20.

poglavlje
Metodologija

Ciljevi poglavlja
Do kraja ovog poglavlja bit e te u mogunosti da :
- Prepoznate ta ukljuuje pisanje poglavlja o metodologiji koje transparentno dokumentira
proces istraivanja.
- Razumijete kljuna pitanja koja ovo poglavlje mora odgovoriti.
- Razmotrite prirodu i prednosti pisanja ovog poglavlja u formatu prirodne povijesti.

20.1. Uvod
Moemo razlikovati tri razliite vrste studentskih disertacija : teorijsku, metodoloku i
empirijsku. Svaka od ovih zahtjeva razliitu raspravu na temu metoda.
1. Teorijska. Ovdje tvrdite da razvijate neka teorijska shvatanja na nain kritikog pregleda
samog kostura literature. U teorijskoj disertaciji, vae metodoloko poglavlje e trebati da
raspravi vae obrazloenje za odabir tijela literature i bilo kojeg ilustrativnog primjera.
Takoer e trebati da pokae kako ste pokuali proizvesti sistematsku analizu, kao npr.
razmatrajui argumente za poziciju koju odbijate.
2. Metodoloka. Ovdje vam je glavna briga da razvijete metodu ( npr. fokusnu grupu ili
tekstualnu analizu) ili da uporedite ili suprostavite koritenje nekoliko razliitih metoda.
Ovdje cijela teza moe biti izvedena iz metodologijske materije, tako da odvojeno poglavlje o
metodologiji moe biti suvino ili jednostavno izvedeno na nain da objanjava zato ste
izabrali odreene metode za usporedbu i/ili koje podatke ste izabrali da upotrijebite za ovu
vjebu.
3. Empirijska. U ovoj, najeoj formi istraivakog izvjetaja disertacije, analizirat e te
tijelo podataka. Ovdje se od vas oekuje da pokaete kako razumijete prednosti i nedostatke
vae istraivake strategije, dizajn i metode.
Ovo poglavlje se fokusira na istraivake izvjetaje bazirane empirijski. Raspravlja o
otvorenosti i jasnoi onoga to se dogodilo tokom vaeg istraivanja. Predlae da je blagi
raun u pasivnom stanju u potpunosti neprikladan format za vae metodoloko poglavlje.

Kvalitativni istraivai su esto zainteresirani za pripovijesti ili prie koje ljudi priaju jedni
drugima (i istraivaima). Zaista, naa poglavlja o analizi podataka govore (strukturnu) priu
o naim podacima. Potpuno je prirodno stoga da se naim itateljima kae kako smo prikupili
nae podatke, koje podatke smo dobili i kako smo ih analizirali.
Ovo je razlog zato se ini da svi istraivaki izvjetaji imaju metodoloko poglavlje ili
barem dio posveen podacima i metodama. U toj rubrici, meutim, kao to u pokazati
kasnije u ovom poglavlju, postoje razliiti (ne ba blagi) formati koje moemo koristiti da
nam daju raun za nae podatke i metode. Prije svega, meutim, moramo razjasniti osnovu
oko problema koje morate prekriti u svom metodolokom poglavlju.

20.2. to bi metodoloko poglavlje trebalo sadravati ?

U kvantitativnoj studiji, postoji jednostavan odgovor na ovo pitanje. Imat ete
poglavlje obino naslovljeno podaci i metode. Kao to tablica 20.1 pokazuje, ovo poglavlje
e obino sadravati etiri elementa.
Tablica 20.1 Metodoloko poglavlje u kvantitativnoj tezi
1. Prouavane teme
2. Koriteni instrumenti za istraivanje
3. Procedure koritene u primjeni ovih instrumenata na ove teme
4. Statistika analiza
Izvor : prilagoeno iz Rudestam i Newton, 1992: 61
Iskreni karakter kvantitativnog metodolokog poglavlja naalost ne prelijeva se na
kvalitativne istraivake izvjetaje. Na prvi pogled, ovo je samo zbog razliitog jezika. Tako
da, u izvjetavanju kvalitativne studije, obino ne priamo o statistikoj analizi ili
istraivakim instrumentima.
Ove jezine razlike se takoer odraavaju na ire praktine i teorijske razlike izmeu
kvantitativnog i kvalitativnog istraivanja. Naroito, u pisanju kvalitativnog istraivanja,
moramo prepoznati :
- (osporavana) teorijska podupiranja metodologija
- (esto) sluajnu prirodu izabranih podataka
- (vjerovatno) ne ba sluajni karakter sluajeva koji se prouavaju
- razloge zbog kojih je istraivanje otilo u smjeru u kojem je otilo ( i analitiki i sluajni
faktori)
Svaka od ove etiri znaajke podie pitanja koja ne bi trebala biti prikrivena ili izazivati
krivnju. Va tok istraivakog vjebanja i vae itanje su vas trebali uiniti svjesnim teorija
na kojima vae metode poivaju. Tako da je pravilo ovdje, u pisanju metodolokog poglavlja,
glasi jednostavno : detaljno objasnite vae teorijske pretpostavke.

Ovdje imamo primjer kako se ovo moe uraditi preko izvoda iz Steven Stanlijevog
doktorskog rada koji je koristio analizu govora na intervjuima s drugim studentima
istraivaima.
Primjeri studenata
Teorijska pretpostavka metodologija
U kvalitativnom, diskurzivnom i kritikom pristupu psihologiji generalno se priznaje da
metodoloka pitanja ne mogu biti odvojena od teorijskih pretpostavki. ( Ovo) poglavlje
predstavlja i prezentaciju ta se dogodilo u ovoj studiji kao i raspravu na temu pojedinanih
pitanja oko metoda u diskurzivnoj psihologiji i u studijama za doktorate. Svaki dio e
ukljuivati opisne detalje o tome kako je studija razvijena i provedena, kao i raspravu oko
pridruenih teorijskih pitanja. Cilj nije osigurati iscrpan i kompletan raun razliitih
medotolokih pitanja povezanih s temama u raspravi, nego naglasiti neka od centralnih
pitanja ukljuenih u prihvaanje diskurzivnog pristupa studiji za doktorsko obrazovanje, i
pokazati kako su prezentacija i vjebanje metoda indirektno povezani s teorijskim
pretpostavkama. (Steven Stanley, Human Sciences, Loughborough)
Primijetiti kako Steven trai alternativu za izlaganje metodolokog poglavlja kao isto
opisnog rauna onog to se dogodilo. Umjesto toga, on dokumentira nain na koji je njegov
izabrani teorijski pristup ( analiza govora) oblikovao nain na koji je on uio svoju temu.
Meutim, sama teorija ne odreuje u potpunosti putanju vaeg istraivanja. Svako shvaa
da sluajni dogaaji povezani s osobnim interesom, pristupom ili jednostavno prisustvom na
pravom(pogrenom) mjestu u pravo(pogreno) vrijeme, esto odreuje s kojim podacima ete
raditi. Tako da, kad pisali svoje metodoloko poglavlje, budite iskreni: navedite (nekad
sluajne) faktore koji su vas naveli da radite s vaim odreenim podacima.
Na kraju, svatko zna da kvalitativni istraivai mogu raditi plodonosno s veoma malim
tijelima podataka koji nisu bili sluajno sklopljeni. Ako je to sluaj, objasnite kako jo uvijek
moete generalizirati iz vae analize. Na primjer, u poglavlju 9, raspravio sam etiri razliita
ali pozitivna odgovora na pitanja kako moemo dobiti generaliziranost :
- kombiniranjem kvalitativnog istraivanja s kvantitativnim mjerama stanovnitva
- svrhovito uzorkovanje voeno vremenom i resursima
- teorijsko uzorkovanje
- koritenje analitikog modela koji pretpostavlja da je generaliziranost u sadanjosti
postojanje bilo kojeg sluaja
Tako da, kad pisali svoje metodoloko poglavlje, izbjegavajte pretjerano obrambeni stav.
Mnogi veliki istraivai su koristili sline metode s malo muke. Stoga, piite na osnovu
njihove snage.
S druge strane, samopouzdanje ne bi trebalo znaiti nedostatak prikladne samokritinosti.
Vae poglavlje o pregledu literature je ve razmotrilo druge studije u smislu snage i
ogranienja razliitih istraivakih izgleda i tehnika prikupljanja podataka, upravljanja i

analize. (Murcott 1997: 2). Tretirajte svoje metodoloko poglavlje na isti nain kao set
obazrivih odgovora na pitanja koje bi drugi istraiva mogao pitati na temu vaeg rada. (npr.
Zato ste koristi ove metode?, Kako ste doli do ovih zakljuaka?).
SAVJET
Vae metodoloko poglavlje bi trebalo ciljati da dokumentirate obrazloenje vaeg
istraivakog dizajna i analize podataka.
Spencer i sur. (2003) tvrdi da ovaj proces dokumentacije zahtjeva transparentnost oko vaih
metoda. Drugim rijeima, trebate predvidjeti i odgovoriti na razborita pitanja oko vaeg
istraivanja. Tablica 20.2 predstavlja mogue probleme ukljuene u to.
Tablica 20.2 Kako da dokumentirate vaa istraivanja transparentno
- Dajte iskren raun prirode vaeg istraivanja
- Osigurajte pune opise onoga to se zapravo dogodilo u odnosu na biranje vaih sluajeva za
studiju, biranja vaih metoda, prikupljanja i analize podataka
- Objasnite i opravdajte svaku od vaih odluka
- Raspravite prednosti i nedostatke onoga to ste uradili
- Budite otvoreni o tome ta vam je pomoglo, a ta zadravalo
Izvor : prilagoeno od Spencer i sur. 2003: 26
Jo jedan nain postavljanja ovih stvari je predloila Anne Murcott. Tablica 20.3. prikazuje
kako moemo koristiti nae metodoloko poglavlje da odgovorimo na set pitanja. Da
odgovorimo na pitanja obino znai da opisujemo sljedee :
- podatke koje ste obraivali
- kako ste pridobili te podatke (npr. problem pristupe i pristanka)
- koje tvrdnje zastupate oko ovih tema (npr. predstavnika neke populacije ili studiju jednog
sluaja)
- metode koje ste koristili za prikupljanje podataka
- zato ste izabrali ove metode
- kako ste analizirali vae podatke
- prednosti i ogranienja koritenja vae metode za analizu podataka
Poveznica
Za kratko upoznavanje oko pitanja u vezi s metodolokim poglavljem, idite na :
web.uvic.ca/spp/documents/methodology.pdf
Tablica 20.3 Pitanja za poglavlje o kvalitativnim metodama
1. Kako ste proli s vaim istraivanjem ?
2. Koju ste cjelokupnu strategiju prihvatili i zato ?
3. Koji ste dizajn i tehnike koristili ?
4. Zato ove a ne druge ?
Izvor : Murcott, 1997

20.3 Poglavlje o prirodnoj povijesti?

Da bi odgovorili na 4 Murcottina pitanja u tablici 20.3, u kontekstu mog elaborata
iznad, moglo bi izgledati kao teak zadatak, pogotovo ako mislite da trebate posvetiti duge
odjeljke za svako od ovih pitanja.
Meutim, metodoloko poglavlje kvalitativne studije moe biti mnogo vie iva,
interesantnija stvar nego to se to misli. U ovom kontekstu, postoje tri pitanja koje trebamo
imati na umu. Prvo, previe formalno poglavlje moe biti suhoparno za itanje kao i za
pisanje. Mnogo sam se puta vukao kroz oajno dosadno metodoloko poglavlje, obino
napisano u pasivu. esto steknem utisak da je poglavlje tu isto radi formalnosti. Rijeima
jedne britanske pjesme o tome zato vojnici idu u rat zato to smo ovdje, zato to smo ovdje,
zato to smo ovdje! U takvim sluajevima, jedva ekam da preem na ivlje srce studije.
Drugo, metodologija ima fleksibilnije znaenje u kvalitativnom istraivanju nego u
kvantitativnom. U poglavlju 7, definirao sam metodologiju kao generalni pristup u
pravljenju istraivakih tema. Kao takve, vai itatelji e biti vie zainteresirani u
metodoloku diskusiju u kojoj ete objasniti stvarni put donoenja vaih odluka, prije nego
seriju tupih tvrdnji pisanih u pasivu. (npr. metoda je izabrana).
Tree, istraivaka studija podnesena za univerzitetski nivo, ak do nivoa doktorata, je prije
svega procijenjena u uvjetima toga koliko moete pokazati da imate elemente za
kompetentnog istraivaa. Stoga e vai ispitanici eljeti da znaju neto o samoj povijesti
istraivanja, ukljuujui vae odgovore na mnoge potekoe i slijepe ulice koje svi
doivljavamo.
Kao to Alasuutari tvrdi, pogreni tragovi i slijepe ulice su bitni da se prikau ba kao i
metoda koju ste na kraju odabrali:
Upravo iz ovog razloga, uzimanje terenskih zapisa o razvoju neke misli je prijeko
potrebno..Tekst moe biti kao detektivska pria, gdje neko predstavlja ove pogrene
tragove sve dok se ne pokau kao slijepe ulice. ( 1995: 192)
Alasuutarijeva verzija povijesti istraivanja kao detektivske prie ne poklapa se s
formalnim metodolokim poglavljem pisanim u pasivu. Umjesto formalnog, nepristrasnog
poglavlja, on nudi itatelju terenske zapise o razvoju neije misli. Jedan od naina da se to
uradi je da se preimenuje metodoloko poglavlje u prirodna povijest mog istraivanja.
U poglavlju 3, vidjeli smo da su neki od mojih studenata istraivaa koristili terenske
dnevnike kako bi napisali ivlje prirodne povijesti. Ovo je obavijestilo itatelja o, izmeu
ostalog:
- osobnom kontekstu njihove istraivake teme
- razlozima za izgled njihovog istraivanja
- kako su razvili njihovo istraivanje kroz ispitivanja i pogreke
- metodoloke lekcije koje su nauili.

Primjeri toga kako se ove teme mogu tretirati u vaem poglavlju o prirodnoj povijesti su
postavljeni u tablici 20.4. Kao to komentari ovih studenata pokazuju, informativniji stil
prirodne povijesti metodolokog poglavlja koji preporuujem ne bi trebao znaiti da sve
prolazi. Ba suprotno, pitajui itatatelja da vam pomognu u procesu razmiljanja, oni su u
puno boljoj poziciji da procijene stupanj vae samokritike. Dalje, autobiografski stil je jedino
prikladan u obimu koji vam doputa da odredite pravilno vrstu najbitnijih metodolokih
problema i pitanja postavljenih u tablicama 20.2 i 20.3. Oito, vai itatelji nee htjeti da
sluaju bespotrebnu i beskrajnu priu o tome kako je va privatni ivot stisnut u procesu
dobijanja vae titule.
Jay Gubrium je jasno odredio opasnosti onoga to on zove samoreferencijalno pisanje:
Moja briga sa samoreferencijalnim pisanje nije zamiljena da ocrni bilo ta. Umjesto
toga, imam rijei opreza za studente da ne uzimaju pisanje ove vrste previe da ne bi
tema u pitanjima ostala neadresirana. (Naravno, tema moe biti sama od sebe, u
kojem sluaju smo opet na prvom koraku, ali ne shvatam kako bi ovo trebao biti glavni
focus empirijske nauke). Pisanjem samoreferenci, mislim na pisanje koje se odnosi
uglavnom ili eksluzivno na ono to ste mislili ili uradili, ili proki, u radu s empirijskim
materijalom koji podupire va raun. (Posebno sam zabrinut oko) vrste pisanja koja se
odnosi na osobna iskustva istraivaa, naglaavajui njegova ili njena razmiljanja ili
osjeanja preko toka projekta ili razvoja njegovih ili njenih meusobnih veza s
ispitanicima.
Ovo definitivno ima osnovu pogotovo u drutvenim i bihejvioralnim naukama, a sad
pogotov u drutvenim studijama u nauci. Loa navika je da i ona moe biti zasjenjena u
pogledu glavne teme. Znam da glavna tema moe biti iskustvo istraivaa, ali ono to
me zabrinjava je isticanje ovoga u zavrnom pisanom obliku. Ako ciljate da budete dio
pisanog projekta, vi ponaosob ili u saradnji s drugima, onda piite kako se to odnosi na
iru sliku osobne i meusobne problematike u datim okolnostima. (Gubrium, 2009)
Poveznica
Kako bi proitali Gubriumov kratki komentar u potpunosti idite na :
www.dur.ac.uk/writingacrossboundaries/writingonwriting/jaygubrium/
Za saet pregled komentara na pisanje raznih drutvenih naunika idite na :
www.dur.ac.uk/writingacrossboundaries/writingonwriting/
Idite na vjebu 20.1
Tablica 20.4 Teme za prirodno-povijesno poglavlje
Osobni kontekst
Do kraja mog dodiplomskog rada, bio sam uvelike usporen od pitanja koja okruuju
tendenciju raznih sociolokih kola da koriste socijalnu strukturu previe labavo kao nain
za raunanje podataka. (Simon)

Mikroanaliza drutvenih interakcija inila mi se kao vrijedan nain da shvatim neke od

zdravstvenih pitanja i problema koje sam susreo u mom iskustvu rada u klinikim bolnicama
kao medicinska sestra ili kao istraivaka sestra. Mnogi od ovih problema su se pokazali kao
arka na interaktivnim vjebama i vjetinama u kojima su razliite stranke sudjelovale.
(Moira)
U pogledu Silvermanova (1987) iskustva u dobivanju pristupa polju pedijatrijske
kardiologije, moj ulazak u polje rada mentalnog zdravlja je bila dobra prilika. Susreo sam se s
bivim kolegom u lokanom supermarketu. Nakon to sam mu se poalio na potekoe
dobivanja pristupa stacionaru, pozvao me da se upoznam s udruenim timom s kojim je on
radio. (Sally)
Razlozi za istraivaki dizajn
Odabirem da prikupljam podatke na nain na koji sam to radio zato to je bilo prikladno u
datom trenutku. Audiozapisi osiguravaju detalje zabiljeenog razgovora koje terenski zapisi
ne mogu osigurati, dok je sama priprema transkripata zasebna istraivaka aktivnost. (Sally)
Mnoge kvalitativne istraivake studije pokazuju iste ciljeve na poetku projekta. esto se
mogu odnositi na prikupljanje i analizu podataka na zasebnu temu, kao to je opisivanje
pogleda pacijenata na neku vrstu bolesnikog iskustva. Ciljevi etnometodoloke studije kao
to je ova ima tendenciju da bude generalizirana, fokusirajui se na ispitivanje podataka.
Moraju se zbog toga donijeti odluke oko ciljeva puno specifinijih dijelova analize na
svakom koraku. (Moira)
Razvijanje kroz pokuaje i pogreke
U poetku sam mislio da podnesem nekoliko razliitih analiza sluajeva komentiranja sebe i
mrtvog suprunika. Odluio sam se za konstruktivniju taktiku kako bih proveo bliu analizu
vjebi lanova pravljenju rauna. Ovo bi znailo zapravo korak unazad kako bi imao poblii
uvid. (Moira)
Kako bi poduzeo studiju sluaja o samakom beskunitvu u kontekstu pune zaposlenosti
zahtjeva puno od istraivaa u smislu osobnih resursa i operativnih ogranienja. Tako je
iroko polje i priroda predmetnih ivota je tako rasprostranjena da sam odabrao da pratim
profesionalne radnike prije nego korisnike usluga. Iz praktinih razloga onda, postao sam
uesnik-promatra na tjednim konferencijama o sluajevima (Sally)
Metodoloke lekcije koje sam nauio
Pokuavao sam opisati neto to sam vidio da se dogaa, ali to nisam vidio na poetku.
Potrebu da se suzdrim od upoznavanja vlastitih kategorizacija prije kreiranja opisa vjebi
lanova na koje sam ciljao, nije bilo nimalo jednostavno. Meutim, vjerujem da je fina
jezgrovita analiza vjebi prihvaena od strane uesnika intervjua, te mi je dopustila da
doprinesem nove uvide u sociologiju zdravlja i bolesti. (Moira)

Ciljano, mogao bih koristiti konvencionalnije transkriptne ureaje ako bih opet radio
transkripte. Ovo bi spasilo kreativni rad od osmiljavanja mog vlastitog. (Sally)
Kako bi se onda ovo istraivanje trebalo gledati u smislu raznolikog uzorkovanja i vanjske
vrijednosti ? Vjerujem da odgovor lei u posmatranju ovog istraivanja ne kao pokuaja da se
osiguraju kategorizirane istine oko roditeljskih veeri u globalu, nego kao pokuaj da se
postave pitanja oko takvih susreta gledajui jedan sluaj detaljno. Ova studija moe zbog toga
biti posmatrana kao istraivaka prije nego definirajua, ispitivajui dostignua rutine jedne
individue u specifinoj postavci na nain da su otvorene dalje analitike mogunosti. (Simon)

20.4. Zavrne opaske

Neki univerziteti (kao i neki akademski asopisi) i dalje imaju poprilino fiksiranu
ideju toga ta bi metodoloko poglavlje trebalo sadravati. Zbog toga, vjerovatno je bitno da
diskutirate sa svojim uiteljima da li je prirodnopovijesno poglavlje prikladan nain da
opiete svoju metodologiju. Ali ak i ako ne odaberete da piete ovako svoje poglavlje, i dalje
e te biti na dobitku zbog posjedovanja terenskih zapisa oko putanje vaeg projekta.
Meutim, ako se odluite da piete poglavlje o prirodnoj povijesti vjerovatno ete izbjei
dosaivanje vaih itaoca ( i vas samih). Takoer je vjerovatno da ete prevazii esti
problem neuspjenog tumaenja itaocima onog to je sad oito vama. Kao to Alasuutari
kae Istraivai uvijek postaju vie ili manje slijepi za svoje tekstove i misli, tako da ne
primijete da nisu uspjeli u iskazivanju odreenih premisa ili poetnih toaka bez kojih vanjski
itatelj, teko moe shvatiti sami tekst. (1995: 192). Poglavlje o prirodnoj povijesti
bazirano na suvremenim terenskim zapisima, ee e napraviti vae itatelje upuenijima, a
izbjei ete da postanete autsajder u odnosu na va vlastiti tekst.
Kljune toke
Svi istraivaki izvjetaji imaju metodoloko poglavlje, ili barem odjeljak posveen
podacima i metodama. U njima, od vas se oekuje da pokaete da razumijete sve prednosti
i nedostatke vae istraivake strategije, dizajna i metoda. U ovom poglavlju trebat e te
objasniti:
- vae teorijskepretpostavke
- faktore koje ste odabrali da radite s odreenim podacima
- kako moete generalizirati iz vaih analiza
Meutim, visoko formalno metodoloko poglavlje moe biti glupo za itanje isto kao i za
pisanje. Umjesto toga, esto je ispravno da ponudite itateljima terenske zapise oko razvoja
neijeg miljenja nazvano prirodna povijest mog istraivanja.

Dalje itanje
Korisni podaci oko pisanja metodolokog poglavlja moete pronai u Pertti Alasuutarijevoj
Researching Culture: Qualitative Method and Cultural Studies (Sage, 1995, poglavlja 13 i
14) i Amir Marvastijevo poglavlje Three aspects of writing qualitative research: practice,
genre and audience ( u Silvermanovoj ediciji, Qualitative Research, tree izdanje, Sage,
2011, 383-96)
Vjeba 20.1
Sklopite razliite dopise koje ste pisali tokom vaeg istraivanja. Sad napiite 500 rijei o
svakoj temi povezanoj s vaim istraivanjem:
1. Glavne stvari koje su vam pomogle da zavrite i glavne stvari koje su vas koile u tome
2. ta ste nauili o vaoj istraivakoj temi
3. Kako ste unaprijedili svoje znanje o a) metodologiji i b) teoriji
4. Koje lekcije vae istraivanje ima za druge studente na vaem nivou.
Biljeka: Ako niste zavrili svoje istraivanje, uradite umjesto toga vjebu 2.1.