UVOD

Digitalna ekonomija je suvremen nain privreivanja, pomodu informacijsko-komunikacijskih

tehnologija te interneta.
Temelji se na neopipljivim dobrima u obliku informacija. Digitalna ekonomija ima 3 uesnika a to su:
- G - goverment
- B - business
- C customer
Odnosi uesnika se oznaavaju kao G2B, G2C, B2B, B2C i sl. Koncept starog modela ekonomije su
komparativne prednosti u obliku fizikih i financijskih dobara, dok je u modernom konceptu kljuno
ostvarivanje novih znanja, ideja, tehnologija, inovacija itd.
Osnovne odlike svijetske privrede 21.st. su:
- globalizacija ukupnih svijetskih robnih i financijskih tokova
- liberalizacija robnih i kapitalnih tokova na lokalnoj razini
- pojaana konkurencija i pojava novih instrumenata
Razlog zato je nova ekonomija zasnovana na znanju je taj to u znanju i obrazovanju lee nove ideje i
inovacije koje su uvjek dragocjene. Znanje moe biti manje ili vie efikasno u ovisnosti o tome kako se
gleda na odnos znanja prema opdem dobru.
Da bi se iskoristile prednosti koncepta ekonomije znanja na nacionalnom nivou, vani su faktori:
- moderno obrazovanje i neprestano usavravanje
- ulaganje u sredstva za istraivanje i razvoj
- odgovarajuda politika drutva
- ispravno upravljanje s ekonomskim promjenama
- izbor makroekonomske politike
- zakoni o zatiti prava na intelektualne svojine
- drutvena odgovornost

TO JE EKONOMIJA?
Ekonomija je nauka koja se bavi prouavanjem ljudskih elja i potreba, njihovim kordiniranjem,
donoenjem odluka, drutvenim obiajima, te politikim odnosima u drutvu. Ona prouava kako
drutva koriste ograniene resurse kako bi proizvela dobra koja pravilno rasporeuju.
Zaetnik ekonomije je Adam Smith, dok je zagovornik kapitalizma nad njom bio Karl Marx. John M.
Keynes je postavio temelje moderne makroekonomije.

Mrtva slika br. 1

Mrtva slika br. 2

Ekonomska analiza se djeli na makro i mikroekonomsku analizu. Makroekonomija se bavi
prouavanjem na globalnom nivou, te se bavi problemima: inflacije, nezaposlenosti i ostalim
sranjima.
Mikroekonomija se bavi prouavanjem individualnog izbora te istrauje koje snage utiu na taj izbor.
Problemi kojima se bavi su koliina proizvodnje, cijena, dohodak, zaposlenost. I jedna i druga su
meusobno vezane i utiu jedna na drugu.

NO TO NIJE SVE! Postoji jo jedna podjela a to je na pozitivnu i normativnu ekonomiju. Pozitivna

prouava ta je ekonomija (wtf) i kako funkcionira. Cilj joj je da proui kako drutvo stvara odluke o
potronji, proizvodnji, raspodjeli dobara itd.
Normativna prouava koji bi TREBALI biti ciljevi ekonomije. Zasnovana je na osobnim miljenjima.
POGREKE U EKONOMSKOM ZAKLJUIVANJU
*radi nesposobnosti studenta da shvati znaenje rijei ispisanih u ovome odlomku i smisao odlomka
kao cijelog, itav odlomak je izbaen, hvala na razumjevanju*
EKONOMSKI MODELI
Predstavljaju pojednostavljenu sliku stvarnosti, te istovremeno logian skup pretpostavki koje treba
analizirati.
Razlikujemo endogene (proizlaze iz samog modela) i egzogene (unose se u model) verijable.

Mrtva slika br.3

GRAFIKONI, NAGIBI i JEDNADBE
Dijagram je grafiki prikaz koji prikazuje odnos skupova podataka.
Graf je je dijagram koji pokazuje meusobni odnos meu varijablama.
Nagib predstavlja promjenu odnosa izmeu zavisne (Y) i nezavisne (X) varijable.
Direktan odnos znai da se obe varijable kredu u istom smjeru.
Indirektan znai da idu suprotnim smjerovima.

Jo mrtvija slika br.1

Jo mrtvija slika br.2

GRANICA PROIZVODNIH MOGUDNOSTI
Predstavlja maksimalnu razinu proizvodnje koji se ostvaruje upotrebom faktora koji su nam na
raspolaganju. Nagib GPM pokazuje kombinaciju dva dobra. (<<nemam pojma o em pria)

Pravo mrtva slika br.1

Pravo mrtva slika br.2

NOVA LEKCIJA YAAAAAAAAAAAAAAAAY

-DIGITALNA VS ANALOGNA EKONOMIJAFenomeni informatike ekonomije:

- globalizacija
- digitalizacija
- virtualizacija
- disintermeditacija (wut did u say boi??)
Osnovne karakteristike ove ekonomije te da nudi dinamiku umreenu vrstu usluga, te znanje kao
resurs. Faktori konkurentnosti: inovacija, kvalitet, vrijeme, niski trokovi. Velika prednost je
mogudnost visoke suradnje meu poduzedima. Sada te karakteristike:
- promjena strukture i funkcioniranja ekonomije
- novi koncepti
- manje troskova vise efikasnosti
- informacija je glavna sirovina i proizvod
- fleksibilnost
U tradicionalnoj ekonomiji svako drutvo ima 3 problema: to, kako i kome proizvoditi. 2 su tipa
organizacije: komandni i trini.
Pojmovi vezani uz tradicionalnu ekonomiju:
- input pretpostavka svake proizvodnje
- output rezultat inputa
- PFF granica proizvodnih mogudnosti
- efikasna i neefikasna privreda
- Zakon opadajudih prinosa - svako povedanje jednake koliine jednog proizvodnog inputa uz
pretpostavku da su koliine drugih proizvodnih inputa nepromjenjene, daju sve manji dodatni prinos.
- Oportunitetni troak predstavlja vrijednost dobra kojeg smo se odrekli kako bi dobili neto drugo.

PONUDA I POTRANJA
Danas se na svjetskom tritu proizvoda i usluga IT obrde preko 2000 milijardi amerikih dolara:
800 milijardi se odnosi na hardver
1200 milijardi na softver.
Predvia se da je trend svjetske investicije u IT opremu, softver, usluge i zaposlene u porastu oko 5%
godinje. Danas 1/3 amerikih domadinstava koristi samo mobilnu telefoniju ili Internet telefoniju
Oko 70% razvijenog svijeta danas deset puta vie komunicira s licima elektronskim putem nego kroz
fizike susrete.
Od 2009. godine TV stanice u USA su zakonski prele na emitovanje samo digitalnih video signala.

Trite je mehanizam koji omogudava da se kroz djelovanje ponude i potranje odrede cijene i
koliine proizvoda i usluga. Trina ravnotea podrazumjeva jednaku ponudu i potranju.
Potranja je koliina dobara i usluga koje su kupci spremni platiti pri odreenoj cijeni. Nagib
potranje je grafiki prikaz odnosa izmeu traene koliine i cijene.
Zakon opadajude potranje porastom cijene traena koliina se smanjuje, a njenim padom traena
koliina raste.
Determinante potranje (pored cijene) su:
- prosjeni dohodak
- cijene supstituta i komplemenata
- veliina trita
- ukusi i preferencije
- posebni utjecaji
Ponuda predstavlja koliinu dobara i usluga koje su subjekti spremni iznjeti na trite pri odreenoj
cijeni.
Determinante ponude (pored cijene) su:
- trokovi proizvodnje koji se mijenjaju ovisno otehnologiji i cijenama inputa
- cijene supstituta i komplemenata
- organizacija trita
- posebni utjecaji
Promijeni li se cijena proizvoda promijenit de se ponuena koliina, a promjena ostalih faktora
mijenja ponudu.

ELASTINOST PONUDE I POTRANJE

Elastinost opisuje ponaanje potroaa i proizvoaa na tritu. Pojam elastinosti opisuje koliko su
ponuda i potranja osjetljive na promjenu cijena. Promjena cijena roba izazvat de promjenu traene
koliine. Svojstvo potranje da se mjenja uz promjenu cijene naziva se cjenovna elastinost potranje
a oznaava se sa potranje a oznaava se sa Ed. Cjenovna elastinost potranje u jednoj toki
prikazuje pokazuje postotnu promjenu potraivane koliine dobra koja nastaje kao rezultat postotne
promjene cijene.

EP 1 - Elastina potranja
EP 1 - Jedinstveno elastina
EP 1 - Neelastina potranja
Elastinost potranje se povedava :
a) to je vedi broj mogudih supstituta,
b) to je veda cijena proizvoda u odnosu na prihod,
c) to je veda luksuznost proizvoda,
d) to je due razdoblje prilagoavanja na cijenu.
PRIHOD =PQ
1. Kada je potranja neelastina, smanjenje
cijena smanjuje ukupan prihod
2. Kada je potranja elastina, smanjenje cijene
povedava ukupan prihod
3. Kod jedinine elastinosti, smanjenje cijena
ne mijenja ukupan prihod
Dobro je elastino kada njegova potranja znatno reagira na promjenu cijene. Za neelastino vai
suprotno.
Promijene li se odrednice trine potranje njena de se kriva pomaknuti ulijevo ili udesno. Jedna od
najvanijih odrednica je dohodak. Osjetljivost potranje nad promjenom dohotka naziva se
dohodovna elastinost.
Elastinost ponude se moe promjeniti pod utjecajem povedanja proizvodnje, visine cijena,
promatranog vremena nakon promjene cijene.