Kvadrat i tijela sa bazom kvadrata

SADRAJ
UVOD
I KVADRAT
1.1. Povrina kvadrata
.2. Obim kvadrata
II PRIZMA
2.1. Vrste prizmi sa bazom kvadrata (kocka, pravilna prizma)
2.2. Obim prizmi
2.3. Povrina prizmi
2.4. Zapremina prizmi
III PIRAMIDA
3.1. Obim piramide
3.2. Povrina piramide
3.3. Zapremina piramide
IV OKRNJENA PIRAMIDA
4.1. Obim okrnjene piramide
4.2. Povrina okrnjene piramide
4.3. Zapremina okrnjene piramide
ZAKLJUAK
LITERATURA
MILJENJE O RAD
Tamara Stevanovi

Kvadrat i tijela sa bazom kvadrata

UVOD

Rije matematika je nastala od grke rijei mathema to znai nauka koja izuava aksionski
definisane strukture koristei matematiku logiku. Matematika se poela razvijati prije par
hiljada godina (okvirno), jo u doba starih Egipana. Poslije se proirila u Grku i grko-rimski
svijet. Osim toga, aktivno se razvijala u Kini, te u Japanu. Razvijala se iz potrebe da se obavljaju
prorauni u trgovini, mijenjanju zemljita, te predvianju astronomskih dogaaja. Ove tri
primjene mogu se dovesti u vezu sa grubom podjelom matematike na izuavanje strukture,
prostora i izmjena.
Fundamentalnu knjigu o razvoju matematike ''Elementi'' napisao je Eukrid. U poetku je
matematika bila samo nauka koja se bavila brojevima a danas bez matematike je teko zamisliti
bilo koju nauku, jer je matematika nala svoju primjenu i u osnovama ekonomske struke, zatim
raunarstva, mainstva itd.
Veoma vana oblast matematike jeste i geometrija koja se bavi matematikom formalizacijom i
prouavanjem raznih tipova prostora. Osnovni pojmovi geometrije jesu taka, pravac, ravna i
prostor. Eukidijska geometrija poznaje i pojam udaljenosti, a samim time i krunice i sfere.
Planimetrija prouava skupove taaka u ravni kao npr pravac i dijelove pravca, krunicu i krug,
trougao, etverougao (kvadrat, pravougaonik, trapez, paralelogram, romb), te mnogougao.
Tema ovoga maturskog rada jeste etverougao, tanije kvadrat i tijela sa bazom kvadrata. U
uvodnom dijelu ovoga rada, rei emo neto o kvadratu, obimu i povrini kvadrata, a u razradi
emo rei neto vie o prizmi, piramidi te okrnjenoj piramidi, odnosno o obimu, povrini, te
zapremini svakog od ovih navedenih tjela.

Tamara Stevanovi

Kvadrat i tijela sa bazom kvadrata

I KVADRAT
Kvadrat predstavlja pravilan mnogougao sa etiri vrha i etiri jednake strane koje se sijeku pod
pravim uglovima.
Nacrtane strane kvadrata su paralelne.

Tjemena, odnosno vrhove obiljeavamo velikim latininim slovima (A, B , C, D), a strane malim
latininim slovima (a, a, a, a) iz razloga to su sve strane jednake.
Uglovi svakog geometrijskog tijela pa tako i kvadrata, obiljeavaju se grkim slovima
(====90).
Kvadrat ima i dvije dijagonale, koje su takoe meusobno jednake (d 1 = d2 = d), sijeku se pod
pravim uglom i polove jedna drugu, kao to je prikazano na sledeoj slici:

Kako bismo izraunali duinu dijagonala potrebno je da u kvadratu prepoznamo dva

jednakokraka pravougla trougla te na njih primjenimo Pitagorenu teoremu (kvadrat nad
hipotenuzom, jednak je zbiru kvadrata nad obadvije katete).

Tamara Stevanovi

Kvadrat i tijela sa bazom kvadrata

U ovom sluaju dijagonala predstavqa hipotenuzu a stranice su katete
pravogulog trougla.

d2 = a2 + a2
d2 =2a2
d = 2a2 ,

dalje d = a 2

ili

d = 1,41 x a

Primjer 1:
Izraunati dijagonalu kvadrata ako je stranica kvadrata a=10 cm?
a=10 cm
d=?
d=10 2
d=10x1,41
d=14,1 cm

Tamara Stevanovi