditida je formiranjetakvih misia i njihovo upuéivanie na sva raina podrugja {ina ona koja bi to mogla postati, gdje bi takve ekipe djelovale preventivno}, jedan od najkonkretniih i najsvrsishodnijih oblika naieg angazmana. Glavni im je cilj uspostavijanje komunikacije i uvodenje nenasilnih metoda za trazenje rjegenja konflikta, Drazenka Dobrié Zoran O3trié “BEDEM LJUBAVI” U BEOGRADU Putovanje za Beograd Uéetvriak, 29. kolovoza u 6.31 ‘od aulobusa prema Beogradui ljubavi". Iz Zagreba je krenulo, pputem narasla na oko 50, priki Sarajeva i drugih miesta Bo: aulobusiz Bosanske Dubice ni sprijeéile SDS-ovske visti (nisu unaprijed i u gotovom 20.006 Oko kilometar prije odvojka barikadu od betonskihblokova doilo je do svade s milicos slots Pala jeodluka da se pro spe i krenvlo, Nokon tog on prepreke, bus sk Feija je postovio a poe otis sete ponovila se kod keucica na auto, 28 kilometara ispred Beograda: Spe! sv Zene krenvle pjetice Pri tome su odbile zahijev prisutrih oficra JA da daju spisak prisuinih majk, nithovih sinova ivojne poste ukojoj slvze. Ta) su zahfiev odbijale i kasnije; govorile sida su dodle sve zojedno za swu djecu, a ne svaka'xa évoje. Kako smo kasnije saznali, u vrijeme dok su se odviale’ dramatiéne scene, u Beograd sy w predvidieno viene {13.00 sali) sigli pet autobusa s majkcima’ jz Makedonije jedan autobus iz Brékog. Predstavnici JA spriedili su ih:da dodu pred zgradu SSNO i odveli ih u kasarau (Dom garde) na Topéideru, Primili su ih ljubazno i posluzili ru¢kom, Oko 50 mirovnih aktviskinja i dkivista iz Centra za antiratne akcije iz Beograda éekcla je pred zgradom SSNO, a zatim su ne znajuci §o se dogada otisli pred Dom garde. Takoder se pojavila grupa majki koje su pocelkom srpnja bile vSloveniii na éelu sa Nenom Kunijevié. Ona je prethodnog dana dala soopéenje kako osuduje ovu akciju i podrzava JNA, 8to je bilo stalno emitirano na TV i radiju, zajedno sa prijetecim scopéenjem viadajuée siranke koja osuduje ovakve an- tiarmijske, antijugoslavenske i antisrpske akcije. U vrijeme boravka majki u Beogradv, izjave ove grupe stalno su emi- firane, dok su © slvarnim dogadanjima Beogradani mogii nedlo saznati samo preko nezavisnog TV studija Bi radija B92, Na ulicama Beograda U 16 sali, dakle ri sata nakon predvidenog vremena, kolona je vila u Beograd i zaustavijena na mostu “Gazela” prel Save. Stajala je preko pola sata i trajalo je uvjeravanje maj da prihvate odlozak na Topéider; milcijski kombiji blokirali su cestu i spregavali ulaz v grad (zgrada SSNO je odmah nalijevo, na oko 1000 melara}, ostaviajuci slobodnim samo pul nadesno prema TopZiderv. Tu je napraviiena greska, jer Zene nisu ponovile ono dic je ranije uspjelo - napustile av- tobuse i pjetke krenule u cenlar grada, Aulobusi su ponovo kcenul, predli oko kilometar i pol i ponovo se zaustavili, Tek peice ee ea erage eerie ee ne prema centru grada, Formirala se kolona i krenvla Bu- levarom vojvode Migiéa, zaustavivisi promet. Probijen je prvi milicijski kordon, pri éemu su pale i pliuske, a navodno bilo ie i pendreéenjo. Drugi kordon zaustavio je kolonu ispred zgrade BIGZ-a, kod sajmista. Ty je ponovo napravijena greska, ce eeree eerie erie a nar bij. Na zgradi BIGZ-a pojavili su se natpisi podrske JNA i “Ubi-éemo Tudmana”. Grupa éelnika navodno se Zeljela cobraéunali s majkama, at ih je milicija sprijedila. Videei da Ge bit blokirane, izaiao sam iz kolone. Upola osam navege bio sam na demonsiracijama "TV dnevrik 1a olvorenom’” kod Terazijske éesme, koju organiziraju neza- visni sindikat novinara i Demokratska stranka u znak protesta zbog novih smjena i otpustanja na radii televizij e politike hoatrole nad medijima. Neko iz gomile pitao je so se dogada miesto na Cesmi i odrza0 kratak govor. Podrao borby 2a demokraciju’ slobodu slampe i rekao da le protestirali za sve sinove, i sppske i hrvatske i nitko ne gine ine puca udruge. Bio sam pozdravlen ssoburnim pleskom, SU oe »,Mrevarenje uv kasarni na Topéideru ‘Oko 19 sat kelonu majki uspjeli su nagovoriti da se popne: uaulobuse iodveze u Dom garde. Snjima je uila grupa Zena izCeniraza onfraine akcijekoja ih edocekola ispred Doma, fe slari disident Pavivsko Iméirovie i njegova Zena, Zene sv dovedene u veliku dvoranu i obratio im se general Marko Negovanovic, ali one nisu hijele razgovarati snjim, nego su ile Kadijevica ili Adziéa, TV Beograd je to opisala kao *iabegawonje demokratskog dijaloga”. Nisu ih puttal iz sole. Fotiniran je zajedni¢ki odbor majk iz Hrvalske, Bosne i Hercegovine i Makedonije koji je formulirao zajednizke zahlieve: 1 bezuvjetni prekid svih oruzanih sukoba, 2 ukidanje odluke o produlienju vojinog roka za 20 dana i vracanje septembarske klase kuca- ma, 3 premiestanje svih vojnika koji jos sluze vojni rok u svoje republike, Aneuputivanie bilo kakvih jedinica stacioniranih na podrué{u BiH van te republike bez odobren- ja vlade BiH, osim u sluzaju vanjskog napada na Jugoslavi 5 opéa amnestija za sve “dezertere” iz INA. Uovome su se sve sloZile, osim predstavnica majki iz Make- donije koje nisu bile za zahtjev za smjenom Generalstaba ako ih ne ispune, ii im ne bude odgovoreno u roku od 24 sata. Jedna grupa Makedonki napustia je kasarnu u pelak jutro u 9.00, druga u 12.35 sati Na Zene je vréena psiholotka presija uz fizieko isrplivanie. lako su predstavnici JA i Crvenog kriza Jugoslavije davali suproina saopéenja, majkama je za vrijeme njihovog boravka samo vjutro ponuden éaj, @ hrana_nikako.Provokatori/ provokatorke koji su otito bili ubageni u salu srl su razne glasine (npr. da sv ugrozeni Zivoti vojnika éije su majke ovdie}. Iskliueena je ventilacija, @ neke mojke su prilikom izlaska ak trdile da je ukljuéeno grijanje. Grupa vojnika iz Hrvatske navodno je Zeljela stupitiv kontakt s majkama ireci kako su nezadovolni u vojsci, ali su onemoguéeni izolirani. Grupa Zena iz Centra za antiratne okcije iz Beogroda izasla je v dva sata iza ponoc, « ujutro ih vige nisu pustali unutra, Ujuiro su pustili da izadu neke majke koje su krenule da traze svoje sinove koji sluze u drugim kasarnama u Beogradu, a kasnije ni njih vite nisu pustali unutra. Od novinara, pusilsu samo izvjestaée TV Beograd, “Politike” i"Borbe”. Nisu pustili nidelegaciju mirovnih pokreta v kojoj sam bio i ja, iako smo se preko Sonie Lokar iz ljubljane, najavili preko generala Broveta. Takoder nije pustena ni grupa aktivist stranke koji su donijeli voéne sokove. : Oko 10.00 sati u kasarnu je pusten.¢ rnavodnih majki vojnika iz nekog srp ice u Vosni i Hercegovini. Ne r zastava s mrivatkom glavom i “Franjo, ubico nage dece”’, Ale vote brtski grbom nakapl inane Doile su, naravno, da izraze podréky JNA Nj izaéao je u 12.55. Protiy izoliranih Zena voden je brulalni psiholoski rat uz fizicko iserpliivanje. Oko podne poteli'su'th pustatiiz-sale, a zatim nijednu koja je izasla:visé nisu pustali Str. prtiskom majke su poéele pepuitati. Od 13.00 jedinaéni autobusi, s uglayiom malo ljudi (izgleda da sus izbacivali muskarce koji subilis majkama]. Uspiel suedljli majke iz Bosne i Hercegoviné.od onih iz Hrvatske, kojesubile tvrdokornije zahvaliujuci nekeltini energiénih predvadinica Konaéno, v 17.30 izbaéene su posliednie iz sale. Auiobus! su pustani u grupama po tri, uz jaku milicijsku pratnju, Paviusko Iméirovic je uhapien, pri éemu je i tucen. Sve dogadaje pratio sam ispred kasame. Naveéer, kod TTerazijske €esme govoril su Jelena, Zena Povluskalmsiroviea, fe novinarka *Mladine” Spela Predan. Zaklivéak 0 tehnologiji akeije ‘Akciju je vodilo nekoliko energiénih Zena i to je uspijevalo realiziral sragukojuéinemojéinskeemocife. Bilesu,medutim, bez iskusva 1 dielovale sv instinklivno i spontano. Bilo je propusta u pripremama: neke su ene npr. bile ucipelama sa Btiklama, preslabo odjevene, ili oplerecene suvisnom priliag ‘om, Na cestsu bile sjajne, ali zalvorene u sali nisu se uspjele ‘odupriet psiholosko| agresij.Kljuéna greska napraviena je na mostu preko Save: da je tada dat znak da se izade iz autobusa ikrene pjetice, nakon samo nekoliko siotina metara stigle bi v centar grade i vjerojatno ih milicioneri vie ne bi mogli zadrzati do zgrade SSNO. Da su ostale na otvorenom, koristecito to ih milcija ne moze jednostavno silom rasierati kao obiéne demonstrante, mogle su postici mnogo viée. Druga dansa je propuitena kada su dozvolile da budu zaustavliene, jer nostavljajuei energiéno, mogle su probit drugi kordon koo i prvi BOSANSKA DUBICA, MEDA‘: NOVI SAD 6-8. rujna 1991. Jagoda Savié i Zoran O3trié krenuli su u Bosansku Dubicu v petaké. rujna 1991 .ujutro, Stigli smo bez potesko¢a. Jagoda je razgovarala s nekim Srbima, izbjeglicama iz Hrvatske, a ja s Vasvijom Oragéanin, koordinatorom Narodnog mirov- rnog pokretai sa Seadom Ladarevi¢em, koji je komandant policijske stanice u B. Dubici i jedan od lidera mirovnog pokreta. (Ujedno je jedini Musliman ovdje na nekoj funkcij). U Bosanskoj Dubici vecina stanovnistva su Srbi, a ostali Muslimani, U mjestu su koncentrirane jake snage JNA, Teritocijalne obrane,...Z.banjjske” id. Sve su etnicki ciste, ke. U Muslimana viada veliki strah od pokolja. Po svemu stajnicv i Hrvatsku Dubicu 5), Zoog slabosti hrvatskih lia: veceg nego u Daliu. ‘ama iz mirovnog pokreta. ibilesuvrlonezadovaline uci v akciji “Bedem ljubavi" u Beogradu. Smatrale su ‘ionalne stranke i vedifig Zena iz Hrvatske previse le Armiju. Bili smo u kafieu éiji vlasnik drzi na zidu ku Titovu sliku i pusta s kazetofona snimke njegovih 1ra. Inaée, Tuzla je jedini grad u BiH u kojem su na vlasti feformisti, a ne nacionalne stranke. Mirovni pokret ima * solidnu podrsku U. Medaima smo bili gosti, Duska Tomiéa. On Zeli, na je poklonio deci u Medatima, sagraditi“Djeciu ippio je privuci za tu ideju mnoge kultetai sl, kao i mladoga violinist jeg je proglosio “prvim diegiim aribisadorom's ‘0 protesino pismo protiv rata v Juggslaviji mitirano kao glavna vijest na sarajevskori dhevni ima neprilika, vladajue! SDS proglasava ga srpskim izdajnikom, ali je elekvencijo ipak uspio nagovoriti vodsive tjesne zajednice da podrii njegove planove. Na promociji “Dje¢je ambasade” prisustvovali su medu ostalim mirovnjaci iz Beograda, jedan éovjek iz Drusiva prijatelia dece Beograd, Branka Jovanovic iz Zelene stranke sa sedistem v Beograd, prof. Poul Shoup iz SAD, direkiori skola iz Semberije i dr. Dogovorili smo (a dogovor je potvrden i v Novom Sadu) da: 1) napigemo pismo predsjedniku OUN Javieru Perezu de Cuellaru, koje ée odnijeti Sata Vukdali¢ iz Svietske humanitarne organizac- na zakazano primanje ked njega 19. ruj- na; 2) podaljemo telegram mirovnoj kenferenciji v Haag. U pismu trazimo da se ne razilaze dok > ne dodu do riesenja koje bi osiguralo mir, te da osiguraju valjane miere za osiguranje postovanja dogovorenog. Takeder trazimo da se ubuduce u miegovite komisije koje odlaze na teren pozivaju i predstavnici mi- rovnih pokreta; 3) podriimo molbu keju je Iratka ambasada uputila Djegjoj ambasadi, da je zastupa kod predsjednika OUN. Oni se zale da zbog medunarodne blokade Iraka ne dobivaiu milijeke, hranu za djecu i lijekove; 4) podriimo prijedleg da se u svakom gradu jedna ulica nazove djegjom ulicom. Nakon ovoga smo olisli za Novi Sad, gdje smo prisustvovali ntiratnom skupu i rock-koncerty ispred Srpskog narodnog pozorista. Govorio sam u pauzi. Videci da je ludima stalodo glazbe, a ne do price, bio sam velo kratak i time zasluzio pliesak. Razgovarao sam sa nekoliko bizarnih Talijana koji putuju Jugoslavijom u dva kombija na kojima pige PACA- VIOLENZA 1-0, te sjednim engleskim novinarom koji pige za novopokrenuti YU-fax {agencija koja pulem telefaxa emitira vijesti iz Jugoslavi Vra¢ali smo se autom kroz Bosnu do Bosanske Dubice. Tu sam lovio jedan vanredni radni¢ki avtobus koji prevozi gastarbajtere koji rade u Ljubljani. Usput smo nleleli na Barikadu i grupu naoruzanih civila koji su nam rekli da je miniran jedan most kod Banjaluke, pa smo morali obilaziti niekim neasfaltiranim putevima. Vjerojaino se radilo 0 akciji SDS koja je proglasila Banja Luku za sjediste “Zajednice opitina Bosanska Krajina” i demonstrirala moé_prekidom prometa prema Sarajevu. U subolu je u Bosanskoj krajini objavliena opéa mobilizacija. Prosirivanje oruzanih sukoba na Bosnu i Hercegovinu, éi se, nemoguce je izbjeci Zoran Ostrié ~ re ES SEL CENTAR ZA ANTIRATNE AKCIJE BEOGRAD Poito se nalazimo usred besmislenog rata i poito vecina gradana ne Zeli taj rat, a nema mogucnosli da mu se suprotstavi, osnovali smo Centar za antiratnu akciju. U njegovom osnivanju ueestvovali su Evrapski pokret zo Jugo- slaviju, UDI, Zenska stranka, Zenski parlament, Helsinski komitet u Jugoslaviji, Helsinski parlament gradan ... Centar je osnovan 15, jula 1991. godine u Beogradu. Centar polazi od uvjerenja da nema veceg zla od ratnog stadanja, do kojeg dolazi zato sto trojica nacionalnih voda ~ Tudman, Milosevic i Kuéan - odbijaju da se dogovore o mirnom razrjesenju jugoslavenske krize. Zasto bismo njihovu zadrtost i nesposobnost placali - najstrasnijom cijenom kao 3Ho su liudskim Zivotima, ranim razaranjima, siromastvom i oproitajem od Evrope i razvijenog svijeta? Takvim ljudima i takvim vlastima ne dugujemo obavezu da postujemo njihove “zakone” i pravila igre. Nitim nas nisu zaduzili, izuzev sveopcim zlom i sramotom. Njihovi nacionalni projekt su pogresni, jer sunas uvukli v prijavi rat. Mi zastupamo one éiji toratnije, sve one koji dobro znajuda sena Balkanune mogu stvarat etnicke dréave, éak ni po cijenu najvecih zrtava. Polazeci od prava na Zivot prava na gradanskuneposlusnost neodgovorno} vlasti (a neodgovorna je jer brine samo o vlostitim pozicijama, ne postujuci zakone i nasu dobrobit} vodit cemo energiénu borbu protiv sramnoga ralai njegovog razbuktavanja, oslanjajuci se na gradane i organizacije koji se ratu suprotstavijaju. Ciljevi Centra su sprecavanje rata, siranje antiratne propa .gande i ublazZavanje posljedica tamo gdie se borbe vee-vode, kao i podsticanje teznji da se demilitarizira jugoslavenski prostor. To demo rai = organiziranjem pravne pomodi i brane onima koji odbi- jaiv tegrutaciju i mobilizaciju 2a gradanski rat u bilo kojim jedinicama koje u tom raty uéestvuju; ~ obranom prigovora soviesti svakog tko ne zeli da nosi i koristi oruzje; + anfiratnim demonstracijama, mirovnim koncertima i svim drugim sredstvima lobiranja za mir; - pracenjem i registriranjem izazivaéa sukoba, bez obzira o kojoj voino} formacij je rjeé, a s namjerom da se oni pozovw na odgovornost; otkrivanjem i pokretanjem postupka protiv svih onih koji kre humanitare norme i medunarodne konvencije; = prikuplianjem dokumentacije o medijima koji dezinformira- jugradane, cine kriviéna djela raspirivanja vierske inacionalne mranje i huskaju na rat. Pozivamo sve gradane, bez obzira na nacionalnu i politéku pripadnost, da nam se pridruge osnivanjem islih ovakvih skupu 25. jula je u minut do dvanaes! objavijen poziv na Mirovniustanak i organizovan skup gradana Sarajeva. Program Centra za mir sadrai altivnost na formiranju Fonda solidarnosti sa zrivama rata u Jugoslaviji iz koga je vee obezbiedeno i poslano hrane, odjece i lijekova zo izbieglice s0 ratom zahvaéenog podrugja u vrijednosti od 150000 dinara, pruzanje pravne pomoci licima koja su odbila uéestvovati u sukobima, akciju “VOZDRA" - mirovni karavan_ kroz BiH i Jugoslavijuinizdrugih mirovnih akcijaiinicijativa, Miroyni karavan “VOZDRA” krenuo je 29.jula za Bosansku irvatsku Dubicu gdje je potpisana Povela mira, a.uéestvovao jeivMarsu mira na Beograd i Zagreb na inicijativ Mirovnog pokreta iz Bosanske Dobice. Planiramo i pripremamo odla- zak na Jadran, jednog od narednih vikenda, sto bi imalo funkcijy uspostavlianje normalnih komunikacija sa turisickim miestima koja su pogodena nedolaskom turisia kao posliedicom ratnih sukoba v zem| Centar za mir je prema dogovory na sarajevskom skupu v ‘Skupitini SRBiH i zvaniéno pokrenvo inicijativy 2a formiranje medustranaéke parlamentarne mirovne grupe i pridrusili smo se miroynom generalnom sirajku u BiH. U informativno| mrezi mirovnih pokreta Centar za mir je ‘ostvario kontakte sa svim mirovnim pokretima u Republict i stalne veze sa mirovnim cenirima i organizacijama u drugim republikama. Uzestvovali smo u razgovoru u Predsjednisivu ‘SFRJ sa 18 pokreta jiznijeli zajedniéke zahtjeve za neodlozno Uspostavijanje mira v Jugoslaviji 14.08.1991. godine Zajedno sa Omladinskim savezom Sarajeva inicirali smo ‘odrZavanje Medunarodnog mirovnog skupa omladinskih, studentskih, ekoloskih i mirovnih organizacija za seplembar u Sarajevu. U toku je uspostavijanje koniakata so. ovim ‘organizacijama i uivrdivanje termina i sadréaja skupo. Pozivamo sve mirovne organizacije da se ukljuce. Podréali smo sve znaéajnije mirovne akcie v Jugoslavij i smatramo yeoma korisnim uspostavijanje informacijske mreze i ani rainog telefona. Ibrahim Spasi¢ CENTAR ZA MIR SARAJEVO: PORUKA MIRA Oduviek nam je valialo igi preko vode, jer vode spajaju kopna i liude. Kod zlo zaviada pro stanu vozovi i brodovi, ‘onda stanu ljudi i ideje. Hodoliupci postany mirolvorci, daljine zovy, susreti mame, a nikud iz svojeljuske ne mogu. Sve e blizu kad slobodno putujemo rasirenih dlanova. Neka grmljavina topova zamijeni tutan| dolazecih vozova. Neka se nijedan brod ne prelvori u Nojew barku. Hodoljublie je jedro u koje pubu svi vjetrovi mira. Doili smo do na’eg mora da uputimo Poruku mira, koja ‘opominjena potop koji nam prijeti ako mir ne postanecilj svih nasih putovania. Ne dozvolite da vas brod postane Pando: rina kutija so. najvecim zlom koje je izumio éoviek, sa maginama za ubijanje. Neka vam éasna misao mira bude svjetionik na svakom putv i pasoé za sve granice, a dobra yolia povzdano sidro za svaki predah. DOBAR VJETAR |! BEZBJEDNU PLOVIDBU ZELI VAM CENTAR ZA MIR SARAJEVO LIJECNICI ZA PREVENCIJU RATA SABORU REPUBLIKE HRVATSKE Stovane dame i gospodo zastupnici, tragiéni dogadaji unas polaknuli su grupu zogrebackih i beogradskih ljecnika da se sastanu 20.07.1991. godine u Beogradu: Polazedi od éinjenice da za vecinu stanja koja nastaju kao posiedica rata smrt, opsezna ranjavanja, psihi¢ke promjene trojnog karakdera) ne posioji adekvaina medicinska inter- vencija osim prevencije, zahtijevam od vas da sve odluke Fee donositebudv usmerene prema mir, ane prema ral. liiegnik kome je jedna od lemeljnih zadaca oéyvanje i unapredivanje zdravlja, osjeéam se suodgovornim za ubi- jene i ozliedene v dosadasnjim sukobima. Pismo istog sadrzaja uputli smo Skupitini Republike Srbije. eoeee Vieruiemo da Vas je strah, da ste uznemireni, da se povre= meno osjecate bespomocnim, da se ponekad pitate - so vein. Sve ovo vrijeme nisle sami. Tu su Voki prijateli, Mozete se izrayno obrafiti onima koji su u blizini, a pisati onima iz drugih krajeva i zemalia, ili s njima razgovaratitelefonom, Sigumo je da na mnoge medu njima mozete raéunati. Od nj este Eu io oni il one dozivievoy, koko ori i one gledaju na sve Sto se dogado. Vierviemo takoder da, primaju¢i svakodnevno tolike neu- godnih informacija, nekada i sami osjetite mrénju, oi agre- sivne porive, fe da u tom renutky Zelite nesto util Ali, upravo tada mozele priéekati, razmisi koja bi odluka bila najvige u skladu s Vama samima. A mozda i da se opredielite za ono ito ele inakon 20 godina, kada se sjefite danainjih dana, mo¢i kazati da Vam je donijelo dobro. Nitko drugi, samo Vi donosite odluku i djelujete u skladu s njom. Imate pravo ne dozvolii da itko drugi odluéuie sto Vam je Git, DVIZENJE NA EKOLOGISTITE NA MAKEDONIA Dragi prijatelii, Od se srce go prifacame Vaiiot apel za mir i se nadevame deka toj nabrgu ée dopre do svesta onie koi odluéwaat 20 pratanjata na vojnata i mirot. Trgnuvaici od svoite stotutarni odredbi, naieto Dvizenje se zalage za mir medu ludjeto i prirodata, no i za mir medu ludjeto. so razliéni mislenja, bez rozlika na nivnaia nacion- ala, verska ili politicka pripadnost. Pridruzuvajéi se kon mirovnite inicijativi, naseto Dvizenje vece e vklu¢eno vo Dvizenjeto MIR VO SVETOT - MIR VO ZEMIAVA, koe pred dva meseci go pokrena naéot clan na Predsednistvoto na SFRU dr. Vasil Tupurkovski. Za spreéwanie na zakan achat vena mote da pomogne predlogenete antivoena kampanja, po inicijativa iorganizacija ra opstojugoslavenska koordinacija na zelenite. Aktvelnata sityacija nalaga da se dejstvuva brz0 iefikasno, brz bazana konkretna operativna programa, koja zaedni¢ki ée je don- seme. Za taa del treba vednai da se svika raboten sostanok na jugoslovenskakoordinacijana zelenite, na kojbi sedogovorile zaedniéke akcii protiv vojnata, @ za traen mir i progres - vo dinamiéna ravnoteze so prirodata, NAPOMENA: Vasiot proglas “Da se spreti vojnata” go dostavime do javnite glasila na Republika Makedonija, zaradi njegove objavuvanie. Presedatel na Koordinacionot sovet na Dvizenjeto, prof.dr. Mihail Tokarev Koniakt-adreso: p.fah 303, SKOPJE fax 091/238 010 GRADANSKI ODBOR ZA MIR TITOGRAD U Titogradu, dana 11.07.1991. formiran je Gradanski codbor za mir kao mirotvorna asocijacija, éiji su osnivadi slijedece politizke organizacije i udruzenja gradana: Ju- goslovenska Narodna Stranka, Socijalisticka Partija, Parlija socijalista Crne Gore, Socijaldemokratskastranka CrneGore, Nezavisna organizacija komunista Crne Gore, Udruzenje za jugoslovenskudemokratsku inicijativu, Demokratska alterna- tiva, Sludentski forum, Evropski pokret u Jugoslaviji i Cr- nogorsko vijece evropskog pokreta. (Od osnivanja do danas Gradanski odbor za mir uspio je Gnimirati javnost u Crnoj Gori i pokrenuti organizovanie anfirainih skupova sirom Republike. Tako je u organizaciji Gradanskog odboraza mir, odr2an prvi masovnijimirotvorni skup v Jugoslaviji (u Titogradu 17.07.1991. sa preko 5000 Uéesnika), da bi nakon ovog skupa uslijedio skup na Cetinju (31.07.1991., kojem je prisustvovalo preko 3000 gradana), Ho je samo Uvertira u slijedece akcije (predstoje anfiratni mitinzi uv Tivtu, Baru i Bijelom Polju). Akcije Gradanskog odbora za mir iz dana u dan nailaze na sve vedi odaziv gradana, toko da se veé sada moze govorii ‘© dominantnom antiratnom raspolozenju gradana Crne Gore. Istovremeno, dréavni mas-mediji i éelnici vladajuce partie vode anti-mirovnu kampanju u okviru koje posebno pokusovaju kompromitirati djelovanje Gradanskog odbora za mir. Medutim i pored medijske opstrukcije Gradanski ‘odbor za mir sve vie stiege naklonost gradana u Republici. ‘Smatramo da je prijeko potrebno organizirati jedinstvenu i efikasnu akeiju svih mirotvornih pokreta u Jugoslaviji v cilju definiinog poéetka kraja ratno-huskazkih politika v zemli Stoge, moramo pojaéati koordinaciju svih aktivista antiratne kampanije, Rade Bojovié Pocituvani gospodi i gospodi, vo imeto na 250 aktivisti od Ekolosko druitvo “So liubav na Dojran- skoto ezero” od Nov Dojran i Star Dojran, JA PODRZAVAME Vaiata ak vojnata” i aktivno ée se uklj ramkite na nagite moznost. Nov Dojran, 11.07.1991. Ekolosko drustvo “SO UUBOV KON DOJRANSKOTO EZERO” Pretsedatel, Ajcev Dine Skopje, 23. 8. 1991 Po povod odrZuvanjeto na manifestacija “DANI ZA MIR" Vi pozeluvame mnogi uspeh vo akcite za mir, za koi Zenite sekogas se zainteresirani. Ne sakame da ginat bescelno i za nicin interesi ni nasite ni vasi deca. ORGANIZACUA NA ZENITE NA GRAD SKOPJE Predsedatel Savka Todorovska Panéevo, 19. 9. 1991 Neino sestrinski i solidarno saose¢amo sa Vama Stasa i Gizela ratini zlo¢in? Po medunarodnom ratnom pravu, ratni zlogin je je nad Zivotom, zdravijem, fizickim i mentalnim blagostanjem liudi, osobito UBOJSTVO I OKRUTNi POSTUPCI kao sto su MUCENJE, SAKACENJE ili BILO KOJI OBLIK TJE- LESNOG KAZNJAVANJA © kolektivno kainjavanje * pliacka * vrijedanje liudskog dostojanstva, naro¢ito PONIZAVAJUCI 1 DEGRADIRAJUCI POSTUPCI, SI- LOVANJE, PRINUDNA PROSTITUCHA 1 SVAKI OBLIK NEDOLICNOG NAPA- DA * prijetnja izvrgenjem bilo kojeg od gore navedenih djel jetnja dau borbi nec¢e biti prezivjelih. CENTAR ZA ANTIRATNU AKCIJU BEOGRAD don- osineke popularizirane izvatke iz medunarednog ratnoga prava koje lai poznaju i pravilne i 1. Takvih pri zemilji veé smo imal upuéeni Usprkos zdravom razumu i pozivima vecine gradana ove zemlja koji su saéuvali razboritost i osjeéaj odgovornosti i neprestano pozivaju na pregovore, VI STE ODLUCIL! DA RATUJETE! Preipostavliamo da ste takvy odluky donijeli u skladu s VASOM SAVIESCU | DA STE POTPUNO SVJESNI POSUED- ICA VASE ODLUKE! Jedna od postedica, na koju Zelimo da vas podsjetimo ovim UPOZORENJEM, je vasa duznost da se strogo pridrzavate pravila humanitarnog prava oruzanih sukoba. UVASEM INTERESU PODSJECAMO VAS OVDJE NA ONA, PRAVILA KOJA SU ZAISTA OSNOVNA I PREDSTAVLIAJU, MINIMUM MEDUNARODNO UTVRDENIH STANDARDA, TE SE UVUJEK | BEZUVJETNO MORAJU POSTOVATI: * Borbena djelovania mogu se usmieravati ISKUUCIVO na borce i voine ciljeve, dok civil i civilna dobra ne smiju biti predmet napade. * Sva lica koja ne uzimaju direkino eka, ii su prestala da sudjeluju u_neprijatelisivima, imaju_pravo da NJIHOVA UCNOST, CAST, UVJERENJA I VIERSKO UVJERENJE budu postovani. Ona ¢e u svim prilikama biti HUMANO TRET- RANA, bez obzira kojoj “strani u sukobu” pripadaju. * Dieci ¢e biti pruzena njega i pomoe koji su im potrebni, a ona koja nisu navrsila 15 godina Zivota NECE BITI REGRU- TIRANA U ORUZANE SNAGE IL! GRUPE, nifi ce im se DOZVOLIT DA SUDJELUJU U NEPRUATELISTVIMA. * Lica koja su lisena slobode uvezi soruzanim sukobom, bilo da su internirana ili pritvorena, morgju bili snabdevena hranomivodom, za3ticenaod surovost klime i uzdravstvenom i higijenskom pogledu, kao i od opasnosti posliedica ne; jatelistava. Mora im se omoguéiti da se jave svojima i da primajy humanitarnu pomoe Crvenog kriza i sliénih hu- manitarnih organizacija '* Tokom zatoéenja sva lica lisena slobode u vezi s oruzanim sukobom bit ce treticana humano, a protiv onih za koie postoji sumnja da su izwrsila kriviéna djela u vezi s oruzanim sukobom moti¢e se vodit postupakiskliuéivo pred sudom koji pruza osnovne garancije nezavisnosti i nepristranosti. Te se gorancije sastoje narotito v postovanju slijededih principa Koje priznaje sudstv svih civiliziranih naroda: = postupak ée osigurati da optuzeni bude obavijesten 0 detaljima povrede koju je navodno poginio, i bit ée mu osigurana, prije i za vrijeme sudenja, sva potrebna prava i sredsiva obrane; = nitko neée biti proglaten krivim za povredu zakona osim na Jemeliu osobne kriviéne odgovornos!i + nitko neée biti proglasen krivim 2 bilo koje krivigno dielo zbog bilo koje radnje ili propusta, koji v renulku izvrSenia, ne predstavijaju kriviéno dielo prema vazecim zakonima, nit mu se moze izreci teza kazna od one kojv zakon predvida; + svatko tho je optuzen 2a povredu smatrat ese nevinim dok se ne dokaze krivica v skladu sa zakonom; = svalko tko je optuzen za povredu imati ée pravo da mu se sudi vu njegovom prisustvu; = nitko nece biti prisiljen da svjedogi protiv sebe ili prizna krivicu; = smrina kazna neée se izricali nad licima koja nisu navrsila 18 godina u vrijeme kada je izvréena povreda, riti ée se izvrfavali nad trudnicama ili majkama s malom djecom. * Izricanjebilo kakve presude iizvréenje bilo kakve kazne van sudskog postupka pred nepristrasnim i nezovisnim sudom i mimo poslupka koji postuje navedene garancije, zabranjeno ie i predstavlja zlozin * Sviranjenici, bolesnicii brodolomnici, bilo da su sudjelovali iline voruzanom sukoby, biti ce postovani i zasticeni, Snjima €e se u svakoj prilici postupati humano i pruziti ée im se, u najvecoj mieri iu najkracem moguéem roku, medicinska njega i pomoé koje zahtijeva nithovo stanje, bez ikakve razlike kojoj “sani v sukobu” pripadaju, *. Saniteisko i viersko osoblie ¢e bili postovano i zaitieno i pruzit ce mu se sva raspoloziva pomo¢ u vrseniu niegovih duznosli. Sanilelsko i vjersko osoblje, sonitetske jedinice, Ustanove i transport biti ée postovani i zaitieniu svako doba, i neée biti predmet nopada. Sanitelsko osoblie i ustanove obiliezene su znakom raspoznavanja, crvenim krigem na bijelom polju, koji se mora poitovati v'svakoj pric, « lica, ustanove, zgrade, vozilailransporliobiljezenitim znakom ne smiju biti predme! napada. Zabranjena je zloupotreba znaka Crvenog kriza. > Vi, koji ste odlueili da ratujete i koj ste se lal oruzja, bar poitedite taj nevini narod i njegova tesko stecena dobra. Niko nije ine moze biti kriv zato sto je roden kao Srbin, Hrvat, Musliman, 310 je druge vjere inacije, Bio isl sudi drugazije nego vi. Pokusaile postovati ova minimalna pravila na koja vas podsjecame, jer njihovim krsenjem i zloginima necete doprinijeti nikakvoj “pobjedi’, vec Gele ne sebe navuci samo sramolu iprezir, ali ikaznu. Isjeraite iz svojh redova razbojnike i ude ber viere i morala, pliackate i ubojice, koh ima u svakom narodu iu svakoj vojsci, ali th prethodno izeedite pred praviéan i neprisiran sud i kaznita po zakonu, Odbijte izvesitizlozinagka naredenja, jer naredenje pretpostavlienog ne oslobada ni moraine, ali ni kriviéne odgovornosii ‘Aonimedyvamakojisu skloni 2loginu, koji zlotine nareduju, na nith podstgu ii v njima na bilo koji nagin sudjeluju, moraju znatidani gin, ni funkeija, pa ma kako ona visoka bila, ne oslobadaju odgor fornosii, Nimberska presuda izreéena nocislikim zlocincima trebajy biti opomena za svakoga. * Civilno stanevnisive i pojedinci civli nece biti predmet nopada. Zabranjeni su svi aki ili prijetnje nasiliem, propa- ganda i medijska priopéenia, ei e glavn cll da sire sroh medu civilnim stanovnistvom. * Civil uzivaju zastitu ukoliko ne uzimaju iza-vrijeme dok ne uzimoju direktno uéeke u neprijatelsivima * Hrana, voda i sve 3to je neophodno civilnom stanovnisivu da prezivi nece biti predmet napada. * Gradevine ili instalacije koje sadre opasne sile (brane, nasipi, nuklearne elektrane) ne smiju biti predmet napada, Gok i ‘oko su vojni objekti, ukoliko takey napad moze provzrokovati oslobadanje opsnih sila, pa, prema tome velike gubitke medu civilnim stanovnisivom. ‘*Povijesni spomenici, umjetni¢ka djela il hramovi koji pred- stavljaju kultura ili duhovne nasljede naroda ne smiju biti predmet napada, niti se koristiti za podrsku vojnih akci * Druiiva za humanitamu pomoé, poput Crvenog kriza, nacionalnog ili medunarodnog karaktera, mogu ponudili humanitarnu pomoé Zrlvama oruzanog sukoba i u vréenju svoje misije moraju biti zaitiéena i postovana, Jugoslavija je ratificirala sve ugovore i konvencije kojima su kodificirana pravila humanitarnog prava orvzanih sukoba. Sva su la pravila wedena u jugoslavenski pravni poredck, delalino razradena odredbama o primjeni rainog prava u jugoslavenskim oruzanim snagama u sluéaju oruzanog su- koba,« njihovo je kréenje kaznjivo, Sva ta pravila obavezuju i donas, uprkos svemu Slo se dogada, i savezne i republizke vlasti, ali i sve gradane. ZASTO OVAJ OBRAZAC I KAKO GA ISPUNITI? Svrha oveg upitnika je da olakia sistematsko i precizno prikuplian- je podataka o pretpostavijenim i mogucim prekrsajima humanitar- nog prava u oruzanom sukobu, ednosno rainim zloginima i zloti nima protiv govjegnosti. Za ove podatke koristi se izraz “navodni prekriaji”. Neka vas u postupku on ne zbunjuje - samo je sud nadlezan da utvrdi da li je neko kriviéne dielo zaista podinjeno i tke je odgoveran za takav én. gradu i Odbor Antiratne kampan- je Zagreb stavili su sebi u zadacu da prikupeiskaze svjedokaieven- tualno | materijaine _dokaze {fotografije, video i audio materi- jale),daih predajunadleznoj viasti, upravnoji sudskoj, injima prepuste korigtenje tih dokaza suglasno sa domacim i medunarodnim za- konom. Prema tome, vai iskaz svjedotenje

    You might also like