NAPUTAK ZA IZRADU I UREIVANJE ZNANSTVENIH I

STRUNIH TEKSTOVA NA DRUGOM BOLONJSKOM

STUPNJU

Ovo je prireeni tekst iz sljedeih radova:

1. Tatjana Kova: Kako do diplome - prironik za tudente, Celje: Fakulteta za komercialne in poslovne vede, 2009.
2.Navodila za urejanje znanstvenih in strokovnih besedil, Ljubljana: Fakulteta za drubene vede, dostupno na
http://old.fdv.uni-lj.si/Dodiplomski_studij/Pravila/Urejanje_znanstvenih_besedil.asp (10. 9. 2012).

Maribor, 3.12.2014

PREGLED SADRAJA
1

UVOD ............................................................................................................................................... 4

PRIPREMA MAGISTARSKOG RADA................................................................................................ 4

PISANJE DISPOZICIJE MAGISTARSKOG RADA .................................................................................. 5

PISANJE MAGISTARSKOG RADA ...................................................................................................... 9

4.1

ISTRAIVAKI RAD I METODE ISTRAIVANJA ................................................................................ 11

5.1

Metode istraivanja ............................................................................................................... 12

5.2

Vrste istraivanja .................................................................................................................... 13

5.2.1

Istraivanje za stolom ....................................................................................................... 13

5.2.2

Kvantitativno istraivanje ................................................................................................. 13

5.2.3

Kvalitativno istraivanje .................................................................................................... 14

5.3

Poglavlja magistarskog rada..................................................................................................... 9

Anketni upitnik ....................................................................................................................... 15

5.3.1

Strukturirani tip ispitivanja ............................................................................................... 16

5.3.2

Nestrukturirani tip ispitivanja ........................................................................................... 16

5.3.3

Visokostrukturirani upitnici .............................................................................................. 16

5.3.4

Polustrukturirani upitnici .................................................................................................. 17

5.3.5

Sastavljanje upitnika ......................................................................................................... 17

OBLIKOVANJE MAGISTARSKOG RADA ........................................................................................... 20

6.1

Vanjska stranica (ovitak/korica) ............................................................................................. 20

6.2

Prva unutranja stranica (ponovljeni ovitak) ........................................................................... 20

6.3

Postavke stranice i ispis ......................................................................................................... 20

6.4

Brojano oznaavanje stranica .............................................................................................. 21

6.5

Oblik pisma, slog i veliina slova ............................................................................................ 21

2

6.6

Oblik pregleda sadraja .......................................................................................................... 21

6.7

Biljeke (fusnote) ispod crte................................................................................................... 22

6.8

Tabele, slike i grafiki prikazi .................................................................................................. 22

6.9

Opseg MR ............................................................................................................................... 23

NAPUTAK ZA CITIRANJE ................................................................................................................. 24

7.1

Primjeri Kako navoditi u tekstu .............................................................................................. 24

7.2

Popis izvora na kraju magistarskog rada ................................................................................ 27

TEHNIKO UREENJE TEKSTA ....................................................................................................... 31

8.1

Uvezivanje i broj primjeraka MR ............................................................................................ 31

8.2

Tehniki pregled MR .............................................................................................................. 32

PRIPREMA ZA PREZENTACIJU MAGISTARSKOG RADA.................................................................. 32

9.1

Priprema gradiva za izlagaa prezentacije ............................................................................. 32

9.2

Izbor i priprema prostora i tehnikih pomagala .................................................................... 33

9.3

Tijek prezentacije .................................................................................................................. 34

9.4

Vjeba generalna proba prije prezentacije ......................................................................... 34

1 UVOD
Znanstveni i struni tekst, koji se zasniva na istraivakom radu, od ostalih tekstova
se razlikuje u dosljednom pozivanju na odgovarajue izvore.
U nastavku slijede pravila i primjeri, koji vrijede za navoenje izvora u magistarskim
radovima, koji se izrauju na Alma Mater Europaea Evropski center, Maribor. Za
posebne upute u svezi strukture i obrade tekstova potrebno je pogledati i Pravilnik o
magistarskom radu. Isto tako, za pisanje lanaka je potrebno pogledati naputke
pojedine revije, dok kod pisanja seminarskih radova i ostalih pismenih radova za
pojedine predmete, treba uvaavati jo i strukturne zahtjeve, koje postavljaju njihovi
nositelji i izvoai.

2 PRIPREMA MAGISTARSKOG RADA

Postupak izrade magistarskog rada (MR) u pravilu ide koracima sukladno sljedeem
redoslijedu:
1. Ideja o temi (prijedlog naslova MR);
2. Upoznavanje s Pravilnikom o MR i s naputcima za pisanje MR;
3. Provjera raspoloivih izvora (postojanje i dostupnost literature i izvora);
4. Konzultacije s potencijalnim mentorom o primjerenosti naslova i predloenog
sadraja;
5. Faza nacrta(koncepta) MR:
a. Izrada dispozicije u suradnji s mentorom;
b. Prijava dispozicije MR (obrazac. M1 Prijava dispozicije MR);
c. Potvrda teme, dispozicije i mentora (Rjeenje Povjerenstva za diplomske i
magistarske radove na obrazcu M2 rjeenje o MR);
6. Faza nastajanja MR:
a. Poetak pisanja MR (struktura poglavlja, misaoni uzorci)
b. Provedba istraivakog rada (npr. anketa);
c. Pisanje sadraja;
d. Suradnja s mentorom (1. osnutak rada i ispravci, 2. nacrt rada,)
e. Analiza istraivanja, vrednovanje hipoteza, rjeenja, zakljuak (suradnja
mentora)
f. Pisanje zahvale, saetka i kljunih rijei (na slov. i engl. jeziku)

g. Zadnji pregled mentora (i komentora, Obrazac M6 Izjava mentora o

sadrinskoj primjerenosti MR).
7. Zavrna faza MR:
a. Jezina i slogovna primjernost, izjava studenta,
b. Zavrna tehnika obrada sukladna naputcima;
c. Predaja jednog primjerka magistarskog rada u elektronskom formatu;
d. Predaja MR
e. Prijava obrane MR (Obrazac M9 Prijava obrane MR)
8. Priprema scenarija za javnu prezentaciju MR (prezentacija u ppt ) i vjeba
(vremensko ogranienje obrane)
9. Obrana MR
10. Predaja triju tvrdo i meko uvezanih primjeraka MR te jednog u elektronskom
obliku
11. Sveana dodjela.

3 PISANJE DISPOZICIJE MAGISTARSKOG RADA

Dispozicija magistarskog rada, koja obuhvaa do oekivanih deset stranica (bez
literature i sadraja) formata A4, sadri:
1. Radni naslov magistarskog rada,
2. Definiranje problema istraivanja i teoretskih ishodita (opravdanost izbranog
istraivanja uz relevantnu literaturu)
3. Svrhu i ciljeve magistarskog rada,
4. Istraivaka pitanja, teze i hipoteze (istraivaki koncept ukljuujui istraivaka
pitanja, hipoteze, teze,)
5. Predviene metode za postizanje ciljeva magistarskog rada (pristupi, metode,
tehnike, analize, itd.),
6. Predviene pretpostavke i ogranienja u definiranju problema
7. Ocjena dosadanjih istraivanja na razmatranom podruju
8. Oekivani rezultati
9. Predviena ralamba sadraja pregled,
10. Popis predviene literature i izvora.

Slijede detaljni naputci o obliku, sadraju i strukturi dispozicije magistarskog

rada:
Izgled naslovne stranice Dispozicije magistarskog rada moete pronai u Prilogu 1
na kraju ovog dokumenta.
Glavne naslove dispozicije magistarskog rada piemo u pismu Arial, veliine slova
14, podebljanim, velikim tiskanim slovima, a podnaslove u pismu Arial, veliina
slova 12, podebljanim, velikim tiskanim slovima.
Iza svakog naslova slijedi tekst obostrano poravnan, veliine 12, Arial, jednostrukog
razmaka izmeu redova teksta, do predvienih 10 stranica (bez literature i pregleda
sadraja).
Stranice se oznaavaju od uvoda (definiranja istraivakog problema) nadalje, u
podnoju dokumenta, na sredini. Nakon zavretka prvog poglavlja, odmah zapoinje
sljedee novo poglavlje (ne na novoj stranici).
a) Radni naslov magistarskog rada
Magistarski rad je rezultat samostalnog istraivakog rada studenta na zavretku
studija. Predloene teme magistarskog rada studenti mogu izabrati izmeu
raspisanih tema magistarskih radova na mrenoj stranici referade ili ih predlau sami
u dogovoru s mentorom. Tema se mora odnositi na struno odnosno znanstveno
podruje, za kojeg se student osposobljava. Naslov teme mora odraavati sadraj
magistarskog rada.
b) Definicija razmatranog problema i teorijska ishodita
Pod ovom tokom dispozicije magistarskog rada student definira podruje, koje e
razmatrati i iz kojeg problem proizlazi. Definicija problema treba biti precizna i jasna.
Moe sadravati i objanjenje dimenzije problema te znaaj njegovog rijeavanja.
Odgovarajue definiran problem i predmet istraivanja, studentu su temelj za
postavljanje radnih hipoteza (istraivakih pitanja).
c) Svrha i ciljevi magistarskog rada
Svrha magistarskog rada u osnovi proizlazi iz postavljenog problema i predstavlja
osnovu za traenje odgovora na osnovnu hipotezu (istraivako pitanje). Student
treba odgovoriti na pitanje, zbog ega analizira odreenu temu.
Ciljevi magistarskog rada ukazuju, to sve student mora uiniti da bi postigao svrhu
istraivanja. Ciljeva moe biti vie, a student moe postaviti i vie podciljeva.
Preporuka je da student sam sebi postavi pitanja, na koja e tijekom istraivanja,
formuliranja i pismenog prezentiranja rezultata istraivanja, pokuati dati utemeljene
odgovore.

d) Predviene metode za postizanje ciljeva magistarskog rada

U dispoziciji magistarskog rada student je duan navesti i metode za postizanje
ciljeva magistarskog rada. Uz pomo predvienih metoda, student e pokuati rijeiti
problem i predmet istraivanja te dokazati postavljenu radnu hipotezu (istraivako
pitanje). Student najee koristi jednu glavnu znanstveno-istraivaku metodu, ali
pritom moe koristiti i brojne druge, koje se onda vode kao pomone metode.
Meutim, nije dovoljno da se te metode samo navedu, ve je potrebno i navesti
konkretno podruje uporabe i nain uporabe za svaku pojedinanu metodu. Potrebno
je objasniti kako odnosno na koji nain e biti izvrena provjera hipoteze.
e) Predviene pretpostavke i ogranienja prilikom definiranja problema
U ovoj toki student definira glavne pretpostavke odnosno hipoteze (istraivaka
pitanja). Pretpostavke odnosno hipoteze (istraivaka pitanja) i ogranienja
predstavljaju poetak razmatranja neke teme. Pretpostavke su vrlo bitne jer pri
razmatranju teme gotovo nikad nije mogue obuhvatiti sve imbenike, koji
opredjeljuju neko podruje. Stoga se postavljaju pretpostavke, koje omoguavaju
pojednostavljenje razmatranja. Na taj nain, student postavlja pretpostavku, da su
mnogi imbenici nekog problema nepromijenljivi, to olakava rad, jer omoguava
precizniju usredotoenost na usko razmatrano podruje ili ak na pojedinani
primjer. Pretpostavke odnosno hipoteze moraju biti jasno definirane.
Isto tako, u magistarski rad je mogue ukljuiti i ogranienja na koja se nailazi
tijekom razmatranja problema. Tako student moe kao ograniavajue faktore
navesti i potekoe zbog ogranienog pristupa podacima, zbog poslovne ili dravne
tajne, nedostatka strune literature, nevoljkosti odgovornih ljudi za suradnju itd.
f) Ocjena dosadanjih istraivanja na razmatranom podruju
U tom poglavlju se student treba precizno pozivati na ve objavljene radove na
razmatranom podruju. Pritom mora obrazloiti u emu e se njegov rad razlikovati
od ve objavljenih radova.
g) Oekivani rezultati rada
U toj toki dispozicije student navodi najvanije rezultate, koje oekuje provedbom
istraivanja.
h) Predviena ralamba pregleda sadraja magistrskog rada
Tekst/pregled sadraja ima veliinu slova 12, prored 1,5, Arial. Glavna poglavlja su
oznaena podebljanim tiskom.

SAETAK / SUMMARY
PREGLED SADRAJA
1 UVOD
1.1 DEFINICIJA PROBLEMA I OPREDELJENJE PREDMETA
1.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
1.3 ISTRAIVAKA PITANJA / HIPOTEZE
1.4 ISTRAIVAKA METODOLOGIJA
2 TEORIJSKI DIO naziv teorijskog rada, koji moe biti razdijeljen u vie
glavnih poglavlja.
2.1 NASLOV POTPOGLAVLJA
2.1.1 Naslov potpoglavlja
2.2 NASLOV POTPOGLAVLJA
3 ISTRAIVAKI DIO
3.1 Opis instrumentarija
3.2 Opis uzorka
3.3 Opis obrade podataka
4 RASPRAVA
5 ZAKLJUAK
6 LITERATURA
PRILOZI (ako ih ima)
-

anketni upitnik (na primjer)

i) Popis predviene literature i izvora

Popis predviene literature oznaavamo brojevima. Navedenu literaturu meusobno
odvajamo jednim proredom. Literaturu navodimo po abecednom redu i sukladno
ovom naputku. Dispozicija magistarskog rada mora sadravati barem 60
bibliografskih jedinica i izvora, od ega mora barem 1/5 jedinica biti strana literatura i
izvori. Dobro je, da je veina izvora novijih od 10 ili 15 godina. To je literatura, koju je
student proitao i koju e vjerovatno upotrijebiti kot pisanja magistrskog rada. Ne
treba svu ovu literaturu koristiti i citirati u dispoziciji. Kasnije u vrijeme pisanja MR e
se popis literature naravno promjeniti, popuniti, proiriti. Izvori i literatura se navode
zajedno.
Ako ete koristiti instrument (anketu, intervju ili slino) u MR, iza navedenog popisa
literature obvezno se prilae instrument (anketni upitnik, intervju,). Ako ankete ili
intervjuja u MR student nee koristiti, instrument, naravno, ne treba dodati dispoziciji.
8

Uz dispoziciju magistarskog rada obvezno se prilae potpisana suglasnost mentora

za dispoziciju magistarskog rada (Obrazac M1 Prijava dispozicije magistarskog
rada, koji se nalazi u Moodlu).

Rubovi dispozicije: 2,5 cm (desno, gore, dolje), 3 cm lijevo

Dispoziciju magistarskog rada nije potrebno uvezivati u spiralu. Dispozicija
magistarskog rada se ispisuje i uvezuje, te u mapi zajedno s pripadajuom
dokumentacijom predaje u Studentsku referadu Alma Mater Europaea - ECM, koja
zatim tu dokumentaciju predaje Povjerenstvu za diplomske i magistarske radove.
Jedan primjerak dispozicije magistarskog rada se alje putem e-pote na adresu:
referat@almamater.si

Student/ica, koji/a troak magistarskog rada nema ukljuen u kolarinu, mora prilikom
predaje dispozicije magistarskog rada uplatiti polovicu troka magsitarskog rada.
Raun izdaje Studentska referada nakon primitka potvrene dispozicije od strane
mentora.
Preporua se da mentori pregledaju dispozicije u roku 15 dana, a magistarske
radove u roku 30 dana.

7 PISANJE MAGISTARSKOG RADA

7.1

Poglavlja magistarskog rada

U nastavku predstavljamo strukturu MR i kratka objanjenja uz pojedinano

poglavlje.
Naslovnica (primjer u nastavku) i prva unutarnja stranica (primjer u nastavku)
magistarskom radu slijede prema nie navedenom redoslijedu:

Naslovnica (vanjska) Prilog 2

Naslovnica (unutarnja) Prilog 3

zahvala, koja nije obvezni dio sadraja, te je student dodaje sukladno vlastitoj
elji,

saetak Prilog 4

pregled sadraja,

uvod,

teorijski dio,

empirijski dio,
9

zakljuak

popis literature i izvora

eventualni prilozi

obrazac Izjava o autorstvu magistarskog rada

Izjava lektora

1. NASLOVNICA je sadrinski i oblikovno precizno propisana (Prilog 2).

Razlikujemo vanjsku naslovnicu, koja je u biti ovitak (korica) magistarskog rada i
unutarnju naslovnu stranicu. Prva unutarnja stranica sadri osnovne podatke o
studentu, mentoru, ustanovi i MR, te mora biti ureena strogo sukladno ovom
naputku, te istovjetno primjeru u Prilogu 3.
2. ZAHVALA na poetku MR nije obvezna, ali putem nje se student moe zahvaliti
mentoru, osobi koja je lektorirala tekst i ostalima s kojima je suraivao te koji su
na neki nain doprinijeli nastanku MR. Moe obuhvatiti najvie pola stranice.
Postavlja se u donji dio, posebno za to predviene stranice, uz obostrano
poravnanje.
3. Saetak s kljunim rijeima obuhvaa najvie do pola stranice na hrvatskom,
slovenskom i engleskem jeziku. Obuhvaa osnovne misli, povezane s temom i
hipotezama odnosno istraivakim pitanjem MR. Saetak i kljune rijei trebaju
itatelju najaviti, kakav sadraj moe oekivati u nastavku, te ga usmjeriti da u
magistarskom radu ne trai ono, ega nema. Kljune rijei trebaju itatelju
ukazati, koji su najvaniji pojmovi objanjeni u MR. Kljunih rijei treba biti najvie
pet. Primjer pogledati u Prilogu 4 na kraju ovog Naputka.
4. Pregled sadraja, slika i tabela detaljno oznaava poglavlja po stranicama, te
upoznaje itatelja s grafikim prikazima. Pregled sadraja sastavljamo na kraju,
kad je istopis MR ve napisan. Slijedi mu popis tabela, slika i grafikih prikaza,
ukoliko ih u radu koristimo. Pregled oblikujemo uz pomo ugraenih funkcija
ureivaa tekstova ili s odgovarajuim runim tehnikama.
5. Uvod obrazlae tijek MR. U njemu su predstavljena poglavlja MR i navedene
aktivnosti, koje treba izvriti kako bi se realizirali postavljeni ciljevi. Nakon uvoda,
dodaje se definicija istraivanog problema, svrha i ciljevi magistarskog rada,
istraivaka pitanja, hipoteze, predviene metode istraivanja (metoda,
instrument, uzorak, postupak prikupljanja i obrade podataka).
6. Teorijski dio (nije naslov poglavlja) uobiajeno obuhvaa sve kljune dosadanje
spoznaje o problemu s teorijskog stajalita, u kojem se daje prikaz razliitih
hipoteza, modela, koncepata i metoda. Zakljuak teorijskog dijela treba obuhvatiti
kratku dijagnozu i mogue smjerove za potragu rjeenja.
7. Empirijski dio (nije naslov poglavlja) sadri primjeren metodoloki i istraivaki
pristup, u kojem su u centru kvantitativna i kvalitativna metodologija. Kod tehnika
uobiajena su pomo intervjui, ankete, studije primjera i razliiti oblici
eksperimenata, koje moemo struno i znanstveno obrazloiti. To je najvaniji
10

nain interpretacije prikupljenih podataka. U tom dijelu se vri i testiranje hipoteza,

koje su postavljene u Uvodu. Tvrdnja moe biti dokazana kao pravilna ili
opovrgnuta.
8. Zakljuak (zakljune misli) je saetak utvrenih injenica. U tom dijelu dajemo
saetak sadraja cjelokupnog MR (ta je bilo uinjeno, utvreno), oblikujemo
preporuke za praksu i navodimo eventualne otvorene probleme, koje e jo biti
potrebno razrijeiti. U zakljuku se moe dati i vrednovanje hipoteza ili se to moe
uiniti i u posebnom potpoglavlju, u glavnom dijelu MR.
9. Popis koritenih izvora i literature obuhvaa odvojeno sve izvore i literaturu,
koje je student stvarno koristio. Preporua se najmanje 60 bibliografskih jedinica
literature i izvora, od ega barem 1/5 jedinica mora biti strana literatura i izvori.
Literatura i izvori u pravilu ne smiju biti stariji od deset godina. Za izradu svog
magistarskog rada student moe kao izvor koristiti i svoje ranije pismene uratke,
kao to su seminarski radovi, projektni radovi, diplomski radovi, struni lanci itd,
ali samo u opsegu najvie do 30% ukupnog zakljunog magistarskog rada.
Koriteni izvor uvijek treba odgovarajue navesti.
10. Prilozi su zakljuni dio MR, u kojima student prilae dokaze, koje nije mogue
uklopiti u druga poglavlja (fotografije, tehniki podaci, preslici slubene
dokumentacije, anketni upitnici,)
11. Izjava o autorstvu je sastavni dio MR, koju autor vlastoruno potpisuje.
12. Izjava lektora o primjerenosti MR.
Ukoliko studijskim programom nije drukije odreeno, magistarski rad treba
sadravati:

definiciju odabrane teme;

jasno opredijeljen cilj rada i radne hipoteze, teze ili istraivaka pitanja;

pojmovno-teorijska ishodita;

provjeru postavljenih ishodita ili hipoteza;

zakljuke teorijske i/ili empirijske naravi;

popis koritene literature.

8 ISTRAIVAKI RAD I METODE ISTRAIVANJA

11

Prilikom izrade MD susreemo se s istraivanjem. To je dio MD, koji predstavlja

samostalni autorski doprinos studenta te zavrava zakljunim mislima s rjeenjima i
prijedlozima.
U nastavku emo predstaviti neke pojmove i metode s podruja istraivanja (Ivanko
tefan: Raziskovanje in pisanje besedil (Istraivanje i pisanje tekstova), 2007).

8.1

Metode istraivanja

Poznate su nam razliite metode istraivanja, kao to su (Ivanko, 2007, 717):

Induktivna metoda (na temelju pojedinanih i posebnih injenica dolazimo do
zakljuka o opem sudu).
Deduktivna metoda (na temelju opih stavova dolazimo do konkretnih
pojedinanih zakljuaka).
Metoda analize (ralanjivanje sloenih misaonih tvorevina na njihove
jednostavnije sastavne dijelove. prouavanje svakog dijela odvojeno te u odnosu na
druge dijelove odnosno cjeline).
Metoda sinteze (postupak istraivanja udruivanjem i sastavljanjem jednostavnih
misaonih tvorevina u sloene).
Metoda deskripcije (postupak jedinstvenog opisivanja injenica, procesa i
predmeta u prirodi i drutvu te njihovih odnosa i veza, meutim bez znanstvenog
tumaenja i objanjavanja).
Metoda kompilacije (postupak preuzimanja tuih rezultata znanstveno-istraivakog
rada, pri emu moramo posebice uvaavati pravila citiranja).
Komparativna metoda (postupak usporeivanja jednakih ili slinih injenica,
pojava ili procesa te utvrivanje njihovih slinosti i razlika).
Statistika metoda (postupak statistikih izrauna na temelju uzorka ili cjelokupne
populacije, kod kojih rezultate prikazujemo u tabelama ili grafovima).
Matematika metoda (sustavni postupak, koji ukljuuje uporabu matematike
logike, matematike formule, simbole i operacije).
Metoda modeliranja (sustavni istraivaki postupak, uz pomo kojeg se izgrauje
neki stvarni ili idealni model).
Eksperimentalna metoda (postupak promatranja pojave koju istraujemo pod
tono odreenim uvjetima, koji dozvoljavaju da pratimo tijek pojave te da se ta svaki
put uz ponavljanje jednakih uvjeta ponovno izazove).
Empirijska metoda (postupak kod kojeg se na temelju iskustava otkrivaju i
objanjavaju odreene pojave, prosudbe ili zakljuci).
Metoda anketiranja (postupak kojim na temelju ankete istraujemo i prikupljamo
podatke, informacije, stajalita ili miljenja o predmetu istraivanja).
12

 Metoda intervjuiranja (postupak koji je slian metodi anketiranja, samo to ga u

tom sluaju izvodimo neposredno, usmeno ili u obliku razgovora s intervjuiranom
osobom).

8.2

Vrste istraivanja

Kod MD je mogue koristiti razliite vrste istraivanja: istraivanje za stolom,

kvantitativno i kvalitativno istraivanje.

8.2.1 Istraivanje za stolom

Istraivanje za stolom predstavlja sustavno prikupljanje i analiziranje podataka, koji
su nam ve na raspolaganju. Omoguava nam osnovno informiranje o istraivakom
problemu; redovno praenje dogaaja i slijeenje temama; praenje svih za
istraivaki problem kljunih nositelja i pojanjavanje njihovih stajalita naspram
istraivakog problema; povijesno opredjeljenje kljunih dogaaja uz uporabu svih
dostupnih dokumenata.
Najei izvori istraivanja za stolom su istraivaka izvjea, internet, kliping,
analize medijske slike, svi javni dokumenti i strune studije.

8.2.2 Kvantitativno istraivanje

Kvantitativno istraivanje, najee ga izjednaavamo s upitnikom (anketom),
definiraju matematika odnosno statistika. kao odgovore na pitanja koliko. Predstavi
nam niz razliitih karakteristika u situaciji ili populaciji.
Kvantitativno istraivanje esto koristimo kod mjerenja opih trendova, miljenja i
stajalita u odnosima s javnou. Prikupljeni podaci o odreenoj populaciji su
uobiajeno uvijek obraeni s razliitim statistikim analizama. Poznate su dvije
podjele statistikih analiza (opisna i inferentna), unutar kojih izdvajamo tri tipa
statistikih analiza (univarijantne, bivarijantne, multivarijantne).
Statistike analize dijelimo:
1. obzirom na svrhu uporabe analiziranih podataka:
Opisne statistike analize (deskriptivna statistika) su analize kojima
istraujemo sastav prikupljenih/promatranih podataka i razliite veze meu
njima. O opisnim statistikim analizama govorimo onda kada predstavljamo,
npr. veliinu uzorka (N), postotke (%), frekvencije (f), minimalne (min.) i
maksimalne (maks.) vrijednosti, srednje vrijednosti itd. Kljuna osobina opisnih
13

statistikih analiza je da ne ukljuuju statistika zakljuivanja niti generalizaciju

iz uzorka populacije, ve putem njih samo opisujemo podatke.
Inferentne statistike analize (finalna statistika) su analize kojima
ocjenjujemo parametre i provjeravamo pretpostavke odnosno hipoteze. O
ocjenjivanju parametara govorimo onda, kad iz podataka uzorka ocjenjujemo
parametre cjelokupne populacije. Parametre populacije ocjenjujemo, npr. s
intervalima pouzdanosti (eng. Confidence interval) ili putem linearne regresije
(eng. Linear regression). O provjeri pretpostavki odnosno hipoteza govorimo
tada, kad s pomou statistikih analiza uzoraka podataka statistiki
zakljuujemo o usvajanju odnosno odbacivanju hipoteze.
Pretpostavke odnosno hipoteze provjeravmo putem npr. t-testa, hi-kvadrat
testom (eng. Chi-square test), analizom varijanci (ANOVA) itd. Kljuna osobina
inferentnih statistikih analiza je dakle takva, da s njima ne opisujemo
podatke, ve statistiki zakljuujemo iz uzorka podataka za cjelokupnu
populaciju.
2. obzirom na broj analiziranih varijabli:
Univarijantne statistike analize (eng. Univariate analysis) su analize
kojima istovremeno analiziramo samo jednu varijablu. Koristimo ih kad elimo
izvijestiti o sastavu pojednane varijable ili prije izvoenja naprednijih
statistikih analiza, prije kojih moramo provjeriti sva svojstva pojedinih varijabli
(npr. veliina uzorka (N), raspodjela (eng. Distribution)).
Bivarijantne statistike analize (eng. Bivariate analysis) su analize kojima
istovremeno analiziramo dvije varijable. Koristimo ih kad istraujemo vezu ili
povezanost meu dvjema varijablama. Meu bivarijantne statistike analize
uvrtavamo, npr. korelaciju i regresiju, hikvadrat test, t-test i slino.
Naravno da su bivarijantne i multivarijantne statistike analize meusobno
prilino isprepletene, budui da analize koje koristimo kod statistike analize
dviju varijabli, koristimo i kod multivarijantnih analiza, o kojima govorimo tada,
kad istovremeno analiziramo tri ili vie varijabli. Danas je sve manje podruja,
koja zahtijevaju istraivanje opeg, jer su problemi, to dalje sve specifiniji.
Kvantitativne metode stoga nisu dovoljne, jer previaju detalje u cjelokupnoj
populaciji koja se istrauje (istraivaki modeli su prireeni za uzorke).
Kvantitativne metode je potrebno dopunjavati s kvalitativnim, na nain da
dobijemo odgovore i na pitanja zato i kako.

8.2.3 Kvalitativno istraivanje

Kvalitativno istraivanje ima svoju povijest; odvojeno je od kvantitativnog, od normi,
standarda, koji vrijede za kvantitativno; ima svoje standarde; trai odgovore, tako kao
to moemo objasniti drutveni dogaaj; daje znaenje odnosno trai razloge i
uzroke; objanjava procese, miljenja, stavove; odrava miljenja pojedinaca;
14

prouava svakidanje dogaaje; obuhvaa

subjektivno i ne omoguava generalizacije.

detalje,

istovremeno

je

izrazito

Metode kvalitativnog istraivanja su intervjuji, promatranja, analiza dokumenata,

studija primjera, eksperimenti, ekspertno modeliranje itd. Kvalitativno istraivanje nije
zamjena za kvantitativno, ve zajedno s njim omoguava kompleksnost i
transparentnost rezultata istraivanja.

8.3

Anketni upitnik

Najei oblik kvantitativnog istraivanja je anketiranje. Kod sastavljanja anketnih

upitnika koristimo razliite metode ispitivanja i vrste pitanja. U magistrskom radu
anketa je esto koritena, kad je tema magistrskog rada takva, da je bistvo saznati
miljenje ireg kruga osoba.
Metode ispitivanja:

Dopisno ispitivanje: aljemo anketni list, kojeg anketirane osobe ispunjavaju.

Prednosti: anketirane osobe imaju vremena za razmiljanje, obuhvaa iroki
sloj ljudi, trokovi su nii, a anonimnost je vea.
Nedostaci: malo odgovora, ne izvrava se u roku, manja tonost, manje
odgovora.
U dopisno anketiranje spada i online anketa, koja se anketiranim osobama
upuuje putem e-pote. Dobra strana on line ankete je da podatke ne moramo
runo unositi iz anketnih listova, jer se prikupljaju elektronski te ih moemo
jednostavno preuzeti u jednu od omiljenih elektronskih proraunskih tablica
(npr. Ms Excel).

Osobno ispitivanje: anketari biljee odgovore neposredno u anketne pole.

Prednost: opirni odgovori, vie odgovora, malo nejasnih odgovora.

Telefonsko anketiranje: usmeno ispitivanje bez vizualnog komuniciranja.

Prednosti: nii trokovi i brzina.

Panel: odreeni krug ispitanika, koje u odreenem razdoblju ispitujemo o

istom sadraju, npr. panel trgovine, panel potroaa i specijalni panel.

Pitanja se razlikuju obzirom na:

predmet ispitivanja (trine aktivnosti i subjektivne injenice),

osobu koju ispitujemo (potroa, posrednik, strunjak),

strategiju ispitivanja (usmeno, telefonski, pismeno),

taktiku ispitivanja (neposredno i posredno),

15

brojnost tema ispitivanja (posebno i omnibus ispitivanje),

strukturu stanja (prirodna i eksperimentalno ispitivanje),

ili obzirom na:

sadraj (istraivanje injenica, intencija, miljenja ili prijedloga ljudi),

vrijeme i

nain ispitivanja.

u nastavku emo predstaviti nekoliko osnovnih vrsta ispitivanja.

8.3.1 Strukturirani tip ispitivanja

Koristimo ga kad se radi o prikupljanju podataka o injenicama, miljenju, stavovima,
poznavanju i informiranosti. To je oblik ispitivanja koji se zasniva na pripremljenim,
sloenenim, strukturiranim pitanjima, na osnovi kojih se prikupljaju informacije od
ispitanika. Najei oblik je anketni upitnik.
Neposredni oblik: iz pitanja kojeg postavimo izravno je vidljiv cilj istraivanja.
Posredni oblik: iz pitanja nije izravno vidljiv cilj istraivanja.

8.3.2 Nestrukturirani tip ispitivanja

Nemamo pripremljenih strukturiranih pitanja, ve je na vodi podsjetnik iz kojeg
zapoinjemo. Podsjetnik je sredstvo kojim definiramo osnovno podruje diskusije u
svrhu dobivanja podataka. Koristimo ga tad kad se radi o prikupljanju podataka,
strukturirana pitanja s motivima i s ponaanjem. Zasniva se na psiholokim
ishoditima i istraivanju (zahtjevnije za prikupljanje, kompleksniji podaci).
Posredni oblik: dubinski intervju (subjekt slobodno govori, mi ga samo vodimo).
Eksplorativni (izviajni) oblik: tu spadaju asocijativni i projektivni testovi.
Ekstenzivni oblik: koristimo tehniku stavova ili eksperiment.

8.3.3 Visokostrukturirani upitnici

Koristimo takve metode ispitivanja. koja ispitaniku daju pripremljene mogue
odgovore na pitanja. Njihova prednost je u tome da omoguavaju brzu, jednostavnu i
uinkovitu analizu podataka.

16

8.3.4 Polustrukturirani upitnici

Ispitaniku daju vie slobode kod odgovaranja, uz pripremljene mogue odgovore
samo ga djelimice ograniavamo, jer ispitanik moe sam odgovarati (otvorena
pitanja).

8.3.5 Sastavljanje upitnika

Kod istraivanja se esto susreemo s problemom kako uinkovito sastaviti dobar
upitnik. Pritom je vrlo vano da istraiva poznaje akcijski postupak pri sastavljanju
upitnika.
1. Korak: popis potrebnih primarnih podataka
Sainimo popis podataka koje je potrebno dobiti od ispitanika. Npr.:

kakav je stav potroaa prema nekom proizvodu,

kategorije potroaa (spol, starost, dohodak, br. obiteljskih lanova ),

koju robnu marku proizvoda kupuju,

utjecaj kvalitete, dizajna, funkcionalnosti, cijene, veliine, ugleda proizvoaa,

servisa i garancije za kupnju proizvoda itd.
2. Korak: prilagodba upitnika odabranom nainu komuniciranja

Upitnik prilagoavamo nainu posredovanja anketiranim osobama. Ako emo upitnik

slati putem pote, priloit emo popratni dopis i moda kovertu s potanskom
markom za odgovor. Upitnik za telefonsko anketiranje je formalan, te u uvodu
ispitaniku objasnimo kakvu anketu provodimo. Online anketa se uobiajeno oprema
pozdravnim pismom u e-potanskoj poruci uz kratko i jasno objanjenje.
3. Korak: oblikovanje pitanja na temelju popisa iz 1. koraka
Pri oblikovanju pitanja potrebno je paziti da li:

je pitanje uope potrebno,

je potrebno vie pitanja umjesto jednog za dobivanje cjelovite informacije,

ima ispitanik dovoljno znanja da odgovori na pitanja,

je sadraj prilagoen prethodnom iskustvu ispitanika,

se ispitanik moe sjetiti podatka (da li dogaaj nije previe udaljen),

ispitanik mora uloiti puno truda da odgovori,

17

e ispitanik uope htjeti odgovoriti?

4. Korak: oblici pitanja

Otvorena pitanja: ispitaniku dajemo mogunost slobodnog odgovaranja, a pitanja

postavljamo u uvodu ili na zavretku. Ispitanika ne ograniavamo, sadrinska
strana odgovora nam daje vane i potpune informacije.

Nedostatak je vidljiv u smislu analize i obrade podataka. Analiza je dugotrajnija jer

podatke treba svrstati

Pitanja s vie moguih odgovora: prednost je ta da je upitnik jednostavan za

ispitanika pa je jednostavna i obrada podataka.

Nedostatak je taj da je ispitanik ogranien.

Dihotomna pitanja: mogui odgovori su DA ili NE.

5. Korak: redni broj pitanja u upitniku

Uvodna i filtrirana pitanja: putem njih elimo dobiti ope informacije. Potrebno ih je
svrstati u vie grupa obzirom na to, tko e sve biti oekivani ispitanici (spol, starost,
obrazovanje itd.). Slijede:

pitanja, namijenjena osnovnom problemu istraivanja;

kontrolna pitanja putem kojih provjeravamo valjanost najvanijih prethodnih

pitanja, dok netone izluimo;

identifikacijska pitanja koja postavimo na temelju istraivakog cilja i koja su

neophodna.
6. Korak: testiranje upitnika

Primjerenost upitnika testiramo na manjoj grupi odabranih ispitanika. Prikupljene

podatke eksperimentalno analiziramo da utvrdimo da li s upitnikom dobivamo
primjerene i eljene podatke za nae istraivanje. Prema potrebi upitnik popravimo
odnosno dopunimo.
U anketnom upitniku moemo umjesto neposrednih pitanja postaviti i posredna
pitanja u obliku tzv. asocijacijskog testa i projektivnog testa.
Asocijativni testovi
Pod pojmom asocijacija podrazumijevamo povezivanje psihikih sadraja, tj.
spontano i usmjereno ili neusmjereno povezivanje pojedinanih sjeanja i osjeanja.
Kod asocijativnih testova su u uporabi ogranieni asocijativni procesi - umjesto da
ispitaniku postavljamo neposredna pitanja, do odgovora ga dovodimo uz pomo
indikacija. Ispitaniku postavimo odreeni stimulativni element, s ciljem da odgovori
na podraaj s prvom milju, koja se mu se pritom pojavi.
18

Neki primjeri primjene asocijativnih testova u istraivanju trita su:

kad elimo utvrditi kako se potroai odazivaju na robnu marku

proizvoda ili tvrtke;

kad elimo utvrditi utjecaj nekih imbenika na ponaanje potroaa;

kad elimo utvrditi reakcije na ekonomsku propagandnu poruku i

kod analiziranja trinog pozicioniranja proizvoda te odreivanja njihovog

stvarnog imida.

Vrste asocijativnih testova su, npr.:

Test verbalne asocijacije: ispitaniku postavimo rije ili niz rijei, na koje odmah kae
svoju asocijaciju.
Testovi nedovrenih reenica: ispitanik dovrava reenice. Pomae nam kod
segmentacije i pozicioniranja.
Testovi slobodnih asocijacija: ispitaniku emo navesti proizvod, a on e spontano,
bez duljeg razmiljanja izrei sve to se o njemu sjeti.
Projektivni testovi
Projektivni test je nestrukturirani i posredni, eksplorativni oblik ispitivanja, koje
ispitanika potie na projekciju svojih podsvjesnih motiva, osjeanja, uvjerenja i
stavova uzimajui u obzir postojee probleme.
Neki primjeri primjene projektivnih testova u istraivanju trita:

utvrivanje odnosa ispitanika prema nekom proizvodu,

utvrivanje osnovnih imbenika njegovog ponaanja u odreenim okolnostima,

upoznavanje motiva kupnje,

utvrivanje odnosa i povezanosti pozitivnih i negativnih stajalita, te njihovu

varijabilnost ovisno o karakteristikama ispitanika.

19

9 OBLIKOVANJE MAGISTARSKOG RADA

Magistarski rad oblikujemo pomou raunalnog programa za oblikovanje tekstova
(Primjerice Word ili Pages), pri emu se uvaavaju sljedee odredbe i preporuke
(manja odstupanja su dozvoljena).

9.1

Vanjska stranica (ovitak/korica)

Vanjska stranica MD (ovitak) je oblikovana na nain, kao to je navedeno u Prilogu

br. 2. Primjerak koji e biti pohranjen u arhivi ECM, mora biti uvezen u tamnoplavo
platno ili slian materijal (tvrdo ukorien), dok drugi primjerci (tri odnosno etiri)
mogu biti meko uvezeni, ali spiralni uvez nije dozvoljen. Tisak slova treba biti
srebrne boje.
Primjer vanjske stranice/ovitka pogledati u Prilogu 2.

9.2

Prva unutranja stranica (ponovljeni ovitak)

Prva unutarnja stranica MR je napisana u istom obliku pisma, u kojem je i tekst MR.
Veliina slova i razmaci izmeu redova teksta su izraeni u jedinicama, koje vrijede
za MS Word i koje su vidljive u uzorku u privitku.
Prilikom citiranja znanstvenih i strunih naziva mentora ili komentora, potrebno je
uvaavati pravila pisanja naziva. Znanstvene nazive, kao to su dr. i mag., te
habilitacijske nazive, kao to su prof. i doc., piemo prije osobnog imena. Strune
nazive, kao npr: dipl. ing, uni. dipl. ekon. ili mag. prema drugom bolonjskom stupnju,
te habilitacijske nazive, vii pred., pred. i asistent, piemo iza osobnog imena.
Primjer unutarnje stranice pogledati u Prilogu 3.

9.3

Postavke stranice i ispis

Razmak izmeu redova treba biti jednostruk (1) ili jednoipostruk (1,5). irina rubova
odnosno rubnice (margins): lijevo 3,0 cm, desno 2,5 cm, gore 2,5 cm, dolje 2,5 cm
(zbog uvezivanja magistarskog rada). U tekstu se koristi pismo Arial (12).
Magistarski rad se tiska jednostrano.

20

9.4

Brojano oznaavanje stranica

Stranice moraju biti oznaene arapskim brojevima, a oznaeni brojevi se po

redoslijedu uvijek nalaze na sredini u podnoju stranice, pri emu se broj ispisuje od
Uvoda na dalje. Brojane oznake slijede u tekstu kontinuirano, ali ne obuhvaaju
priloge (broj stranice se u njima ne ispisuje, ve ih se oznaava velikim tiskanim
slovima).

9.5

Oblik pisma, slog i veliina slova

Pismo (font): Arial (standardno pismo u MS Windows). To pismo je u uporabi za itav

rad, te se u tekstu nigdje ne mijenja. Razni egzotini oblici pisma nisu doputeni. U
tekstu MR koristimo jednostavni slog veliine 12 tipografskih toaka, koji mora biti
obostrano poravnan.

9.6

Oblik pregleda sadraja

Primjer:

Pregled sadraja (pismo Arial, veliina 14, lijevo poravnanje, podebljano)

Sadraj se oblikuje automatski. Koristi se pismo Arial, veliina slova 12, za glavno
poglavlje, podebljana, velika tiskana slova.
Za potpoglavlja se u sadraju koristi pismo Arial, veliina slova 12, mala tiskana
slova. Sadraj mora biti obostrano poravnan.
Iza broja poglavlja i iza zadnjeg broja potpoglavlja ne stavlja se toka.
Primjer strukture sadraja u magistarskom radu
SAETAK / SUMMARY
1 UVOD
1.1 DEFINICIJA PROBLEMA I OPREDELJENJE PREDMETA
1.2 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
1.3 ISTRAIVAKA PITANJA / HIPOTEZE
1.4 ISTRAIVAKA METODOLOGIJA
2 TEORIJSKI DIO naziv teorijskog rada, koji moe biti razdijeljen u vie
glavnih poglavlja.
21

2.1 NASLOV POTPOGLAVLJA

2.1.1 Naslov potpoglavlja
2.2 NASLOV POTPOGLAVLJA
3 ISTRAIVAKI DIO
3.1 Opis instrumentarija
3.2 Opis uzorka
3.3 Opis obrade podataka
4 RASPRAVA
5 ZAKLJUAK
6 LITERATURA
PRILOZI (ako ih ima)
Priloga A: Seznam institucij
Priloga B: Anketni upitnik

Prilozi nisu numerirani, ali su naslovljeni ako ih je vie oznaeni su velikim

slovima (npr. Prilog A: Upitnik o politikim stajalitima stanovnika Ljubljane).

9.7

Biljeke (fusnote) ispod crte

Biljeke koristimo za sadrinska pojanjenja, obrazloenja i objanjenja kratica, s tim

one ne spadaju u osnovni tekst, iako su sa stajalita cjeline vane. U biljekama
navodimo detaljnije podatke o primarnim izvorima (npr. datum stupanja na snagu
ugovora i broj ugovornih stranaka), ukoliko su ti vani za raspravu. Na biljeku
upozoravamo na kraju reenice brojanom oznakom, koja je napisana u
eksponentu. Brojano oznaavanje biljeki slijedi redoslijedom kojim se pojavljuju u
tekstu. Piemo ih ispod crte u podnoju dokumenta, preporua se uporaba manjih
slova (npr. veliine 10 toaka).

9.8

Tabele, slike i grafiki prikazi

Tabele (slike, sheme i grafiki prikazi) moraju biti uvrtene na odgovarajuem mjestu
teksta. U pravilu trebaju biti napisane na jednoj stranici, osim u sluaju ako su due
od jedne stranice. Ukoliko su tabele u istopisu na posebnom listu, u tekstu se na njih
pozivamo na sljedei nain: (vidi Tabelu 1.1).
22

Redni brojevi tabela (slika) slijede redom tijekom cjelokupnog magistarskog rada,
stoga ih u novom poglavlju nije potrebno iznova zapoinjati numeriki oznaavati;
Svaka tabela mora imati redni broj, naslov i izvor. Treba biti jasno pregledno na koje
podruje odnosno na koju teoriju se podaci odnose. Stupci imaju naslov ili su po
potrebi numerirani. Naslove tabela piemo iznad tabele, obostrano poravnano i
podebljano. Ispod tabele navodimo izvor, iz kojeg je preuzeta odnosno izvor
podataka, na temelju kojih je tabela sastavljena ili prilagoena (npr. Izvor: Kaui,
2007, 55); Izvor podataka navodimo na isti nain, kao to navodimo izvore kroz tekst
i potrebno ih je obvezno ukljuiti u konani popis literature i izvora. Oznake pisma u
naslovima tabela su podebljane, obostrano poravnane npr. :
Tabela 1: Kvaliteta studija zdravstvene njege

Izvor: Kaui, 2007, 55.

Svaka tabela ima zaglavlje odnosno gornji dio tabele s naslovima pojedinih stupaca,
koji moraju biti postavljeni u sredinu (centar). Sredinji tabele sadri podatke (tabela)
odnosno ilustrira neku zamisao ili koncept. Sukladno potrebi, tabela i slika sadre
biljeke, odnosno objanjenje pojedinih elemenata tabele, koji su navedeni
neposredno ispod nje. Isto tako, po potrebi se tabeli dodaju popis i pojanjenje
kratica i simbola. Za svaku tabelu ili sliku, smisleno je dati kratak komentar odnosno
analizu, koja poblie oznaava smisao prikaza tabele odnosno slike.
Grafike prikaze, koje crtamo u magistarskom radu imenujemo grafikoni, naslov
grafikona se navodi iznad crtea (znakovi pisma su podebljani, obostrano poravnani),
dok na dnu navodimo izvor. (npr. Izvor: Anketni upitnik 2012).
Sve tabele, slike i grafikoni se opremaju rednim brojem, naslovom i izvorom na
istovjetan nain, kao to je navedeno u prethodnom dijelu teksta za tabele. Pregledu
sadraja dodajemo i popis tabela, slika i grafikih prikaza.

9.9

Opseg MR

Opseg magistarskog rada je najmanje 60 stranica, a najvie 80 numeriranih stranica

A4 formata (sukladno Pravilniku o magistarskom radu). Ukoliko je rad veeg opsega,
mentor za to mora dati pismeno obrazloenje.
23

10NAPUTAK ZA CITIRANJE
U nastavku slijede pravila i primjeri, koji vrijede za navoenje izvora u diplomskim i
magistarskim radovima te doktorskim disertacijama, sainjenim na Alma Mater
Europaea - Evropskem centru, Maribor. ECM za navoenje izvora i literature
koristi Chicago Manual of Style (CMS), 16. izdanje. Daljnji naputci CMS su dostupni
na: http://www.chicagomanualofstyle.org.
Pritom vrijedi ope pravilo: ukoliko autor teksta u svom radu preuzima bilo to iz
tueg izvora, mora to uvijek oznaiti kao citat odnosno pozvati se na citat na
primjerenom mjestu u tekstu, i to neovisno o izvoru (mrena stranica, knjiga,
revija, zbornik, asopis itd.). To vrijedi kako za neposredne navode (citiranje), kao
i za uporabu ideja i tvrdnji drugih autora vlastitim rijeima (saetci).
Krai citati (pet redova ili manje) se ukljuuju u tekst bez razmaka ili novog reda.
Poetak i kraj citata se oznaavaju dvostrukim navodnicima. Na kraju citata mora biti
tono naveden izvor sukladno pravilima za navoenje literature.
Ukoliko je citat dui od pet redaka, potrebno ga je postaviti u novi red s poveanim
razmakom od lijevog ruba, te ga napisati manjim ili ukoenim slovima. U tom sluaju
se citat ne oznaava navodnicima.
Isto tako, prilikom rezimiranja ili pozivanja na neto (bez doslovnog citiranja),
potrebno je na odgovarajuem mjestu tono navesti podatke o izvoru.
Navoenje izvora je sastavljeno iz dva dijela: oznake u zagradama u
tekstu (takozvane reference), koje daju kratku informaciju o autoru, godini izvora i
mjesta u izvoru (prije svega stranice), te popisa izvora, koji daje potpunu
bibliografsku informaciju. Sve to je navedeno u zagradama u tekstu, mora biti
tono navedeno u popisu izvora, a sve to je u popisu izvora, mora biti
navedeno i koriteno u tekstu.
Citirani izvori se ne navode ispod crte. U biljekama ispod crte se u isto vrijeme
navode samo sadrinske napomene.

10.1 Primjeri Kako navoditi u tekstu

Samostalni autor

(Kaui, 2008, 101)

Dva autora

(Kaui i Vidnar, 2007)

Tri ili vie autora

(Kaui i drugi, 2008)

24

U tom sluaju u popisu izvora moraju biti navedeni svi

autori.
(Kaui, 2008, 23)
(Kaui, 2008, 1521)
Navoenje tono odreene Tono odreene stranice moraju biti navedene uvijek kad se
stranice ili raspona stranice radi o citatu, kad se pozivamo na odreenu misao ili kad se
radi o podatku, koji smo dobili iz navedenog izvora. Za
raspon stranice koristimo spojnicu.
Navoenje odreenih
dijelova teksta, ukoliko
zbog elektronskog pristupa
ili prirode teksta (ako su
(Kaui, 2008, 1. pogl.)
npr. vanija poglavlja,
stavci, lanci ili toke i sl.)
nije mogue ili nije
smisleno navoditi stranice
Organizacija ili grupa kao
autor

(Global Environment Coordination, 1994)

Primarni izvor (isprava)

umjesto individualnog ili
kolektivnog autora

(Povelja Ujedinjenih naroda, lanak 51.)

Navoenje sukladno
drugom (sekundarnom)
izvoru

(Mannheim v Jambrek, 1992, 33)

Ako je ikako mogue, provjerimo i koristimo prvobitni izvor.
Kad to nije mogue ili smisleno, moramo tono navesti i
stranicu(e) u sekundarnom izvoru, u kojem je saet ili citiran
prvobitni izvor.

Vie radova istog autora

istog godita (uz godite se
(Luckmann, 1988a, 101)
dodaju jo i slova po
abecednom redu)
Istovremeno navoenje
(Luckmann, 1996; Benko 1997; Buar 1997)
vie izvora (odvajamo ih s Najprije navodimo starije izvore i potom novije, a kod izvora
oznakom toke i zareza) koji su nastali iste godine koristimo abecedni red.
Navoenje mrenih
izvora
(Potrebno je pridravati se
sustava tijekom
cjelokupnog teksta. Svi
mreni izvori se navode u

- ako je autor poznat pie se ime autora mrene

(internetske) stranice/ lanka/ priloga:
npr. (Luckmann, 1996, 16) ili (RTVSLO, 2008)
- ako nema autora, pie se naslov dokumenta/ naslov
25

jedinstvenom konanom asopisnog lanka, koji nema autora

popisu Literature na kraju npr. (Opa deklaracija ljudskih prava, 1948) ALI (Chicago
teksta po abecednom redu Tribune, 1994);
zajedno s ostalim izvorima i
mrenom poveznicom). U
-ukoliko se navodi mrena stranica kao cjelina, onda kao
tekstu se ne pojavi www
npr. (World Health Organization).
kod. Taj kod se sestavi
samo na kraju u popisu
izvora.

Radovi bez autora

Ako autor lanka nije
(Karierna sidra, 2008)
poznat, u zagradi i pod
navodnicima navodimo
naslov odnosno skraeni
naslov lanka, odvojeno
(Jaz in moja karijera, 2008)
zarezom, godinu izdavanja.
Ako autor knjige
poznat, u zagradi

nije

navodimo naslov odnosno (Ljudske pripovetke, 2008, 11)

skraeni naslov knjige, te
odvojeno zarezom godinu
izdavanja.

Navoenje pravnih izvora

U tekstu moemo napisati i (Zakon o parninom postupku, lanak 6.)
Zakon o parninom
ili (ZPP, lanak 6.)
postupku - u nastavku
ZPP. Nakon ega moemo
koristiti samo kraticu.
Kratica moe biti u uporabi
samo ako je istovjetno
zapisana u Slubenom
glasilu RS.
(Ustav Republike Slovenije, lanak 44.)
Vano:
ili (URS, lanak 44.).
Navoenje slubenog
glasila, u kojem je zakon
objavljen spada u konanu
literaturu.
26

10.2 Popis izvora na kraju magistarskog rada

Ope pravilo je da su ukoenim tiskom naglaeni oni dijelovi izvora, koji nam
omoguuju da ih najlake pronaemo. U sluaju knjiga su to njihovi naslovi, u sluaju
zbornika nazivi zbornika, dok su u sluaju lanaka iz revija, nazivi revija.
Sve u tekstu (kako u glavnom tekstu, tako i u biljekama) koritene izvore ureujemo
u jedinstveni popis izvora na kraju teksta, koji je sainjen po abecednom redu po
prezimenima autora, imenima institucija i nazivima dokumenata. Popis izvora na
kraju teksta ima naslov Literatura. Vie izvora istog autora ureujemo slijedom
njihove starosti, od starijih ka novijima. Ukoliko se autori ili institucije ponavljaju, u
cijelosti ih piemo samo jednom, a zatim koristimo ---:
Benko, Vlado. 1997a. Znanost o mednarodnih odnosih. Maribor: Zaloba Obzorja.
--- 1997b. Zgodovina mednarodnih odnosih.Ljubljana: ZPS.
Primarni (dokumenti) i ostali izvori: Kod primarnih izvora (posebice dokumenata),
najvaniji je naslov dokumenta ili zbirke dokumenata, stoga ih piemo ukoeno.
Pritom uvaavamo slubeno prihvaene zapise pojedinih dokumenata, jer ih se na taj
nain najlake pronazi i provjerava njihova uporaba. Na taj nain, isto tako
uvaavamo i prihvaene nazive kratica.
Mreni izvori: Ukoliko se iskae potreba da mrene naslove zbog duljine treba dijeliti,
uinimo razmak sukladno /, _, = ili . (po tom redoslijedu). U zavrnom tekstu
uklonimo mrene hiperpoveznice, ali mrene poveznice podcrtamo. U tekstu ne
koristimo mrene poveznice.
U pravilu slijedimo sljedei uzorak:
Opi obrazac za citiranje knjiga:
Prezime, Ime. Godina. Naslov. Mjesto: Izdavaka kua, (Zbirka).
Knjige:
Samostalni autor

eleznik, Danica. 1990. Degenerativno obolenje kolnega

sklepa. Ljubljana: Zdravstvena fakulteta Ljubljana.

Dva autora

Kalinik, Matej i Zabavnik, Peter. 2000. Uvod v

znanstvenoraziskovalno metodologijo na podroju
biomedicine. Ljubljana: Medicinska fakulteta UL, Intitut za
varovanje zdravja RS.

Tri ili vie autora

Kalinik, Matej, Zabavnik Peter i Roi Hristovski Andrej.

2000. Uvod v znanstvenoraziskovalno metodologijo na
podroju biomedicine. Ljubljana: Medicinska fakulteta UL,
Intitut za varovanje zdravja RS.

27

Zbornik

Grmec, tefek i Kupnik, Dejan, ur. 2006. Oskrba

pokodovancev v predbolnininem okolju. Maribor: Visoka
zdravstvena ola.

Organizacija ili
grupa kao autor

Global Environment Coordination. 1994. Facing the global

environment challenge: A progress report on World Bank
global environmental operations. Washington: Global
Environment Coordination Division, Environment Dept., The
World Bank.

Poglavlje u
zborniku

Kupnik, Dejan, Brodnik Toma i Praper Lidija. 2008.

Lumbalna spinalna stenoza. V Medicinski mesenik, ur.
Nina Kobilica, 23-29. Maribor: Univerzitetni klinini center.

Baker, Christopher Paul. 2002. Absolutism and the

Knjiga, dostupna Scientific Revolution, 16001720: A Biographical
i u e-formatu
Dictionary. Westport: Greenwood Publishing Group.
Dostupno na: NetLibrary.

lanci:
Hlebec, Valentina. 2012. Kontekstualni dejavniki uporabe
lanak u
oskrbe na domu v Sloveniji. Varstvo javnega zdravja 51
znanstvenoj reviji
(2): 120-127.
(samostalni autor)
lanak u
znanstvenoj reviji
(vie autora)

erne, Anja in Seli, Polona. 2012. Kakovost ivljenja.

Varstvo javnega zdravja 51 (2): 147-154.

lanak u asopisu

Peric, Helena Kristina. 1997. Dokumentiranje zdravstvene

nege. Obzor Zdr N., 31(34):11526 (10. svibnja).

asopisni lanak
(bez navoenja
autora)

Chicago Tribune. 1994. Gun injuries take financial toll on

hospitals, 13 (24. veljae).

lanak u reviji,
dostupan i na
mrenim
stranicama

Hoffmann, Stanley. 2003. America Goes Backward. The

New York Review of Books 50 (10). Dostupno na:
http://www.nybooks.com/articles/16350 (18. oujka 2008).

lanak u asopisu, Cooper, Robert. 2002. Why We Still Need Empires. The
Guardian Unlimited, 7. april. Dostupno na:
dostupan i na
mrenim
http://www.guardian.co.uk/Archive/Article/0,4273,4388915,
28

stranicama

00.hml (18. oujka 2008).

Prodi, Romano. 2001. An Enlarged and More United Europe,

A Global Player: Challenges and Opportunities in the New
Mrena stranica, Century. Dostupno na:
pojedinana
http://www.europa.eu.int/comm/laeken_council/
bruges_en.htm (9. rujan 2002).
Mrena stranica, World Health Organization. Dostupno na: http://www.who.int
itava
(17. lipnja 2006).
Mrena stranica, Opa deklaracija ljudskih prava. 1948. Dostupno na:
nema autora
http://www.unhchr.ch/ udhr/lang/slv.htm (10. srpnja 2005).
Tough, Paul. 2012. How Children Succeed? Slate, 5.
lanak iz e-revije,
September. Dostupno na: http://www.slate.com/id/2187658 (9.
bez stranice
rujna 2012).

Slubeni izvori:
Gradivo za
sjednice
parlamenta i
radnih tijela

Dravni zbor Republike Slovenije. Odbor za mednarodne

odnose. 1997. Ocena stanja mednarodnih odnosov
Republike Slovenije, 1. listopada.

Ministrstvo za delo, druino in socialne zadeve Republike

Slovenije. 2008. Prednostne naloge. Dostupno na:
Vladini dokumenti
http://www.mddsz.gov.si/si/eu2008_mddsz/
prednostne_naloge/ (3. travnja 2008).
Zakoni
u Slubenom
glasilu

Zakon o zdravstveni dejavnosti (ZZDej). Ur. l. RS 113/2003

(20. studenog 2003).

Zakoni na
mrenim
stranicama

Zakon o zdravstveni dejavnosti (ZZDej). Ur. l. RS 113/2003.

Dostupno na:
http://zakonodaja.gov.si/rpsi/r06/predpis_ZAKO3826.html
(18. oujak 2008).

Meunarodni
ugovori u zbirci

Pogodba o neirjenju jedrskega oroja Treaty on the NonProliferation of Nuclear Weapons. 1968. 729 UNTS 161.
29

Sudske presude u Military and Paramilitary Activities (Nikaragua proti ZDA).

zbirci
1986 ICJ 4.
Dokumenti
meunarodnih
institucija

Europska Komisija. 2004. Commission Staff Working Paper:

Bosnia and Herzegovina Stabilisation and Association
Report 2004. Dostupno na:
http://europa.eu.int/comm/external_relations/see/sap/
rep3/co_BiH.pdf (12. 4. 2004).

Neobjavljeni izvori:
Intervju

Novak, Janez. 2006. Intervju s autorom. Celje, 15. svibnja.

Drugi elektronski izvori:

Televizijski prilog

TV Slovenija, 1. program. 2007. Dnevnik. Ljubljana, 13.

travnja.

Radijski prilog

Radio Slovenija, 1. program. 2006. Studio ob 17-ih.

Ljubljana, 13. svibnja.

Interno glasilo
Interno glasilo
organizacije

Lek d.d. 2011. Poroilo o uspenosti podjetja. Ljubljana:

interno gradivo.

Navoenje vie istih tiskanih izvoda revija u cijelosti

Cjelokupni
analizirani tekst
mjesenika

Cosmopolitan. 2010. Analizirani tekst mjesenika (svibanj prosinac). Ljubljana: Adria Media Ljubljana.

30

11TEHNIKO UREENJE TEKSTA

Prilikom izrade magistarskog rada nuna je svjesnost da on predstavlja samostalni
istraivaki rad, koji donosi neku novost. Stoga on ne moe biti samo opis neega
ve postojeega, posebice ukoliko su to ve drugi obradili.
Dikcija magistarskog rada je neutralna. Govorimo u prvoj osobi mnoine, dakle:
Smatramo, da ... Istraujemo to i to ... U svezi s tim pretpostavljamo, da .... i sl.
Poglavlja slijede neposredno jedno za drugim kroz itav magistarski rad (nova
poglavlja ne postavljamo na novu stranicu, ve slijede u nastavku jedno za
drugim).
U magistarskom radu se koristi znanstveni aparat, kao to je navedeno u Naputku za
izradu i ureenje znanstvenih i strunih tekstova na magistarskom studiju, te je
predstavljeno u nastavku (potrebno je dosljedno uvaavati pravila citiranja autora i
navoenja literature na kraju magistarskog rada).
.Isto tako, magistarski rad mora sadravati barem 60 pisanih izvora, koji u pravilu
ne smiju biti stariji od 10 godina.

11.1 Uvezivanje i broj primjeraka MR

Prije obrane magistarskog rada, potrebno je dostaviti jedan tvrdo ukorien primjerak
rada, te tri ili etiri meko uvezena primjerka magistarskog rada. Primjerak, koji e biti
pohranjen u arhivu ECM, mora biti uvezen u tamnoplavo platno ili slian materijal
(tvrdo ukorien). Tisak slova mora biti srebrne boje.
Osim uvezenih primjeraka, jedan primjerak magistarskog rada student mora dostaviti
i u elektronskom formatu na CD-u ili DVD-u, u raunalnom programu za oblikovanje
teksta, koji omoguava pohranu tekstova u formatu pdf-u. U elektronskom formatu
tekst cjelokupnog magistarskog rada mora biti pohranjen u jednoj datoteci pod
imenom Prezime_Ime_godina_Naslov magistarskog rada.
PRIJE OBRANE MAGISTARSKOG RADA STUDENT MORA U REFERADU
DOSTAVITI SLIJEDEE:
-

tri odnosno etiri meko uvezena primjerka magistarskog rada i

jedan tvrdo ukorien primjerak rada

Prijavu obrane MR Obrazac M9

Potvrdu mentora o primjerenosti MR Obrazac M6

Potvrdu o tehnikom pregledu Obrazac M8

jedan primjerak magistarskog rada u elektronskom formatu

31

11.2 Tehniki pregled MR

Tehniki pregled MR je zadnja faza prije uvezivanja MR. Vri se provjera da li su
struktura i oblik MR sainjeni sukladno vaeem naputku. Tehniki pregled se izvodi
na studijskim jedinicama u Mariboru i u Murskoj Soboti ili putem email adrese, a
kontaktne osobe su sljedee:
Za

studijski program Fizioterapija Nina Kozar (referat.fth@almamater.si)

Za

studijski program Zdravstvena njega Saa Gmajner (referat.zn@almamater.si)

Za

studijski program Upravljanje i voenje poslovnih sustava Manuela Bencak

(tina.kavticnik@almamater.si)
Za

studijski
program
Socijalna
(manuela.bencak@almamater.si)
Za

studijski program Europski

(manuela.bencak@almamater.si)

gerontologija
poslovni

studiji

Manuela

Bencak

Manueka

Bencak

Za tehniki pregled student treba dostaviti:

Potpisanu potvrdu mentora o sadrinskoj primjerenosti MR

Potpisanu izjavu studenta o autorstvu I-M2

Potpisanu izjavu lektora I-M1

Potpisanu izjavu Izvjee o rezultatima provjere plagijatorstva I-M3

Jedan primjerak magistarskog rada u odgovarajuem obliku, koji e biti

pohranjen u elektronskom formatu.

Kriteriji za pregled su navedeni u obrazcu M8 u prilogu. Taj obrazac vrijedi kao

potvrda o izvrenom tehnikom pregledu, te se prilae obrascu M9 - Prijava za
obrane MR.

12PRIPREMA
RADA

ZA PREZENTACIJU MAGISTARSKOG

12.1 Priprema gradiva za izlagaa prezentacije

Cilj vae prezentacije je prikazati:

problem, koji ste odabrali

cilj i svrhu vaeg rada

32

istraivake metode, koje ste koristili u radu

rezultate vaeg istraivanja

rjeenja

vae prijedloge i kritiko razmiljanje o zakljucima

Prezentaciju ete najvjerojatnije pripremiti uz uporabu programa Power point.

Sluateljstvu moete pokazati i dodatne materijale, koji se odnose na sadraj vae
prezentacije (slike, uzorke, proizvode, prospekte, pisane materijale neke tvrtke).
Predlaemo da prozirnice (za Power point ili klasine) obuhvaaju sljedee sadraje
(poglavlja):
-

naslov rada

ciljevi i svrha rada

pretpostavke i hipoteze, koje ste dokazali

poglavlja, koja ste obradili u teorijskom dijelu rada

sadraj i tijek vaeg istraivakog rada

analiza rezultata istraivakog rada

rjeenja i zakljuci

saeta zakljuna misao- saetak

Prilikom pripreme prozirnica nikako ne zaboravite na veliinu slova ta neka

obvezno bude barem veliine 20 toaka.
Prezentacija treba trajati najdue 30 minuta. Za jednu prozirnicu je uobiajeno
vrijeme od jedne minute.
Izlaganje treba biti kratko, jasno i jezgrovito.
U prezentaciji treba koristiti standardni (knjievni) slovenski jezik, uz dikciju bez
utjecaja narjeja i naglaska.

12.2 Izbor i priprema prostora i tehnikih pomagala

Da li vam je poznato da ljudi vie od 80 posto stvari oko sebe zamijeuju oima? To
znai da e sluateljstvo vrlo vjerojatno bolje zapamtiti to to im pokaete nego to to
im kaete. Ukoliko istu stvar istovremeno pokaete i kaete, jo e im se bolje
utisnuti u sjeanje. Istraivanja su pokazala, da su vizualna pomagala, koja koriste
crtee, fotografije ili simbole sa slovima, uinkovitija od samih slova. Proraunske
tablice i grafiki prikazi su isto tako zanimljiviji, ukoliko su prikazani u kombinaciji s
33

nekom zanimljivom slikom sukladno staroj kineskoj poslovici da jedna slika govori
vie od tisuu rijei.
Budui da imate na raspolaganju maksimalno 30 minuta, za prezentaciju pripremite
najvie 20-25 prozirnica ili slika za Power point. Koristite ih kao ishodite za sadraj
vae prezentacije. Pritom nemojte pretjerivati i previe odugovlaiti prezentaciju.
Uvaavajte injenicu, da e prostor za vau prezentaciju biti unaprijed odreen, te da
e se moda pojaviti ogranienja prilikom uporabe nekih tehnikih pomagala. Budite
spremni i na eventualnu improvizaciju i rezervne varijante (prozirnice za grafoskop).

12.3 Tijek prezentacije

Prezentacija javni nastup je sainjen od slijedeih dijelova.
izlazak pred publiku,
osmijeh i ljubazan pogled,
pozdrav povjerenstvu i publici,
kratka prezentacija,
zakljune misli,
pitanja publike.

12.4 Vjeba generalna proba prije prezentacije

Isto kao to i kazalini glumci izvode vjebe, a prije premijere jo i generalnu probu,
neophodno je da i vi kui (ili u prostoriji gdje ete imati prezentaciju) napravite
generalnu vjebu - sami ili pred nekom poznatom osobom. Pratite vrijeme na satu i
budite pozorni na to kako ete iskoristiti vrijeme namijenjeno za prezentaciju. Moete
se posluiti i ogledalom, te se za to vrijeme posmatrati.
Jo uvijek vrijedi pravilo: vjeba ini majstora!
elimo vam mnogo uspjeha, kao i strpljenja u pripremama za prezentaciju vaeg
magistarskog rada.

34

Prilog 1 Naslovnica za Dispoziciju magistarskog rada

Magistarski studijski program drugog bolonjskog stupnja

NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA
(pismo Arial, veliina 14)

NASLOV MAGISTARSKOG RADA NA SLOVENSKOM

JEZIKU
(Arial, podebljano, veliina 16, velika tiskana slova)

NASLOV MAGISTARSKOG RADA NA ENGLESKEM JEZIKU

(Arial, podebljano, veliina 16, velika tiskana slova)

Dispozicija magistarskog rada

(Arial, veliina 14)

Mentor/ica: XXX
(Arial, veliina 12)

Student/ica: XXX

Maribor, mjesec predaje dispozicije i godina

(npr. Maribor, april 2014 / Arial, velikost 12)

35

Prilog 2 Ovitak magistarskog rada

ALMA MATER EUROPAEA

EVROPSKI CENTER, MARIBOR
Studijski program
NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA
(Bold, Arial 12)

MAGISTARSKI RAD
(Bold, Arial 12)

Ime Prezime
(Bold, Arial 12)

36

Prilog 3 Unutranja naslovna stranica magistarskog rada

ALMA MATER EUROPAEA

Evropski center, Maribor
(pismo Arial, veliina 18, centralno poravnanje)

Magistarski rad
studijskog programa drugog bolonjskog stupnja
NAZIV STUDIJSKOG PROGRAMA
(pismo arial, veliina 15, centralno poravnanje)

NASLOV RADA
(pismo Arial, veliina 20, centralno poravnanje, podebljano)

Mentor:
Komentor:

Pristupnik:

Mjesto, mjesec godina

(Pismo Arial, veliina 12, oblikovno kao to je prikazano)

37

Prilog 4 Primjer saetka magistarskog rada

NASLOV SAETKA NA HRVATSKOM JEZIKU

(pismo Arial, veliina 14, poravnano lijevo )
Saetak treba biti na jednoj stranici s jednim proredom meu redovima, saetak treba
sadravati od 150250 rijei i kljune rijei (37) na hrvatskom, slovenskom i
engleskom jeziku.
Kljune rijei: do pet kljunih rijei, koje definiraju podruje magistarskog rada. Na
zavretku teksta mora biti toka.
(pismo Arial, veliina 12, obostrano poravnano, jedan prored meu redovima,
podebljani tisak, kao to je navedeno)

NASLOV SAETKA NA SLOVENSKOM JEZIKU

(pismo Arial, veliina 14, poravnano lijevo )
Saetak treba biti na jednoj stranici s jednim proredom meu redovima, saetak treba
sadravati od 150250 rijei i kljune rijei (37).
Kljune rijei: do pet kljunih rijei, koje definiraju podruje magistarskog rada. Na
zavretku teksta mora biti toka.

38

Prilog 4 Primjer saetka magistarskog rada

NASLOV SAETKA NA ENGLESKOM JEZIKU

(pismo Arial, veliina 14, lijevo poravnano)
Saetak prevodimo sa hrvatskog jezika na engleski jezik.
Kljune rijei: na zavretku kljunih rijei stavlja se toka

39