Filozofski Fakultet u Rijeci

Esej
Analiza s PERSPEKTIVE REALIZMA (kao zagovornik
filozofije realizma u meunarodnim odnosima) povijesni
razvoj ideje evropskog odnosno svjetskog poretka kao
sustava za ouvanje mira i civilizacijskih vrijednosti ali i
principa suverenosti drava i nacionalnog razvoja, OD
VESTFALSKOG MIRA DO DANAS

Kolegij: DIPLOMATSKA POVIJEST

Profesor: dr.sc Vjekoslav Perica
Studentica: Martina Arapovi
Studij : 4.godina Povijest i Njemaki jezik i knjievnost

Rijeka, lipanj,2016.

Sadraj:
Sadraj:.......................................................................................................................................2
Uvod............................................................................................................................................3
Nekoliko kljunih osoba............................................................................................................5
Nekoliko kljunih dogaaja........................................................................................................7
Zakljuak.....................................................................................................................................9
Literatura...................................................................................................................................10

Uvod

Kroz povijest je postojalo mnogo pravnih, filozofskih i politikih teorija, koje su na jedan ili
drugi nain pokuali nai recept koji bi rezultirao vjenim mirom u svijetu. Jedna od tih
teorija je realizam u meunarodnim odnosima.
Ovaj esej ima za cilj prikazati tu teoriju pri tom ne elei ukazivati na neto novo nego iznijeti
i prikazati presjek povijesnog razvoja, nekoliko predstavnika i glavnih ideja od mira u
Vestfaliji do danas, te naposljetku iznijeti zakljuak o teoriji realizma u meunarodnim
odnosima.
Bitno je napomenuti da realizam meunarodnoj politici se ne smije izjednaiti sa pojmom
realpolitike iako postoje odreene podudarnosti. Za realpolitiku moemo rei da je je
kombinacija politike principa dravnog razloga i nacionalnog interesa s pridravanjem
pravilima meunarodnog sustava, te izbjegavanjem rata, alijansi i utrka u naoruavanju.
Za realizam moemo rei da je intelektualni pokret ija je poruka bila prava suprotnost
idealizmu.
Po Charles Kegleyu realizam je je teorija koja je bazirana na pretpostavci da je svjetska
politika u sutini nepromjenljiva borba meu dravama od kojih svaka gleda vlastiti interes za
premo i poloaj u uvjetima anarhije, pri emu svaka od konkurentnih drava tei za
ostvarenjem vlastitih nacionalnih interesa.
Zaetke realizma, kao politike teorije, pronalazimo kod antikog povjesniara Tukidida u
njegovom opisu Peloponeskih ratova izmeu Atene i Sparte, a naroito u djelima i politikoj
ideji Niccola Machiavellija. Kroz njegovo Si vis pacem, para bellum , moemo iitati
jasan smjer i pogled politikog realizma: drave koje trebaju biti spremne za rat da bi ouvali
mir.
Realizam, gledajui suvremenu svjetsku politiku, smatra dravu glavnim faktorom na
svjetskoj politikoj sceni, jer ona ne odgovara nikakvoj vioj politikoj instanci. Moemo ak
rei da se da su sukobi interesa meu dravama skoro pa neizbjeni. Realizam smatra da treba
voditi samo ratove koji su u nacionalnom interesu drava.

Realizam se moe sumirati u obliku deset pretpostavki i odgovarajuih stavova:

1. Ljudi su po prirodi usko sebini i sa moralnim propustima i ne mogu se osloboditi
injenice da tee sebinosti i borbi za prevlast
2. Od svih ljudskih zala, ni jedno nije rasprostranjenije, neoprostivije ili opasnije nego
njihova udnja za moi i elja da pokoravaju druge.
3. Mogunost uklanjanja nagona za moi je utopijska tenja.
4. Meunarodna politika je, prema Thomas Hobbesu, borba za mo, "rat svih protiv
svih".
5. Osnovne obaveze svake drave je da se unapreuje nacionalni interes i da se u tom
cilju stie mo
6. Anarhina priroda meunarodnog sistema diktira dravama potrebu da se vojno
osposobe i kako bi mogle odvratiti napad potencijalnih neprijatelja i vriti svoj utjecaj
na druge.
7. Ekonomija je od manjeg znaaja za nacionalnu sigurnost nego vojna mo, ekonomski
rast je znaajan prvenstveno kao nain za postizanje i irenje dravne moi i prestia.
8. Saveznici mogu uveati sposobnost drave da se brani, ali njihovu odanost i
pouzdanost ne treba uzimati zdravo za gotovo.
9. Drave ne smiju nikada prepustiti zadatak samozatite meunarodnoj sigurnosnoj
organizaciji ili meunarodno pravo i treba da se odupru nastojanjima da se
meunarodno ponaanje regulira putem globalnog upravljanja.
10. Ako sve drave tee da maksimiziraju svoju mo, doi e do stabilnosti kroz
odravanje ravnotee moi, potpomognute promjenama u stvaranju i propadanju
suparnikih saveza.
Svrha upravljanja dravom je da se ostvari opstanak nacije u neprijateljskom okruenju.
Kako bi se to ostvarilo, najznaajnije je stjecanje moi uspostavljanje principa samopomoi.
U tom konceptu, suverenitet drave daje vlasti slobodu i odgovornost da uini sve to je
potrebno kako bi unapredila interese i opstanak drave.

Nekoliko kljunih osoba

U uvodu smo ve spomenuli Niccola Machiavellija, za kojeg je u sri interesa bila drava,
te uvjeti za njezinu stabilnost.
Machiavelli umjesto stare antike podjele na est oblika vladavine razlikuje samo dvije
vrste: kneevinu i republiku, glavnu razliku ovdje ini broj vladara.
Do najboljeg vanjskopolitikog poloaja dolazi ukoliko je republika dovoljno snana da se
moe obraniti, no ne toliko snana da sama pokrene preventivni rat. Javlja se pitanje, da li je
ta teza ostvariva, a potom to znai da nunost esto tjera na drave na politike koju razum
neodobrava. Sto uope znai nunost?
Nunost u ovom sluaju predstavlja irenje dravnog teritorija radi obrane. to bi se dogodilo
da svi tako misle? Machiavelli kao uzor vidi Rimsko Carstvo, koje je stvoreno prevlau i
dominacijom, iz ega nam postaje jasna i njegova teza o vanosti umijea ratovanja kao i da
dobri zakoni proizlaze iz dobrog oruja. Iz njegovog pristupa realizmu, dolazi do politike
doktrine zvana makijavelizam, odnosno teorije u ijem je temelju interpretacija politike sile,
koja, vodei rauna o odnosima sile i moi, zagovara naelo da cilj opravdava sredstvo.
Upravo iz toga je jasno vidljiva potreba za diplomacijom, kako bi zemlje koje ne raspolau
vojnom silom uspjeli takoer ostvariti svoje potrebe i ciljeve.
Bitno je skrenuti pozornost, da je Machiavelli djelovao u 16.stoljeu, u doba talijanskih
drava gradova, prije dananjeg pojma drave.
Kardinal Richelieu, zvan i siva eminencija zauzima isti stav kao Machiavelli. Richelieu kao
prvi ministar kralja Luja XIII vue sve konce u Francuskoj od 1624.-1642. On primjenjuje
Machiavellijeve teorije te koristi tue nedostatke, vjeto se mijeajui u tridesetogodinji rat
koristei i reformaciju kao i protureformaciju u svrhu jaanja Francuske. Kod njega se javlja
koncept kontinuiranog pregovaranja , pod im je podrazumijevao da drava svugdje ima svoje
diplomate, te time svugdje nastoji rijeiti sporne situacije i nerijeena pitanja.
Raspolae svojom privatnom vojskom, policijom kao i vjeto ispletenom mreom pijuna i
vrsto dri

cijelu birokraciju pod svojom upravom. Kroz njega zaivi

apsolutistike

drava. On etablira doktrinu dravnog razloga koja se odrava sve do Bekog kongresa
1815.godine

Thomas Hobbes,1588. - 1679., engleski filozof , ostavlja jak utjecaj na suvremeni realizam,
kao tvorac teorije drutvenog ugovora. Takoer iznosi doktrinu modernih prirodnih prava,
koja tvrdi je prirodno stanje "rat svih protiv svih" , te da dok nema zajednike vlasti i zakona,
ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Za njega drava nije boanska tvorevina, nego
rezultat drutvenog ugovora. Tvorac je izreke "ovjek je ovjeku vuk.
Gledajui u skorije vrijeme je jedan od predstavnika realizma u meunarodnim odnosima je
Hans Morgenthau. On definira meunarodnu politiku , kao i svaku politiku, kao borbu za
mo. Ta borba za mo je vjena i nepromjenjiva jer je takva ljudska priroda odnosno, ovjek
po prirodi tei moi i zao je. Zato se klasini realizam jo naziva i realizmom ljudske prirode.
Uzroci dogaaja u meunarodnim odnosima nalaze se u ljudskoj prirodi a ne kao to tvrdi
neorealizam u prirodi i strukturi meunarodnog sustava.
Po klasinom realizmu glavna stvar kojoj dravnici tee je ostvarenje nacionalnog interesa
definiranog u terminima moi. Nacionalni interes je centralna kategorija klasinog realizma:
Morgenthau odreuje nacionalni interes kao nepromjenjivu u vremenu i prostoru i kao
centralnu misao dravne politike. Sigurnost se shvaa u vojnom smislu, a mo je najbolji
nain da imate apsolutnu sigurnost i time govori zapravo isto to i Machiavelli 400 godina
ranije.
On polazi od Hobbesovskog poimanja svijeta u kojemu vlada prirodno stanje anarhije, borba
svih protiv svih vjeruje da politiku kao i drutvo uope usmjeravaju objektivni zakoni koji
imaju

korijene

ljudskoj

prirodi.

George

Kennan

1904.-2005.

autor

politike

suzdravanja/containmenta, koji ima za cilj: zadrati sovjetsku mo unutar njezinih granica.

Problem je nedostajanje univerzalnih moralnih naela, te bi se morala nametnuti vlastita
moralnost drugim dravama, kako ljudska prava imaju razliita znaenja za razliite narode.
Kenneth Waltz 1924.-2013., ameriki politolog suvremeni predstavnik realizma i utemeljitelj
neorealizma, prihvaa osnovne ideje realizma, strukturalno objanjenje politike sile u
meunarodnim odnosima .Dravu zadrava kao glavnog aktera meunarodne politike i uvodi
strukturu drave u kojoj ti akteri nastupaju poput molekula.
Sila je zadrana kao temelj teorijske analize, ne vie iskljuivo vojnog oblika iako vojnoj sili
daje primat, te zadrava ravnoteu sile.

Meunarodna struktura je ta koja determinira krajnje rezultate a ne pojedine drave.

Henry Kissinger 1923., ameriki diplomat i politiar jedan od vodeih "oppinion maker-a" u
SAD. Tvorac koncepta realpolitike . Za njega je meunarodna politika zasnovana na politici
moi., te se bazira na principima H. Morgenthaua.
Nekoliko kljunih dogaaja
Moemo uoiti da do novih ideja dolazi nakon ratova, dugotrajnih unitavajuih procesa bez
stvarnih pobjednika i poremeaja unutar meunarodnih odnosa. Lutherova reformacija i
protureformacija, te praka defenestracija rezultiraju tridesetogodinjim ratom. Prekretnicu
predstavlja Vestfalski mir, 1648.godine, pri kojem su akteri drave nacije. Takoer se istie
po time to je zapravo prvi sekularni skup, poto papa nije sudjelovao niti potpisao
deklaraciju.
Mnogo toga to mi podrazumijevamo pod realizmom meunarodnih odnosa potjee upravo
od tada. Pouke, dravnitvo, principi funkcioniranja meunarodnih odnosa kao jednog
surovog, darvinistikog svijeta.
Vestfalski mir nam donosi vestfalski poredak zapravo prvi svjetski poredak.
Taj se poredak temelji na etiri principa : suvereniteta naroda-drava i fundamentalno pravo
samoopredjeljenja, princip pravne jednakosti meu nacijama-dravama, princip obvezujuih
meunarodnih ugovora meu dravama, dakle vezujuih ugovora; i principa nemijeanja
jedne drave u unutarnju politiku druge. Bit vestfalskog poretka je zapravo nita drugo nego
suverena teritorijalna drava.
Europa prije vestfalskog mira je bila meltingpot oslabljenih carstava, osiromaenih feudalaca,
novonastalog graanstva te jo uvijek utjecajnu katoliku crkvu koja se nije bila spremna
odrei svoje moi. Centralna vlast jednog cara zamijenjena vlau 300 njemakih prineva,
koji je svaki bio vrhovni vladar svoje pokrajine, te ne postoji vie jedna cjelina s jednim
jakom centrom. Prijanji rimsko-njemaki carevi su odraavali staru sliku univerzalne vlasti,
koju zapravo nisu posjedovali. Iako su svi de facto pripadali univerzalnoj rimokatolikoj
vjeri, nisu svi priznavali njihovu vlast. Od 1648. do 1815. godine istie se pojava
merkantilizma, koji popraen usponom nacionalnih drava, kao i prekomorskom ekspanzijom
uspjeno postavlja vestfalski poredak. Od 1815. do 1914. odrava se balans sila kljuan za
taj poredak, a odrao se pomou Bekog 1815. godine a potom i Berlinskog kongresa
1878.godine.

Beki kongres se naziva i diplomatskom revolucijom i odrava se kako smo primijetili i

kod vestfalskog mira, nakon niza ratova ( u ovom sluaju napoleonskih

)na cijelom

Europskom kontinentu. Osim veleposlanika sudjeluju i sami vladari sudjeluje i ministar

poraene Francuske Talleyrand, te svi sudionici sjede za okruglim stolom.
Moemo rei da su ideoloka naela bili restauracija, tj. vraanje stanja prije Francuske
revolucije, reakcija, legitimizam tj. nepovredivi status aristokracije i pravo nasljeivanja
monarhije, sprjeavanje svakakvih revolucija kao i obnova konzervativnih kranskih
vrijednosti, koje su prosvjetiteljstvom pale u pozadinu. Takoer je cilj zaustaviti jo nakon
vestfalskog mira, ojaalu Francusku . Bekim kongresom se ponovno pokuava postii trajni
mir, te se obuzdavanjem i ravnoteom snaga uspostavlja novi svjetski poredak. Takav svjetski
poredak traje sve do 20. stoljea Diplomatski sastanci velikih sila nisu bile vise stvar rijetkosti
te su sve vie rjeavali trzavice koje bi nastale putem diplomacije.
Velika Britanija preuzima ulogu policajca, te intervenira kao kolonijalna sila kada god se
poremetila ravnotea.
Nakon Francusko-pruskog rata 1870.-1871. i pripojenja Alzasa i Lorena novo ujedinjenoj
Njemakoj , ravnotea sila

je iznova poremeena. S ciljem

ponovnog uravnoteenja

uspostavljen je sustav alijansi: Njemaka, Austrija i Italija na jednoj strani, a na drugoj strani
Francuska, Rusija i Velika Britanija. Do kraha ravnotee dolazi 1914. i poetkom Prvog
svjetskog rata.

Zakljuak
Kada malo bolje pogledamo uvidimo da se pravna drava kao takva upravo temelji na
pretpostavci da ljudi nisu dobri. Policija i tajne slube su institucije, koje slue u svrhu
sigurnosti. Oni su institucije dravne racionalnosti i temelje se na pretpostavci o opasnoj
ljudskoj prirodi i slue tome da nas zatite. Postoje zato da nas kazne, ako prekrimo zadana
pravila. To je jedan od glavnih razloga zato sam odabrala teoriju realizma iako se ne
smatram pristaom te teorije. Pitanje svjetskog poretka kao i ravnotea sila ostaje i dalje
aktualna, takoer i uloga drava policajaca , koje interveniraju kada i ukoliko smatraju
problem relevantnim. Ja osobno smatram, da je nemogue postii mir u svijetu iz razloga, to
je previe interesnih skupina upleteno ne samo u svoje nego i u tue poslove.
Pod slobodom sljedbenici Hobbesa razumiju pogotovo na zatitu od proizvoljnog nasilja. Za
njih, sloboda je odsutnost samovolje i nasilja. Ova zatita od nasilja treba biti osigurana od
strane drave. Bili liberalni, konzervativni ili pristae realizma svi moemo prepoznati da
nema sigurnosti bez modernog prava. Bez modernog prava zajednica se vraa u prirodno
stanje u kojem se nalazi rata svih protiv svih. Svi postajemo makar djelomino pristae
realizma kada prepoznajemo da na svijet nije idealan.
Povijest nam iznova pokazuje, da ni jedna teorija nije savrena, tako ni realizam.
Za mene je bitno ne pribjei generalizaciji, iako se pogotovo gledajui trenutno hrvatsku
politiku moe govoriti o eljom za moi. Globalizacija je u jednom trenutku donijela val
idealizma, koji valom migranata i jaanjem nacionalizma gubi na snazi, te struja realizma
postaje sve jaa i ponovno dobiva na uzletu. To je takoer jedan razlog, zato je ova tema
bitna i zato joj trebamo pokloniti panju. Suoivi se sa ovom tematikom mogu rei da
idealizam zapravo za temelj ima realizam.
Ovaj rad elim zakljuiti sa time da se ni idealizam niti realizam meusobno iskljuuju, te
Platonovom devizom, da ne treba idealizirati svijet nego ga mi trebamo uiniti idealnim.

Literatura
1. Predavanja Diplomatske Povijesti
2. Henry A. Kissinger, Diplomacija; prevele Jasna Grubi, Vesna Tomi; redakcija i
pogovor Radovan Vukadinovi. Zagreb: Golden marketing, 2000.
3. Geoff R. Berridge, Maurice Keens-Soper, T. [Thomas] G. Otte; Diplomatska teorija od
Machiavellija do Kissingera. prevela Ksenija Jurii. Zagreb: Fakultet politikih
znanosti, 2005.
4. Globalizacija. priredio Anelko Milardovi. Osijek ; Zagreb ; Split: Pan liber, 2001.
5. Henry Kissinger on Foreign Policy and the Art of Diplomacy: Overview of History
(1994)
http://youtu.be/98RxLXATfGk
6. Trea povijest - Beki kongres 1815.
https://youtu.be/CcNK5BVOUY0