UNIVERZITET DEMAL BIJEDI U MOSTARU

PRAVNI FAKULTET
Projekat: Standardi Evropske Unije za akreditaciju studijskih programa na
univerzitetima u Bosni i Hercegovini
Radna grupa za izradu samoevaluacijskog izvjetaja

SAMOEVALUACIONI IZVJETAJ

Prof.dr. Suzana Bubi,

Doc.dr. Dubravka Husi,
Doc.dr. Maja olakovi,
Doc.dr. Anita Durakovi,
v.asist. dr. Rebeka Kotlo,
v.asist. mr. ejla Maslo erki,
Amila iber, studentica
Oktobar 2011.

Sadraj
UVOD .................................................................................................................................3
Historijat studijskog programa (Fakulteta)..........................................................................4
Rezimirani pregled najbitinjeg o studijskom programu ......................................................5
Iskustva i znaaj procesa samoevaluacije............................................................................6
Kriterij 1. OBRAZOVNI CILJEVI .....................................................................................7
Kriterij 2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM (CURRICULUM) .....................................10
Kriterij 3. LJUDSKI RESURSI........................................................................................26
Kriterij 4. STUDENTI......................................................................................................43
Kriterij 5. FIZIKI RESURSI..........................................................................................55
Kriterij 6. UNUTRANJE OSIGURANJE KVALITETA ...............................................58
Kriterij 7. POSTIGNUTI REZULTATI...........................................................................63
SWOT Analiza ..................................................................................................................71
PLAN ZA UNAPRJEENJE STUDIJSKOG PROGRAMA U SKLADU SA OVIM
KRITERIJIMA I SWOT ANALIZOM .............................................................................76

UVOD
Ovaj samoevaluacijski izvjetaj nastao je u okviru TEMPUS projekta Standardi
Evropske Unije za akreditaciju studijskih programa na univerzitetima u Bosni i
Hercegovini (158.853-TEMPUS-1-2009-1-BE-TEMPUS-SMGR), kao jedna od
planiranih aktivnosti u navednom projektu. Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi
u Mostaru je predloio studijski program I ciklusa u trajanju od etiri godine za pilotakreditaciju. (Vie o projektu: www.esabih.ba).
Nakon predstavljanja projekta, Odlukom Nastavno-naunog vijea broj: 150-3-702/10,
od 6.12.2010. godine imenovana je Radna grupa za izradu Samoevaluacionog izvjetaja u
sastavu: 1. prof. dr. Suzana Bubi, 2. doc. dr. Dubravka Husi, 3. doc.dr. Maja olakovi,
4. doc.dr. Anita Durakovi, 5. v.asist.dr. Rebeka Kotlo, 6. v.asist.mr. ejla Maslo erki,
7. Amila iber, studentica.
Prva moderna visokokolska ustanova u Mostaru je bila Via pedagoka kola, osnovana
1950. godine. Devet godina nakon toga osnovana je Via tehnika kola, koja je 1970.
prerasla u Mainski fakultet. Odjeljenja Ekonomskog fakulteta i Pravnog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu su u Mostaru osnovana 1971.godine, a kao samostalni fakulteti
poeli su s radom 1976.godine. Ove etiri institucije su se udruile u Univerzitet "Demal
Bijedic" (u daljem tekstu: Univerzitet), 1977. godine. lanicom Univerziteta 1978.
godine postao je tada osnovani Graevinski fakultet. Sastavni dio Univerziteta su bili
Univerzitetska biblioteka i nekoliko instituta.
Od poetka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, rad Univerziteta je otean, a
1993. godine izgubio je sve objekte, opremu i znaajan dio kadra. Objekte Univerziteta
Demal Bijedi od tada koristi Sveuilite, formirano 1993. godine kao hrvatsko
sveuilite. U akademskoj 1993/1994. godini mali broj profesora i saradnika je nastavio
obrazovni proces u istonom dijelu grada u vrlo tekim uslovima. Nastava se odvijala na
razliitim lokacijama, a za studente koji zbog ratnih dejstava nisu mogli doi u Mostar
organizovana je dislocirana nastava u Jablanici i Konjicu. Od septembra 1994. godine
Univerzitet je smjeten u bivem vojnom logoru, pretvorenom u univerzitetski kampus.
U poslijeratnom periodu, u uslovima koji su i dalje teki, Univerzitet se nastavio razvijati.
U akademskoj 1997/98. godini osnovani su Studij agromediteranskih kultura i Studij
informatike, a 1999/2000. Studij za jezike. Ovi univerzitetski studiji su tokom 2002. i
2003. godine prerasli u Agromediteranski fakultet, Fakultet informacijskih tehnologija i
Fakultet humanistikih nauka. 2001/2002. Ekonomski fakultet je transformisan u
Fakultet za poslovni menadment, a 2002/2003. Pedagoka akademija u Nastavniki
fakultet. 2010. godine Fakultet za poslovni menadment je preimenovan u Ekonomski
fakultet. Danas Univerzitet ini 8 fakulteta: Agromediteranski fakultet, Ekonomski
fakultet, Graevinski fakultet, Fakultet humanistikih nauka, Fakultet informacijskih
tehnologija, Mainski fakultet, Nastavniki fakultet i Pravni fakultet.
Pored navedenih fakulteta u sastavu Univerziteta su: Univerzitetska biblioteka, Institut za
mainstvo, kao dio Mainskog fakulteta, Institut za graevinarstvo, kao dio Graevinskog
fakulteta, Edukacioni centar sa kompjuterskim uionicama, multimedijalnom salom za
jezike, internetskom uionicom, salom za konferencije i Meunarodni centar za
filozofiju, Studentski centar, Multimedijalni centar, Kancelarija za osiguranje kvaliteta,
Kancelarija za meunarodnu saradnju, Univerzitetski Tele-informacijski centar - UTIC,
Centar za razvoj karijere.

Rektorat, svi fakulteti, instituti i centri smjeteni su u univerzitetskom kampusu, koji se

nalazi u sjevernom dijelu grada. Prednosti ovakvog smjetaja Univerziteta su brojne:
vee su mogunosti za efikasnije funkcionisanje Univerziteta - laki i bri razvoj
potrebne infrastrukture; dovoljno je prostora i kapaciteta za nove objekte za fakultete,
institute i za smjetaj studenata; postoje vrlo atraktivni sportski tereni i drugi sadraji
neophodni za studente ali i za zaposlenike Univerziteta. Pored prednosti, jedinstveni
univerzitetski kampus ima i odreene nedostatke: veliki broj objekata je potpuno
devastiran, svi objekti koje trenutno koristi Univerzitet nisu funkcionalni, jer se radi o
bivim vojnim kasarnama; pored Univerziteta, objekte u kampusu koriste i drugi subjekti,
ija oblast djelovanja je nespojiva s djelatnou Univerziteta.
Prednosti koritenja kampusa dole su do izraaja u nekoliko posljednjih godina.
Izgraene su i opremljene zgrade Nastavnikog, Agromediteranskog, Pravnog i
Graevinskog fakulteta, izvrena je nadogradnja zgrade Agromediteranskog fakulteta, u
novoizgraenu zgradu upravo se useljava Ekonomski fakultet, u toku je rekonstrukcija i
adaptacija zgrade Mainskog fakulteta te rekonstrukcija zgrade u kojoj e biti smjeten
Institut za biotehnologiju u sklopu Agromediteranskog fakulteta. Izvrene su pripreme za
rekonstrukciju prostora kojeg koristi Univerzitetska biblioteka, a vre se pripreme za
rekonstrukciju zgrade Fakulteta humanistikih nauka.
Vie informacija o Univerzitetu: www.unmo.ba, a o Pravnom fakultetu:
www.pf.unmo.ba.
Historijat studijskog programa (Fakulteta)
Pravni fakultet (u daljem tekstu: Fakultet) je osnovan 1971.godine kao Odjeljenje
Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 1.9.1976. godine je postao samostalna
vaspitno-obrazovna i naunoistraivaka ustanova.
Od 1972. do 1993. godine Fakultet je bio smjeten u jednoj od zgrada biveg Zapadnog
vojnog logora, ije su sve objekte koristili fakulteti Univerziteta. U maju 1993.godine do
tada koriteni prostor je morao biti naputen, tako da je Fakultet ostao i bez opreme,
biblioteke i svega ostalog ime je raspolagao. Jo u toku 1992. godine Fakultet je ostao
bez velikog broja nastavnika i saradnika, a u ljeto 1993.godine, od svih njih je ostao samo
jedan nastavnik.
Ve 1998. i 1999. godine Fakultet se, kroz Tempus projekte A proposal for curriculum
development and training in Human Rights (TEMPUS - Phare JEP-13257-98) i
Developing curricula in transition, reconstructing and European studies (TEMPUS Phare Program AC-JEP 14061-99), ukljuuje u reformske procese u oblasti visokog
obrazovanja u Evropi.
Pravni fakultet kao akademska institucija uestvuje u Regionalnom master programu
Poslovnog prava Evropske Unije. Razvili su ga pravni fakulteti iz Jugoistone Evrope u
saradnji sa Njemakom agencijom za tehniku saradnju (GTZ) i Otvorenim regionalnim
fondom za Jugoistonu Evropu. Pravni fokus programa je iri pregled evropskih
integracija, takoer se osvrui na razliit ekonomski i politiki aspekt procesa
integracije, uredno razmatrajui njihove pravne i praktine implikacije. Stoga e
obrazovanje u materiji poslovnog prava Evropske Unije biti unaprijeeno i doprinijeti e

irenju profila i grupe profesionalaca, upoznatih sa poslovnim pravom Evropske Unije i

time kompetentnih da aktivno uestvuju u implementaciji Acquisa (vie informacija na:
http://www.master-eubusinesslaw.org).
Problem nepostojanja vlastitog nastavnog kadra s kojim smo se suoavali u poslijeratnom
periodu, poeli smo rjeavati angaovanjem nastavnika drugih fakulteta, prvenstveno
Pravnog fakulteta u Sarajevu. Sada imamo 24 stalno uposlenih, od ega 18 izvodi
nastavni proces, a est uposlenih ini administrativno osoblje. Jedan nastavnik je u zvanju
redovnog profesora, 3 u zvanju vanrednog profesora i 6 nastavnika u zvanju docenta. U
saradnikim zvanjima su 4 via asistenata i 4 asistenta. U nastavni proces je ukljuen 1
nastavnik i 1 saradnik sa zajednikih univerzitetskih katedri, te 7 nastavnika u svojstvu
spoljnih saradnika.
Fakultet je smjeten u vlastitoj zgradi, povrine 1080m2, a ine je: 3 uionice, 14
kabineta, dekanat, sekretarijat, sala za sjednice, sala za informatiku uionicu i
biblioteku. U zgradi koju koristi zajedno sa Ekonomskim fakultetom i sa Fakultetom
humanistikih nauka, dodijeljene su mu 2 uionice (za izvoenje nastave na I i II godini),
jedan kabinet, 2 prostorije u kojima je smjetena studentska sluba i jedna uionica koja
e se opremiti i koristiti kao sudnica.
Rezimirani pregled najbitinjeg o studijskom programu
Fakultet izvodi naunoistraivaki i obrazovni rad na podruju pravnih i s njima vezanih
nauka. Dodiplomski studij (I ciklus) se organizuje kao etverogodinji. Fakultet je, kao i
veina pravnih fakulteta javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, prihvatio model:
4+1+3. U vrijeme finaliziranja ovog Izvjetaja u toku je konkurs za upis studenata na drugi
ciklus. Trei ciklus jo nije uveden. Za njegovo uvoenje potrebno je obezbijediti niz
potrebnih pretpostavki, to nee biti lako i jednostavno.
Program dodiplomskog studija uveden je u vrijeme osnivanja Fakulteta, a inoviran je vie
puta, u smislu osavremenjavanja nastavnog plana uvoenjem novih predmeta u okviru
kojih se izuavaju oblasti prava koje ranije nisu izuavane, te proirenjem nastavnih
programa postojeih predmeta oblastima koje do tada nisu bile zastupljene u potrebnoj
mjeri. Izmjene su injene u skladu s nastojanjima da se studenti osposobe za izvravanje
poslova i zadataka koji se pred njih postavljaju vezano za ukljuivanje BiH u Evropsku
Uniju, u meunarodne privredne odnose i trgovinu.
Najznaajnije izmjene su uinjene u akademskoj 2006./2007., kada su prihvaeni neki od
principa Bolonjskog procesa, a manje izmjene ovog nastavnog plana i programa su
uinjene 2008/2009. godine. U akademskoj 2010/11. pristupilo se daljoj reformi u skladu
sa obavezom revizije nastavnog plana i programa svake etiri godine, to je rezultiralo
usvajanjem izmijenjenog nastavnog plana i programa koji se primjenjuje od akademske
2011/12.
Pored ovoga, Fakultet je tokom prole akademske godine izradio i usvojio nastavni plan i
program trogodinjeg strunog dodiplomskog studija Pravno-organizacioni poslovi u
javnoj upravi (zvanje Bachelor javne uprave, 180 ECTS). Zbog nedovoljnog odziva
kandidata, nastava na tom studiju nije organizovana u 2010/11. godini. Ovaj nastavni plan

i program je inoviran u toku 2010/2011. akademske godine, ali na konkurs raspisan za

upis u akademsku 2011/2012. godinu nije bilo prijavljenih kandidata.
etverogodinji dodiplomski studij za stjecanje naziva Bachelor prava (240 ECTS
bodova) je podijeljen u osam semestara. Tokom studija se izuava ukupno 55 predmeta,
50 obaveznih i 5 izbornih. Izborni predmeti se biraju sa liste od ukupno 62 izborna
predmeta predviena nastavnim planom i programom. Jedna studijska godina nosi 60
ECTS, odnosno jedan semestar 30 ECTS bodova. Najmanji broj bodova za pojedini
predmet je 2 ECTS, a najvei 6 ECTS. U do sada vaeem planu i programu zavretkom
etverogodinjeg dodiplmoskog studija stie se naziv diplomirani pravnik.
Pored ovoga, nastavnim planom je za studente IV godine studija predviena obavezna
praksa u trajanju od 21 dan u pravosudnim ili upravnim organima. Fakultet organizuje ovu
praksu u Opinskom sudu u Mostaru, odnosno u drugim mjestima BiH za studente koji u
Mostaru nisu stalno nastanjeni.
Iskustva i znaaj procesa samoevaluacije
Samoevaluacijom, kao osnovnom aktivnou za obezbjeenje kvaliteta u obrazovnom
procesu, detektiramo, kritiki analiziramo i procjenjujemo studijski program, prednosti i
nedostatke, dajemo sugestije za unapreenje kvaliteta koje su temelj akcionog plana za
poboljanje stanja.
Svjesni znaaja i vanosti osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju, izradu
samoevaluacijskog izvjetaja shvatamo kao neophodno i korisno sredstvo za: 1. ubrzanje
procesa provoenja reformi i unapreenje kvaliteta nastavnog procesa, 2. razvoj kulture
kvaliteta i izgradnje institucijskih mehanizama i razvojnih planova i aktivnosti sa ciljem
osiguranja visokih standarda profesionalnog i strunog razvoja u nastavnom procesu
usmjerenom na studenta, 3. dalje implementiranje Bolonjskog procesa i 4. predstojeu
akreditaciju studijskog programa, a sve u skladu sa zahtijevanim standardima.
Tokom izrade Samoevaluacijskog izvjetaja, uz analizu ve postojeih izvjetaja o radu
nastavnog osoblja i studentskih anketa uraenih od Kancelarije za osiguranje kvaliteta
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, anketa diplomiranih studenata, uraenog
samoevaluacijskog izvjetaja (februar 2004.) za potrebe projekta Vijea Evrope Revizija
Pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini, vreno je sistematsko prikupljanje
administrativnih podataka, poreenje zacrtanog i postignutog u realizaciji studijskog
programa, sprovoenje ankete meu studentima, kao i moderirani razgovori sa
studentima i nastavnicima, a svoj doprinos pisanju i konanom sadraju i formi
samoevaluacijskog izvjetaja, osim lanova Radne grupe, dali su i svi zaposleni na
Fakultetu, te po jedan predstavnik studenata sa svake godine studija lan Nastavnonaunog vijea Fakulteta, aktivnim ueem i raspravom nakon prezentiranih pojedinih
sadraja Izvjetaja na sjednicama Nastavno-naunog vijea Fakulteta, ali i
administrativno osoblje tokom radnih sastanaka.
Stalna saradnja sa nadlenim strukturama Univerziteta je odravana povodom izrade
samoevaluacijskog izvjetaja, posebno sa Kancelarijom za osiguranje kvaliteta na
Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru.
Zadaci Radne grupe za pisanje izvjetaja o samoevaluaciji su: 1. Izrada medotodologije
rada na samoevaluacijskom izvjetaju, ukljuujui plan, program i raspored aktivnosti za
konkretnim zaduenjima, 2. Koordinacija svih projektnih aktivnosti, 3. Analiza

relevantnog pravnog okvira, 4. Identificiranje i analiza stanja, 5. Prikupljanje podataka

potrebnih za samoevaluaciju studijskog programa, u skladu sa usvojenim kriterijima 6.
Istraivanje akademskih iskustava studenata, nastavnog i administrativnog osoblja, 7.
Analiza podataka i anketnih upitnika, 8. Analiza rezultata cjelokupnog istraivanja samoanaliza interpretacija rezultata, 9. Ispunjavanje samoevaluacijskih upitnika za
izvjetaj, 10. Izvjetavanje Nastavno-naunog vijea Fakulteta o svakom dijelu
samoevaluacijskog izvjetaja, 11. SWOT analiza - analiza stanja i razvojnih mogunosti,
12. Identifikacija i definiranje razvojnih ciljeva, 13. Izrada razvojnih planova prema
predloenom obrascu te 13. Izrada samoevaluacijskog izvjetaja za vanjsko vrednovanje.
Kriterij 1. OBRAZOVNI CILJEVI
1.1.

Obrazovni ciljevi

Osnovni cilj I ciklusa univerzitetskog studijskog programa Pravo jeste oblikovati profil
strunjaka koji e biti sposoban za samostalan rad u svim oblastima prava za koji se
zahtijeva zavren Pravni fakultet (a ne i poloen dravni ili drugi ispit). Znanja i vjetine
steene tokom studija treba da budu kvalitetan osnov za polaganje ovih ispita i za
nastavak studija II ciklusa. Kompetencije na ije ovladavanje su usmjereni obrazovni
ciljevi jesu opte i specifine, te opte naune i akademske kompetencije. U isto vrijeme
ciljevi su usmjereni i na ovladavanje praktinim znanjima.
Opte kompetencije koje treba da se steknu u toku studija su slijedee:
- steena opta i posebna teorijska i praktina znanja i vjetine iz vie pravnih oblasti te
sposobnost njihove efikasne primjene u obavljanju poslova koje zahtijeva poslodavac: pri
pripremi pravnih akata, u rjeavanju sluajeva i formulisanju stavova, zakljuaka i
donoenju odluka te pri njihovom argumentovanju i prezentiranju;
- sposobnost koritenja razlinih metoda tumaenja pravnih propisa, razvijanje kritikog i
samokritikog miljenja i usvajanje objektivnog stava;
- sposobnost uoavanja problema, odreivanja najprimjerenijeg pristupa za njegovo
rjeavanje, pravilne analize stanja i sinteze prikupljenih podataka te pronalaenja
adekvatnog rjeenja logikim rezonovanjem i kreativnim djelovanjem, kako samostalno,
tako i radom u timu;
- sposobnost prikupljanja i obrade relevantnih informacija, njihove prezentacije i
razmjene koritenjem ovladanom pravnom terminologijom, efikasnim usmenim i pisanim
izraavanjem i razvijenim sposobnostima komuniciranja o pravnim sadrajima;
- promocija najviih standarda etike pravnikog poziva, drutveno odgovornog miljenja i
kritikog odnosa prema drutvenim dogaajima;
- razvijanje sklonosti cjeloivotnom uenju i vjetina uenja potrebnih za nastavak studija
(II ciklus) te generikih vjetina potrebnih za zapoljavanje i napredovanje.
- steena osnovna znanja potrebna za upotrebu informaciono komunikacionih
tehnologija
Opte nauno istraivake kompetencije, ijem ovladavanju slue obrazovni ciljevi,
su slijedee:

- razvijene sklonosti naunoistraivakom radu, sposobnost bavljenja temeljnim

naunoistraivakim radom i pretraivanjem pravnih izvora
- poznavanje i sposobnost primjene metoda istraivanja koje e omoguiti prikupljanje i
obradu relevantnih podataka nunih za formiranje kritikog miljenja i za procjenu
razliitih naunih, drutvenih i etikih pitanja;
- sposobnost uoavanja problema nastalih tokom istraivanja i njihovog rjeavanja u tom
ili u iniciranom daljem istraivanju;
- sposobnost jasnog i efikasnog prezentiranja zakljuaka i rezultata vlastitog istraivanja;
- inicijativa i samostalnost u odluivanju
U fokusu obrazovnih ciljeva su i specifine kompetencije za naunu oblast Prava:
- temeljno poznavanje i razumijevanje pravnih normi i pravila struke te sposobnost
identifikovanja posebnog zakona primjenjivog na konkretnu situaciju;
- sposobnost identifikovanja problema, njegovog razumijevanja kroz analizu utvrenog
stanja i sintezu prikupljenih podataka i donoenje efikasnih i obrazloenih rjeenja
primjenom savremenih metoda i objedinjenih znanja iz vie pravnih oblasti;
- stalno praenje izmjena zakonskih propisa, sposobnost odreivanja njihovog smisla,
uoavanja i shvatanja razlike i slinosti u odnosu na ranija rjeenja i efikasne primjene na
konkretne situacije;
- osposobljavanje za, kombinovanjem znanja steenih u razliitim oblastima prava,
uspjeno voenje upravnog postupka, izradu i obradu upravnih akata i obavljanje drugih
poslova u organima uprave, profesionalno obavljanje poslova u pravosudnim organima,
trgovakim drutvima, drugim drutvima, udruenjima i organizacijama.
Nastojali smo, s vie ili manje uspjeha, i do sada osigurati sticanje navedenih
kompetencija, osim to nismo bili u prilici nita uraditi vezano za cjeloivotno uenje.
Ovo uenje, koje podrazumijeva sticanje kvalifikacija putem fleksibilnih puteva uenja,
ukljuujui i vanredne studente, kao i uenje kroz posao, nije postalo integralni dio
sistema obrazovanja na Fakultetu. Mislimo da bismo ovaj problem mogli otkloniti
implementiranjem cjeloivotnog uenja uz postojanje snanih mehanizama saradnje s
okolinom i uz razvijen sistem kvaliteta, pa emo u tom pravcu i preduzeti potrebne
aktivnosti.
Osnovni cilj II ciklusa studijskog programa, za koji emo osposobiti studente koji zavre
I ciklus, jeste oblikovanje profila strunjaka sposobnih za samostalno obavljanje
najzahtjevnijih pravnikih poslova u oblastima u kojim je on organizovan:
- sposobnost integrisanja znanja, formulisanja sudova i stavova na osnovu prikupljenih
informacija, uz uvaavanje drutvenih i etikih odgovornosti povezanih s primjenom
znanja ili vlastitih sudova;
- ovladavanje generikim vjetinama potrebnim za zapoljavanje i stalno napredovanje u
teorijskom i primijenjenom istraivanju i razvoju novih ideja i pristupa kroz samostalno
uenje i razvoj;
- formiranje vrijednosnog sistema koji je osnova za odluivanje u konkretnim
sluajevima;
- sposobnost bavljenja naunoistraivakim radom i pretraivanjem pravnih izvora, to e
omoguiti podizanje znanja na vii nivo, produbljivanje i proirivanje razumijevanja
odabranog modula studija;

- sposobnost rada u timu i njegovog voenja sa strune pozicije.

Indikator 1.2. Specifini zahtjevi za oblast Prava
Opti ciljevi studijskog programa (eljene zavrne kvalifikacije svrenih studenata na
nivou studijskog programa) i njihov nastanak
Ciljevi I ciklusa studijskog programa, usklaeni sa zahtjevima struke te sa zahtjevima i
potrebama trita rada, jesu sticanje kvalitetnog pravnikog obrazovanja i opte
pravnike kulture. Na cilj je da svreni student vlada solidnim znanjem, u prvom redu o
principima i izvorima domaeg, meunarodnog i evropskog prava, jer e mu to omoguiti
da se prilagodi novim situacijama u praksi, da analizira te uspjeno i efikasno rjeava
konkretne pravne probleme i rjeava sporne situacije donoenjem adekvatnih odluka.
Izmjenama curriculuma nastojali smo i nastojimo osposobiti svrene studente za
ukljuivanje u meunarodne privredne odnose i tokove, kao i obrazovati ih da budu
dovoljno struni za ukljuivanje u provoenje procesa pridruivanja EU i za obavljanje
poslova u upravi i pravosuu u skladu sa zahtjevima i standardima EU. Svreni studenti
treba da budu profesionalci u svom poslu, s visokim moralnim vrijednostima, odgovorni
pri obavljanju profesije, sposobni za suoavanje s novim izazovima u privatnom i javnom
sektoru, spremni da doprinesu cjelokupnom razvoju drutva. Pored toga, cilj obrazovanja
jeste i da znanja i vjetine steene na Fakultetu budu solidan osnov za nastavak
obrazovanja, kako za pripremanje i polaganje strunih ispita, tako i za studij II ciklusa.
Usklaivanje ciljeva s kompetencijama koje odgovaraju I ciklusu studija i Evropskom
kvalifikacijskom okviru
Nastojali smo i mislimo da smo uspjeli uskladiti postavljene ciljeve s kompetencijama,
odnosno da smo stvorili veinu potrebnih pretpostavki da nai studenti ovladaju
kompetencijama na koje su usmjereni postavljeni ciljevi.
Ciljevi studijskog programa uzimaju u obzir meunarodnu dimenziju
U odreivanju ciljeva studijskog programa imali smo u vidu potrebu da nai svreni
studenti budu u stanju uspjeno se ukljuiti u meunarodne odnose, ijim subjektom
postaju drava, subjekti iz javnog i iz privatnog sektora. Cilj koji smo postavili i koji
moramo realizovati jeste da nai svreni studenti budu osposobljeni za donoenje odluka
kojim e adekvatno rjeavati pravne probleme primjenom meunarodnih dokumenata, a
ne samo domaih propisa. Svjesni smo da emo ovoj potrebi moi udovoljiti u onoj mjeri
u kojoj je meunarodna dimenzija studijskog programa izraena kroz na nastavni plan i
program (upuujemo na dio 2.1.3).
Ciljevi su usmjereni na razvoj akademskih/profesionalnih vjetina
Pri odreivanju ciljeva vodili smo rauna o tome da oni zaista omogue da svreni
studenti ovladaju profesionalnim vjetinama i budu kvalitetan pravniki kadar sa irokim
mogunostima zapoljavanja, linog i strunog napredovanja i usavravanja. U okviru I
ciklusa, kao osnovnog akademskog studija, naglasak smo stavili i na razvijanje
intelektualnih sposobnosti svrenih studenata, razvijanje sklonosti naunoistraivakom
radi i osposobljavanju za njega, kako bi se mogli ukljuiti u akademsku zajednicu.

1. 2. 5. Studenti i osoblje u okviru odreenog studijskog programa su upoznati sa datim

ciljevima
Studenti i nastavno osoblje su upoznati sa postavljenim ciljevima i svojim radom
doprinose njihovom ostvarenju.
1. 2 .6. Profilisanje studijskog programa u odnosu na obrazovne ciljeve, kao i na domae
i/ili inostrane studijske programe kako bi se isti uskladio sa ciljevima studijskog
programa (ukljuujui i skoranji i predstojei razvoj), i u odnosu na vlastitu viziju o
zahtjevima i potrebama Prava
Rekonstrukcije nastavnog plana i programa imaju za cilj postepeno pribliavanje
studijskim programima evropskih drava, kao i praenje najnovijih naunih dostignua.
Nunim smo smatrali osavremeniti sadraj postojeih predmeta i uvesti jedan broj novih
predmeta, kakvi su: meunarodno krivino pravo, medicinsko pravo, kao i neke druge
aktualne sadraje (klinika nastava, praktini dio nastave i sl.). Uinjenim izmjenama
smo nastojali uskladiti u studijskom programu sadraje koji se odnose na domai pravni
poredak sa sadrajima koje stalno treba ukljuivati u studij prava: onim koji se odnose na
pravni poredak EU i uporednopravne aspekte.
Izmjenama curriculuma nastojali smo osigurati bolji kvalitet studija i kvalitet pravnika.
Usklaivanje obrazovnih ciljeva sa strunim propisima/legislativom, ukoliko isti postoje
Obrazovni ciljevi su, najveim dijelom, usklaeni s dokumentom Osnove
kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini.
Usklaivanje ciljeva sa potrebama i zahtjevima pravne struke
Pri odreivanju ciljeva imali smo u vidu potrebu da oni budu usklaeni sa zahtjevima i
potrebama pravne struke. Mislimo da smo, dodue ne u potpunosti, uspjeli postii ovo
usklaivanje i da e nai svreni studenti moi uspjeno obavljati poslove pravnika u
svim oblastima u kojima budu radili. Studentima nastojimo pruiti kvalitetno pravniko
obrazovanje kako bi se mogli ukljuiti i svojim radom doprinijeti da se BiH konsoliduje
kao drava prava, da se njeni upravni organi organizuju i funkcioniu po principima
pravne drave, da pravosudni organi budu kompetentni za profesionalno obavljanje svoje
funkcije, da se zadovolje potrebe domaeg trita ureenog pravnim propisima, koji su po
porijeklu domai, ali i sa izraenim elementima globalizacije i evropeizacije.
Kriterij 2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM (CURRICULUM)
Prilikom kreiranja nastavnog plana i programa vodilo se rauna o postavkama Bolonjske
deklaracije, poput slijedeih: omoguavanju mobilnosti studenata i nastavnog osoblja,
meunarodnoj dimenziji, uvoenju kreditnog sistema ocjenjivanja (ECTS), kvalitetu i
prepoznavanju kvalifikacija.
Indikator 2.1. Usklaenost ciljeva i sadraja studijskog programa
Prevoenje ciljeva u nastavni plan i program (curriculum)

10

Svjesni da postavljene ciljeve moemo realizovati samo ako oni budu usklaeni sa
sadrajem studijskog programa, nastojali smo napraviti nastavni plan i program koji e
omoguiti realizaciju obrazovnih ciljeva i sticanje zavrnih kvalifikacija, odnosno
postizanje planiranih ishoda uenja. To se odnosi na oba ciklusa studija.
Nastavni plan I ciklusa studija, odnosno obavezni i izborni predmeti sadrani u njemu,
omoguavaju sticanje optih i posebnih teorijskih i praktinih znanja i vjetina iz skoro
svih oblasti prava u kojim studenti mogu biti u prilici zaposliti se i osposobljavanje za
uspjeno obavljanje poslova. Nastavni plan i program je takav da, pored osnovnog,
osigurava sticanje i kontekstualnog znanja te usvajanje pravnih vrijednosti (ugradnjom u
studij prava razumijevanja i trajnog usvajanja vladavine zakona, pravde i ideje pravinosti).
Nastavni programi predmeta i metode izvoenja nastavnog procesa putem predavanja,
vjebi, seminarskih radova, eseja, studijskih posjeta, takoer mogu u velikoj mjeri
osigurati realizaciju ciljeva: da student u toku studija ovlada znanjem i razumijevanjem
predmeta, sposobnostima kritikog razmiljanja, analize, sinteze, ocjenjivanja i rjeavanja
problema te izvora, naina dobijanja i obrade informacija (koritenje literature, asopisa,
savremenih informacionih tehnologija). Sticanju praktinih vjetina doprinosi nain rada
sa studentima na nastavi i vjebama, a posebno obavezna praksa studenata IV godine. Na
praksi u sudu (do sada su se studenti opredjeljivali za sud, a ne i za upravne organe),
studenti se susreu sa stvarnim situacijama i sporovima, prate postupak njihovog
rjeavanja i donoenja odluke, pri tome provjeravajui vlastito znanje i sposobnost
njegove primjene u sudskom postupku.
Ukljuivanje jednog broja studenata u rad klinika, a posebno u pruanje besplatne pravne
pomoi, ima poseban znaaj za ovladavanje potrebnim vjetinama. U aktivnostima koje
preduzimaju u okviru navedenih projekata studenti i svreni studenti imaju daleko
zahtjevniju ulogu: u pruanju pravne pomoi moraju pokazati znanje i kritiko
razumijevanje principa u odreenoj pravnoj oblasti te posjedovanje vjetina - sposobnost
da identifikuju problem, da odaberu najbolji pristup za njegovo rjeavanje, da izvre
analizu injenica i sintezu prikupljenih podataka te pronau rjeenje logikim
razmiljanjem, uz mogunost timskog rada. Naalost, ovakav rad je dostupan, kako je ve
pomenuto, samo jednom broju studenata i nije obuhvaen nastavnim planom i
programom.
Svjesni smo da bi ovakav ili njemu slian nain rada trebalo predvidjeti u okviru
nastavnog programa, ali do sada to nismo mogli uraditi. Meutim, sigurni smo da emo
ovaj problem otkloniti time to emo na Fakultetu organizovati simulovana suenja, za
koja emo ve od slijedee godine imati sve potrebne uslove. Naime, Federalno
ministarstvo obrazovanja prihvatilo je na projekt Opremanje sudnice (upuujemo na
tabelu u kojoj su navedeni projekti kriterij 3. indikator 3.3., tabela 8) i odobrilo sredstva
za opremanje jedne sale kao sudnice. Od poetka ljetnog semestra 2011/2012. godine u
njoj e se organizovati simulovana suenja u okviru svih pozitivno - pravnih predmeta, u
kojima e moi aktivno uestvovati svi studenti. U dosadanjim simulovanim suenjima
uestvovao je, u pravilu, samo odreeni, manji broj studenata. Fakultet e angaovati u
njihovom izvoenju sudije, advokate i tuioce, koji e, zajedno s nastavnicima i

11

saradnicima, kompletan sudski postupak sve njegove stadije i sve radnje uesnika u
postupku uiniti studentima bliim i lake shvatljivim, odnosno doprinijet e ovladavanju
potrebnim vjetinama.
Nivo i sadraj pojedinih komponenti studijskog programa
Izmijenjeni nastavni plan obuhvata 55 predmeta. Od toga je 50 obaveznih predmeta. Na
listi izbornih su 62 predmeta, od kojih se za svaku akademsku godinu formira posebna
lista predmeta koji se studentima nude u toj godini. S te posebne liste studenti biraju na II
godini jedan, a na III i IV po 2 predmeta. Izborom ovih predmeta oni se tretiraju kao
obavezni - student ih je obavezan polagati. U toku studija studenti, znai, polau 5
izbornih predmeta. Od obaveznih predmeta njih je 28 pozitivno-pravnih, 9 teorijskopravnih, 6 istorijsko-pravnih i 6 ekonomsko- pravnih predmeta, a jedan je opteobrazovni
(Osnove informatike).
Struktura studijskog programa

12

Predmeti po katedrama predstavljeni su shemama ispod

13

14

15

16

17

Interdisciplinarni elementi prisutni su u predmetima iz grupe ekonomsko-pravnih i

istorijsko-pravnih predmeta, kao i u jednom broju teorijsko-pravnih predmeta (Savremeni
pravno-politiki sistemi- Opi i Posebni dio). Ovaj element je u veoj mjeri zastupljen u
izbornim predmetima.
Nastojali smo programe preispitati tako to smo paljivo definisali planirane ishode uenja,
a u cilju osiguranja studentima, nakon zavrenog Fakulteta, irokih mogunosti
zapoljavanja, linog i strunog napredovanja i usavravanja. Stavljanjem fokusa na ishode
uenja, htjeli smo naglasiti intelektualne sposobnosti svrenih studenata, ali i ukljuiti
mogunost njihovog zapoljavanja zahvaljujui steenom solidnom akademskom znanju,

18

osposobljenou da pravno rezonuju i da pravna pravila primjenjuju na praktine situacije.

Pri tome smo stalno imali na umu da uspostavljanje demokratskog sistema i pravne drave
trai sposobne i prilagodljive pravnike, spremne za obavljanje poslova u cijelom spektru
zanimanja, primjenjujui sintetizovana znanja iz vie oblasti prava i vrijednosti
pluralizma, tolerancije i potovanja ljudskih prava.
Specijalizaciju studenata na III i IV godini, ni pri ovim izmjenama nastavnog plana,
nismo uspjeli osigurati u veoj mjeri od one koju smo nudili do sada. U tome nas je
sprijeio nedovoljan broj nastavnika koji bi mogli preuzeti izvoenje nastavnog procesa
iz veeg broja izbornih predmeta. Studentima nismo dali priliku da biraju grupu
predmeta, nego samo predmete. U ovakvoj situaciji specijalizacija se donekle postie
time to student moe od ponuenih izbornih predmeta odabrati onih pet koji pripadaju
istoj oblasti, pa se na taj nain ue usmjeriti za nju.
Nedostatak prisutan u nastavnom planu jeste neukljuenost u njega izuavanja stranog
jezika. Ovaj predmet je, (uz glas protiv naeg predstavnika u Nastavno-naunom
vijeu Univerziteta) iskljuen s liste zajednikih predmeta, finansiranih od Univerziteta.
Zbog nepostojanja dovoljno finansijskih sredstava, iz kojih je trebalo da sami osiguramo
sredstva za njegovo izvoenje, kao i zbog nemogunosti otklanjanja problema
manifestvovanih u dotadanjem nainu izvoenja nastave na ovom predmetu, bili smo
primorani izostaviti Strani jezik iz nastavnog plana. Svjesni smo posljedica ovakvog
rjeenja i nastojat emo ih u skoroj budunosti otkloniti ih.
Progresija kroz I ciklus obrazovanja je dijelom osigurana. Na prvoj godini I ciklusa
izuavaju se pravni predmeti (Uvod u nauku o dravi i pravu, Uvod u pravo i Rimsko
pravu) u okviru kojih, zajedno sa istorijsko-pravnim predmetima, studenti stiu osnovna
znanja o dravi i pravu. Na ta znanja nadograuju znanje koje stiu u okviru pojedinih
naunih disciplina na starijim godinama studija. U oblasti graanskog prava, nakon III
semestra, u kojem se izuava Opi dio, u IV semestru studenti stiu znanja u oblasti
stvarnog i nasljednog, u V i VI semestru se izuava Obligaciono pravo, da bi se znanje
materijalnog prava, zajedno s Poslovnim pravom u VII semestru, zaokruilo sticanjem
potrebnih znanja o ostvarivanju ovih prava u sudskom postupku. Takoer, u oblasti
krivinog prava, nakon sticanja potrebnih znanja u oblasti materijalnog, izuava se
procesno pravo. Isto vai i za oblast upravnog prava.
Meunarodna dimenzija studijskog programa/internacionalizacija nastavnog plana i
programa (politika, procenat uea, oblici saradnje, meunarodni kontakti, itd)
to se tie meunarodne dimenzije studijskog programa, ona je izraena uglavnom kroz
nastavni plan i program vie obaveznih i izbornih predmeta pripada upravo oblasti
meunarodnog prava, kako privatnog, tako i javnog. Isto tako, veliki broj predmeta obe
kategorije sadre i meunarodnu dimenziju prouavanja odreene pravne grane ili
oblasti, s obzirom da se pozitivnopravna rjeenja BiH sagledavaju u komparativnoj
perspektivi - u odnosu na rjeenja iz regije, te prava Evropske unije. Sve ovo je vidljivo iz
priloenog nastavnog plana i programa.

19

Meutim, o ostalim komponentama ove dimenzije skoro da ne moemo govoriti. Manji

broj nastavnika i saradnika je bio na studijskom boravku na stranim fakultetima (u
zadnjih 5 godina tri nastavnika su bila na 4 studijska boravka na Pravnom fakultetu
Univerziteta Karl Francens u Grazu (Austrija).
U nekoliko navrata studentima su predavanja drali strani profesori. Meutim, ova
predavanja nisu obuhvaena nastavnim programom.
Stepen do kojeg je skoranji napredak/razvoj u datoj oblasti kod nas i u inostranstvu
izraen, odnosno uvrten u nastavni plan i program;
U razradi i izvoenju programa izvrili smo promjene u skladu sa izmijenjenim
zahtjevima (kako u smislu znanja, tako i u smislu vjetina) u obrazovanju profesionalnog
pravnika koji e raditi kao advokat i sudija, ili e se pravom baviti u javnoj upravi,
privredi ili politici. U neformalnim kontaktima sa svrenim studentima i poslodavcima,
kao i u popunjenim upitnicima dobijenim od poslodavaca i svrenih studenata, osnovna
primjedba koju upuuju nastavnom planu i programu, odnosno nainu njegovog
izvoenja, jeste nedovoljna zastupljenost praktinog rada i nesavladavanje vjetina
potrebnih za uspjeno obavljanje poslova pravnika. Steena teorijska znanja se uglavnom
ocjenjuju dobrim i zadovoljavajuim, ali ne i dovoljnim za efikasno obavljanje poslova u
skladu sa oekivanjima i zahtjevima poslodavaca.
Nastojali smo da se u predmetima sadranim u nastavnom planu odrazi savremeni razvoj,
da oni odgovaraju potrebama drutva i eljama studenata, profesionalnih tijela i drugih
potencijalnih poslodavaca. Posebnu panju smo usmjerili na ukljuivanje u nastavne
sadraje institucija Evropske unije i evropskog materijalnog prava. Istina, to nije izraeno
u istoj mjeri u svim predmetima. Vei broj nastavnika je programe svojih predmeta ve i
pri donoenju do sada vaeeg nastavnog plana i programa, proirio na evropsko pravo,
obuhvatajui njima izuavanje pravnog ureenja ustanova iz aspekta evropskog prava i
prakse. Pored toga, najvanije grane evropskog prava se izuavaju ili je njihovo
izuavanje uvedeno posljednjim izmjenama nastavnog plana i programa, u posebnim,
izbornim predmetima. Ovi predmeti daju mogunost studentima da zaokrue znanje
evropskog prava i da stvore solidnu osnovu za dalju specijalizaciju u ovoj oblasti, izmeu
ostalog i izborom odgovarajueg modula II ciklusa studija, odnosno doktorskog studija.
Obavezni predmeti u ovoj oblasti su Ekonomija EU i Pravo EU.
Usklaivanje nastavnog plana i programa sa trendovima u ekonomiji postignuto je kroz
pravno ekonomske predmete, a izborni predmeti pruaju mogunost sticanja posebnih
znanja iz vie oblasti prava.
Dva magistarska studija, organizovana u zadnjih 5 godina, svojim nastavnim planom i
programom takoer su u znatnoj mjeri omoguila realizaciju obrazovnih ciljeva
(navedenih pod 1.1.) i sticanje zavrnih kvalifikacija.
Nastavni plan i program II ciklusa za 2011/12. godinu takoer je koncipiran tako da
osigura realizaciju postavljenih ciljeva i postizanje planiranih ishoda uenja. Usmjeren je
na nauno i struno usavravanje pravnika, naroito onih koji rade u pravosuu, privredi,

20

finansijskim institucijama i naunim ustanovama. U oblastima obuhvaenim nastavnim

planom postii e se produbljivanje znanja i specijalizacija pravnika, nametnuta
evropeizacijom prava, intenziviranjem saradnje praktiara te fluktuacijom znanja i
njegove praktine primjene. Studenti e se osposobiti za pravilnu primjenu propisa
evropskog i domaeg prava te meunarodnih sporazuma, za ukljuivanje u postupak
harmonizacije domaih propisa s evropskim propisima (graansko-pravni smjer),
odnosno za ukljuivanje u proces harmonizacije i koordinacije fiskalno-pravni sistema,
proirit e i produbiti znanja o finansijskim institucijama i finansijskom tritu, o ulozi i
funkcionisanju sredinjih banaka, o vrijednosnim papirima i tritima vrijednosnih papira
(pravno-ekonomski smjer).
Procedura za razvoj, reviziju i uvoenje inovacija u nastavni plan i program obraena je
dijelu 2.3., pa upuujemo na taj dio. Ovdje bismo samo htjeli naglasiti relativno visok
stepen autonomije Fakulteta i fleksibilnost ovog procesa: po uoenoj potrebi manjih
izmjena (do 30%) moemo odmah reagovati i izmjene izvriti bez potrebe da traimo
saglasnost univerzitetskog Nastavno-naunog vijea. Meutim, do sada nismo nailazili na
nerazumijevanje i otpor ni u sluaju izmjena i revizije za koje smo morali dobiti ovu
saglasnost.
Uee relevantnih aktera u izradi, reviziji i uvoenju inovacija u nastavni plan i
program. (upuujemo na dio 2.3.)
Indikator 2.2 Usklaivanje profesionalnih i akademskih zahtjeva
Usvojene su izmjene Nastavnog plana i programa etverogodinjeg studija koje su
pripremljene po predvienoj proceduri u okviru periodine izmjene revizija nastavnog
plana i programa, te su uvodeni novi obrasci syllabusa za sve predmetre, izborne i
obavezne, sa naglaenim cijlevima i ishodima uenja, kao i didaktikim konceptom i
metodologijom uenja i pouavanja.
Nastavni plan i program vaei od 2011/12. akademske godine, posebno u odnosu na
raniji nastavni plan i program, karakterie to da su struktura nastavnog plana i programa i
sadraj predmeta koncipirani tako da u najboljoj moguoj mjeri tee ka postizanju ciljeva
i ishoda uenja, a u okviru postojeih mogunosti: ljudski i materijalni resursi, sistem
obrazovanja, organizacijski kontekst.
Napravljena su stanovita unaprjeenja u smislu:
-

akcentiranja pojedinih najuktuelnijih oblasti u okviru postojeih predmeta, uz

ukljuivanje elemenata evropskog prava i prakse,

auriranje nastavne materije u skladu sa savremenim trendovima i promjenama

unutar pravnog okvira i drutvenog okruenja, konstantno, to je imperativ, a u
velikoj mjeri se i potuje,

21

redefinisanje postojeih i uvoenje novih obaveznih izbornih predmeta, u cilju

omoguavanja studentima razvijanja vjetina i unaprjeenja znanja shodno
njihovim posebnim interesovanjima, a od aktuelnog znaaja i za predstojei
profesionalni angaman u struci,

unaprjeenje i intenziviranje nauno-istraivakog rada i u okviru syllabusa

predmeta kroz nastavne obaveze osoblja i strudenata i njihov nastavni angaman
na naunim, praktino-pravnim i strunim istraivanjima sa mogunou
primjene rezultata u praksi.

U smislu (razvoja) interakcije sa praksom, pored postojee obavazne prakse u trajanju od

tri sedmice za studente IV godine studija u pravosudnim organima, organima uprave, te
mogunosti koju studenti u velikom broju koriste: uea u edukativnim, naunoistraivakim i pravno-praktinim projektima nevladinog sektora, ine se stalni napori i
konkretizuje saradnja sa praksom, sa tendencijom daljeg razvijanja, kroz kontakte sa
poslodavcima i zaposlenim diplomiranim studentima i provoenje anketa, izmeu
ostalog, o mogunostima i modalitetima saradnje na obostrano dobro i korist.
Sve navedeno treba posluiti svrsi to kompletnijeg ostvarenja misije i vizije Fakulteta:
-

obrazovanje u okviru I, II i III ciklusa studija strunjaka u skladu sa potrebama i

zahtjevima okruenja uz stalna organizaciona, materijalna i metodoloka
poboljanja,
unaprjeivanje znanja i razvoj nauno-istraivakog rada,
fleksibilnost i prepoznatljivost Fakulteta, te ekonominost studiranja,
uvoenje novih obrazovnih sadraja radi praenja potreba trita rada i
osposobljavanja studenata za ukljuivanje u meunarodne privredne odnose i
trgovinu i za izvravanje poslova i zadataka iz raznih oblasti koji se pred njih
postavljaju ve u procesu pridruivanja BiH u EU,
provoenje istraivakih projekata u saradnji sa domaim firmama,
organiziranje i uee u meunarodnim konferencijama i publikovanje radova u
meunarodnim referentnim asopisima u cilju jaanja nauno-istraivake
djelatnosti i primjene rezultata istraivanja u praksi.

2.3. Usklaenost (koherentnost) nastavnog plana i programa

Revizija nastavnog plana i programa vri se na Fakultetu svake etiri godine, to
omoguava konstantan rad na unapreenju sadraja i ispravljanja uoenih nedostataka.
Ova obaveza je u nadlenosti Nastavno-naunog vijea, a regulisana je u l. 21. Pravila
Fakulteta. U tom smislu, usvojene su i izmjene Nastavnog plana i programa koje e se
primjenjivati od akademske 2011./2012. godine. Fakultet ima utvren i standardizovan
postupak razvoja nastavnog plana i programa, u kojem su katedre nosioci reforme. Ova
njihova nadlenost regulisana je l. 133. Pravila. Svaka katedra predlae izmjene
postojeeg plana i programa iz svoje nadlenosti, a koje razmatra posebna komisija
sastavljena od predstavnika svih katedri. Komisija utvruje prijedlog novog nastavnog
plana i programa, odnosno izmjena postojeeg, a Nauno-nastavno vijee ga razmatra i

22

usvaja. Ovakav postupak podrazumijeva ukljuenost svih nastavnika, saradnika i

studentskih predstavnika u rad na razvijanju i unaprjeenju plana i programa. Pravila
Pravnog fakulteta ne predviaju obavezu konsultovanja subjekata iz okruenja, poput
poslodavaca ili diplomiranih studenata u procesu kreiranja nastavnog plana i programa. Iz
tog razloga, ovo do sada nije bila praksa.
U toku samog procesa revizije postojeeg nastavnog plana i programa, fokus katedri bio
je na unapreivanju sadraja ve postojeih nastavnih predmeta, osavremenjivanju
literature i prilagoavanju sistema ocjenjivanja bolonjskim kriterijima s naglaskom na
kontinuiranoj provjeri znanja, te uvoenju novih obaveznih i izbornih predmeta.
U tom smislu, vodilo se rauna o obrazovnim trendovima priznatih pravnih fakulteta u
regiji, aktuelnostima u pravnoj teoriji i praksi u BiH, regiji i Evropskoj uniji, kao i
potrebama trita rada. Vodei rauna o potrebama studenata, uvedeni su obavezni
predmeti kao to su Meunarodno krivino pravo, Nomotehnika i Pravo intelektualnog
vlasnitva, a lista izbornih predmeta je proirena i obogaena nekolicinom novih
predmeta, kao to je vidljivo iz novog nastavnog plana.
Takoer su izraeni i novi syllabusi za sve obavezne i izborne predmete, sa revidiranim
ciljevima i ishodima uenja, to e omoguiti i izradu tabelarnog prikaza matrice
kompetencija.
Bitno je napomenuti da veliki broj obaveznih i izbornih predmeta sadri i meunarodnu
dimenziju prouavanja odreene pravne grane ili oblasti, o emu je ve bilo rijei u 2.1.
Usklaivanje nastavnog plana i programa studijskog programa na Pravnom fakultetu sa
trendovima u ekonomiji postignuto je kroz predmete: Osnovi ekonomije, Ekonomska
politika, Monetarne finansije i monetarno pravo, Fiskalne finansije i fiskalno pravo,
Ekonomski sistem EU, Privredno pravo i Pravo drutava, a izborni predmeti pruaju
mogunost sticanja posebnih znanja iz vie oblasti prava.
Do sada su nastavni planovi i programi fakulteta u okviru Univerziteta bili povezani
zajednikim predmetima koje su studenti polagali na prvoj i drugoj godini studija. To su
Sociologija, Sport i zdravlje, te Informatika. Nastavni program za navedene predmete je
bio zajedniki za sve studijske programe, a ispit iz nekog od ovih predmeta poloen na
jednom studijskom programu priznavao se na ostalim. Od ove akademske godine
Informatika je jedini zajedniki predmet.
Znaajno je pomenuti da su i neki nastavni predmeti razvijeni na Pravnom fakultetu
ukljueni u nastavne planove drugih studijskih programa, kao to je sluaj sa izbornim
predmetom Pravo medija, kojeg sluaju i studenti Odsjeka za komunikologiju Fakulteta
humanistikih nauka pod nazivom Pravo i obaveze medija.
Nastavnik Pravnog fakulteta je angaovan u realizaciji nastave na Nastavnikom
fakultetu, smjer Sociologija, na predmetu Politika ekonomija, te na Fakultetu
infomacijskih tehnologija, na predmetu Osnovi ekonomije poslovanja. Programi ovih
nastavnih predmeta su takoer osmiljeni na etverogodinjem studijskom programu
Pravnog fakulteta.
Na Ekonomskom fakultetu je angaovan na nastavnik na predmetu Osnovi poslovnog
prava u okviru kojeg se stiu osnovna znanja o pravu, te se izuavaju osnove
Graanskog, Obligacionog i Poslovnog prava.
Potrebno je uloiti vie truda u osmiljavanje zajednikih predmeta na nivou Univerziteta
kojim bi se intenzivirao proces povezivanja studenata razliitih studijskih programa i

23

omoguilo sticanje dodatnih znanja i vjetina iz oblasti koje nisu primarne za odreeni
studijski program, ali su od znaaja za upotpunjavanje pravnikog obrazovanja. Ove
aktivnosti uveliko zavise od procesa integracije na nivou Univerziteta, s obzirom da e se
njegovim uspjenim okonanjem omoguiti uklanjanje administrativnih zapreka koje
stoje na putu boljem povezivanju.
Indikator 2.4. Radno optereenje
Postojei studijski program u trajanju od etiri godine nosi 240 ECTS bodova. Predmeti
su raspodijeljeni u osam semestara. Ukupan broj bodova po semestru je 30, odnosno
ukupno 60 za jednu akademsku godinu. Program na taj nain ispunjava formalne zahtjeve
u pogledu broja bodova za studij I ciklusa i usklaen je sa vaeim propisima i
standardima u Bosni i Hercegovini, odnosno na Univerzitetu.
Broj predmeta po semestru varira od est do osam. Na I godini nema izbornih predmeta,
na II godini je jedan izborni predmet (u IV semestru), a na III i IV godini su po dva
izborna predmeta (u oba semestra). Obavezni predmeti nose od jedan do est bodova, a
izborni po dva boda.
Bodovi su izraunati na osnovu optereenosti studenta za pripremu pojedinog predmeta
(sedmini fond sati nastave na predmetu, vrijeme potrebno za pripremu i uenje itd.).
Nedavno je Univerzitet izradio novu formu syllabusa sa formulom za izraunavanje broja
ECTS bodova. Formula je slijedea:
Ukupno optereenje za predmet u semestru:

40 15h / sem 5kredita 20h / kreditu 5kredita 100h

30kredita / sem

Ukupan fond sati predavanja i vjebi prema izmijenjenom nastavnom planu i programu u
jednoj sedmici iznosi izmeu 21 i 30 sati, odnosno izmeu 315 i 450 u jednom semestru.
U toku aktivnosti na izmjenama nastavnog plana i programa, raspravljalo se o tome je li
broj predmeta u pojedinim semestrima prevelik, odnosno je li prevelik ukupan fond sati
nastave i predavanja.
Analize su pokazale da je sa ranijim fondom sati predavanja i vjebi studentu ostajalo
nedovoljno vremena za ostale vidove rada, a posebno za individualni rad.
Na Fakultetu ne postoje idealni uslovi za proces uenja, budui da nedostaje didaktika
oprema, bogat biblioteki fond, dostupnost izvorima i bazama podataka u znatnijoj mjeri.
U posljednjih nekoliko godina desilo se znatno poboljanje u pogledu ljudskih resursa
povean je broj nastavnog osoblja koji je stalno zaposlen na Fakultetu, ime je
prevazien jedan od nedostataka u izvoenju procesa uenja. Materijalne nedostatke
nastavno osoblje nastoji eliminisati ili ublaiti vlastitim angamanom i kreativnou,
motiviui studente na uenje i aktivno uee u nastavi primjenom savremenih metoda
izvoenja nastave, interaktivnim radom i sl.
Sedmina norma nastavnika (broj asova nastave koje mora izvesti) iznosi osam sati za
asistenta, est sati za vieg asistenta i etiri sata za nastavnika U ovaj fond sati se ne
rauna vrijeme potrebno za pripremu nastave, konsultacije, aktivnosti vezane za
24

seminarske radove studenata, pripremanje, odravanje i korigovanje pismenih

testova/ispita, odnosno odravanje usmenih ispita itd. Ova norma je odreena
pravilnikom koji je donesen na nivou Univerziteta i na njoj je utemeljena visina plae
nastavnog osoblja.
Indikator 2.5 Usklaenost (koherentnost) izmeu organizacije procesa uenja i
sadraja nastavnog plana i programa
Struktura i sadraj nastavnog plana i programa bili su predmet razmatranja na Fakultetu u
cilju preispitivanja koherentnosti i usklaenosti sa modernim didaktikim pristupima,
obrazovnim ciljevina i ishodima uenja, tokom nedavno zavrene revizije Nastavnog
plana i programa.
Usvojene su izmjene nastavnog plana i programa, koji sada odraava u veoj mjeri
usklaenost (koherentnost) izmeu organizacije procesa uenja i sadraja nastavnog
plana i programa, to je vidljivo i iz syllabusa predmeta, sadraja nastavne materije,
ciljeva i ishoda uenja, optereenja studenta, oblika provoenja nastave/metoda uenja,
naina provjere znanja, kao i predvienog naina praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe
predmeta, to e nam biti indikator za razmatranje i odluivanje o kvalitetu nastavnog
plana i programa.
U svrhu postizanja kurikuluma kao strukturiranog niza eljenih ishoda uenja odreenog
ciljevima uenja, koliko je to mogue u datom kontekstu i sa raspoloivim resursima,
izvrena je analiza ranijeg nastavnog plana i programa i syllabusa predmeta, te su upravo
na osnovu ouenih nedostataka i potrebe njihovog eliminisanja, usvojene izmjene
Nastavnog plana i programa.
U nastavnom procesu evidentna je primjena savremenih nastavnih didaktikih metoda,
koncepta i tehnike, uvodene se inovacije u nastavni proces u smislu naglaavanja rada u
manjim grupama (timski rad studenata, kao i rad nastavnog osoblja sa manjim grupama
studenata) i rjeavanja praktinih zadataka, diskusije o pojedinim aktuelnim pitanjima i
temama, pripremanje i izlaganje referata, izrada i odbrana seminarskih radova, ue
specijalizirana predavanja, praktine vjebe za primjenu steenih znanja, te se koristi
raunarska oprema i prezentacije.
Studenti se motiviu da se aktivno ukljue, barem dio njih, u rad na istraivakim
projektima tokom nastavnog procesa.
Omoguen je i individualni rad sa studentima, posebno pri obavljanju konsultacija za
nastavnu materiju predmeta i druge oblike nastavnih aktivnosti studenata, a u cilju
podrke i pomoi i individualnom radu, odnosno uenju studenata.

25

Indikator 2.6 Zavrni rad I i II ciklusa

Zavrni rad I ciklusa
Na I ciklusu studija nije bila predviena izrada zavrnog rada. Studenti su zavravali
studij I ciklusa polaganjem zadnjeg ispita. Novim Pravilima studiranja na I ciklusu
studija na Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru, usvojenim 14.6.2011. godine, u l.
30. predviena je obaveza izrade i odbrane zavrnog rada. Prema ovim Pravilima,
posebnim pravilnikom e se regulisati postupak izrade i odbrane zavrnog rada (u aneksu
Izvjetaja, prilog br:
). Na inicijativu Pravnog fakulteta, Nastavno-nauno vijee
Univerziteta je predloilo Savjetu Univerziteta izmjenu odredbe o obaveznoj izradi i
odbrani zavrnog rada: umjesto obaveze normira se mogunost izrade i odbrane
zavrnog rada,Ukoliko se izvri predloena izmjena Pravila, u naem nastavnom planu i
programu ni u budue nee biti predviena izrada i odbrana zavrnog rada.
Kriterij 3. LJUDSKI RESURSI
Indikator 3.1. Kvalitet nastavnog kadra i indikator 3.2. usklaivanje profesionalnih
i akademskih zahtjeva
Kvalitet nastavnog osoblja, kontinuirano nastavno i nauno-istraivako usavravanje, te
unaprjeivanje znanja i razvoj nauno-istraivakog rada nastavnika i saradnika osnovni
su uslovi postizanja visokog nivoa kvaliteta nastave i njenog povezivanja sa naukom i
istraivanjem u cilju realizacije studijskog programa usmjerenog na visokokvalitetno
obrazovanje studenata buduih strunjaka u skladu sa potrebama sticanja znanja,
praktinih vjetina i konkurentskih prednosti, a odgovarajui zahtjevima okruenja.
Redovno pratimo, analiziramo, procjenjujemo, diskutujemo i unaprjeujemo kvalitet
nastavnog kadra, uzroke i posljedice stanja (normativni okvir i bitne praktine, stvarne
odrednice) i uvodimo praksu kreiranja akcionih planova, politike upravljanja i
implementacije u najveoj moguoj mjeri radi njegovog permanentnog unaprjeenja.
Nastavno osoblje obavezno je dostavljati Nastavno-naunom vijeu Fakulteta godinje
izvjetaje o radu na razmatranje i usvajanje, a iz kojih su vidljiva nastavna, nauna,
struna i profesionalna postignua nastavnika i saradnika u izvjetajnom periodu:
nastavni proces, struno usavravanje, objavljeni radovi izdavaka djelatnost, uee u
projektima i ostale relevantne aktivnosti strunog, tehnikog i didaktikog unapreenja.
Aurirani podaci o kvalifikacijama i ekspertizi nastavnog/akademskog kadra, osim u
redovnim godinjim izvjetajima o radu, sadrani su i u linom dosjeu uposlenika na
nivou Univerziteta, biografiji u dosjeu uposlenika na Fakultetu, te Europass CV obrascu.
Takoer, kvalitet nastavnog osoblja podloan je analizi i procjeni i putem anketiranja
studenata, nastavnika, a rezultati rada nastavnog osoblja analiziraju se i kroz izvjetaje o
prolaznosti i prosjenoj ocjeni studenata na pojedinim predmetima.
Uslovi i postupak za izbor u nastavna i saradnika zvanja na Pravnom fakultetu
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru normirani su Pravilima Pravnog fakulteta,
Zakonom o Univerzitetu, Statutom Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, Okvirnim
26

zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o minimalnim uslovima u postupku

izbora u nastavna i saradnika zvanja na Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru, a
propisuju kvalifikacije koje nastavniko i saradniko osoblje mora imati.
Nastavnici se biraju u zvanje: docenta, vanrednog profesora i redovnog profesora, a
saradnici u zvanje asistenta i vieg asistenta.
Uslovi za izbor nastavnika su:
a) za docenta:
nauni stepen doktora nauka,
najmanje tri preteno samostalna nauna rada objavljena u priznatim
publikacijama i pokazani rezultati u nastavnom radu
b) za vanrednog profesora:
proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docenta,
objavljena knjiga,
najmanje pet preteno samostalnih naunih radova objavljenih u priznatim
publikacijama, rezultati vlastitih istraivanja u primjeni,
pokazani rezultati u nastavnom radu i
doprinos u stvaranju novog nastavnog, odnosno naunoistraivakog kadra
c) za redovnog profesora:
proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora,
najmanje dvije objavljene knjige,
najmanje osam preteno samostalnih naunih radova objavljenih u priznatim
publikacijama,
pokazani rezultati u nastavnom i naunom radu,
doprinos u stvaranju novog nastavnog i naunoistraivakog kadra,
doprinos razvoju i afirmaciji naune i strune oblasti kojom se bavi.
Uslovi za izbor saradnika su:
a) za asistenta:
odgovarajui etverogodinji univerzitetski studij sa najmanje 240 ECTS bodova,
prosjena ocjena u toku studija najmanje 8,
poznavanje najmanje jednog svjetskog jezika
b) za vieg asistenta:
stepen drugog ciklusa studija (magisterij) u odgovarajuoj oblasti,
poznavanje jednog svjetskog jezika,
pokazana sklonost za nastavno-naunoistraivaki rad.

27

Minimalni uslovi za izbor u nastavna i saradnika zvanja su odreeni Okvirnim zakonom

o visokom obrazovanju i Pravilnikom o minimalnim uslovima u postpuku izbora u
nastavna i saradnika zvanja na Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru.
Drugi saradnici na Fakultetu su studenti-demonstratori. Za studenta demonstratora moe
biti angaovan student koji posjeduje znaajne rezultate u nastavno-naunom procesu i
koji ima prosjenu ocjenu najmanje 8.
Izbor nastavnika i saradnika u isto ili vie zvanje vri Nastavno-nauno vijee Fakulteta
uz prethodno pribavljenu saglasnost Nastavno-naunog vijea Univerziteta.
Izbor se vri na osnovu konkursa kojeg na prijedlog Nastavno-naunog vijea raspisuje
Upravni odbor Fakulteta.
Nakon provedene konkursne procedure i davanja prijedloga za izbor, Nastavno-nauno
vijee dostavlja Nastavno-naunom vijeu Univerziteta prijedlog za izbor radi davanja
saglasnosti.
Prijedlog za izbor sadri podatke za sve kandidate koji su uestvovali na konkursu, a
naroito:
osnovne biografske podatke,
podatke o strunom i naunom stepenu kandidata,
pregled i ocjenu naunih i strunih radova, uz navoenje podataka o tome gdje su
objavljeni,
ocjenu pedagokih sposobnosti kandidata i njegovog doprinosa podizanju
nastavnog i naunoistraivakog podmlatka,
ocjenu rezultata koje je kandidat postigao u nastavnonaunom i
naunoistraivakom radu,
pohvale, priznanja i nagrade koje je kandidat dobio za svoj nauni i
naunoistraivaki rad,
obrazloen prijedlog za izbor.
Rok za dostavljanje prijedloga za izbor ne moe biti dui od 60 dana od dana isteka roka
za podnoenje prijave na konkurs.
Univerzitet je duan u roku utvrenom Zakonom o univerzitetu i pravilima Univerziteta
dostaviti Fakultetu saglasnost, odnosno odbiti davanje saglasnosti na izbor.
Svo nastavno osoblje ispunjava propisima odreene uslove i obavlja poslove normirane u
opisu poslova.
Prema podacima dostupnim u izvjetajima o radu i biografijama nastavnog osoblja,
evidentno je poveanje broja i napredovanje nastavnog i saradnikog kadra u radnom
odnosu na Fakultetu, posebno u protekle dvije godine. Time se znaajno doprinosi i
kvalitetu nastavnog procesa omoguavajui redovnost odravanja asova nastave i vjebi,
te naunu i strunu posveenost i specijalizaciju nastavnog i saradnikog kadra za
pojedine nastavne predmete i fokusiranost naunog istraivanja i usavravanja iz oblasti
njihovih matinih predmeta.
U periodu akademska 2009/10, 2010/11. i poetak 2011/12 godini sedam viih asistenata
odbranilo je doktorske disertacije, pet asistenata odbranilo je magistarske radove, za dva
28

doktorata prijavljena od viih asistenata odobrene su teme. est viih asistentica izabrano
je u zvanje docentica, predstoji pokretanje procedure za izbog jedne vie asistentice u
zvanje docentice, tri asistenta izabrana su u zvanje vieg asistenta, a u zavrnoj fazi je
procedura izbora dvije asistentice u zvanje vie asistentice.
Obrazovne, strune, organizacijske i didaktike vjetine su na zadovoljavajuem nivou i
stalno se unaprjeuju. Nastavno osoblje poznaje i aktivno koristi barem jedan svjetski
jezik, osposobljeno je za rad na raunaru i koritenje savremenih kompjuterskih
aplikacija i internet tehnologija u nastavi i nauno-istraivakom radu, angaovano je u
organima Fakulteta i Univerziteta i uglavnom ima iskustva u organizaciji i upravljanju, te
u timskom radu.
Nastavnici i saradnici uredno obavljaju aktivnosti u okviru nastavnog procesa
(predavanja, vjebe, konsultacije, odravanje ispita, asistiranje na pismenim i usmenim
ispitima, pomo pri izradi seminarskih radova i sl.).
Nastavnici su angaovani kao spoljni saradnici na fakultetima drugih javnih univerziteta
u Bosni i Hercegovini i regionu.
Broj asova nastave i vjebi je odreen nastavnim planom. Optereenost nastavnika i
saradnika zavisi od broja nastavnih predmeta na kojima rade, godine studija na kojoj je
predmet situiran, fonda sati te broja studenata. Prema podacima iz Pregleda pokrivenosti
nastave za akademsku 2010/2011. godinu, nastavnik koji dri nastavu na jednom
predmetu ima sedmini fond od 2, 3, ili 4 asa. Nastavnici su angaovani na po dva ili
vie predmeta, ukljuujui obavezne i izborne predmete. Sedmini broj asova saradnika
zavisi od toga na kojoj se godini izuava predmet, posebno zbog toga to se studenti na
asovima vjebi dijele u grupe, i to: prva godina u tri grupe, a druga, trea i etvrta
godina u po dvije grupe. Sedmina optereenost saradnika po jednom predmetu je 2 do 6
asova, a saradnici su uglavnom angaovani na dva ili vie predmeta u jednom semestru.
Pravilnikom o zajednikim osnovama i mjerilima za utvrivanje plaa i drugih linih
primanja radnika Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru odreen je slijedei sedmini
fond asova: za nastavnika 4, za vieg asistenta 6 i za asistenta 8. Ovaj Pravilnik odreuje
i raspodjelu preostalog radnog vremena, uglavnom na nauno-istraivaki rad i struno
usavravanje.
Struktura radnog vremena za nastavno osoblje Univerziteta
Radni zadaci

Radni sati u procentima

nastavni proces

50%

konsultacije sa nastavnicima (saradnicima) i

studentima, uee u diplomskim,
seminarskim radovima i deurstvima na
ispitima

10%

29

rad u organima Univerziteta i Fakulteta

5%

usavravanje i naunoistraivaki rad

25%

ostali poslovi

10%

Naunoistraivaki rad se pravda objavljenim naunim i strunim radovima, autorskim

uestvovanjem na naunim i strunim skupovima, pisanjem monografije, udbenika i
skripti, u skladu sa Pravilima Fakulteta.
Nastavnici i saradnici imaju prava i dunosti utvrene Okvirnim zakonom o visokom
obrazovanju, Zakonom o Univerzitetu i optim aktima Univerziteta i Fakulteta, a u svom
radu, djelovanju i ponaanju moraju se pridravati moralnih naela i profesionalne etike.
Prema Pravilima Pravnog fakulteta, nastavnici imaju pravo i dunost da u okviru 40satne radne sedmice:
redovno odravaju nastavu prema nastavnom planu i programu i rasporedu
nastave,
organizuju i obavljaju nastavni i naunoistraivaki rad,
staraju se o podizanju nastavnog, naunog i saradnikog podmlatka,
pomau i podstiu uee studenata u nastavnonaunom procesu i
naunoistraivakom radu,
objave udbenik ili prirunik za nastavni predmet za koji su izabrani,
predlau usavravanje i preispitivanje nastavnog programa,
izvravaju i druge zadatke predviene relevatnim pravnim aktima.
Dunosti asistenta i vieg asistenta u okviru 40-satne radne sedmice su da:
pod rukovodstvom nastavnika, a u okviru plana koji utvruje Nastavno-nauno
vijee na prijedlog katedre za svaku kolsku godinu, rade na svom strunom i
naunom usavravanju,
blagovremeno ispunjavaju uslove za izbor u vie zvanje,
pod rukovodstvom nastavnika izvode seminare, vjebe i uestvuju u ispitnim
komisijama,
individualno rade sa studentima prema utvrenom rasporedu, u cilju pomaganja u
savladavanju nastavnog gradiva,
obavljaju i druge poslove i zadatke utvrene o Pravilima Fakulteta.
Nastavno-nauno vijee Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru donijelo je dana
22.2.2007. godine Odluku o usvajanju Kodeksa nastavnike etike.
Usvojeni Kodeks su obavezni potpisati svi zaposleni nastavnici i saradnici na
visokokolskim ustanovama Univerziteta Demal Bijedi" u Mostaru, odnosno svi
nastavnici i saradnici prilikom zasnivanja radnog odnosa. (Kodeks nastavnike etike,
Prilog br: )

30

Ovim Kodeksom propisuju se moralna i etika naela kojih se moraju pridravati

univerzitetski nastavnici, saradnici, naunici i istraivai koji obavljaju nauno-nastavnu ili
umjetniko-nastavnu i nauno-istraivaku djelatnost na Univerzitetu Dema1 Bijedi" u
Mostaru.

Intenzivirana je i nauno-istraivaka i izdavaka djelatnost, pisanje i objavljivanje

naunih i strunih radova, udbenika i monografija.
Znaajno je uee nastavnika u podizanju mlaeg nastavnog i saradnikog kadra,
angaman nastavnika i saradnika u edukativnim, nauno-istraivakim i strunim
projektima, seminarima, savjetovanjima, organima.
Pravilima Pravnog fakulteta regulisano je da se na Fakultetu organizuje
naunoistraivaki rad u cilju unapreivanja naunih disciplina koje se izuavaju u
nastavnim predmetima utvrenim nastavnim planom dodiplomskog studija, a u emu
uestvuju nastavnici i saradnici, te mogu uestvovati i studenti, shodno svojim
sklonostima i sposobnostima.
Organi Fakulteta su duni u okviru svoje nadlenosti starati se o organizovanju naunog i
strunog rada na Fakultetu i u fakultetskim nauno-nastavnim jedinicama i osigurati
uslove za taj rad. Naunoistraivaki rad se izvodi prema programu rada kojeg donosi
Nastavno-nauno vijee Fakulteta.
Obaveza je nastavnika i saradnika ostvarivati program naunoistraivakog rada u okviru
svojih radnih obaveza.
Takoer, normirano je i da nastavnik i saradnik moe uz prethodno dobijenu saglasnost
Nastavno-naunog vijea Fakulteta dio radnog vremena koji mu preostane po izvrenim
obavezama vezanim uz nastavu, ispite i konsultacije, realizovati van prostorija Fakulteta,
ukoliko Fakultet nije u mogunosti da mu osigura sve pretpostavke za njegov
naunoistraivaki rad.
U toku rada na istraivanju nastavnik i saradnik je o rezultatima svog rada duan pismeno
obavjetavati Nastavno-nauno vijee, a po zavretku istraivanja prezentirati mu
rezultate do kojih je istraivanje dovelo.
Naunostraivaki rad nije iniciran i materijalno pomognut od Fakulteta u dovoljnoj mjeri,
uglavnom zbog nedostatka finansijskih sredstava, oskudnog i neauriranog bibliotekog
fonda, nedovoljne uvezanosti Fakulteta sa relevantnim akterima za obavljanje istraivake
djelatnosti u praksi i akademskoj zajednici, ali su nastavnici i saradnici upueni na
individualni nauno-istraivaki angaman i ohrabreni uestvovati u projektima
ponuenim od drugih subjekata, projektima osmiljenjim i kandidovanim za podrku, kao
i projektima realizovanim u saradnji Fakulteta sa njima.
Fakultet izdaje asopis Revija za pravo i ekonomiju od 2000. godine i do sada su
objavljena 23 broja. Oni sadre radove iji su autori nastavnici i saradnici Pravnog
fakulteta, potom nastavnici, saradnici i studenti na postdiplomskom studiju drugih pravnih
fakulteta, odnosno ostalih fakulteta drutvenih nauka u Bosni i Hercegovini i u regionu,
magistri i doktori, te strunjaci iz domae pravne prakse.
Od posebnog znaaja za studij, edukaciju studenata i usavravanje nastavnog osoblja su
projekti koje organizuje Centar za ljudska prava u Mostaru, od 2000. godine, u saradnji
sa oba Pravna fakulteta u Mostaru. Nastavno osoblje u okviru projekata realizovanih u

31

saradnji sa Centrom za ljudska prava u Mostaru, kontinuirano stie i unapreuje nova

praktino-pravna znanja, usvaja nove metodologije rada, vjetine prenoenja znanja i
obogauje nauno-istraivaki rad i izdavaku djelatnost, te daje doprinos savremenoj
nauci i struci, u ue specijalizovanom teorijskom i posebno praktino-pravnom smislu.
Pravni fakultet sarauje sa Centrom za ljudska prava, nevladinom organizacijom
fokusiranom na unapreenje kvalitete obrazovanja studenata prava i znanja i vjetina
(mladih) diplomiranih pravnika, pruanje besplatne pravne pomoi, edukaciju
akademskog osoblja i pravnika praktiara, proces zakonodavne, pravosudne i reforme
javnog sektora u Bosni i Hercegovini, te istraivanje javnih politika i pravljenje i
publikovanje analiza. Ovaj Centar putem svojih edukativnih, istraivakih i informativnih
aktivnosti, analiziranja, monitoringa, praenja stanja, izvjetavanja, savjetovanja i
izdavake djelatnosti daje doprinos u oblasti ljudskih prava i svih pravnih oblasti, a uz
uee nastavnog osoblja, studenata i diplomiranih pravnika oba Pravna fakulteta u
Mostaru.
Sa navedenog aspekta, kao najznaajniji mogu se izdvojiti projekti:
Pravno savjetovalite Centar za besplatnu pravnu pomo pri Centru za ljudska prava u
Mostaru (ive klinike), u okviru kojeg studenti i tek diplomirani pravnici sa oba
Pravna fakulteta u Mostaru, kao polaznici pravnih klinika (projekta koji realizuje Centar
za ljudska prava u Mostaru u saradnji sa Pravnim fakultetima u Mostaru i pod
sponzorstvom Fonda otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine), pod mentorstvom, uz
pomo i saglasnost profesora sa iskustvom u klinikom obrazovanju pravnika, kao i
pravnika praktiara, pruaju besplatnu pravnu pomo socijalno ugroenim kategorijama
stanovnitva. Projekt se realizuje kao nadgradnja projekta Centra za ljudska prava u
Mostaru Kliniko obrazovanje pravnika za studente Pravnog fakulteta Univerziteta
Demal Bijedi u Mostaru i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, sponzorisanog
od Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Soros fondacije, koji je realizovan u
saradnji sa Pravnim fakultetima jo od 2003. godine, a ima za cilj dati znaajan doprinos
modernizaciji i unapreenju kvaliteta obrazovanja buduih pravnika kroz otklanjanje
uoenih slabosti nastavnog plana i programa koje se prvenstveno odnose na
zapostavljenost praktinog obrazovanja studenata prava za njihovu buduu karijeru i
profesionalni angaman, te osposobiti studente za njihov rad u praksi, to se ostvaruje
adekvatno odabranom metodologijom rada i realizacijom ideje klinikog obrazovanja
studenata buduih pravnika. Akcenat projekta je na tome da studenti steknu i
primjenjuju praktino pravno znanje i vjetine kroz nastavni proces pravnih klinika
ljudskih prava, krivinog procesnog prava, graanskog procesnog prava,
upravnog/upravnog procesnog prava, te radnog i socijalnog prava: radionice, naune
razgovore i okrugle stolove, studijske posjete, te pravnu praksu i savjetovanje uz uee
akademskih mentora i pravnika praktiara iz BiH i regiona, kao i strunjaka iz
meunarodnih organizacija.
Projekat Centra za ljudska prava u Mostaru Pristup pravdi u Hercgovako-neretvanskom
kantonu besplatna pravna pomo, finansiran od USAID JSDP II (septembar 2010.
maj 2011.) fokusira se na oblast pruanja besplatne pravne pomoi, i to:
postojei pravni okvir, davanje usluga apstraktne i konkretne pravne pomoi traiocima
pravne pomoi, edukaciju i informisanje i pruaoca i primaoca pravne pomoi, ciljnih
32

grupa, te studenata prava i javnosti, kao i lanica Mree pravde u BiH, po potrebi,
analizu i istraivanje relevantnog pravnog okvira i metodologije i sadraja rada posebno
na najuestalijim pravnim problemima, kao i uzajamnih odnosa kljunih aktera: sudstvo
(Opinski i Kantonalni sud u Mostaru), NVO sektor, osobito Centar za ljudska prava u
Mostaru, akademska zajednica (dva Pravna fakulteta u Mostaru, nastavno osoblje,
studenti i tek diplomirani pravnici), advokatska kancelarija (Advokatska komora FBiH
Regionalna advokatska komora - HNK), Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne
samouprave HNK, Vlada HNK, Skuptina HNK, zagovaranje i lobiranje za donoenje
i/ili unaprjeenje pravnih akata (zakona) i prakse za poboljanje stanja u ovoj oblasti,
pripremanje i publikovanje zavrnog zbirnog izvjetaja svih navedenih kljunih aktera u
HNK sa praktinim i izodljivim preporukama za unaprjeenje stanja u oblasti pristupa
pravdi besplatnoj pravnoj pomoi u HNK.
Na ovaj nain obezbjeuje se i neposredna uvezanost akademskog osoblja sa relevantnim
strunjacima iz prakse, te uvid u potrebe osposobljavanja studenata buduih
diplomiranih pravnika za trite rada.
U nastavnom procesu na Fakultetu angaovani su i spoljni saradnici iz prakse: Sekretar
Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamenarne skuptine Bosne i Hercegovine,
vanredni profesor, doktor pravnih nauka; sudija Kantonalnog suda u Mostaru, vantredni
profesor, doktor pravnih nauka; primarijus u Sveuilinoj klinikoj bolnici u Mostaru,
docent, doktor medicinskih nauka.
Kroz nastavni proces koji obavljaju na Fakultetu, spoljni saradnici iz prakse, studentima
prenose praktina znanja, s obzirom na injenicu da imaju neposredni uvid u stvarno stanje
i strunu problematiku, potrebna praktina znanja i razvijene vjetine praktinog
obrazovanja. Pored navedenog, studentima se povremeno organizuju i posjete
Kantonalnom sudu u Mostaru.
Jedan broj nastavnika i saradnika, kako pokazuju podaci iz izvjetaja o radu, ostvaruje i
meunarodne kontakte i stie meunarodna akademska iskustva tokom studijskih
boravaka, meunarodnih projekata i saradnje sa relevatnim subjektima izvan granica
Bosne i Hercegovine, a znanja steena na taj nain koristi u nastavnom procesu,
osavremenjujui, sadrajno i metodoloki, nastavu i naunoistraivaki rad.
Nastavnici se pozivaju i uestvuju kao eksperti u odreenim postupcima. Primjer za to je
pripremanje Izvjetaja o pravu staranja i porodinom pravu u BiH (Report on custody
rights and Family Law in Bosnia and Herzegovina) po pozivu Fellow International
Academy of Matrimonial Lawyers, Barrister at Law, Attorney at Law, Family Law
International, Boulder (SAD), a za potrebe sudskog postupka pred amerikim sudom u
predmetu meunarodne otmice djece.
Jedan broj nastavnika, kao stalni edukatori izvode obuku sudija i tuilaca u FBiH, a u
organizaciji Centra za obuku sudija i tuilaca FBiH.
U Bosni i Hercegovini koncept cjeloivotnog uenja nije normativno adekvatno
regulisan, niti se efektivno provodi u praksi. Upravo ova oblast procijenjena je kao jedna
od najslabijih u provoenju Bolonjskog procesa u Bosni i Hercegovini.

33

Meutim, na Univerzitetu Demal Bijedi u Mostaru, pa time i na svim fakultetima,

ovaj problem se upravo pokuava prevazii kroz TEMPUS projekat Centers for Curricula
Modernization and Lifelong Learning - CCMLL
Cilj projekta je osnivanje i razvoj Centra za modernizaciju nastavnih planova i programa
i cjeloivotno uenje (engl. Centers for Curricula Modernization and Lifelong Learning
- CCMLL) na BiH univerzitetima.
Ciljevi Centra su:
podrka unapreenju univerziteta,
podrka integraciji univerziteta i
uspostavljanje veza izmeu visokog obrazovanja i trita rada,
uspostavljanje i promocija blended learninga kao osnovnog alata za
cjeloivotno uenje i uspostavljanje drutvene mree za dijeljenje znanja
izmeu nastavnika i uesnika u procesu cjeloivotnog uenja.
Sa svakog fakulteta imenuje se po jedan saradnik Centra iz reda nastavnog osoblja.
Zakljuak do kojeg iz svega navedenog dolazimo jeste:
ostvaruje se kontinuirano napredovanje nastavnog osoblja,
dolo je do poveanja broja nastavnog i saradnikog kadra u radnom odnosu
na Fakultetu,
intenzivirana je nauno-istraivaka i izdavaka djelatnost,
unaprijeena je interakcija sa okruenjem, relevantnim akterima iz prakse i
akademske zajednice, posebno kroz projekte drugih, te uee u projektima,
seminarima, savjetovanjima, programima obuke.
Indikator 3.3. Broj zaposlenog nastavnog kadra
Nastavni kadar po broju jo uvijek ne zadovoljava potrebe i zahtjeve nastavnog procesa,
tako da su u nastavnom procesu angaovani i spoljnji saradnici. Kako se vidi iz tabela,
dolo je do znatne izmjene stanja u posmatranih pet godina izvjetajnog perioda. Broj
domaih, stalno zaposlenih nastavnika se poveao, to je u isto vrijeme imalo za
posljedicu smanjenje broja gostujuih nastavnika (part time). U odnosu na 2009/2010., u
akademskoj 2010/2011. godini broj nastavnika se uveao za 100% (sa pet na deset
nastavnika). Uveanje je rezultat napredovanja vlastitog saradnikog kadra (est viih
asistentica je izabrano u zvanje docentica; jedan docent je raskinuo radni odnos). Pored
deset domaih nastavnika, u nastavnom procesu u akademskoj 2011/2012. godini
angaovano je 8 gostujuih, dok je ovaj odnos u 2010/2011 bio 10:10, a u prethodne tri
godine 5:14.
Napredovanje domaih saradnika u nastavniko zvanje znai u isto vrijeme smanjenje
broja viih asistenata. Inae, posebno je nepovoljna upravo situacija u kojoj se Fakultet
nalazi vezano za broj asistenata. etiri asistenta su birana u zvanje vieg asistenta, a od
njih je jedna asistentica upravo, u vrijeme finaliziranja Izvjetaja, doktorirala, pa slijedi
njen izbor u zvanje docentice. Dvije asistentice su tokom prole akademske godine

34

magistrirale i stekle uslove za izbor u vie zvanje (postupak njihovog izbora je u toku), a
jedna asistentica je dobila otkaz jer nije u predvienom roku magistrirala. U najskorije
vrijeme imat emo samo dvije asistentice, izabrane u julu ove godine. (izbrisana reenica:
Ona...). U ovom momentu trebalo bi da imamo zaposleno bar pet novih asistenata, ali
nepovoljna finansijska situacija na Univerzitetu i Fakultetu nas spreava da to i
realizujemo. Ukupan broj stalno zaposlenih asistenata je, znai, osam. Jedna asistentica
(ukljuena u nastavni proces na predmetu Osnove informatike) je saradnica na
Ekonomskom fakultetu naeg Univerziteta.
U akademskoj 2011/2012. godini udio domaih nastavnika i saradnika u ukupnom broju
nastavnog osoblja je 66,66%. Unutar domaeg nastavnog osoblja 55,55% ine nastavnici.
Odnos izmeu pojedinih zvanja je: redovni profesor-10%, vanredni profesor- 30%,
docenti- 60%.
Sa starosnom strukturom nastavnog osoblja uglavnom moemo biti zadovoljni, to se vidi
iz tabele br. Spolna struktura osoblja je uglavnom posljedica dosadanjeg veeg broja
studentica u studentskoj populaciji i njihove vee angaovanosti i boljeg postignutog
uspjeha u toku studija. Na svim do sada raspisivanim konkursima samo su dva mukarca
konkurisala za izbor u zvanje asistenta. Od 18 domaih nastavnika i saradnika samo su tri
mukarca (18,7%).
Na Fakultetu su zaposlene 24 osobe, od ega je 18 nastavnika i saradnika (75%), a 6
osoba ini administrativno-tehniko osoblje (25%). Meutim, poslove administrativno tehnike prirode za Fakultet obavlja i 7 zaposlenika na Univerzitetu (s obzirom na ve
ostvareni odreeni stepen integracije Univerziteta). Ako se oni uraunaju u broj
administrativno tehnikog osoblja na Fakultetu (u tabelama smo ih uraunali, jer oni
zaista obavljaju poslove za potrebe Fakulteta), onda je odnos izmeu nastavnog i
administrativno-tehnikog osoblja 18:13, odnosno 58,06% je nastavnog, a 41,94% ini
administrativno-tehniko osoblje. Od administrativno-tehnikog osoblja na Fakultetu je
zaposleno 46,15%, a na Univerzitetu 53,85%.
STUDY PROGRAMM
I LIST OF NAMES OF FULL TIME ACADEMIC STAFF (WITH THE TITLE AND
SEX)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

dr. Suzana Bubi, Regular professor, F

dr. Mirjana Nadadin, Associate professor, F
dr Osman Paji, Associate professor, M
dr Edin Rizvanovi, Associate professor, M
dr. Dubravka Husi, Assistant professor, F
dr. Amra Mahmutagi, Assistant professors, F
dr. Maja olakovi, Assistant professors, F
dr. Alena Huseinbegovi, Assistant professors, F
dr. Anita Durakovi, Assistant professors, F
dr. Amra Jaarbegovi, Assistant professors, F
dr. Rebeka Kotlo, Senior assistant, F
mr Nerma olakovi Prguda, Senior assistant, F

35

13.
14.
15.
16.
17.
18.

mr Denis Paji, Senior assistant, M

mr ejla Maslo erki, Senior assistant, F
mr. Lana Bubalo, Assistant, F
mr. Ramajana Demirovi, Assistant, F
Emina Hasanagi, Assistant, F
Sunica Vejzovi, Assistant, F

II LIST OF NAMES OF PART TIME ACADEMIC STAFF (WITH THE TITLE)

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

dr. Zvonimir Tomi, Regular professor

dr. Hajrija Sijeri oli, Regular professor
dr. Vesna Kazazi, Regular professor
dr. Nurko Pobri, Associate professor
dr. Mustafa Hadiomerovi, Assistant professors
dr. Ibrahim Kozi, Assistant professors
mr Sabina ehi, Senior Assistant
dr Ivo Rozi, Assistant Professor
dr. Snjeana Pehar, Assitant Professor

III Publikacije od znaaja za studijski program:

a) Obavezna literatura
1. Osman Paji, Osnovi ekonomije I, IC tamparija, Mostar, 2008.
2. Osman Paji, Osnovi ekonomije II, Mostar, IC tamparija, 2007.
3. Nerimana Tralji, Suzana Bubi, Brano pravo, Sarajevo, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2007.
4. Suzana Bubi, Nerimana Tralji, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007.
5. Mirjana Nadadin Defterdarevi, Pravo medija: nunost ograniene slobode,
Mostar, Slovo, 2006.
b) Dopunska literatura
1. Mirjana Nadadin Defterdarevi, Evropska konvencija prema praksi Evropskog suda
za ljudska prava, Mostar, 2007.
2. Alena Huseinbegovi, Osiguranje lica ivotno osiguranje, osiguranje od posljedica
nezgode, monografija, Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, 2008.
3. Enes Biki, Zastupanje u domaem pravu i principima Europskog ugovornog prava,
Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, 2008.
4. Sejo M. uljevi, Uprava Razvoj, diferencijacija, integracija, Lawrenceville, 2006.
5. Edin Rizvanovi, Dravna pomo u zemljama Evropske unije: iskustva za Bosnu i
Hercegovinu, Fojnica, 2005.
6. Mirjana Nadadin Defterdarevi, Pravo na informisanje u drutvima u tranziciji s
posebnim osvrtom na drave nastale na prostoru bive Jugoslavije, Mostar, Pravni
fakultet Univerziteta "Demal Bijedi" u Mostaru, 2004.
7. Edin Rizvanovic, Osnovi poslovnog prava, univerzitetski udbenik, Ekonomski
fakultet Univerziteta Demal Bijedic u Mostaru, Mostar, 2011.

36

IV Istraivaki radovi
1.
Grupa autora, Procjena razvoja demokratije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo :
Fond otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine, 2006 (Rebeka Kotlo i Edin Hodi
(koautorstvo), Pristupanosti i osjetljivost vlasti i Rebeka Kotlo Demokratska
uloga politikih stranaka, autorski prilog/rad)
2.
Grupa autora, Proces odluivanja u Parlamentarnoj skuptini Bosne i
Hercegovine: stanje, komparativna rjeenja, prijedlozi Sarajevo, Fondacija
"Konrad Adenauer",
3.
Predstavnitvo u Bosni i Hercegovini, 2009. (Amra Jaarbegovi autorski
prilog/rad Intervencija Visokog predstavnika od 19.10.2007. godine)
4.
Nedad Duvnjak, Amra Jaarbegovi, Ogledi o Dejtonskoj Bosni i Hercegovini,
Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004., monografija (autorski
prilog/rad, Amra Jaarbegovi, Poloaj i ovlatenja Visokog predstvnika u BiH)
5.
Grupa autora, Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 2008. - Pravo, praksa i
meunarodni standardi ljudskih prava sa ispitivanjem javnog mnijenja Centar za
ljudska prava Unverziteta u Sarajevu, 2009., Rebeka Kotlo (koautorstvo), autorski
prilog/rad Pravo na slobodu mirnog okupljanja i sloboda udruivanja, izdanje
na b/h/s i engleskom jeziku,
6. Grupa autora, Studija sistema nacionalnog integriteta, Transparency
International BiH 2007, (koautorstvo), autorski prilog/rad, Rebeka Kotlo,
Regionalna i lokalna vlast, izdanje b/h/s i na engleskom jeziku
7. Rebeka Kotlo, Uloga nevladinih organizacija u izgradnji povjerenja i dobre
vladavine u Mostaru, individualni istraivaki rad - studija, Fond otvoreno
drutvo BiH Soros fondacija, kroz Program podrke istraivanjima u oblasti
javnih politika, www.soros.org.ba, maj 2005., 85 stranica, na bosanskom i
engleskom jeziku,
8. Suzana Bubic, Neki aspekti prava na poteno sudenje u gradanskim predmetima,
u:Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini, Besplatna pravna pomoc: poseban osvrt
na Hercegovacko-neretvanski Kanton, Centar za ljudska prava u Mostaru, Mostar
2011, (str.83-97.)
9. Rebeka Kotlo, autorski prilog, rad Pravni okvir pristupa pravdi besplatne pravne
pomoi u BiH, sa posebnim osvrtom na Hercegovako-neretvanski kanton i evropske
standarde, str 33.-42. u: Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini i besplatna pravna pomo:
poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton, Centar za ljudska prava u Mostaru,
2011.

V Publikacije nastavnog osoblja u radnom odnosu na Fakultetu koje su rezultat

timskog rada:
1. Vesna Kazazi, Mirjana Nadadin Defterdarevi, Rebeka Kotlo, Ljudska prava,
Praktikum, Edicija Pravni praktikumi Centra za ljudska prava u Mostaru, Centar
za ljudska prava u Mostaru, Mostar, 2009.
2. Suzana Bubi, Jozo izmi, Graansko procesno pravo, Praktikum, Centar za
ljudska prava u Mostaru, Edicija Pravni praktikumi Centra za ljudska prava u
Mostaru, Mostar, 2009.

37

3. Mustafa Sejo uljevi, Snjeana Pehar, Upravno pravo, Edicija Pravni

praktikumi Centra za ljudska prava u Mostaru, Centar za ljudska prava u Mostaru,
Mostar, 2009.
4. Mirjana Nadadin Defterdarevi, Rebeka Kotlo, Problemi djece i omladine u
kontekstu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, Nezavisni biro za humanitarna
pitanja BiH (IBHI BiH), 2006., izdanje b/h/s i na engleskom jeziku
(koautorstvo), autorski prilog/rad, Mirjana Nadadin Defterdarevi, Prava djeteta
kao pretpostavka za odrastanje u graanina ljudska prava i djeija prava u
kontekstu pravnopolitikih rjeenja u Bosni i Hercegovini), (koautorstvo),
autorski prilog/rad, Rebeka Kotlo, Prava i status djece i omladine s posebnim
potrebama u Hercegovako-neretvanskom kantonu: teorija i praksa, sa osvrtom na
ulogu nevladinog sektora.
5. Koautorski prilog, rad Pristup pravdi besplatna pravna pomo u HNK: uloga i
(mogua) saradnja pravosua, organa uprave, Institucije ombudsmena i
nevladinog sektora, Nina ulani, Rebeka Kotlo, Ivana Stipanovi, str. 55. 66.
u Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini i besplatna pravna pomo: poseban osvrt
na Hercegovako-neretvanski kanton, Centar za ljudska prava u Mostaru, 2011.
6. Koautorski prilog, rad Besplatna pravna pomo u Hercegovako-neretvanskom
kantonu: Uloga nevladinih organizacija, Rebeka Kotlo, Ivana Stipanovi, str.
95.-112., u Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini Zbirka analiza javnih politika
iz oblasti pravosua, Mrea pravde u Bosni i Hercegovini, maj 2011, na
bosanskom i engleskom jeziku
VI Doktorske disertacije odbranjene na Fakultetu u posljednjih pet godina (nastavno
osoblje u radnom odnosu na Fakultetu i ostali):
1. mr. Dubravka Husi, rtve prisilnih migracija i njihov poloaj u meunarodnom
pravu, 2009.
2. mr. Maja olakovi, Pravo na tjelesni integritet kao lino pravo, sa posebnim
osvrtom na ovlatenje ovjeka na raspolaganje dijelovima vlastitog tijela, 2010.
3. mr. Amra Mahmutagi, Vjerska dimenzija privatnog prava u Bosni i
Hercegovini izmeu dva svjetska rata, 2010.
4. mr. Alena Huseinbegovi, Naela civilnog izvrnog postupka, 2010.
5. mr. Anita Durakovi, Meunarodno privatno pravo razvoda braka u Evropskoj
uniji i u Bosni i Hercegovini, 2010.
6. mr. Amra Jaarbegovi, Ustavno-sudska zatita ljudskih prava i osnovnih
sloboda, 2010.
7. mr. Ahmet anti, Izborno pravo Bosne i Hercegovine u kontekstu izbornih
sistema savremenih evropskih drava, 2009.
8. Mr. Enes Biki, Ugovorno zastupanje u domaem pravu i principima Evropskog
ugovornog prava, Mostar, 2005.
Spisak naunih i strunih radova nastavnog osoblja u radnom odnosu na Fakultetu
objavljenih u proteklih pet godina nalazi se u prilogu Izvjetaja (Prilog br. ... )

38

Table .... Staff academic and non-academic

Years

Regula
r prof.

Associat
e prof.

Assistan
t prof.

Researc
h
assist.

Other
s

Total of
academi
c
staff

Nonacademi
c staff

Senio
r
assis.
and
assist.
9

2011/1
2
2010/1
1
2009/1
0
2008/0
9
2007/0
8
2006/0
7

27

27

15

34

15

34

10

14

34

13
(10+3)
13
(10+3)
13
(10+3)
13
(10+3)
8 (6+2)

13

32

8 (6+2)

Table .. Student versus staff and graduates versus staff ratio

Years
2011/12
2010/11
2009/10
2008/09
2007/08
2006/07

Number of
academic
staff
27
27
34
34
34
32

Number of
students

Number of
graduates

Student/staff
members

Graduates/staff
members

550
539
594
684
761
775

91
86
70
79
85
79

20,37:1
19,96:1
17,47:1
20,11:1
22,38:1
24,21:1

3,37:1
3,18:1
2,05:1
2,32:1
2,5:1
2,46:1

Table .. Administration versus academic staff ratio

Years
2011/12
2010/11
2009/10
2008/09
2007/08
2006/07

Academic staff
27
27
34
34
34
32

Administration staff/technical
13 (10+3)
13 (10+3)
13 (10+3)
13 (10+3)
8 (6+2)
8 (6+2)

39

Table ... Student versus administration ratio

Years

Number of students

2011/12
2010/11
2009/10
2008/09
2007/08
2006/07

550
539
594
684
761
775

Administration staff/ technical

staff
13 (10+3)
13 (10+3)
13 (10+3)
13 (10+3)
8 (6+2)
8 (6+2)

Table ... Full time versus part time academic staff ratio

Years
2011/12
2010/11
2009/10
2008/09
2007/08
2006/07

Full time teaching staff

18
16
18
18
18
16

Part-time teaching staff

9
11
16
16
16
16

Tabele Administrative staff

Title

Faculty

2011.

2+4

High
school
1

Secondary
school
2+5

Others
-

Supportive
staff
1 +3

Total
6+12

Table .... Age distribution of academic staff

Years

20-30
7

31-40
6

41-50
6

51-60
5

61-70
3

40

abele List of different projects

No

5
6

Name of project

Project of
relevant
Ministries

Pravno savjetovalite
Centar za besplatnu pravnu
pomo (ive klinike)
Kliniko obrazovanje
pravnika za studente Pravnog
fakulteta Univerziteta
Demal Bijedi u Mostaru
i Pravnog fakulteta
Sveuilita u Mostaru i
Centra za ljudska prava u
Mostaru
Pristup pravdi u
Hercegovako-neretvanskom
kantonu besplatna pravna
pomo
Nabavka opreme (projekt
Federal
zajedniki s Fakultetom
Ministry of
humanistikih nauka)
Education and
Science
Podrka izdavanju Revije za Federal
pravo i ekonomiju
Ministry of
Education and
Science
Federal

Type of project
International projects
Centar za ljudska prava u Mostaru,
Fond otvoreno drutvo Bosna i
Hercegovina, Sarajevo, BiH i New York
Centar za ljudska prava u Mostaru,
Fond otvoreno drutvo Bosna i
Hercegovina, Sarajevo, BiH i New York

Centar za ljudska prava u Mostaru

USAID JSDP II

Start/end

Number of teaching
staff involved
in the project

2009. -

2003 - 2009

2010/2011

2009/10

2010/2011 i
2011/20112

2010. i 2011.

41

Analiza pasivnosti studenata

u cilju poboljanja kvaliteta
7

Postdiplomski Poslovno
pravo EU
Opremanje sudnice

Opremanje dvije uionice

namjetajem
TOTAL:

Ministry of
Education and
Science

Federal
Ministry of
Education and
Science
Federal
Ministry of
Education and
Science

godina (14 mjeseci)

GTZ, Otvoreni regoionalni fond za
Jugoistonu Evropu, Pravna reforma
pravnih fakulteta iz jugoistone Evrope

2009/2010
(u toku je)
2011/2012

2011/2012

42

Kriterij 4. STUDENTI
Indikator 4.1. Ocjenjivanje i testiranje
Prema odredbama Pravila Pravnog fakulteta, obaveza Fakulteta je da se na poetku
kolske godine studenti upoznaju sa njihovim pravima i dunostima,te sa nastavnim
planom i programom (lan 86).
Upoznavanje studenata sa njihovim pravima i dunostima, izmeu ostalog,
podrazumijeva i odravanje razgovora sa svim studentima radi upoznavanja sa sadrajem
Pravila i nastavnog plana i programa, objavljivanje popisa ispitne materije predmeta, te
objavljivanje rasporeda ispita za svaki ispitni rok najkasnije 15 dana prije poetka
ispitnog roka.
Sistem ispitivanja i ocjenjivanja na dodiplomskom studiju naFakultetu provodi se na
sljedei nain.
Ispiti se polau iz svakog predmeta posebno u skladu sa nastavnim planom Fakulteta po
kojem je student upisan, a prema sadraju utvrenom nastavnim programom. Ispitni
rokovi predvieni Pravilima studiranja na I ciklusu studija Univerziteta su: januarskofebruarski ispitni rok, junsko-julski i septembarski ispitni rok. Januarsko-februarski i
junsko-julski ispitni rok imaju po dva ispitna termina, a septembarski ispitni rok ima
jedan ispitni termin (lan 17). Student ima pravo polagati ispit u oba ispitna termina u
okviru jednog roka, ali u drugom ispitnom terminu moe polagati najranije po proteku 15
dana od dana polaganja u prvom ispitnom terminu.
Pravila takoer predviaju da Nastavno-nauno vijee Pravnog fakulteta moe donijeti
odluku o uvoenju oktobarskog ispitnog roka, koji ima jedan ispitni termin, a NNV
Fakulteta istovremeno utvruje i kriterije po kojima mu studenti mogu pristupiti.
Ispite iz jednosemestralnih predmeta studenti polau na kraju semestra u kojem su
odsluali taj predmet. Pravilima studiranja na I ciklusu studija Univerziteta odreeno je
da student ima pravo uvida u ispitnu dokumentaciju. Student koji smatra da nije dobio
zasluenu ocjenu zbog nepravilnosti pri ispitivanju ili ocjenjivanju moe u roku od 24
sata nakon saopenja ocjene podnijeti prigovor na ocjenu. Dekan zatim imenuje komisiju
koja odluuje o osnovanosti prigovora i donosi konanu odluku o ocjeni na ispitu u roku
od 48 sati od podnoenja prigovora (lan 15).
Student koji eli veu ocjenu od pozitivne ocjene postignute na ispitu, a ne smatra da je
bilo nepravilnosti na ispitivanju ili ocjenjivanju, ima pravo od predmetnog nastavnika u
roku od 24 sata od saopenja ocjene zatraiti polaganje ispita u sljedeem predvienom
terminu (lan 16).
Student polae ispite pred predmetnim nastavnikom usmeno, pismeno ili usmeno i
pismeno. Kombinacija ove dvije metode (pismena i usmena provjera znanja), pored

43

ostalog doprinosi njegovanju oba oblika izraavanja studenata, kao podjednako vana za
pravnike.
Predmetni nastavnici napustili su sveobuhvatan finalni ispit i primjenjuju kumulativni
nain ispitivanja to podrazumijeva da, pored polaganja zavrnog ispita, studenti imaju
mogunost da polau kolokvije, rade testove i seminarske radove, piu eseje, rjeavaju
sluajeve iz prakse.Ovi vidovi aktivnosti posebno dolaze do izraaja na starijim
godinama, gdje je nastavni proces dinaminiji, vea je mogunost za realizaciju praktine
nastave, tako da studenti imaju vie prilika i mogunosti da iskau steeno znanje i
vjetine.
Tako se kod utvrivanja konane ocjene u obzir ne uzima samo znanje koje su studenti
pokazali na zavrnom ispitu, ve i znanje i vjetine koje su pokazali kroz pomenute
oblike provjere, odnosno u obzir se uzima njihova aktivnost tokom cijele akademske
godine.
Od studenata se oekuje da uspjeno savladaju osnovne pojmove i institute u
okvirupojedinih predmeta, da ih pravilno tumae i primjenjuju. Takoer, treba da pokau
teorijska i praktina znanja neophodna za tumaenje konkretnih pitanja iz pojedinih
oblasti, te da savladaju osnovne vjetine rjeavanja konkretnih problema u pojedinim
pravnim oblastima, tj. da budu osposobljeni za praktian rad.
Prema odredbama Pravila Pravnog fakulteta koje su u skladu sa Pravilima studiranja na I
ciklusu studija Univerziteta, znanje studenta se ocjenjuje konanom ocjenom od 5 do 10,
a najnia prolazna ocjena je 6 (lan 107). Rezultati usmenog ispita, odnosno konani
rezultat ispita se studentu saoptavaju odmah nakon zavretka ispita, a krajnji rok za
objavu rezultata pismenih ispita, odnosno rezultata testa/kolokvija je sedam dana od dana
polaganja pismenog ispita.
Syllabusom se definie ocjenjivanje za svaki predmet.
Da bi poloio prvi ili drugi kolokvij, student/ica mora ostvariti najmanje 55% od ukupnog
broja bodova. Ako student ne poloi prvi kookvij, organizovan tokom semestra, polae
itav ispit na kraju semestra, sa mogunou dobivanja maksimalno 85 bodova.
Vanredni studenti mogu ostvariti maksimallno 100 bodova na zavrnom ispitu. Meutim,
vanredni studenti imaju mogunost opredijeliti se da polau ispit kao redovni studenti.
Tabela 4.1. Sistem bodovanja za redovne studente:
Bodovi
I kolokvij
40
II kolokvij
45
Prisutnost i aktivnost na predavanjima
5
Prisutnost i aktivnost na vjebama
5
Seminarski rad
5
Ukupno:
100

Postotak
40%
45%
5%
5%
5%
100%

44

Napomena: Predmetni nastavnici mogu izviti drugaiju preraspodjelu bodova za

predispitne aktivnosti (prisustvo na nastavi, aktivnost studenata, seminarski rad).
Tabela 4.2. Sistem bodovanja za vanredne studente:
Bodovi
I kolokvij
45
II kolokvij
55
Ukupno:
100

Postotak
45%
55%
100%

Tabela 4.3.

Status studenta
Redovni
Vanredni

Minimalan broj bodova za prolaznu ocjenu na kolokvijima (I i II

kolokvij)
I kolokvij
II kolokvij
Ukupno
22
25
47
25
30
55

Minimalan broj bodova za prolaznu ocjenu za itav ispit je 55 (55%).

Tabela 4.4. Sistem bodovanja i ocjenjivanja
Bodovi
55-64
65-74
75-84
85-94
95-100

Ocjena
6
7
8
9
10

O nainu provjere znanja (formi zavrnog ispita, kolokvija, testova), kao i kriterijima
bodovanja-ocjenjivanja istih, predmetni nastavnici upoznaju studente prilikom
predstavljanja sadraja predmeta. Termini odravanja kolokvija/testova oglaavaju se na
oglasnoj ploi najmanje sedam dana prije odravanja kolokvija. Rezultati testa/kolokvija
objavljuju se na oglasnoj ploi najkasnije sedam dana od dana odravanja.Tokom jednog
semestra se pored zavrnog ispita, organizuje jedan ili 2 kolokvija, u zavisnosti od obima
materije na pojedinim predmetima. Nakon odranog kolokvija/testa, predmetni nastavnici
sa studentima naprave i zajedniku analizu kolokvija/testova, a takoe studenti imaju
pravo uvida u svoje pismene radove.
Zavrna ocjena se prvenstveno zasniva na pokazanom znanju i vjetinama kojima student
raspolae, odnosno rezultatima linog angamana studenta prilikom rjeavanja zadataka
koji su pred njega postavljeni tokom savladavanja gradiva. Takoer, kao eventualni
korektiv ocjene dobijene na osnovu pokazanog znanja studenta, u obzir bi svakako
trebalo uzeti i neke dodatne kriterije, poput marljivosti i odgovornosti studenta ili
redovnosti prisustva predavanjima i vjebama.

45

Indikator 4.2. Praktina nastava

Fakultet, imajui na umu neophodnost i praktino-pravnog osposobljavanja studenata za
predstojei kvalitetan i profesionalan angaman u struci po zavretku studija, u
nastavnom procesu i uspostavljanjem kontinuirane saradnje sa okruenjem sektorom
pravosua i nevladinim sektorom u nastavnim i vannastavnim strunim aktivnostima,
posebno posljednjih godina intenzivira sljedeu metodologiju rada:
primjenu metoda rada sa manjim grupama studenata radi uspostavljanja to bolje
interakcije izmeu predavaa i studenata,
edukaciju studenata usmjerenu na rjeavanje hipotetikih sluajeva u cilju
produbljivanja specijaliziranih teorijskih znanja i analitikog razmiljanja,
rjeavanje zadatih pravnih problema zbog razvijanja sposobnosti primjene
steenih znanja na praktine sluajeve primjena i prakticiranje prava,
analizu sluajeva iz pravne prakse kako bi se stekao uvid i razvile vjetine
kritikog osvrta na postupak rjeavanja predmeta i funkcionisanja pravnog
sistema, zatite i ostvarenja prava i mogunosti djelovanja pravnika,
dodatno istraivanje pojedinih tema bliskih praktinoj primjeni steenih pravnih
znanja.
Posebno vrijedi istaknuti i nain i sadraj obavljanja praktine nastave na pojedinim
nastavnim predmetima, koja se ogleda, izmeu ostalog, i u organizovanju edukativnih
studijskih posjeta i sastanaka, te organizacijom drugaijih vidova edukacije studenata
prava za budui angaman u struci.
Tako je u nastavnom programu za izborni predmet Prava djeteta predviena i realizuje se:
1. Posjeta Uredu Ombudsmena BiH u Mostaru radi upoznavanja sa
potovanjem/krenjem prava djeteta u praksi
2. Posjeta Domu za djecu bez roditeljskog staranja radi upoznavanja sa prilikama u
kojim ive djeca bez roditeljskog staranja i uoavanja mogunosti popravljanja
njihovog poloaja
3. Posjeta koli za djecu s posebnim potrebama radi upoznavanja sa stanjem u
oblasti zatite ove djece i potovanja zahtjeva postavljenih u meunarodnim i
domaim dokumentima
4. Posjeta Centru za socijalni rad radi upoznavanja sa ostvarivanjem prava djeteta u
praksi ovog organa i identifikovanja eventualnih problema te potrebe i naina
njihovog otklanjanja
(Napomena: aktivnost pod 3. nije realizovana u 2010/2011. godini)
Na predmetima Krivino procesno pravo I i II i Penologija, organizuju se slijedee
praktine aktivnosti studenata:

takmienje pravnih fakulteta u simuliranom suenju pred Evropskim sudom za

ljudska prava "Moot Court Competition", u saradnji sa American Bar Association
- Rule of Law Iniciative, Mostar, decembar 2007 ;
46

posjete Sudu i Tuilatvu BiH, Odjelu za podrku svjedocima(2007-2011);

posjete MUP-u HNK-a, Odjel za vjetaenje (2007-2011);
posjeta Tuilatvu HNK-a (2007-2008);
posjeta Opinskom i Kantonalnom sudu u Mostaru (2007-2011);
posjeta Kazneno popravnom zavodu poluotvorenog tipa u Mostaru (2010-2011);
simulacija glavnog pretresa uz uee studenata Pravnog fakulteta u Mostaru
(2007-2010). Napomena: Simulacije suenja se odravaju u uionicama Pravnog
fakulteta, a jednu godinu nam je Opinski sud u Mostaru ustupio sudnicu (2009).
simulacija suenja pred Meunarodnim krivinim sudom (2010-2011),
takmienja su odrana u Poljskoj.

Studenti na vjebama sami piu optunice, presude, albe i druge podneske, te rjeavaju
zadatke hipotetike sluajeve.
Fakultet u okviru studijskog programa uveo je i obaveznu praksu za studente IV godine, u
trajanju od tri sedmice, koja se organizuje u pravosudnim i upravnim organima u Mostaru
i drugim gradovima u Bosni i Hercegovini i tokom koje studenti neposredno stiu
praktina znanja i vjetine i procjenjuju mogunost praktine primjene znanja steenog
tokom studija.
O obavljenoj obaveznoj praksi vodi se evidencija i studentima se izdaje uvjerenje nakon
uspjeno obavljene prakse, to je jedan od uslova za ovjeru semestra.
Studentima koji nisu iz Mostara omogueno je da praksu obave u mjestu u kojem ive, a
kako bi im se olakalo pohaanje prakse.
Tokom prakse na Opinskom sudu u Mostaru, gdje praksu obavlja najvei broj studenata,
studenti stiu neposredan uvid u pravnu praksu i upoznaju se sa radom suda, poevi od
pisarnice, prate sudske postupke i produbljuju svoja znanja o parninom, vanparninom,
izvrnom postupku te krivinom postupku i sa pravno-praktinog aspekta.
U reviziji Nastavnog plana i programa posebna panja je posveena praktino-pravnim
aspektima i metodama obrazovanja, te su prethodno diskutovani modaliteti zastupljenosti
i dalje primjene i vrjednovanja praktinog obrazovanja u nastavnom procesu i uope
edukaciji studenata prava.
Saraujui kontinuirano sa Centrom za ljudska prava u Mostaru, nevladinom
organizacijom sa fokusom na obrazovanje studenata prava i pravnika, od 2000. godine,
kroz aktivno uee, uzajamnu podrku, memorandume o saradnji i niz projekata Centra,
Pravni fakultet nudi studentima, apsolventima i diplomiranim pravnicima brojne
mogunosti pravno-praktine edukacije i usavravanja, te unaprjeenja njihovih znanja,
naunih, strunih i profesionalnih vjetina i kapaciteta.
Posebno vrijedi istaknuti i dati rezimirani prikaz pojednih projekata, o kojima vie
podataka navodimo u prilogu (Prilog broj: ...). U prilogu je i Izvjee i miljenje

47

Predsjednika Opinskog suda u Mostaru (o obavljenoj obaveznoj praksi studenata, prilog

broj: ...).
Tokom 2003., 2004., 2005., 2006., 2007. i 2008. i 2009. godine realizovan je projekat
Kliniko obrazovanje pravnika za studente Pravnog fakulteta Univerziteta Demal
Bijedi u Mostaru i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, sponzorisan od Fonda
otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Soros fondacije.
Kao nastavak projekta i njegova naprednija faza realizacije, od 2009. u Centru za ljudska
prava u Mostaru djeluje Pravno savjetovalite Centar za besplatnu pravnu pomo pri
Centru za ljudska prava u Mostaru (ive klinike), u okviru kojeg studenti, kao
(zavreni) polaznici pravnih klinika projekta koji se realizuje u saradnji sa Pravnim
fakultetima u Mostaru i pod sponzorstvom Fonda otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine,
i tek diplomirani pravnici sa oba Pravna fakulteta u Mostaru, pod mentorstvom, uz pomo
i saglasnost profesora prava sa iskustvom u klinikom obrazovanju pravnika, kao i
pravnika praktiara, pruaju besplatnu pravnu pomo socijalno ugroenim kategorijama
stanovnitva.
U okviru projekta Centra za ljudska prava u Mostaru Pristup pravdi u Hercegovakoneretvanskom kantonu besplatna pravna pomo, finansiranom od USAID JSDP II
(septembar 2010. maj 2011.) studenti i diplomirani pravnici fokusiraju se na oblast
pruanja besplatne pravne pomoi, i to: postojei pravni okvir, davanje usluga apstraktne
i konkretne pravne pomoi traiocima pravne pomoi, edukaciju i informisanje i
pruaoca i primaoca pravne pomoi, analizu i istraivanje relevantnog pravnog okvira i
metodologije i sadraja rada posebno na najuestalijim pravnim problemima, kao i
uzajamnih odnosa kljunih aktera u sektoru pravde
Uz navedene projekte i programe, u saradnji sa UNHCR-om, Pravni fakultet realizovao je
i pravnu kliniku iz izbjeglikog prava, koristei metodologiju svojstvenu klinikom
obrazovanju pravnika, te je organizovao studijske posjete i drugim organima i
organizacijama u BiH relevantnim za praktino obrazovanje studenata prava.
Indikator 4.3. Uslovi za upis studenata na studijski program
Status studenta dodiplomskog i diplomskog studija se stjee upisom u odgovarajuu
godinu studija, odnosno u semestar.
Uslovi za upis na I godinu studija su odreeni konkursom za upis studenata, u skladu sa
odredbama Zakona o Univerzitetu, Statutom Univerziteta (l. 8., 25., 26., 120., 121.,
122., 123. i 188.), Pravilima studiranja na I ciklusu studija na Univerzitetu Demal
Bijedi u Mostaru (l. 4. i 21.) i Pravilima studiranja na II ciklusu studija na Univerzitetu
Demal Bijedi u Mostaru (l. 15., 20. i 22.).
Pravo uea na ovom konkursu imaju dravljani Bosne i Hercegovine sa zavrenim
etverogodinjim srednjim obrazovanjem u Bosni i Hercegovini, te strani dravljani i
osobe bez dravljanstva sa zavrenim srednjim obrazovanjem u inostranstvu.

48

Konkurs se raspisuje u mjesecu junu i objavljuje u sredstvima javnog informisanja.

Odluku o raspisivanju konkursa donosi Savjet Univerziteta. Konkurs se raspisuje
istovremeno za sve fakultete Univerziteta.
Prije raspisivanja konkursa Nastavno-nauno vijee Fakulteta donosi odluku o broju
studenata koji se mogu upisati na studijski program. Taj broj se odreuje na osnovu
procjene o stepenu interesovanja za studij prava u tekuem periodu i podatka o broju
nezaposlenih diplomiranih studenata, a uz saglasnost resornog ministarstva.
Nakon donoenja odluke o raspisivanju konkursa, Nastavno-nauno vijee Fakulteta
formira Komisiju za prijem studenata u I. godinu studija. Komisija se sastoji od tri lana
dva lana iz reda nastavnika i saradnika, a jedan iz reda administrativnog osoblja.
Zadatak Komisije je da saini rang-listu prijavljenih kandidata, prema kriterijima
odreenim u konkursu. Ti kriteriji su opti uspjeh postignut tokom cjelokupnog
srednjokolskog obrazovanja, te poseban uspjeh iz predmeta koji su znaajni za studij
maternjeg jezika i historije. Svakom kandidatu se obraunavaju bodovi ostvareni po oba
kriterija, na nain odreen u konkursu. Navedena rang-lista se nalazi u anexu Izvjetaja.
Ranije je Fakultet organizovao prijemni/kvalifikacioni pismeni ispit iz predmeta maternji
jezik i historija, koji je predstavljao dodatni kriterij za bodovanje i rangiranje prijavljenih
kandidata, ali se takav ispit posljednjih godina nije organizovao.
Po obavljenom zadatku, Komisija za prijem studenata podnosi izvjetaj Nastavnonaunom vijeu Fakulteta o broju kandidata koji su konkurisali za upis na studij i
njihovom rangiranju. Nastavno-nauno vijee donosi odluku o minimalnom broju bodova
za prijem na studij i usvaja listu primljenih kandidata. Ova odluka se potom objavljuje na
oglasnoj tabli Fakulteta. Kandidati imaju na nju pravo albe u predvienom roku. Po
proteku albenog roka, Nastavno-nauno vijee donosi odluku o konanoj listi kandidata
koji su primljeni na I godinu studija.
Ukoliko se u junskom roku ne javi dovoljan broj kandidata, ili svi prijavljeni kandidati ne
ostvare minimalni broj bodova koji su uslov za prijem, u septembru se raspisuje konkurs
za drugi upisni rok. Provodi se ista procedura u pogledu rangiranja i prijema kandidata
kao i na prvom upisnom roku.
Prema uraenim analizama, na studij su se u proteklom periodu prijavljivali i upisivali
kandidati koji su zavrili gimnaziju, ali i neke strune kole npr. medicinsku i
ekonomsku kolu. Nastavni plan i program studija je u odreenom stepenu usklaen sa
prethodno steenim znanjima/nastavom ovih srednjokolaca. U sluaju gimnazijalaca taj
stepen je znatno vii u odnosu na uenike koji su zavrili strune srednje kole. Analiza
strukture prijavljenih i upisanih kandidata na I. godinu studija u akademskoj 2011/2012.
godini se nalazi u anexu ovog Izvjetaja.
Za studente koji u srednjoj koli nisu izuavali latinski jezik organizuju se nastava i ispiti
iz ovog predmeta tokom I. godine studija.
U skladu sa Pravilima Pravnog fakulteta (l. 80., 89., 90. i 95.), student moe upisati
narednu godinu studija ukoliko je ispunio obaveze predviene svim oblicima nastave
(uredno pohaanje predavanja i vjebi, izrada jednog seminarskog rada iz obaveznog
predmeta koji sam odabere), te ako do 30. septembra tekue godine nije poloio najvie
dva dvosemestralna ili etiri jednosemestralna ispita iz prethodne godine studija. Redovni
student u toku studija moe obnoviti upis najvie dva puta, a samo jednom u istu godinu
studija. Student koji izgubi pravo na redovno studiranje moe nastaviti studij u statusu

49

vanrednog studenta. Student koji ne ispuni uslov za upis u narednu godinu studija
obnavlja upis u istu godinu studija.
Shodno Pravilima studiranja na I ciklusu studija na Univerzitetu Demal Bijedi u
Mostaru (l. 21.), koja se primjenjuju od generacije upisane u akademskoj 2011/2012.
godini, student upisuje narednu godinu studija na osnovu ostvarenog broja ECTS bodova
iz prethodne godine studija, utvrenih zakonom i opim aktima Univerziteta/Fakulteta.
Student moe u narednu godinu prenijeti maksimalno tri predmeta ili maksimalno 12
ECTS bodova. Ukoliko ne ostvari normirani broj ECTS bodova, obnavlja upis u istu
godinu studija.
Studentu upisanom na dodiplomski studij Fakultet izdaje upisnicu (index), kojom se
dokazuje status studenta. Broj indexa odgovara broju pod kojim je student evidentiran u
Matinoj knjizi i pod kojim se vodi njegov dosje. U index se upisuju podaci o semestrima
koje je student upisao i ovjerio, te o predmetima koje je pohaao u pojedinom semestru.
Uredno pohaanje nastave na pojedinom predmetu potvruje se nakon zavretka te
nastave, potpisom predmetnog nastavnika u index. U index se takoer upisuju podaci o
seminarskim radovima studenta, te o poloenim ispitima i na njima postignutim
ocjenama.
Indikator 4.4. Ukljuenost studenata u unapreenje nastavnih i procesa uenja
Studenti utjeu na kreiranje nastavnog plana i programa na nekoliko naina.
a) U skladu sa Pravilima Fakulteta, po jedan predstavnik studenata sa svake studijske
godine je lan Nastavno-naunog vijea Fakulteta. Oni imaju pravo odluivanja o svim
pitanjima koja su u nadlenosti Vijea, na jednak nain kao i ostali njegovi lanovi
nastavnici i saradnici. Budui da je Nastavno-nauno vijee nadleno za utvrivanje
nastavnog plana i nastavnih programa, svi studenti lanovi Nastavno-naunog vijea
mogu uestvovati u raspravi o prijedlogu novog nastavnog plana i programa, i o tom
pitanju iznositi miljenje i sugestije svih studenata koje predstavljaju.
b) Studenti uz to imaju mogunost, putem svojih predstavnika u Nastavno-naunom
vijeu, inicirati raspravu o problemima i nedostacima vezanim za realizaciju nastavnog
plana i programa, te predloiti mjere za njihovo prevazilaenje.
c) Studenti mogu dati svoje sugestije vezane za nastavni plan i program i tokom
izvoenja nastave, kroz razgovor sa predmetnim nastavnicima i saradnicima.
d) Studenti su bili aktivno ukljueni u postupak samoevaluacije i evaluacije Pravnog
fakulteta provedenog u okviru projekta Vijea Evrope Revizija pravnih fakulteta u Bosni i
Hercegovini u 2004. godini. Njihovi predstavnici su uestvovali u pripremama za
provoenje procesa samoevaluacije zajedno sa lanovima samoevaluacionog tima
nastavnim i administrativnim osobljem, razgovarali su sa lanovima tima inostranih
eksperata, te uestvovali u radu na sastancima samoevaluacionog tima sa timom
inostranih eksperata.
Pored toga to imaju mogunost odluivanja u Nastavno-naunom vijeu Fakulteta,
studenti imaju svoje predstavnike i u strunim i rukovodnim tijelima Univerziteta. Unija
studenata Univerziteta (http://www.unijamo.ba/), koju ine studenti svih fakulteta
Univerziteta, delegira svoje lanove u Nastavno-nauno vijee (dva studenta) i Savjet
Univerziteta (pet studenata). Studenti imaju jednako pravo odluivanja u tim tijelima kao

50

i ostali njihovi lanovi. Uz to, studenti su putem svojih predstavnika ukljueni u rad
Odbora za kvalitet na Univerzitetu (detaljnije o Odboru u poglavlju 6.1.).
Studenti uestvuju u evaluaciji nastavnog plana i programa kroz provoenje anketiranja
studenata o kvalitetu izvoenja nastave (predavanja i vjebe). Anketa se provodi jednom
u toku akademske godine, naizmjenino po semestrima. Obrada rezultata ankete provodi
se u skladu sa Pravilnikom o studentskoj evaluaciji kvaliteta izvoenja nastave i
postupanju po provedenoj evaluaciji (detaljnije poglavlje 6.3.).
Na Univerzitetu je osnovan Odbor za osiguranje kvaliteta. lanovi Odbora su
predstavnici svih fakulteta (veinom su to prodekani za nastavu), te predstavnici
rukovodstva Univerziteta, administrativnog osoblja i studenata.
Unapreenje procesa uenja odvija se i kroz angaovanje studenata demonstratora. Za
studenta demonstratora moe biti angaovan student koji posjeduje znaajne rezultate u
nastavno-naunom procesu i koji ima prosjenu ocjenu najmanje osam (8). On moe biti
angaovan za obavljanje odreenih zadataka iz nastavno-naunog i naunoistraivakog
rada pod rukovodstvom nastavnika. Odluku o njegovom angaovanju donosi Nastavnonauno vijee na prijedlog predmetnog nastavnika.
U 2010/2011. godini na Fakultetu su bila angaovana tri studenta demonstratora za
izvoenje vjebi na predmetima Obligaciono pravo opi dio, Obligaciono pravo
posebni dio, Kriminologija i Dravnopravni razvitak BiH.
Unapreenje procesa uenja takoer se odvija kroz uestvovanje studenata na razliitim
skupovima i takmienjima iz oblasti prava. Studenti su nekoliko proteklih godina
uestvovali u radu Otvorenog parlamenta, organizovanog od strane Omladinske
informativne agencije u saradnji sa OSCE, te tokom tri protekle godine u projektu Model
International Criminal Court (MCCI) simulaciji zasjedanja Meunarodnog krivinog
suda u Hagu koje se odrava u Poljskoj u organizaciji MCCI Univerziteta i The KreisauInitiative Berlin.
Studenti Fakulteta su 2007. godine uestvovali na Pravnijadi, skupu studenata Pravnih
fakulteta iz regiona.
Ranije je postojalo i aktivno djelovalo Udruenje studenata fakulteta, ali ono nije aktivno
posljednjih nekoliko godina.
4.5. Mjere za promovisanje mobilnosti i priznavanje kredita
U cilju jaanja meuuniverzitetske saradnje i promovisanja mobilnosti nastavnog osoblja
i studenata Univerzitet Demal Bijedi u Mostaru, a u okviru njega i Pravni fakultet, je
potpisao sljedee bilateralne sporazume sa sljedeim univerzitetima: Univerzitet u
Granadi, panija, Univerzitet Novi Sad, Srbija, Akdeniz University Antalija, Turska,
Univerzitet u Kragujevcu, Srbija, Univerzitet Novi Pazar, Srbija, Norveki Univerzitet
prirodnih nauka UMB, Norveka, Univerzitet u Aleksandriji, Egipat, Univerzitet
Jyvskyl, Finska, Univerzitet u Ljubljani, Slovenija, Mediteran, Univerzitet u
Podgorici, Crna Gora, FH Joanneum Gessellschaft mbH Univerzitet primijenjenih nauka
u Gracu, Austrija, The National and Kapadistrian University of Athens, Univerzitet u
Ateni, Grka, Univerzitet u Trieru, Njemaka, Meunarodni univerzitet Sarajevo, BiH,
Univerzitet u Veroni, Italija, Univerzitet Alexander Dubcek Trencin, Slovaka,
Univerzitet u Pritini, Kosovo, italijanski univerziteti - kreiranje mree italijanskih i bh.
univerziteta.

51

Kancelarija za meunarodnu saradnju Univerziteta prua pomo studentima pri

apliciranju za razliite meunarodne programe studentske mobilnosti kao to su UEP,
JoinEu See, Basileus, EM2 STEM, EMIN i drugi. Na Univerzitetu i Fakultetu postoji,
dakle, institucionalni okvir koji omoguava studentima da odreeni dio nastavnog
procesa pohaaju na nekom drugom univerzitetu u zemlji ili inostranstvu. Meutim, ova
aktivnost je do sada bila minimalna iz razliitih razloga. Prije svega, ECTS sistem
prenosa kredita nije jo u potpunosti zaivio na Fakultetu. Od akademske 2010./2011.
godine Fakultet je usvojio sistem ECTS kredita, te je svakom predmetu dodijelio
odgovorajui broj bodova na osnovu izraunate optereenosti studenta. Univerzitet je
izradio nepohodnu dokumentaciju o priznavanju ECTS kredita, tanije utvrdio obrasce
Ugovora o uenju, Prijepisa ocjena, Studentske prijave, Diplome matinog univerziteta i
Dodatka diplomi, ime su uinjeni prvi koraci u uspostavljanju sistema unapreivanja
priznavanja ECTS kredita. Osim toga, Pravila studiranja na I i II ciklusu reguliu pitanje
mobilnosti studenata u lanovima 27, 28, i 29. za I ciklus, odnosno 31, 32. i 33. za II
ciklus. Univerzitet je usvojio i Pravilnik o sadraju javnih isprava koje izdaje Univerzitet,
koji takoer predstavlja neophodni alat za priznavanje ECTS kredita.
Najvea prepreka ostaje neusvajanje pravilnik o ECTS kreditima, to znai da ne postoje
jedinstveni kriteriji za njihovu dodjelu i priznavanje. Ovo predstavlja i najveu prepreku
intenziviranju studentske mobilnosti.
Studentska mobilnost na Fakultetu je do sada ostvarivana kroz prelaske studenata sa
drugih pravnih fakulteta iz BiH, Srbije i Crne Gore. Odluku o priznavanju poloenih
ispita donosi Nastavno-nauno vijee Fakulteta na prijedlog predmetnog nastavnika koji
priznavanje ispita predlae nakon uvida u nastavni program predmeta. Odobravanje upisa
u odreenu godinu studija vrilo se na osnovu broja poloenih predmeta, a ne na osnovu
ostvarenih ECTS kredita.
Znaajno je spomenuti da su studenti Pravnog fakulteta do sada ostvarivali odreene
aktivnosti na meunardnom nivou. Tako su do sada dva puta uestvovali u projektu
Model International Criminal Court (MICC) u Krzyzowu, Poljska, gdje su ostvarili
znaajne rezultate. Uestvovali su i na Meunarodnoj studentskoj konferenciji modela
Ujedninjenih naroda (MOSTIMUN), razliitim seminarima i studentskim
konferencijama, a planirana je i posjeta Meunarodnom sudu pravde u Hagu. Iako ove
aktivnosti ne predstavljaju mobilnost u smislu pohaanja nastave na drugim
visokokolskim ustanovama, ipak pokazuju zainteresovanost studenata za usavravanje
izvan matinog Fakulteta.
Indikator 4.6. Savjetovanje studenata i konsultacije
Okvirni zakon o visokom obrazovanju propisuje dastudenti imaju sljedea prava:... na
konsultacije i mentoraki rad, ... na blagovremeno i tano informisanje o svim pitanjima
koja se odnose na studije.
(Vidjeti:http://www.fmon.gov.ba/images//okvirni%20zakon%20o%20visokom%20obrazovanju%20u%20b
ih.pdf, lan 89.)
Prema Statutu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru (preieni tekst, april 2004.,
lan 128.) Nastavnici i saradnici su duni da obezbijede studentima, osim redovne
nastave, odgovarajue konsultacije o savladavanju nastavnog gradiva, da im pruaju

52

pomo i upute u izradi seminarskih i praktinih radova i druge vidove pomoi u toku
studija. (Vidjeti: http://www.unmo.ba/dokumenti.aspx)
Pravila Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru normiraju u lanu 53.
Dunosti asistenta i vieg asistenta... su da: ... individualno rade sa studentima prema
utvrenom rasporedu, u cilju pomaganja im u savladavanju nastavnog gradiva., u lanu
95. Studenti imaju pravo i obavezu da: ... u cilju dobivanja dopunskih znanja i uput za
rad obavljaju individualne konsultacije sa nastavnicima i saradnicima. (Vidjeti:
http://www.pf.unmo.ba/pravila.aspx)
Nastavno osoblje redovno odrava usmene konsultacije i komunikaciju putem e-maila i
telefona sa studentima prema unaprijed preciziranim i objavljenim terminima
konsultacija.
Konsultacije se odnose na pomo i podrku pri savladavanju nastavne materije, izradu
seminarskih radova, dodatno pojanjavanje gradiva potrebnog za ispit, informisanje o
svim pitanjima od znaaja za nastavni predmet, ali i studij i studiranje uope, te na upute
gdje, kako i koje informacije se mogu dobiti, a od znaaja su za studente. Studentska
sluba studente informie studente, shodno svojoj nadlenosti, o pitanjima relevantnim za
studij, a s obzirom da na Fakultetu nemamo imenovane akademske tutore/mentore za
grupe studenata, i svo nastavno osoblje prua studentima njima bitne informacije, po
potrebi.
Uz navedeno, Pravni fakultet je u postupku finaliziranja aktivnosti i pravnog preciziranja
odreivanja prava, obaveza, uloge i znaaja akademskih tutora/mentora za pojedine grupe
studenata, kako bi se postigla vea efikasnost informisanja i upuenost studenata u sva
pitanja i problematiku, te rjeavanje problema koji su njima znaajni tokom studija.
4.7. Sistem informisanja i albi
a) Informisanje
Pravilima Fakulteta normiran je nain informisanja studenata. Fakultet je obavezan, na
poetku kolske godine, upoznati studente s njihovim pravima i dunostima utvrenim
Pravilima, i s nastavnim planom i programom.
S pravima i dunostima studenti se upoznaju na slijedei nain:
1. razgovorom koji se organizuje sa svim studentima na poetku kolske godine, radi
upoznavanja sa sadrajem Pravila i s nastavnim planom i programom. Pored toga,
nastavni plan i program se, u skladu s lanom 24. Pravila, objavljuju na oglasnoj ploi i
web stranici Fakulteta. Osim toga, pri upisu studentima se uruuje Vodi za studente, koji
sadri osnovne informacije o Fakultetu, Izvod iz Pravila Fakulteta, Nastavni plan i krau
verziju nastavnog programa, s podacima o predmetnim nastavnicima i saradnicima te
literaturom.

53

2. objavljivanjem popisa ispitne materije predmeta. Tematske oblasti po kojima e se

savladavati nastavna materija i vriti provjera znanja nastavnici saoptavaju studnetima
na poetku kolske godine (l. 87.).
3. objavljivanjem rasporeda nastave na oglasnoj ploi i web stranici Fakulteta na poetku
svakog semestra
4. objavljivanjem rasporeda ispita za svaki ispitni rok najkasnije 15 dana prije poetka
ispitnog roka (lan 86.)
Vezano za upoznavanje studenta sa uspjehom postignutim na ispitu, Pravila su normirala
obavezu nastavnika pred kojim je student polagao ispit da, na zahtjev studenta omogui
uvid u pismeni rad, u vrijeme koje odredi nastavnik, a najkasnije jedan dan prije
polaganja usmenog dijela ispita (lan 108/4).
b) Pravo na albu i postupanje po albi
Student ima pravo izraziti svoje neslaganje s dobijenom ocjenom na ispitu. Ukoliko je
nezadovoljan ocjenom i smatra da nije pravilno ocijenjen, ima pravo u roku od 24 sata od
saoptenja ocjene podnijeti dekanu obrazloen pismeni zahtjev da bude ispitan
komisijski. Radi utvrivanja opravdanosti zahtjeva, o tanosti navoda sadranih u
zahtjevu dekan pribavlja informaciju od nastavnika pred kojim je student polagao ispit.
Ako utvrdi da je zahtjev opravdan, dekan donosi rjeenje o obrazovanju komisije pred
kojom e student ponovo polagati ispit. Komisija se sastoji od predmetnog nastavnika
koji je vrio ispitivanje i dva nastavnika iz iste ili srodne oblasti. Nastavnik koji je obavio
prethodno ispitivanje ne moe biti predsjednik Komisije. Ponovni ispit se mora
organizovati u roku od tri dana od podnoenja zahtjeva. Ocjena Komisije je konana.
(lan 109.)
c) podrka studentima
U aktima Fakulteta i Univerziteta nije normirano pruanje podrke studentima, ali se ona,
i pored toga, prua u praksi. Na nivou Univerziteta formiran je Centar za razvoj karijere,
u kojem studenti mogu dobiti pomo i savjete iz oblasti kojom se bavi Centar, ali i izvan
nje. Osim toga, neophodne savjete i podrku studenti mogu dobiti u univerzitetskoj
Kancelariji za meunarodnu saradnju.
Svi nastavnici i saradnici su u svako doba spremni primiti studente na razgovor a kada za
tim postoji potreba, pruiti im podrku. Studenti znaju da im se mogu obratiti, iznijeti
probleme vezane ne samo za studij, nego i one iz privatnog ivota. Na istu spremnost i
otvorenost nailaze i kod dekana, prodekana, sekretara i zaposlenika u studentskoj slubi.
Oblik podrke najboljim studentima jeste i mogunost dodjeljivanja pohvale, diplome i
nagrade za spjeh postignut u nastavnom i naunoistraivakom radu na Fakultetu.
Postignuta prosjena ocjena u toku studija za dodjelu pohvale je najmanje osam (8), a za

54

dodjelu diplome i novane nagrade najmanje devet (9). Posebna diploma student
generacije dodjeljuje se studentu koji ima najvei prosjek iz svih ispita predvienih
nastavnim planom, a koji ne moe biti manji od devet (9) (lanovi 118.-120. Pravila
Fakulteta). Studentima s odgovarajuom prosjenom ocjenom, utvrenom od Savjeta
Univerziteta, dodjeljuje se zlatna, srebrena i bronzana medalja Univerziteta. Ova
priznanja se uvaavaju pri izboru asistenata, a uglavnom ih uzimaju u obzir i ostali
poslodavci pri odabiru kandidata prijavljenih na konkurs za zasnivanje radnog odnosa.
Kriterij 5. FIZIKI RESURSI
Indikator 5.1 Materijalni aspekti
Za potrebe izvoenja ovog studijskog programa, Fakultet raspolae slijedeim prostorom:
dvije uionice u kojima se odvija nastava za studente prve i druge godine, koje su
smjetene u zgradi koja je zajednika i koju koriste i studenti Graevinskog, Ekonomskog
fakulteta, te Fakulteta humanistikih nauka. U zgradi se nalazi i sala za simulaciju
suenja ije opremanje je u toku. U toj su zgradi smjeteni i 1 kabinet za gostujue
profesore i prostorije studentske slube. U 2007.godini zavrena je izgradnja nove zgrade
Fakulteta u kojoj su smjetene 3 uionice namjenjene izvoenju nastave na treoj i
etvrtoj godini studija i nastavi na postdiplomskom studiju, kabineti za profesore i
asistente (14 kabineta), dekanat, sekretarijat (3 prostorije), fakultetska biblioteka i
konferencijska sala. Fakultet raspolae prostorom ukupne povrine od 1430 m, od toga
533 m su uionice, a 600 m kabineti (ostatak 277 m su hodnici, toaleti, spremaicina
prostorija i sl.). Raspoloivi prostor za realizaciju studijskog programa koristimo na
najefikasniji nain. Nastava se odrava prema utvrenom rasporedu svaki radni dan, pa i
subotom za spoljne saradnike. Raspored prostorija odreuje dekanica sa prodekanicama,
rukovodei se potrebama studenata i nastavnog osoblja, a u skladu sa nastavnim
procesom.
Znai, raspoloivi prostor (uionice) iznosi 1,23 m po studentu za studente prve godine,
1,40m za studente druge godine, 1,22m za studente tree i 1,32 m za studente etvrte
godine. Kad je rije o nastavnicima odnosno saradnicima, raspoloivi prostor iznosi
39,15 m prostora uionice za jednog nastavnika - saradnika.
Raspoloivi prostor (kabineti) iznosi 13,65m za jednog nastavnika, odnosno 10,61m
prostora za jednog zaposlenog iz reda administativnog osoblja. Pored prostorija koje
koristi stalno zaposleno administativno-tehniko osoblje, jo je 150 m prostora
Univerziteta na raspologanju osobama koje su zaposlene na Univerzitetu, ali djelomino
obavljaju i administativno-tehnike poslove za potrebe Pravnog fakulteta (osobe
zaposlene u Kancelariji za meunarodnu saradnju, Kancelariji za osiguranje kvaliteta,
Univerzitetsko-informacijskom centru te Raunovodstveno-finansijskoj slubi
Univerziteta)
U nastavnom procesu nastojimo, to je vie mogue, koristiti savremena nastavno-nauna
sredstva i metode to ukljuuje i power point prezentacije. U svim uionicama su
instalirani fiksni projektori, kupljeni dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz
namjenskih sredstava koja su Fakultetu odobrena od strane Ministarstva obrazovanja i
nauke FBiH. U nastavnom procesu koriste se: 6 laptopa, 2 grafoskopa, 3 kopiraparata,

55

dva pokretna projektora i skener. Pojedini nastavnici i saradnici koriste i vlastite laptope
u izvoenju nastave.
Takoe, svi nastavnici i saradnici imaju u kabinetima kompjutere sa internet konekcijom,
preko kojih mogu ostvariti pristup naunim i bibliotekim bazama, prvenstveno
ebscohost-u gdje je pretraivanje besplatno.
U nastavnom procesu se koriste 22 raunara koji su dostupni studentima tokom
realizacije nastave iz predmeta Informatika na drugoj godini studija. Studenti mogu
koristiti i dva studomata smjetena u hodnicima Fakulteta.
Meutim, svi studenti mogu, potpuno besplatno, unutar kampusa svakodnevno koristiti
vlastite raunare i ureaje sa wireless tehnologijom za pristup internetu, naunim i
bibliotekim naunim bazama (pristup ebscohostu takoe je besplatno i za studente).
Studentima je na raspolaganju i Univerzitetski multimedijalni centar, svakog dana od
13,00 do 19, 00 sati.
Studenti se mogu koristiti literaturom iz Univerzitetske biblioteke (biblioteka broji 8.500
monografskih naslova, odnosno 25.000 knjiga, te 4.500 magistarskih radova, doktorskih
disertacija i diplomskih radova).Veina literature, preko 70% pisana je na domaim
jezicima, a 30% literature je na engleskom i njemakom jeziku.Univerzitetska biblioteka,
u sklopu koje se nalazi i itaonica, je smjetena u kampusu, ukupna povrina prostorija
koje pripadaju biblioteci je 108 m, a radno vrijeme je radnim danima od 7:30 do 14:30
sati i svake prve i tree subote u mjesecu pd 7:30 do 13:00 sati.
Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH je Pravnom fakultetu 2008.godine odobrilo
namjenska sredstva u iznosu od 25.113, 000 KM, za realizaciju projekta Opremanje
studentske internet sale i biblioteke. Dio tih sredstava je utroen za opremanje
biblioteke, (kupovinu neophodnog namjetaja i nabavku knjiga), dok realizacija projekta
opremanja Internet sale jo uvijek nije poela. Fakultetska biblioteka raspolae sa 600
primjeraka (knjige, praktikuma, zbornika radova, asopisa).Veinu literature ini
obavezna udbenika literatura, na domaim jezicima (bosanski, srpski, hrvatski) koja je
studentima neophodna za spremanje ispita iz pojedinih predmeta,(ukupno 22 naslova), a
manji broj naslova je na engleskom i njemakom jeziku (7 naslova). Fakultetska
biblioteka raspolae i ogranienim brojem primjeraka domaih i stranih asopisa koji su,
uglavnom, poklonjeni fakultetu. Fakultetska biblioteka radi svakog radnog dana od 10.30
do 12.30 sati.
Detaljniji podaci o resursima Studentskog centra, Univerzitetske biblioteke, kao i
informacijskog sistema nalaze se u aneksu ovog Izvjetaja.
Dalja nabavka opreme i poboljanje uslova rada zaposlenih i studenata su neophodni, ali
to prvenstveno zavisi od raspoloivih finansijskih sredstava. Postojei budet Fakulteta
uglavnom je dovoljan samo za podmirenje najosnovnijih potreba i isplatu naknada
spoljnim saradnicima.
Od 2008. godine spoljni saradnici se u potpunosti finansiraju iz vlastitih sredstava
Fakulteta tj. sredstava koje Fakultet ostvari po osnovu upisnina i drugih naknada koje
uplauju studenti.
Za gostujue profesore angaovane na dodiplomskom studiju Fakultet je tokom
2009/2010 akademske godine izdvojio 58.812,00 KM. Visina naknade se za svakog
profesora odreuje prema broju asova odrane nastave, a prema slijedeoj cijeni asa: za

56

docenta 39, 37 KM, za vanrednog profesora 43,05 KM i za redovnog profesora 45, 67

KM.
Ukupni prihodi Fakulteta u protekloj godini iznosili su 950.000,00 KM, dok su rashodi za
isti period bili 920.000, 00 KM. Razlog za ovakav odnos prihoda i rashoda jednim
dijelom je posljedica injenica da od HNK, koji ima obavezu finansiranja Univerziteta,
ne dobivamo predvieni iznos sredstava. Pored toga, Fakultet je duan od prihoda
ostvarenih po osnovu kolarina i na druge naine, izdvajati dio sredstava za finansiranje
Univeziteta. Visinu kolarina odreuje Savjet Univerziteta, a one se posljednjih godina
nisu poveavane. U aneksu Izvjetaja se nalazi Odluka broj 100-1-994/11 o utvrivanju
visini naknade pri upisu studnata na visokokolske ustanove Univerziteta Demal
Bijedi u akademskoj 2011./2012. godini od 12.9.2011. godine i Odluka broj 100-1995/11 o odvajanju za Univerzitet Demal Bijedi od 12.9.2011. godine.
Tabela 5.1. Tabelarni prikaz broja knjiga u Fakultetskoj biblioteci.
1.

Fakultetska biblioteka
Knjige na Bosanskom, Srpskom i Hrvatskom jeziku

2.
Prirunici na naim jezicima
3.
asopisi na naim jezicima
4.
Knjige na stranim jezicima
5.
Prirunici na stranim jezicima
6.
asopisi na stranim jezicima
7.
Magistarski radovi
8.
Doktorski radovi
Total:

Broj
114 naslova (knjige:82
udbenici: 32)
62 naslova
58 naslova
62 naslova
44 naslova
14 naslova
22 naslova
7 naslova
383 naslova

Ukupno knjiga na naim jezicima:1107

Ukupno knjiga na stranim jezicima: 164
Ukupno: 1271
Tabela 5.2. Univerzitetska biblioteka
1. Knjige
2. Udbenici
3. asopisi
4. Kompjuteri za studente
5. Kompjuteri za nastavno
osoblje i osoblje zaposleno u
biblioteci

8.500 naslova
8.500 naslova
15
3
3

(iz oblasti prava:

(iz oblasti prava: cca 600)
(iz oblasti prava: 2)

Napomena: Biblioteki fond nije kategoriziran na knjige i udbenike, veina od 8500 naslova su
udbenici.
Tabela 5.3. Uionice prema broju studenata po godini

57

Godine
Prva godina
Druga godina
Trea godina
etvrta godina

m2
1,23m
1,40m
1,22m
1,32m

Tabela 5.4. Uionice prema broju nastavnog osoblja

Total m2

39,15m

Kriterij 6. UNUTRANJE OSIGURANJE KVALITETA

Univerzitet, kao nastavno-nauna, nauno-istraivaka i struna institucija slui
graanima Hercegovako-neretvanskog kantona, Bosni i Hercegovini i svijetu. Osnovni
ciljevi kvaliteta u radu Univerziteta se ogledaju u sljedeem: sluenje graanima kroz
nastavu, istraivanje i pruanje drugih intelektualnih usluga; pomaganje studentima u
cilju ostvarenja njihovih optimalnih potencijala; privlaenje, upoljavanje, razvijanje i
zadravanje kvalitetnog nastavnog i drugog osoblja; proirenje kapaciteta i poboljavanje
nastavnih planova i programa u skladu sa zahtjevima subjekata u okruenju Univerziteta;
obogaenje nastavnih, bibliotekih, laboratorijskih, informatikih i drugih kapaciteta
Univerziteta; proirenje obima saradnje sa okruenjem putem poboljanja kvaliteta
studenata, nastave, istraivanja i usluga; poveavanje obima saradnje sa domaim i
inostranim obrazovnim i naunoistraivakim institucijama na svim poljima, u cilju
uklapanja u svjetske tokove obrazovanja i razvoja; poveavanje obima rada u
meunarodnim istraivakim programima.
Indikator 6.1. Rezultati evaluacije
Kancelarija za osiguranje kvaliteta na Univerzitetu postoji od septembra 2006. godine.
Glavni zadaci Kancelarije su provoenje interne evaluacije, provoenje evaluacije drugih
institucija na njihov zahtjev, organizacija i provoenje akreditacije Univerziteta i
fakulteta, te pruanje fakultetima svakovrsne tehnike podrke iz domena osiguranja
kvaliteta na Univerzitetu. Glavni cilj Kancelarije za osiguranje kvaliteta jeste izgradnja i
irenje kulture kvaliteta.
Kancelarija koordinira aktivnosti i projekte koji se direktno ili indirektno odnose na
osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju, kako one interne (Information system for
internal quality assurance at Demal Bijedi University of Mostar and University of
Tuzla; Student evaluation of teaching process 2006/07, 2007/08, 2008/09 and 2009/10;
Strategic development of Demal Bijedi University of Mostar itd.), tako i one u kojima je
Univerzitet partner. Kancelarija je aktivno uestvovala u vie raznovrsnih Tempus
projekata (Quality assurance at universities in BiH; From quality assurance to strategy
development; Strategic Management of Higher Education Institutions Based on
Integrated Quality Assurance System; Modernisation and Reconstruction of University

58

Management and Structure; EU standards for accreditation of study programs on BH

Universities itd.), projekata Vijea Evrope i Evropske komisije, WUS Austrije, ADA, itd.
Osiguranje kvaliteta na Univerzitetu predstavlja strateko opredjeljenje, u skladu sa
dokumentom Osnovi strategije razvoja Univerziteta. Planirano je uvoenje funkcije
prorektora za nastavu i kvalitet, ali ova aktivnost jo nije okonana.
Usvojena je i politika razvoja kvaliteta na Univerzitetu. Ona obuhvata: strateke ciljeve u
razvoju Kancelarije za osiguranje kvaliteta; izradu dokumenata sistema kvaliteta;
identifikaciju, mjerenje i praenje key performance indikatora na integrisanom
univerzitetu; institucionalno pozicioniranje i jaanje Kancelarije za osiguranje kvaliteta;
razvoj informacijskog sistema osiguranja kvaliteta; razvoj i usavravanje procesa interne
evaluacije; razvoj sistema analiza, ispitivanja i evaluacija na Univerzitetu; saradnju
Kancelarije za osiguranje kvaliteta i okoline; jaanje uloge studenata u internom sistemu
osiguranja kvaliteta; razvoj meunarodne saradnje i projekata; razvoj dokument
menadment sistema; diseminaciju informacija i podizanje svijesti aktera u procesu
visokog obrazovanja o znaaju osiguranja kvaliteta; kreiranje mree osoba zaduenih za
problematiku osiguranja kvaliteta na fakultetima; izradu web stranice vezanu za
provoenje osiguranja kvaliteta; potovanje standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta
u oblasti visokog obrazovanja u BiH; pruanje podrke nauci i nauno-istraivakom
radu od strane Kancelarije za osiguranje kvaliteta; stvaranje i irenje kulture kvaliteta.
Nedavno je na Univerzitetu osnovan Odbor za osiguranje kvaliteta. lanovi Odbora su
predstavnici svih fakulteta (veinom su to prodekani za nastavu), te predstavnici
rukovodstva Univerziteta, administrativnog osoblja i studenata.
Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u augustu mjesecu 2011.
godine poinje sa akreditacijom institucija. Za provoenje ove aktivnosti na nivou Bosne
i Hercegovine su usvojeni Kriteriji za akreditaciju visokokolskih ustanova u BiH. Nakon
provedene akreditacije institucija, zapoet e akreditacija studijskih programa. Za ovaj
vid akreditacije jo uvijek nisu izraeni kriteriji za akreditaciju, kao to za sada ne postoje
niti kriteriji za akreditaciju distance learning studiranja.
Sistem osiguranja kvaliteta nije na jednak nain i u jednakom obimu razvijen na svim
fakultetima. Na Fakultetu ovaj sistem za sada nije u potpunosti razraen, ali se odreeni
elementi sistema ve due vrijeme primjenjuju u praksi (analiza godinjih izvjetaja o
radu nastavnog osoblja; analiza uspjeha studenata na ispitima; anketiranje diplomiranih
studenata; periodina revizija nastavnog plana i programa itd. detaljnije 6.3.).
Indikator 6.2. Mjere za unapreenje studijskog programa
Fakultet je ve proao jedan postupak samoevalucije i evaluacije, proveden u okviru
projekta Vijea Evrope Revizija pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini u 2004. godini.
Uestvovanje u ovom projektu je bilo veoma korisno za Fakultet, budui da su analizom
dotadanje organizacije Fakulteta uoeni brojni nedostaci. Samoevaluacija i evaluacija su
pomogle nastavnom i administrativnom osoblju Fakulteta, kao i njegovim studentima, u

59

izgradnji jasnije slike o mjestu, ciljevima i zadacima Fakulteta. Usto su potakle ubrzanje
procesa provoenja reformi, odnosno implementacije Bolonjskog procesa na Fakultetu.
Otklanjanje pojedinih nedostataka uoenih u postupku samoevaluacije i primjena
preporuka meunarodnog tima za evaluaciju su predstavljali poetne korake ka
ustanovljavanju sistema osiguranja kvaliteta na Fakultetu.
Aktivnosti preduzete kao odgovor na nalaze i preporuke evaluacionog tima su omoguile
da se ostvare sljedei ciljevi i namjere: modernizacija studija; inovacija nastavnog plana i
programa podjelom dvosemestralnih na vie jednosemestralnih predmeta i uvoenjem
veeg broja izbornih predmeta; reformisanje studija prihvatanjem svih elemenata
Bolonjske deklaracije, kao to su uvoenje kreditnog sistema ocjenjivanja (ECTS),
prilagoavanje evropskim standardima duine trajanja ciklusa visokog obrazovanja;
reforma sistema provjere znanja, davanjem dodatnih ispita (kolokvija) u toku akademske
godine, da bi se ostvario vei stepen interaktivnosti izmeu nastavnika i studenata, te
uvoenjem kombinacije pismenih usmenih ispita; poveanje mobilnosti studenata i
nastavnog osoblja na unutranjem i meunarodnom nivou; postizanje bolje organizacije
rada Fakulteta, njegovo kadrovsko jaanje i tehniko osposobljavanje za nastavni i
nauno-istraivaki proces.
Planirano je da se u narednim mjesecima preduzmu aktivnosti koje e voditi ka daljem
ukljuivnjem elemenata uenja na daljinu.
Preduzimanje mjera i aktivnosti za unapreenje studijskog programa predstavlja zadatak
katedri, Nastavno-naunog vijea i rukovodstva Fakulteta, odnosno cjelokupnog
nastavnog osoblja, budui da bez aktivnog uea svih nastavnika i saradnika nije
mogue osmisliti kvalitetne promjene studijskog programa niti ih djelotvorno sprovesti u
praksi.
Katedra predstavlja nastavnonaunu i strunu jedinicu koja udruuje nastavnike i
saradnike iz odreene grupe srodnih predmeta. U njenu nadlenost, meu ostalim, spada
predlaganje i analiza sadraja nastavnih predmeta, analiza i praenje nastavnog procesa
uope, analiza rada nastavnika i saradnika, davanje Nastavno-naunom vijeu miljenja i
prijedloga o nastavnim planovima i programima itd. Prijedlozi katedri se razmatraju i
usvajaju na Nastavno-naunom vijeu, koje je nadleno za praenje primjene nastavnog
plana i programa i pokretanje postupka za njihovo preispitivanje, odnosno za utvrivanje
prijedloga novog nastavnog plana i programa.
Indikator 6.3. Ukljuivanje saradnika/kolega, studenata, svrenih studenata
(alumni) i trita rada/profesije.
Unutranje osiguranje kvaliteta se postie kroz sljedee aktivnosti:
- Jednom u toku akademske godine, naizmjenino po semestrima, provodi se anketiranje
studenata o kvalitetu izvoenja nastave (predavanja i vjebe), u skladu sa Pravilnikom o
studentskoj evaluaciji kvaliteta izvoenja nastave i postupanju po provedenoj evaluaciji.
Anketa se provodi na svim onim predmetima koje studenti pohaaju u toku semestra u
kojem se anketa izvodi. Ovu anketu organizuje Rektorat Univerziteta, a za njeno

60

provoenje je odgovorna Kancelarija za osiguranje kvaliteta Univerziteta Demal

Bijedi. Anketu provode redovni studenti koje angauje Kancelarija za osiguranje
kvaliteta. Obrada rezultata ankete provodi se u skladu sa Pravilnikom o studentskoj
evaluaciji kvaliteta izvoenja nastave i postupanju po provedenoj evaluaciji. Svakom
nastavniku i saradniku se dostavljaju rezultati ankete koji se odnose na njega, a dekanu se
dostavljaju kompletni rezultati ankete provedene na Fakultetu.
- Jednom godinje (nakon okonanja akademske godine), sainjava se izvjetaj o
prolaznosti studenata na ispitima za svaki predmet pojedinano, kao i zbirni izvjetaj.
Izvjetaji sadre podatke o procentu prolaznosti i visini postignute prosjene ocjene za
redovne i vanredne studente posebno, te zbirno. Taj izvjetaj se analizira i usvaja na
sjednici Nastavno-naunog vijea, uoavaju se predmeti na kojima postoji izuzetno loa
prolaznost, pa se kroz razgovor sa predmetnim nastavnikom i studentima nastoje utvrditi
uzroci takvom stanju i pronai mjere za njegovo prevazilaenje. Primjerak zbirnog
izvjetaja o prolaznosti se nalazi u anexu.
- Proteklih godina su diplomirani studenti tokom promocije anketirani o kvalitetu
zavrenih studija. Anketa je organizovana i provoena od Fakulteta, a potom analizirana
od rukovodstva Fakulteta.
- Procjena kvaliteta organizacije studija i studijskog programa vri se i kroz analizu
statistikih izvjetaja koje periodino sainjava Studentska sluba Fakulteta i dostavlja ih
nadlenom ministarstvu obrazovanja i Federalnom zavodu za statistiku. U tim
izvjetajima je, meu ostalim podacima, registrovan broj studenata koji su u datom
periodu diplomirali, te broj studenata koji su prekinuli studij i ispisali se sa Fakulteta.
Primjerak ovog izvjetaja je u anexu.
- Svi problemi vezani za realizaciju nastavnog plana i programa se razmatraju na
katedrama, prije njihove analize na sjednicama Nastavno-naunog vijea.
- Jednom godinje (nakon okonanja akademske godine), svi nastavnici i saradnici
podnose izvjetaj o svom radu, koji obuhvata podatke o nastavnim aktivnostima,
znanstvenom i istraivakom radu i strunom usavravanju, te vannastavnim
aktivnostima. Ti izvjetaji se razmatraju i usvajaju na sjednici Nastavno-naunog vijea.
Primjerak ovog izvjetaja je u anexu.
- Shodno Pravilima Pravnog fakulteta, svake etiri godine se vri revizija nastavnog plana
i programa etverogodinjeg dodiplomskog studija na osnovu iskustava steenih u
njegovoj realizaciji. Sadraj nastavnog plana i programa je podloan promjenama, u
smislu njegovog osavremenjivanja i prilagoavanja aktuelnim naunim shvatanjima i
zahtjevima pravne prakse. Na sjednici svake katedre, a potom i na tematskoj sjednici
Nastavno-naunog vijea, raspravlja se o tom nastavnom planu i programu i predlae
njegova inovacija, u cilju unapreenja kvaliteta studija. Ta inovacija se postie zamjenom
pojedinih zastarjelih predmeta drugim, savremenijim. U nastavni plan i program se
uvode predmeti za koje se procijeni da su aktuelni i interesantni za izuavanje s obzirom
na postojee drutveno-ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini i ekonomsko, pravno i
politiko okruenje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi i kojem tei. Inovacija
etverogodinjeg nastavnog plana i programa obuhvata i promjenu sadraja pojedinih
predmeta i poveanje ili smanjenje broja sati nastave za pojedine predmete. Odluku o
izmjeni nastavnog plana i programa donosi Nastavno-naune vijee Fakulteta, uz
saglasnost Nastavno-naunog vijea Univerziteta.

61

Posljednja revizija nastavnog plana i programa uinjena je u akademskoj 2010/11. u

skladu sa obavezom revizije nastavnog plana i programa svake etiri godine, to je
rezultiralo usvajanjem izmijenjenog nastavnog plana i programa koji se primjenjuje od
akademske 2011/12.
Reforma uinjena prije etiri godine (u akademskoj 2006/2007. godini), sastojala u
podjeli dvosemsetralnih predmeta na jednosemestralne. Kao obavezni su uvedeni
predmeti u kojima se na cjelovit nain izuavaju ljudska prava, te pravni i ekonomski
sistem Evropske Unije, a broj izbornih predmeta je povean.
- Rukovodstvo Fakulteta prati odvijanje obavezne prakse za studente IV godine, koja se u
trajanju od tri sedmice organizuje u pravosudnim i upravnim organima u Mostaru i
drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Ono tokom trajanja prakse kontaktira
rukovodioce institucija u kojima se izvodi praksa, a u cilju informisanja o poslovima i
zadacima na kojima studenti rade, utiscima zaposlenih o steenim znanjima i vjetinama
studenata i njihovoj sklonosti da ih primijene u praksi. Pored toga, nastavno osoblje
Fakulteta razgovara sa studentima koji pohaaju praksu o utiscima koje oni stjeu tim
praktinim radom u struci. Primarni cilj tih razgovora je da se ustanovi kako studenti
procjenjuju mogunost praktine primjene znanja steenog tokom studija. Ta saznanja
slue za procjenu kvaliteta studiranja i njegovo poboljanje.
- Studenti su ukljueni u evaluaciju kvaliteta studija i kroz lanstvo u Nastavno-naunom
vijeu Fakulteta. etiri studenta po jedan predstavnik svake studijske godine, lanovi su
Nastavno-naunog vijea, i imaju pravo odluivanja o svim pitanjima koja spadaju u
nadlenost Vijea. Studenti uz to imaju pravo i sami pokrenuti raspravu o problemima i
nedostacima vezanim za realizaciju nastavnog plana i programa, kao i da predloe mjere
za njihovo rjeavanje.
- Fakultet do sada nije provodio sistematiniju anketu diplomiranih studenata koji su se
zaposlili i imaju odreeno radno iskustvo u struci, niti njihovih poslodavaca, to je
propust. Ta aktivnost je predviena u okviru ovog projekta, sa namjerom da se ona
nastavi izvoditi i nakon njegovog okonanja.
- Fakultet je u kontaktu sa pojedinim diplomiranim studentima i njihovim poslodavcima
na razliite naine:
a) Neki od diplomiranih studenata Fakulteta upisali su postdiplomski studij na Fakultetu,
to moe biti pokazatelj da su zadovoljni kvalitetom studija na dodiplomskom studiju i
obrazovanjem steenim na tom studiju.
b) Kroz projekte u kojima Fakultet i diplomirani studenti Fakulteta, odnosno njihovi
poslodavci zajedniki uestvuju (ministarstvo obrazovanja na nivou kantona i entiteta,
razliite nevladine organizacije itd.). Naalost, takvi kontakti su sporadini, a Fakultet e
u budunosti nastojati ostvariti kontinuiranu vezu sa veim brojem svrenih studenata, u
cilju stjecanja saznanja o praktinoj primjenjivosti znanja steenih tokom studija i
poboljanju kvaliteta studiranja.
Naalost, ne postoji ALUMNI organizacija studenata Pravnog fakulteta. To moe biti
jedan od uzroka to Fakultet ne ostvaruje bolju i veu saradnju sa diplomiranim
studentima i njihovim poslodavcima.

62

Kriterij 7. POSTIGNUTI REZULTATI

Indikator 7.1 Ostvareni nivo
U pogledu postignutih rezultata ostvarenog nivoa upuujemo na sljedee:
za kvalitet zavrnog rada na indikator 2.6. Zavrni rad I ciklusa studija,
za kvalitet praktine nastave na indikator 4.2. Praktina nastava, sa prilogom br. uz
Izvjetaj, te
za uraeno po pitanju internacionalizacije obrazovanja/meunarodne saradnje i
uestvovanja studenata (broj i postotak studenata koji dolaze na Fakultet na studij i onih
koji odlaze negdje drugo) i osoblja sa ueem u meunarodnim programima razmjene
na indikatore 2.1.3. Meunarodna dimenzija studijskog programa/internacionalizacija
nastavnog plana i programa (politika, procenat uea, oblici saradnje, meunarodni
kontakti, itd) i 2.1.4. Stepen do kojeg je skoranji napredak/razvoj u datoj oblasti kod nas
i u inostranstvu izraen, odnosno uvrten u nastavni plan i program, indikator 2.3.
Usklaenost (koherentnost) nastavnog plana i programa i indikator 4.5. Mjere za
promovisanje mobilnosti i priznavanje kredita.
Fakultet je, uvidjevi nunost intenziviranja saradnje sa okruenjem i ukljuivanja
diplomiranih studenata i poslodavaca u procese unaprjeenja nastavnog procesa, kvaliteta
studija i daljeg strunog osposobljavanja (diplomiranih) studenata, uveo sada i za dalje
kontinuiranu praksu anketiranja diplomiranih studenata i poslodavaca. Rezultati
provedenih anketa se analiziraju na Nastavno-naunom vijeu Fakulteta i u skladu sa tim
poduzimaju mjere i koraci za dalje unaprjeenje i razvoj akcionih planova u pojedinim
oblastima djelovanja.
Iz rezultata anketa vidljivo je, pored ostalog, ostvareno u pogledu sadraja programa i
nivoa zaposlenja, zadovoljstvo zavrenih studenata studijskim programom i dobivenim
zaposlenjem, te cijenjenost zavrenih studenata od struke.
Anketni list za diplomirane pravnike ranije studente Fakulteta sadri podatke o
profsionalnoj karijeri (zaposlenju/radnom mjestu) ispitanika, ocjeni profesionalne
osposobljenosti (posebno o kvalitetu studija, prednostima i propustima fakultetskog
obrazovanja za posao i rad u struci, razlozima odabira studija na Fakultetu, te njihovoj
spremnosti i nainima da pomognu unaprjeenju kvaliteta studija), kao i o obrazovanju
nakon diplomiranja (posebno postdilomski studij). (Prilog br. ... Anketni list za
diplomirane pravnike ranije studente Pravnog fakulteta i Anketni upitnik za
poslodavce).
Anketni list za poslodavce sadri informacije o poslodavcu, ocjenu profesionalne
osposobljenosti diplomiranih pravnika koji su zavrili Pravni fakultet Univerziteta
Demal Bijedi u Mostaru (adekvatnost steenog obrazovanja za rad u struci, ocjenu
nivoa vjetina i znanja kojima vladaju diplomirani studenti, glavni propusti i nedostaci
studija) te prijedloge o unaprjeenju studija na Fakultetu (spremnost poslodavaca da daju
doprinos unaprjeenju kvaliteta studija i zainteresovanost za proirivanje i/ili
uspostavljanje saradnje sa Fakultetom).
U oktobru 2011. zavren je jedan ciklus anketiranja diplomiranih pravnika ranijih
studenata Fakulteta i njihovih poslodavaca.

63

Anketiranjem je obuhvaeno 11 diplomiranih pravnika ranijih studenata Fakulteta koji

su studij zavrili u periodu 2002-2006. i 12 diplomiranih pravnika ranijih studenata
Fakulteta koji su diplomirali u periodu 2007-2011.
Popunjeni anketni listii dobiveni su od 5 poslodavaca koji zapoljavaju diplomirane
pravnike ranije studente Fakulteta koji su diplomirali u razdoblju 2007-2011. i od 3
poslodavca koji zapoljavaju diplomirane pravnike ranije studente Fakulteta koji su
diplomirali u razdoblju 2002-2006.
Anketirani dipomirani pravnici zaposleni su u sudovima, tuilatvima, advokatskim
kancelarijma, kod notara, u ministarstvima, javnim i pivatnim preduzeima.
Zadovoljstvo trenutnim zaposlenjem (na skali od 1 najmanja do 5 najvea ocjena)
ocjenjuju prosjeno, ocjenom od 3 do 5, te pri tome valoriziju kvalitet posla, visinu
zarade, mogunost napredovanja i daju opi utisak.
Skoro svi anketirani bi ponovo odobrali studij prava i studirali bi na Pravnom fakultetu
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru i to zbog visokog nivoa profesionalnih
sposobnosti predavaa, jednog od najboljih studija, koji napreduje iz godine u godinu,
prisupanosti nastavnog osoblja i kvaliteta studija.
Kao prednosti obrazovanja za posao ispitanici navode uenje i usavravanje kako
osnovnih pravnih pojmova tako i kompleksnijih, kao i razvijanje sposobnosti
komunikacije i konverzacije pred irim auditorijem, upuenost u obavljanje poslova
pravne struke, poznavanje i primjena propisa, pruanje teorijskog znanja.
Nedostaci (propusti) obazovanja su, prema miljenju ispitanika diplomiranih pravnika,
nedovoljno praktinog rada praktine primjene teorijskog znanja, razvoja praktinih
vjetina, nedovoljna posveenost stranim jezicima.
Kao razloge odabira studija na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u
Mostaru ispitanici diplomirani pravnici istiu posebno Fakultet karakterie dobar
odnos prema studentima i dobar kvalitet studija, za to su uglavnom dali najvee ocjene.
Pojedini ispitanici su zainteresovani i spremni da doprinesu unaprjeenju kvaliteta studija
i da nastave obrazovanje na postdiplomskom studiju.
Anketirani poslodavci diplomiranih pravnika ranijih studenata Pravnog fakulteta
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru smatraju da je fakultetsko obrazovanje njihovih
zaposlenika steeno na Fakultetu odgovarajue.
Pri ocjenjivanju nivoa vjetina i znanja kojima vladaju diplomirani pravnici - raniji
studenti Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru najvee ocjene
poslodavci su dali za: teoretska znanja, apstraktno razmiljanje, predanost poslu, timski
rad, komunikaciju sa drugim ljudima, samostalno rjeavanje problema, preduzimljivost,
te koritenje stranog jezika.
Najloije su ocijenjeni: poznavanje praktinih vjetina i dovoljno strune prakse.
Poslodavci bi ponovo zaposlili diplomirane pravnike sa Pravnog fakulteta Univerziteta
Demal Bijedi u Mostaru i preporuili ih i drugim poslodavcima.
Poslodavci su uglavnom zainteresovani za to da pomognu unaprjeenju kvaliteta studija
na Fakultetu savjetima, omoguavanjem strune prakse studentima i odravanjem
predavanja iz svog podruja djelovanja, te su zaintersovani za proirivanje i/ili
uspostavljanje trajne saradnje sa Fakultetom: upuivanjem zaposlenih na postdiplomske
studije, zajednikim nauno-istraivakim i razvojnim projektima, upuivanjem
zaposlenih na specijalistike kurseve, organizovanjem zajednikih strunih skupova, te
pomaganjem u zapoljavanju diplomiranih studenata.

64

U pogledu pripreme diplomiranih studenata za ulazak na trite rada postoji i koristi se

mogunost sticanja praktino-pravnih vjetina i diplomiranih studenata pruanjem
besplatne pravne pomoi ugroenim kategorijama stanovnitva pod mentorstvom
pravnika praktiara i profesora prava u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu
pravnu pomo (pravne klinike i ive klinike) Centra za ljudska prava u Mostaru,
nevladine organizacije udruenja graana, sa kojim Fakultet (oba Pravna fakulteta u
Mostaru) imaju viegodinju kontinuiranu saradnju. Uz to, u smislu pripreme
diplomiranih studenata za ulazak na trite rada vrijedi naglasiti i djelovanje Centra za
razvoj karijere Univerziteta Demal Bijedi Mostar, od 2008. godine.
Centar za razvoj karijere pomae studentima da proue opcije za izbor karijere, razviju
vjetine za efikasno i efektivno nalaenje posla kroz upotrebu raznih pomagala Centra,
baza podataka poslova i poslodavaca, posebne individualne i grupne savjetodavne
programe.
Centar educira, savjetuje i povezuje potencijalne poslodavce sa studentima Univerziteta
na obostranu korist studenata i diplomaca Univerziteta i poslodavaca.
Centar za razvoj karijere na Univerzitetu Demal Bijedi je strateki alat i sistemski
pristup jaanja veze Univerziteta s tritem radne snage, i firmama na lokalnom,
dravnom i meunarodnom nivou.
Ciljevi Centra za razvoj karijere su:
kreiranje usluge koja e uiniti izglednijim anse studenata i diplomanata da nau
dobar i obeavajui posao;
kreiranje usluge koja e podrati studente i diplomante da postanu svjesni svojih
skrivenih potencijala i da aktivno planiraju i odluuju o buduim opcijama
vezanim za izbor karijere;
kreiranje usluge kojom e se oformiti jaka mrea prema kompanijama, privatnim i
vladinim institucijama;
kreiranje usluge koja e biti od koristi za sve stranke koje su ukljuene u proces:
studente, fakultete, Univerzitet, firme, lokalnu zajednicu, dravne vlasti, itd.
Centar za razvoj karijere fokusiran je na sljedee:

da omogui studentima da samostalno, na osnovu irokog spektra usluga,

materijala i programa, razvijaju vjetine za definisanje karijere i pronalaenje
odgovarajueg posla;
da osposobi studente da donesu vane odluke vezane za karijeru i da, istraujui
mogunosti na tritu rada, razvijaju znanja i vjetine potrebne na tritu rada;
da omogui studentima da razvijaju odreene vjetine pisanja CV-a, popratnog
pisma, razvijaju vjetine ponaanja na intervjuu za posao, naue da preduzmu
samostalnu potragu za poslom;
da razvija i koristi vane alate kojima e biti u mogunosti pomoi studentima:
baze podataka poslova i poslodavaca, obuke u pisanju popratnih pisama i rezimea,
obuke za uee u intervjuima za posao, itd.;

65

da radi na povezivanju studenata i poslodavaca u vidu predstavljanja poslodavaca,

saradnje vezane za praksu, posredovanje u zapoljavanju, itd.;
da formira bazu podataka studenata koja e biti osnova za selekciju studenata za
prakse, otvorene pozicije, itd.;
da prua pomo studentima u izboru karijere, prikupljanjem, analizom i
objavljivanjem informacija o kretanjima na tritu rada. (Prilog br. ... Izvjetaj o
aktivnostima Centra za razvoj karijere).

Indikator 7.2 Ishod uenja

7.2. Ishodi uenja
Realizacija ishoda uenja prati se na sljedei nain:
Nakon okonanja svake akademske godine sainjava se izvjetaj o prolaznosti studenata
na ispitima za svaki predmet pojedinano, kao i zbirni izvjetaj. Izvjetaji sadre podatke
o procentu prolaznosti i visini postignute prosjene ocjene za redovne i vanredne studente
posebno, te zbirno. Taj izvjetaj se analizira i usvaja na sjednici Nastavno-naunog
vijea, uoavaju se predmeti na kojima postoji izuzetno loa prolaznost, pa se kroz
razgovor sa predmetnim nastavnikom i studentima nastoje utvrditi uzroci takvom stanju i
pronai mjere za njegovo prevazilaenje. Primjerak izvjetaja o prolaznosti za pojedini
predmet (za jedan ispitni termin na predmetu i godinji izvjetaj za taj predmet), kao i
godinjeg zbirnog izvjetaja za sve predmete, nalaze se u aneksu ovog Izvjetaja.
Procjena kvaliteta organizacije studija i studijskog programa vri se i kroz analizu
statistikih izvjetaja koje periodino sainjava Studentska sluba Fakulteta i dostavlja ih
nadlenom ministarstvu obrazovanja i Federalnom zavodu za statistiku. U tim
izvjetajima je, meu ostalim podacima, registrovan broj studenata koji su u datom
periodu diplomirali, te broj studenata koji su prekinuli studij i ispisali se sa Fakulteta.
Primjerak navedenog statistikog izvjetaja se nalazi u aneksu ovog Izvjetaja.
U aneksu Izvjetaja se nalazi i primjerak konane liste kandidata primljenih na Fakultet u
jednom upisnom roku u akademskoj godini. Postupak prijema studenata detaljno je
opisan u indikatoru 4.3. Na osnovu analize strukture prijavljenih i upisanih kandidata
mogu se dobiti podaci i izvui zakljuci o kvalitetu kandidata koji konkuriu za upis na
Fakultet. Ova analiza se nalazi u anexu Izvjetaja.
1. Ispisani studenti:
Broj ispisanih studenata za period 2007., 2008. i 2009. godina dat je zbirno za sve etiri
studijske godine, dok za 2010. i 2011. godinu postoje podaci o broju ispisanih studenata
po studijskim godinama.
Napomena: Podaci za 2011. godinu uzeti su zakljuno sa 1.10.2011. godine.
Tabela 7.1.
godina broj ispisanih studenata
2007.
57
2008.
47
2009.
31
66

Tabela 7.2.
Ispisani studenti
2010.

2011.

Godina 1.

19

Godina 2.

Godina 3.

Godina 4.

2. Broj kandidata koji su magistrirali i doktorirali

Tabela 7.3.
2007.
1

Magistriralo
Doktoriralo

3.

2008.
1

2009.
2
2

2010.
4
3

Broj diplomiranih studenata

Tabela 7.4.
Diplomirani studenti
2007

2008

2009

VSS dipl. pravnik

85

79

70

VS upravni pravnik

19

11

27

VS - pravnik

40

38

22

4. Izvjetaj o prosjenom trajanju studija

Podaci za 2010. i 2011. godinu su potpuniji, pa na osnovu njih moemo utvrditi prosjeno
trajanje studija
Tabela 7.5.
Status/godina
2010.
2011.

Diplomiralo

Prosjek studiranja

Preli sa druge VU

Ukupno

Ukupno

Ukupno

VSS

24

62

86

6,25

5,58

5,76

14

VS

14

12

26

6,09

6,12

6,15

VSS

19

51

70

5,7

5,81

5,79

11

VS

12

21

5,83

7,93

6,75

Napomena: Studenti koji su preli sa druge visokokolske ustanove nisu uli u broj
prosjene duine trajanja studija, jer im se nije mogla izraunati cjelokupna duina
trajanja studija.
67

Statistiki pokazatelji o studentima koje pratimo i generiemo iz univerzitetskog

informacionog sistema predstavljeni su tabelama ispod za akademsku 2010/2011. godinu.
Statistiki podaci za ranije akademske godine sadrani su u aneksima ovog Izvjetaja.
5. Prikaz starosne strukture studenata
Tabela 7.6.
< 20

20 - 25

25 - 35

> 35

SUM

297

138

43

487

etverogodinji studij

6. Prikaz spolne strukture studenata

Tabela 7.7.
enski

Muki

SUM

323

164

487

Vanredan

DL

etverogodinji studij

7. Prikaz broja i strukture studenata

Tabela 7.8.
Redovan
etverogodinji
studij
opi
smjer

Samofinansirajui

God

SUM

SUM

SUM

SUM

SUM

17

17

10

10

66

21

87

15

15

21

36

49

11

60

46

55

60

38

98

27

55

82

SUM 175

87

262

14

27

41

51

132

183

8. Prikaz broja studenata po nainu studiranja za Pravni fakultet po dravama:

Redovan
Nepoznato
UKUPNO

God

1.

P SUM

SUM

0
0

Samofinansirajui

Vanredan

SUM 1.

DL

P SUM 1 P SUM

1.

0 0

0 0

0 0

68

Bosna i
Hercegbosanski
Hercegovina

Hercegovakoneretvanski

Kanton Sarajevo

Republika
Srpska

Srednjobosanski

Tuzlanski

0 0

0 0

0 0

SUM

0 0

77 15

92

10

19

0 0

54 18

72

17

12 15

27

0 0

42

49

35

42

0 0

46 30

76

12 43

55

0 0

SUM 219 70 289

15

23

38

41 102 143 0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

SUM

11

15

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

SUM 10

13

14

20

0 0

10

0 0

11

0 0

0 0

12

19

0 0

SUM 34 13

47

13

0 0

0 0

0 0

0 0

0 0

1 0

0 0

SUM
Unsko-sanski

SUM
Zapadno
hercegovaki

Zenikodobojski

UKUPNO

3 0 0

2 0 0

SUM

0 0

0 0

0 0

SUM

0 0

16

27

43

76 131 207 0 0

268 87 355

69

Republika
Hrvatska

UKUPNO

0 0

0 0

SUM

0 0

0 0

*P ponovci; 1. prvi put upisani; SUM zbir; god - godina

70

SWOT Analiza
SWOT/Kriterij

Obrazovni ciljevi i ishodi uenja

- Jasno definisani obrazovni ciljevi i ishodi uenja za svaki predmet i

za studijski program
- Definisane kompetencije (ope i posebne) koje su u skladu s
obrazovnim ciljevima
- Postojanje dvogodinjeg Plana rada Dekana
- Jasna vizija i misija Fakulteta s kojom su usklaeni obrazovni
ciljevi
- Posveenost nastavnog osoblja u formiranju sposobnosti studenata
za kritiko razmiljanje
Interne slabosti
- Nedovoljno razvijene praktine vjetine studenata
- Nedovoljno razvijena saradnja sa subjektima od znaaja za pravnu
praksu studenata
- Razvoj dugorone strategije je u toku, proces jo nije okonan
Prilike
u - Mogunost intenziviranja saradnje sa relevantnim subjektima u
okruenju
okruenju od interesa za Pravni fakultet
- Vei obim meunarodne saradnje
- Uenje na daljinu
- Cjeloivotno uenje
- Institut za pravne nauke
Prijetnje
u - Niska stopa odvajanja za nauku, obrazovanje i istraivanje na svim
okruenju
nivoima vlasti
- Neadekvatna i neusaglaena zakonska regulativa
- Otvaranje sve veeg broja privatnih pravnih fakulteta
Interne snage

SWOT/Kriterij

Nastavni plan i program

Interne snage

- Plan i program kreiran prema principima Bolonjske deklaracije

- Aktivno uee studenata u radu Fakulteta i vannastavnim
edukativnim aktivnostima
- Uvoenje novih oblika rada sa studentima prihvaenom novom
koncepcijom syllabusa
- Redovan i standardizovan postupak revizije kurikuluma
- Studijski program prilagoen novim trendovima i zahtjevima
trita rada
- Razvijenost saradnje s nevladinim sektorom u oblasti edukacije i
istraivanja
- Predmeti razvijeni na Pravnom fakultetu su ukljueni u nastavni
plan na drugim studijskim programima
- Postojanje elemenata osiguranja kvalitete na studijskom programu
(ankete, analize itd.)
- Nastavni proces se izvodi u skladu sa savremenim didaktikim
konceptima

71

- dobro razvijena komunikacija na relaciji profesor student

- Potvreno znanje i vjetine naih diplomiranih studenata na tritu
rada
Interne slabosti
- Nedovoljan broj nauno- istraivakih publikacija u indeksiranim
asopisima i referentnim konferencijama
- Nedovoljna zastupljenost praktine nastave na drugoj i treoj
godini studija
- U veoj mjeri iskoristiti naune i strune kapacitete nastavnog
kadra koji je ujedno angaovan u pravnoj praksi
- Nedovoljno razvijena uloga okruenja, poslodavaca i alumni
studenata, pri kreiranju kurikuluma
- Neizvoenje nastave na engleskom jeziku i nepostojanje predmeta
Strani jezik
- Nepruanje mogunosti studentima da specijalizuju izborom grupe
predmeta umjesto izbornih predmeta
Prilike
u - Jaa povezanost s okruenjem na istraivako - razvojnim
okruenju
projektima
- Otvorenost i spremnost za saradnju s okruenjem (utvrena putem
provedenih anketa)
- Dostupnost razliitih projekata podranih od fondova Evropske
komisije
- Povezanost s drugim bosansko-hercegovakim univerzitetima kroz
zajednike projekte
- Povezanost s kvalitetnim inostranim univerzitetima kroz zajednike
projekte
- Bolja promocija meunarodnih stipendija i olakana mobilnost
- Uvoenje treeg ciklusa
Prijetnje
u - Nedovoljno uee kantona i entiteta u finansiranju izdavanja
okruenju
nastavnike literature
SWOT/Kriterij

Ljudski resursi

Interne snage

- Jasni kriteriji za izbor nastavnog osoblja

- Poveanje broja zaposlenog nastavnog osoblja
- Kompetentnost nastavnog osoblja
- Visok procent mlaeg nastavnog kadra
- Napredovanje i nauno - struno usavravanje nastavnog kadra
- Uee nastavnog kadra na strunim i naunim konferencijama
domaeg i meunarodnog karaktera
- objavljivanje naunih i strunih radova, te udbenika
- Mogunost objavljivanja radova u naunom asopisu iji izdava je
Pravni fakultet
- Postojanje Kodeksa nastavnike etike
- Ukljuenost domaih nastavnika na druge studijske programe na
Univerzitetu
- Dostupnost nastavnika i saradnika studentima

72

Interne slabosti

Prilike
okruenju

Prijetnje
okruenju

SWOT/Kriterij
Interne snage

- Nedovoljan broj stalno zaposlenog nastavnog kadra

- Nedovoljno razvijeni mehanizmi motivacije nastavnika za nauno istraivaki rad
- Nedovoljan obim meunarodne saradnje i mobilnosti nastavnog
osoblja u oba smjera
Nepostojanje programa za metodiko obuavanje mlaeg
nastavnog kadra
- Relativno slaba meufakultetska povezanost
u - Saradnja sa slinim institucijama u okruenju i Evropskoj Uniji
Dostupnost raznih fondova za razvoj nauno-istraivake
djelatnosti
Mogunost angaovanja strunjaka iz prakse i gostujuih
predavaa iz razliitih oblasti
u - Limitirane mogunosti zapoljavanja novog nastavnog osoblja
- Mogunost odliva nastavnog kadra na privatne fakultete
- Neureenost ekonomskih odnosa izmeu Univerziteta i njegovih
lanica
- Nerijeeno pitanje osnivakih prava i finansiranja Univerziteta
- Nepostojanje vizije razvoja obrazovanja i nauno-istraivakog
rada u kantonu i trenutno lo odnos nadlenih kantonalnih organa
prema Univerzitetu
- Nedovoljna izdvajanja za nauku i nauno - istraivaki rad
Studenti

- Usmjerenost prema studentu

- Uee studenata u procesu odluivanja
- Uee studenata u kreiranju nastavnog plana i programa
- Upoznatost studenata s nastavnim planom i programom i svim
procedurama
- Jasna i transparentna procedura za upis studenata
Mogunost studenata da budu angaovani kao studenti
demonstratori u nastavnom procesu
- Sistem nagraivanja uspjenih studenata
- Mogunost ukljuenja studenata u studentske organizacije i
razliite vannastavne aktivnosti
- Niski trokovi studiranja (u odnosu na druge fakultete u okruenju)
- Vea mogunost interaktivnosti zbog manjeg broja studenata
- Dobra komunikacija i saradnja meu studentima
- Uee studenata na razliitim studentskim konferencijama,
seminarima i takmienjima
Interne slabosti
- Nedovoljna mobilnosti studenata u oba smjera
Nedovoljna ukljuenost studenata u aktivnosti naunoistraivakog karaktera
- Nepostojanje alumni organizacije
Prilike
u - irok spektar mogunosti za zapoljavanje
okruenju
- Dostupnost meunarodnog stipendiranja

73

Prijetnje
okruenju

- Potpisani sporazumi sa vie univerziteta/fakulteta mogunost za

mobilnost
u - Studentski standard nije na zadovoljavajuem nivou
- Nezadovoljavajui nivo stipendiranja studenata od nadlenih
organa
- Neadekvatnost i neusklaenost zakonske regulative o priznavanju
diploma i perioda studiranja
- Odlazak studenata na privatne pravne fakultete
- Smanjenje broja studenata zbog smanjenja nataliteta

SWOT/Kriterij
Interne snage

Fiziki resursi

SWOT/Kriterij
Interne snage

Unutranje osiguranje kvaliteta

- Lokacija Fakulteta unutar kampusa Univerziteta

- Nova zgrada
- Postojanje multimedijalnog centra za studente
- Postojanje biblioteke i itaonice na Fakultetu i Univerzitetu
- Adekvatna raunarska oprema za izvoenje nastavnog procesa
- Postojanje savremenih didaktikih pomagala
- Postojanje studomata
- Optimalna iskoritenost prostornih kapaciteta
- Projekat za izgradnju sale za simulovana suenja je u fazi
realizacije
- Besplatna beina internet konekcija
- Razvoj informacionog sistema
- U toku je proces opremanja informatike sale za izvoenje nastave
iz predmeta informatika na Univerzitetu
- Postojanje strategije razvoja Univerziteta koja sadri strateke
razvojne projekte koji se odnose na unapreenje fizikih resursa
Interne slabosti
- Relativno slaba dostupnost baza podataka i digitalnih biblioteka
- Nepostojanje pretplata na stranu i domau periodiku (finansijski
aspekt)
- Neadekvatni bibliotiki prostorni kapaciteti
Prilike
u - Postojanje potrebe za osnivanjem Instituta za pravne nauke
okruenju
- Uspostavljanje Centra za uenje na daljinu
- Uspostavljanje Centra za cjeloivotno uenje
Prijetnje
u - Niska stopa privrednog razvoja u BiH
okruenju
- Nedostatak finansija za realizaciju stratekih projekata
- Jasna vizija graenje i irenje kulture kvaliteta
- Kreiranje na univerzitetskom nivou politike kvaliteta u skladu sa
ENQA standardima i sa BH standardima u visokom obrazovanju
- Kancelarija za osiguranje kvaliteta je formirana na univerzitetskom
nivou
- Ureenost procesa na fakultetu pravilima, pravilnicima i drugim
aktima
- Uspostavljeni su elementi sistema kvaliteta

74

- Formiran je Odbor za kvalitet na Univerzitetu

- Formirana je Kancelarija za osiguranje kvaliteta
- Postojanje sistema evaluacija i pratea softverska rjeenja na
univerzitetkom nivou
- Usvojene su smjernice daljeg djelovanja u pravcu razvoja kvaliteta
- Postojanje mehanizama praenja napredovanja nastavnog osoblja i
studenata
- Osigurano uee zainteresiranih strana u procesima internog
osiguranja kvaliteta
- Praenje kljunih indikatora kvaliteta
- Iskustvo u oblasti samoevaluacija na nivou studijskog programa
Interne slabosti
Prilike
okruenju

Prijetnje
okruenju

- Nekontinuirano anketiranje diplomiranih studenata i poslodavaca

- Nepostojanje Pravilnika o kvalitetu (u fazi je usvajanja)
- Neukljuivanje stakeholder-a u oblasti osiguranja kvaliteta
u - Akreditacija institucije
- Akreditacija studijskog programa
Intenziviranje saradnje sa Agencijom za razvoj visokog
obrazovanja i osiguranje kvaliteta
- Mogunosti standardizacije u administrativnom dijelu fakulteta
u - Kompleksno pitanje akreditacije
- Sistem eksterne evaluacije nije dovoljno razvijen
- Nedovoljno razumijevanje nunosti implementacije elemenata
kvaliteta na Univerzitetu/Fakultetu

Ostvareni rezultati
- dostupnost potpunijih statistikih podataka zahvaljujui razvoju
informacionog sistema
- Koritenje auriranih statistikih podataka za razliite analize i
sjednice organa Fakulteta
Uspostavljanje sistema evaluacije diplomiranih studenata i
poslodavaca
- Dostupnost podataka i informacija o studiranju (vodi, web stranica
itd.)
- Dobro teorijsko znanje studenata
Interne slabosti
- Nedovoljno ovladavanje praktinim vjetinama studenata sa
aspekta poslodavaca i diplomiranih studenata
Prilike
u - Spremnost na saradnju diplomiranih studenata i poslodavaca
okruenju
- Institut za pravne nauke u slubi lokalne zajednice
Prijetnje
u - Neadekvatnost i neusaglaenost zakonske regulative
okruenju
- Nepostojanje kantonalnog zakona o visokom obrazovanju
SWOT/Kriterij
Interne snage

75

PLAN ZA UNAPRJEENJE STUDIJSKOG PROGRAMA U SKLADU SA OVIM

KRITERIJAMA I SWOT ANALIZOM
Plan e izraditi, rukovoditi njegovom implementacijom i nadgledati njegovu realizaciju
odgovorni tim, sastavljen od dekana, prodekana i efova katedri, uz mogunost uea,
ostalih zaposlenih i studenata, po potrebi.
Ovisno o procjeni rezultata provoenja akcionog plana i predvienih aktivnosti, nastavit
e se sa realizacijom navedenih, uz eventualno potrebne modifikacije i dodavanje novih
aktivnosti.
1. Okonati proces izrade dugorone strategije razvoja Fakulteta u naredne dvije
godine (2012.-2014.)
2. Osnivanje Instituta za pravne nauke (2012.-2016.)
3. Izmjeniti odredbe Pravila Pravnog fakulteta koje se odnose na obaveznu praksu
studenata (do kraja juna 2012.)
4. Pravni fakultet namjerava u periodu od dvije godine proiriti krug subjekata u
kojima e se obavljati obavezna praksa, te sa tim pravnim subjektima zakljuiti
memorandume o saradnji, sa preciziranim uzajamnim pravima i obavezama, te
formulisanim planom i programom prakse, koji e biti dodatak sporazumu (2012.2013.)
5. Izraditi matricu kompetencija (do kraja oktobra 2012.)
6. Inicirati uspostavljanje saradnje sa 3 pravna fakulteta u regionu u naredne 3
godine (2012.-2015.)
7. Napraviti platformu za uenje na daljinu u narednih 5 godina (2012.-2017.)
8. Na osnovu rezultata dobivenih u okviru TEMPUS CCMLL projekta utvrditi plan
uspostavljanja i daljeg razvoja cjeloivotnog uenja u naredne 4 godine (2012.2016.)
9. Inicirati osnivanje alumni asocijacije u narednoj godini (2012.)
10. Formirati radnu grupu za koordinaciju aktivnosti u pripremi projektnih prijedloga,
uz obavezno ukljuivanje studenata i napraviti strategiju i plan izdvajanja i

76

prikupljanja potrebnih finansijskih sredstava za unapreenje nastavnog procesa,

nauno-istraivake i izdavake djelatnosti (2012.)
11. U skladu sa kapacitetima nastavnog osoblja ponuditi odreeni broj predmeta za
izvoenje nastave na stranom jeziku (2015.)
12. Formirati savjetodavno tijelo za razvoj kurikuluma i osiguranje kvaliteta u
naredne tri godine. Savjetodavno tijelo e, pored predstavnika Fakulteta i
studenata, sainjavati i predstavnici zainteresiranih strana u procesu visokog
obrazovanja (od 2012.-2015.)
13. Uz ve postojeu Reviju za pravo i ekonomiju, asopis Pravnog fakulteta
Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, pokrenuti i izdavanje Godinjaka
Pravnog fakulteta (2013. -2015.),
14. Pored izdavanja dva broja godinje Revije za pravo i ekonomiju, izdavati i trei
tematski broj Revije Aktuelna pravna pitanja za datu godinu, sa obraenim
najznaajnim teorijskim i pravno-praktinim temama iz pojedinih pravnih
oblasti/katedri (2011. 2015.)
15. Organizovati nauni skup simpozij (2012. -2013.)
16. Osmisliti i realizovati programe obuke seminare za nevladin sektor, organe
vlasti i predstavnike privrede (2012. 2015.)
17. Razviti projekte saradnje i edukacije sa pravnicima praktiarima, u cilju
praktinih predavanja studentima i pravno-praktinog usavravanja nastavnog
osoblja (2011. 2015.)
18. Inicirati i realizovati prijedloge nauno-istraivakih i edukativnih projekata koji
bi se finansirali iz vlatitih sredstava i/ili podnoenjem projektnih prijedloga za
finansiranje od drugih subjekata potencijalnih sponzora (2012. 2015.)
19. Angaovati se na razvoju meufakultetske i meuuniverzitetske naunoistraivake projektne saradnje, posebno sa fakultetima drutvenih i humanistikih
nauka (2012. 2015.)
20. Podravati individualne inicijative nauno-istraivake i izdavake djelatnosti
nastavnog osoblja (posebno projektne) u saradnji i uz finansijsku i strunu

77

podrku i drugih subjekata, a u skladu sa akademskim slobodama, omoguavajui

potrebno vrijeme i raspoloive resurse za rad (2012. 2015.)
21. Unaprjeenje promocije mobilnosti studenata i nastavnog osoblja (2012.-2016.)

78