EVROPSKA UNIJA: ORVELOVA FARMA

_____________________________________
HAMDO AMO

08.09.2016

EVROPSKA UNIJA: ORVELOVA FARMA

Eric Arthur Blair, poznatiji pod pseudonimom George Orwell roen je u gradu
Motihari, u Bengalu, kao drugo dijete Richarda Walmesley Blaira i Ide Mabel
Limonzin. Njegov otac je tamo radio u Dravnom odsjeku za opijum, a njegova
majka bila je kerka trgovca aja iz Burme. Nakon tekog i burnog ivota i
objave manje poznatih djela, 1949 objavljeno je jedno meu najitanijim
djelima svijeta, ivotinjska farma.

Ilustracija

Pie: Hamdo amo

Izbor pogrene hipoteze vodi pogrenoj teoriji, koja opet vodi pogrenoj
doktrini, a ova dalje pak pogrenoj dogmi. U zaaranom krugu pogrenih
teorija niti rezultati ne mogu biti bolji. Krene li se tom logikom ureenja
novog svijeta i poretka na relaciji SAD-EU-Balkan, dobie se slika i prilika
Orvelove ivotinjske farme u kojoj pojedine drave poprimaju nalija
navedenih visoko ili manje pozicioniranih likova ove famozne prie. Svako
prepoznavanje ista je sluajnost. Orvelova ivotinjska farma okrunjena je
likovima Majora koji se udobno smjestio visoko na slamnatom leaju;
Boxer, koji je pak ogroman konj, snaan kao dva prosjena konja; Ili,
ivotinja teke naravi, magarac Benjamin, koji i kad progovori zna rei da
mu je Bog dao rep za tjeranje muha. Svijet poinje polako liiti na Farmu.

Vodea uloga evropske kulture

Treba imati mo i zamisliti kako u svijetu odjekuju rijei i poruke odaslate u
eter sa pijedastala u koji su uprte oi svijeta. Poruke od kojih se ledi krv u
ilama, ukoliko bi se ostvarile naredbom od strane glavom i bradom
buduih voa jedne od nuklearno najmonije sile svijeta? Poruka Evrope,
Evropske unije s potekoama, esto prenaglaavajui vodeu ulogu
kultnosti hrianstva, iz ijeg izvora se crpe lijepo miljene i formulisane
biblijske misli, ali u javnosti nakaradno loe prezentirane i deklarisane od
ljudi i stranaka, nanosei tetu sebi i drugima, posebno od strane onih sa
tzv. demokranskim naglaskom. I dok se zaslugom vodee uloge evropske
kulture svakodnevno u Sredozemlju dave na tisue izbjeglica iz Afrike, iz
srca Evrope odailju se svijetu grevite poruke, tanije iz Bayerna (CSU), o
prioritetu za imigrante zapadne hrianske kulture". Da bude zablude iste
se obrazlau porukom da na dravama lei odluka koga e one primiti i
uzeti, a ne na migrantima". Poruke u kojima se oslikavaju slike Apokalipse
now Forda Kopole i u njemu sadrane interpretacije Heart of Darkness
Josefa Konradsa.
Odailjanjem ovih i ovakvih poruka iz kakvog god srca Evrope, pokree se
lavina preispitivanja mnogih drugih obaveza i zakonskih odluka, od
obaveze vozaa da pomognu svakom unesreenom, ili oni odluuju kome e
pomoi, a kome nee; odluka da li e se, koja krv i kome i kojim pacijentima
(po boji koe, religiji i t.d.) davati u bolnicama i zdravstvenim institucijama;
odluka drave koga e se danas (Meunarodni dan pismenosti)
opismenjavati, ko ima pravo na obrazovanje i kolovanje, a ko nema i t.d.
Izborom pogrene hipoteze koja vodi pogrenoj teoriji i praksi odlazi se dakle
uvijek u krivom smjeru, koji upravo na ovakvim primjerima imaju vidljivo
najmanje zajednikoga sa religijom, a jo manje sa evropskom vodeom
kulturom. Klasini primjer u kojem politika postaje problem, a ne rjeenje.
Kultura evropskih genocida se preuuje
Kada je ve rije o vodeoj evropskoj kulturi, treba imati mo i zamisliti kako
ona odjekuje u zemljama bivih robovalsnikih kolonija irom Azije, napose
Afrike, kao to je Kongo i slina mjesta na kojima je ista ta evropska
hrianska vodea kultura vrila kuturocide i genocide nad milionima
nedunih, ali ga nikada javno nije proglasila, kao to je javno proglasila
genocid poinjen u Armeniji od strane Osmanskog Carstva. Svojim busanjem
u prsa Evropa samo budi i hrani ponos divova Istoka koji su imali svoje
kulture prije nego je i nastala evropska. Istok je primao unesreene, trgovce
eljne trgovine, umjetnike eljne umjetnosti, naunike eljne naukovanja.
Dizanjem zidova, za razliku od dizanja ianih ograda unutar Evropske
unije, Istok se titio od navale barbara, a ne od genocidom unesreenih

kojem je doprinijela evropska kultura. Evropa se busa u prsa onim, ega bi

se zapravo trebala javno stidjeti sa daleko vie pijeteta naspram rtava, kako
pomenutih, tako i onih iz Prvog i Drugog rata kojima je ista ta evropska
vodea kultura uveliko kumovala u tolikoj mjeri, da su je Sjedinjene
Amerike Drave bezrezervno svojim ivotima morale spaavati od djelovanja
i posljedica nje same. Stoji li Evropska unija opet pred novim spaavanjem?
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima
lan 19.
Svako ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja, to obuhvaa i pravo da
ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo da trai, prima i iri
obavijesti i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. Sva ljudska
bia roena su slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. (Universal
Declaration of Human Rights).
Jednakiji meu jednakima
Vrijeme jednakijih meu jednakima nije od juer i ono polako osvaja svijet.
Orvelova ivotinjska farma je tako domino efektom stigla i na Balkan.
Inteligencija Balkana odavno poznata svijetu, lei prije svega u injenici, da
se uz mo kapitala i pristojnu cijenu o svemu moe dogovoriti. Prodaja due
ima svoja, a prodaja prirodnih resursa neto vea kotanja. I pravno se sve
moe dogovoriti i urediti. Poenta papirologije i lei u tome da papir trpi sve,
pri emu su male izmjene i dopune pravnih zakoljica i zakona tek neznatna
sitnica. Farma sa svojim ivotarenjem tako ima novi i neometani poetak.
Usavravajui Univerzalnu deklaraciju Balkan poinje sa neometanom
proizvodnjom stranaki jednakijih graana meu jednakima, ija prava i
slobode su putem drutvene privatizacije demokratizirana individualnim
pravima i slobodama sakupljanja drutvenih materijalnih dobara u
interesu viih kolektivnih ciljeva, bez prava drutveno-institucionalnih
uznemiravanja. Pravno je, kao to je naglaeno, prije kolektivno-stranake
privatizacije, naravno, do u detalje regulisano. U smislu ideje tako savjesnog,
ali ope i drutveno prihvaenog tumaenja Univerzalne deklaracije,
pokrenut
je
sistem
demokratizacije
ve
demokratizovanog
postsocijalistikog drutva u kojem je dolo tek do promjene vlasnitva nad
materijalnim dobrima, dok - zanemare li se ak i novi ideoloki temelji,
praeni padom opeg standarda drutva - na fonu opih prava, jednakijih
meu jednakima - nije se mnogo toga promijenilo. Time je nastalo udno
stanje u kojem je nemogue raspoznati ko je ko, kako je to na kraju prie
napisao Orvel, a prevedeno jezikom naih prostora glasi kao ono to bijae
dolje sada je gore, a to bijae gore, sada je dolje!