1

OSHO

IVOT LJUBAV SMIJEH

2
Sadraj:

I V O T..............................................................................................................................................3
Biti luckast i biti razbarit..................................................................................................................3
Stav prema ivotu.............................................................................................................................4
ivot je isto platno..........................................................................................................................6
Nema drugog boga do ivota ...........................................................................................................7
Dosada je stvarni poetak ................................................................................................................8
Zorba Buddha.................................................................................................................................11
Tuga i ma vlastitu ljepotu...............................................................................................................12
Grijeh je kada ne uiva u ivotu ...................................................................................................15
Veoma opasna situacija..................................................................................................................20
Rizikovati sve.................................................................................................................................22
LJUBAV ............................................................................................................................................24
Unutarnja muzika...........................................................................................................................24
to je ljubav ...................................................................................................................................24
Ljubav je ples tvog ivota ..............................................................................................................25
etiri stepenice do ljubavi..............................................................................................................27
Ljubav u stvarno.............................................................................................................................30
Ljubav je veoma krhki cvijet .........................................................................................................32
Brak je prostitucija .........................................................................................................................35
Stvarni neprijatelj ljubavi...............................................................................................................38
O samoljublju.................................................................................................................................38
Ljubav je rasko .............................................................................................................................40
Ljubav je meditacija.......................................................................................................................42
Smijeh ................................................................................................................................................44
Ti nisi vidio da se magarci smiju ...................................................................................................44
ivot je kozmika ala ...................................................................................................................45
Nasmijani Buddha..........................................................................................................................45
Jedini bard ljubavi i smijeha ..........................................................................................................49
Bik ili june?....................................................................................................................................50
Nekoliko biografskih podataka iz ivota OSHO RAJNEESH-a ...................................................52
Studijsko putovanje po pitanju ljudskih prava...............................................................................54

IVOT
ivot je neto nepojmljivo. On se nije morao dogoditi, ali se dogodio. udo je da mi
postojimo, da drvee postoji, da ptice postoje. To je stvarno udo jer je itav svemir mrtav.
Miliuni zvijezda i miliuni sunevih sistema su mrtvi, Samo na ovoj maloj planeti zemlji koja je nitavna po svojoj veliini, proporcionalno je to i dio praine - ivot se dogodio.
Ovo je najsretnije mjesto na itavom planetarnom sistemu. Ovdje ptice pjevaju, drvee
raste, cvjeta; tu je narod koji se voli, pjeva, plee. Neto se nevjerojatno dogodilo.

Osho

Biti luckast i biti razborit

Svijet je poznavao tako divne, luckaste ljude; zapravo, svi najvei ljudi u svijetu su bili
malko luckasti - luckasti u oima masa. Njihova luckastost je bila ispoljavana jer oni nisu
bili nesretni, nisu bili zabrinuti, nisu se bojali smrti, nisu se plaili trivijalnosti. Oni su ivjeli
svaki trenutak potpuno i intenzivno i zbog toga je njihov ivot bivao divan cvijet - bili su
ispunjeni miomirisom, ljubavlju, ivotom i smijehom.
No, to je na neki nain uznemirivalo miliune ljudi oko tebe. Oni nisu mogli prihvatiti
ideju da si ti dospio do neega to su oni izgubili; stoga su oni pokuali da te na bilo koji
nain uine nesretnim. Njihovo osuivanje nije nita do tenja da te uine nesretnim,
unititi tvoj ples, da ti oduzmu veselost - tako bi se morao vratiti u njihov obor.
Pojedinac treba da sakupi hrabrost da ivi i kada drugi govore da je luckast. Treba im
rei: Vi ste u pravu. U ovakvom svijetu samo luckaste osobe mogu biti sretne i vesele Ja
sam odabrao tu luckastost sa veseljem, sa blagou, sa plesom, a vi ste odabrali
razboritost sa bolom, udnjom i paklom - nai izbori su razliiti. Ti budi razborit i ostani
nesretan, a mene ostavi sa mojim ludostima. Nemoj se osjeati neugodno, jer ja se uope
ne osjeam neugodno zbog tebe - toliko mnogo je takozvanih razboritih ljudi u svijetu i ja
se ne osjeam krivim.
U pitanju je samo kratko vrijeme... Uskoro, kada te drugi budu prihvatili kao takvog,
nee te vie muiti. Tada e moi stati na svjetlost dana sa svojim pravim biem - moi
e odbaciti sve prijanje izvjetaenosti. Na ukupni razvoj stvara raskol u naem umu.
Mi treba da pokaemo lice drutvu, masi, svijetu, a to ne mora biti tvoje pravo lice;
zapravo, to i ne treba da Buddhe tvoje pravo lice. Ti treba da pokazuje lice koje drugi
vole, koje narod cijeni, koje biva prihvaeno od njih - njihove ideologije, njihove tradicije - a
da zadri svoje pravo lice za sebe.
Ovaj raskol postaje nepremostiv jer ti vei mu vremena provodi u masi, sree se sa
ljudima, razvija odnose - veoma rijetko si sam. Prirodno, maska postaje sve vie dio tebe
nasuprot onom tvom pravom licu. A drutvo stvara strah u svakom pojedincu - strah od
odbacivanja, strah da e ti se netko smijati, strah da e izgubiti potovanost, strah od
toga to e drugi rei. Mora se prilagoditi na razne zaslijepljene i nesvjesne ljude, ne
moe biti svoj. To je temelj nae tradicije u itavom svijetu, sve do sada, da nikog ne
prihvaaju onakvog kakav je. Onda kada si sa nekim u drutvu manje si zainteresiran za
sebe, vie ti je stalo to on misli o tebi. No, kada si sam u svom kupatilu, tada se ponaa
kao dijete - igra se mijenjanja izraza pred ogledalom. Ali, ako iznenada postane svjestan
da te netko gleda kroz kljuanicu, makar to bilo malo dijete, odmah se promijeni, postaje
kao uobiajeno onaj stari, ponovo ozbiljan, umjeren, onakav kakvog te drugi zamiljaju. A
iznenaujua stvar je to se, zapravo, ti plai tih ljudi i da se oni plae tebe, takoer. Svi
se boje jedni od drugih. Nitko ne pokazuje svoja osjeanja, svoju stvarnost, autentinost - i
svi ele da Buddhe tako jer je gotovo samoubilaki akt predstaviti svoje pravo lice.
Tvoja odgovornost je samo prema vlastitom biu. Ne idi protiv toga, jer ii protiv toga
znai poiniti samoubistvo, unititi sebe. A to je sutina? ak i ako ti ljudi ukau potovanje, i misle da si ti veoma smjeran, vrijedan potovanja, ovjek od vrijednosti, sve to ne

moe pothraniti tvoje bie. To ti ne moe dati neki sigurni smjer u ivotu i donijeti veu
ljepotu.
Ti si usamljen na svijetu: sam si dospio na ovaj svijet, sam ivi na njemu i sam e
ga napustiti. Sva njihova miljenja e ostati za tobom, samo tvoje pravo osjeanje, tvoje
autentino iskustvo e biti s tobom i poslije smrti. ak ni smrt ne moe odagnati tvoj ples,
tvoje suze radosti, tvoju istou osamljenosti, tvoju tiinu, mirnou, tvoju ekstazu. Ono to
smrt ne moe otrgnuti od tebe je tvoje pravo blago, a ono to ti moe bilo tko oduzeti nije
tvoje dobro - bio si samo zaluivan.
Tvoje jedino zanimanje e biti: brinuti i tititi te kvalitete koje e moi ponijeti sa
sobom kada smrt uniti tvoje tijelo, tvoj um, jer e ti kvaliteti biti tvoje jedino drutvo. To su
jedine prave vrijednosti, i ljudi koji to dokue mogu rei da ive, drugi se samo pretvaraju
da ive.

Stav prema ivotu

Osho,
da li je vano imati odreeni stav prema ivotu?
Najbolji nain da promai ivot je da ima odreeni stav prema njemu. Stavovi su
nastali u umu, a ivot je izvan uma. Stavovi su na proizvod, nae predrasude, nai izumi.
ivot nije na proizvod, naprotiv, mi smo samo talasanje u jezeru ivota.
Kakvu vrstu stava moe imati talasanje u oceanu naspram oceana? Kakvu vrstu
stava moe imati vlat trave prema zemlji, mjesecu, suncu, zvijezdama? Svi stavovi su
egoistini, svi stavovi su glupi.
ivot nije filozofija, on nije problem - to je misterija. Ti ne treba da ivi po odreenom
ablonu, po odreenim uvjetima - po onome to su ti rekli - treba da zapone osvjeen sa
polazne toke.
Svaka individua treba da misli kao da je jedina i prva na zemlji: kao da je Adam ili
Eva. Tek tada se moe otvoriti, otvoriti ka beskrajnim mogunostima. Tada e biti izloen,
podloan ivotu, a to bude vie izloen, podloan, tada e se i vie mogunosti ivota
dogaati.
Tvoji stavovi djeluju kao zapreke: tada ivot ne dospijeva do tebe. ivot je obuzet
tvojom filozofijom, religijom, ideologijom, a u takvoj obuzetosti neto pravo umire u tebi.
Ono to dobiva od toga je samo le, to moe izgledati kao ivot, ali to nije ivot. To su
ljudi inili vjekovima. Hindusi su ivjeli prema hinduistikim stavovima, muhamedanci
prema islamskim stavovima, a komunisti prema svojim stavovima. Ali sjeti se bazine,
temeljne istine: stavovi te ne dovode ve te onemoguavaju da doe u kontakt sa
ivotom onakvim kakav je. Stavovi ti u svojim interpretiranjima izobliavaju ivot.
Postoji jedna stara grka pria:
Jedan fanatini kralj je imao predivan zlatni krevet: veoma skup, ukraen tisuama
dijamanata. Kad god bi doao neki gost u palau on bi mu nudio taj krevet za poinak. Ali,
on je imao odreen stav: gost je morao biti po mjeri tog kreveta. Ako bi gost bio neto dui
od kreveta tada bi kralj naredio da mu se noge skrate za toliko; dakle, krevet nije bio namijenjen ovjeku ve je ovjek sluio tom krevetu. A prava je rijetkost, gotovo nemogue,
da se nae ovjek koji e biti po mjeri ve nainjenog kreveta. Prosjena osoba jo ne
postoji, i zapamti: prosjena osoba je izmiljotina, a krevet je napravljen za prosjenu
osobu. Kralj je bio matematiar - veoma je iskalkulirao tu stvar. On je prethodno izmjerio
visinu svih graana njegovog grada, a potom je to podijelio njihovim brojem i tako dobio
srednju, prosjenu visinu. Obino imamo djeju visinu, zatim mladost, starce, pa i
pigmalione, divove, ali prosjenost je sasvim neki novi pojam. Ni ja jo nisam sreo ni jednu
prosjenu osobu - prosjena osoba je izmiljena.
Stoga, bilo tko da je bio gost bio je u nevolji. Ukoliko bi bio krai od kreveta kralj je
imao hrvae koji bi gosta istezali do veliine kreveta. To mora da su bili poeci rolfinga.

(terapijska tehnika - prim. prev.). Mora da je Ida Rolf uila od tog kralja. Naravno, svaki
gost bi umirao, ali to nije bila kraljeva greka - on je sve radio u najboljoj namjeri.
Kada ima odreeni stav prema ivotu tada gubi pravi smisao ivota. ivot je
prostran, neobuhvatljiv bilo kojim stavom, nemogue ga je staviti u bilo koju definiciju. Da,
tvoj stav moe pokriti odreeni aspekt ali to e biti samo stanovite. A tendencija uma, je
da proklamira te aspekte kao cjelishodne, a kada stanovita postanu prihvaena kao
cjelishodnost, tada gubi kontakt sa stvarnim ivotom. ivjeti e tako predan svome
stavu, u nekoj vrsti ljuture, zatoen, i biti e nesretan. Tada e sve tvoje takozvane
religije biti veoma sretne jer e tada izai da je po njihovom: da je ivot bijedan.
Buddha je govorio da je roenje bijedno, da je mladost jadna, starost da je bijedna,
smrt da je nesrea - da ivot nije nita do duga tragedija. Ako otpone sa stavovima otkrit
e da je Buddha bio sasvim u pravu: ti e biti dokaz tome. No, ja ti elim rei da ivot
nije bijedan i da se ne slaem sa Buddhom. ivot postaje jadan, ali to je zbog tebe; u
protivnom, ivot je beskrajno veselje. Ali da bi to znao, treba da bude otvorenog srca i
irokogrud.
Ne pristupaj ivotu zgrene ruke, uskogrudno. Otvori svoje ruke. Idi u ivot sa
imanentnom bezbrinou. Stavovi su uskraivanja: tako pristaje na uskraivanja od
kuanja ivota, iskustva, ivljenja. Ti si ve dospio do izvjesnog zakljuna, a kada je taj
zakljuak a priori u tebi, tada bi to mogao pripisati ivotu. To ne znai da e to potvrditi
ivot, ali e tvoj um pokuati nai izlaz i znaenje, argumente koji e to podrati.
Ja vas uim ivotu bez stavova. To je jedan od korijena mojeg iskustva: Ako elite to
spoznati tada morate odbaciti svaku filozofiju, sve izme. Tek tada moe izai otvoren na
svjetlost dana i ispoljiti se u svojoj nagosti, kako jedino to moe otkriti.
U prolosti se mislilo da su naa ula vrata, da stvarnost dospijeva do naeg
unutarnjeg bia kroz naa ula. Posljednja otkria pokazuju neto drugo: naa ula nisu
samo vrata, ona su i straa, takoer. Samo dva posto informacija je doputeno da proe,
ostalih dvadeset i osam je zadrano vani. Bilo to da je protivno tvojim naelima ivota,
odbijeno je, samo onih dva posto je proputeno unutra.
Dakle, ivjeti ivot od dva posto i nije neki ivot. Ukoliko pojedinac moe ivjeti
stopostotno, zato da ivi od dva posto?
Ti me pita:
Da li je vano imati odreeni stav prema ivotu?
Ne samo da nije vano, ve je i veoma opasno imati stav u ivotu. Zato ne dopustiti
da ivot nametne svoj ples, svoju pjesmu, ne iekujui nita? Zbog ega mi ne moemo
ovo to vidimo i spoznati svoj istoi? Zato moramo sebe istai ispred toga? Jer nitko u
tome ne gubi. Ali, ako se ti istakne ispred ivota, tada samo ti gubi. Stoga je bolje ne odmjeravati ivot, ne nalaziti mu strukture, bolje je ivjeti otvoreno. ivot se ne smije
odmjeravati i kategorizirati. Tako e imati znatno vee iskustvo ljepote, imat e znatno
kozmikije iskustvo stvari oko sebe, jer stvari oko tebe nisu po svojoj sutini izdijeljene.
Egzistencija je jedna orgazmika cjelina, jedno organsko jedinstvo. Najmanja vlat trava,
najmanji list na ogoljelom drvetu je isto toliko znaajan koliko i najvea zvijezda.
Najmanja tvar je isto tako i najvea poto je cjelovita, ona je jedinstven sklad, spektar
ivota. Trenutkom tvog poetka izdvajanja, ti poinje stvarati i arbitrarnu liniju, definicije a to je nain kako pojedinac gubi ivotnost i misteriju ivota.
Svi mi imamo stavove, a to je naa nesrea. Svi mi gledamo sa odreenog stajalita,
tako i na ivot postaje siromaan jer svako gledanje u krajnjem ima jednu dimenziju, a
ivot je multi-dimenzionalan. Treba da bude vie protoan, fluidan: da se pretapa i
stapa. Ti ne treba da bude promatra. Nema niega to se treba razrijeiti. Ne uzimaj
ivot kao problematiku, to je nevjerojatno divna misterija. Ispij od toga - to je najistije vino.
Budi opijen time.

ivot je isto platno

Osho,
nije li ivot, na kraju, ipak jadan?
To sve zavisi o tebi. ivot je po sebi isto platno: on postaje ono to ti naslika na
njemu. Ti moe naslikati bijedu, a moe naslikati i blaenstvo.
Ova sloboda je tvoja slava.
Ti moe upotrijebiti ovu slobodu na nain koji moe tvom ivotu donijeti pakao a isto
tako i na nain koji moe donijeti ljepotu: dobrobit, blaenstvo i neto rajsko. Sve to zavisi
o tebi: ovjek posjeduje svu slobodu. Stoga je mnogo agonije jer su ljudi glupi i ne znaju
to treba islikati po platnu.
Sve ostaje na tebi: to je ovjekova slava. To je ujedno i najvei dar koji ti moe Bog
pruiti. Nijednoj ivotinji nije dano da Buddhe slobodna, njoj je ve u naprijed dat program
bitisanja. Sve su ivotinje programirane osim ovjeka. Psu je dano da Buddhe pas, i
zauvijek pas, nita drugo nije mogue tu nema slobode. On je programiran, sve je
ugraeno. Detaljni nacrt je tu, on samo prati taj nacrt: on je samo pas. Nema nikakvog
izbora, nikakve alternative za njega. On je samo jedna apsolutno fiksirana sutina.
Izuzev ovjeka, sve je programirano. Rua mora biti rua, lotos mora biti lotos; ptica
e imati krila, ivotinja e hodati etveronoke.
ovjek je krajnje slobodan. U tome je ljepota ovjeka, slava. Neizmjerni dar Boga je
sloboda. Ti si ostao neprogramiran, ili ne posjeduje detaljni nacrt. Ti treba da izgradi sebe, treba biti sam svoj kreator. Stoga, sve zavisi od tebe: moe postati Buddha,
Bahaudin, a moe postati i Adolf Hitler, Benito Musolini. Ti moe postati ubica ili
meditant.
Ti moe dozvoliti sebi da postane divno rascvjetavanje svijesti, a moe postati i
robot. Ali, zapamti, ti posjeduje odgovornost - samo ti, i nitko vie.
Optimista je ovjek koji jutrom prilazi prozoru i kae: Dobro jutro, Boe!
Pesimista je ovjek koji prilazi prozoru sa rijeima: Boe, jutro je?
Sve zavisi od tebe. To je jedno isto jutro, moda i jedan isti prizor, moda obje ove
osobe borave u istoj sobi - sve zavisi: I koja je razlika kada kae: Dobro jutro, Boe i
Moj boe, jutro je?
uo sam jednu staru sufi priu:
Dva uenika jednog velikog majstora etali su vrtom oko kue svog majstora. Njima
je bilo doputeno da tuda etaju svaki dan, jutrom i naveer. etanje je bila vrsta
meditacije, hodajue meditacije - neto nalik meditaciji u zenu. Ti ne moe sjediti
dvadeset i etiri sala - noge trebaju kretnju, krv cirkulaciju - stoga i u zenu i u sufija se
meditira nekoliko sati sjedei, a onda poinje meditirati i hodajui. No, meditacija se
nastavlja, hodajui ili sjedei. Unutarnje kolanje ostaje isto.
Obojica su bili puai i htjeli su da pitaju majstora za dozvolu, pa su i odluili:
Sigurno e odbiti, ali mi emo ga ipak pitati. To ne izgleda kao svetogre da puimo u
vrtu. Mi neemo puiti u njegovoj kui.
Sljedeeg dana su se ponovo sreli u vrtu. Jedan od njih je bio razljuen jer je ovaj
drugi. puio i ree mu: to se dogodilo? Ja sam ga isto pitao ali je on kratko odbio i rekao
ne. A ti pui? Zar nisi mogao ustrajati u njegovoj naredbi?
On mu ree: Ali, on je meni rekao da!
To je bilo nepravedno i prvi ree: Ja sada idem da ispitam odmah zato je meni
rekao - ne, a tebi - da.
Drugi ree: Saekaj trenutak. Reci mi to si ga upitao? On ree: to sam pitao?
Pitao sam ga jednostavno: Da li mogu da puim dok meditiram? On je rekao Ne. i
izgledao je vrlo ljut.
Onaj drugi se: poe smijati govorei: Sada ja znam u emu je stvar. Ja sam pitao:
Mogu li meditirati dok puim? On mi je rekao: Da.

Sve zavisi. Samo mala razlika i ivot je ve neto sasvim drugo. No, sada je to velika
razlika. Pitati: Mogu li puiti za meditacije sasvim je runo. Ali, pitati: Mogu li meditirali
dok puim? - to je sasvim na mjestu. Dobro! Barem e meditirati. ivot nije ni bijeda ni blaenstvo. ivot je isto platno i ti treba biti umjetniki okrenut
prema njemu.
Skitnica je zakucao na vrata gostionice pod imenom Dor i zmaj.
Moete li udijeliti siromahu neto hrane? on je upitao enu koja je otvorila vrata.
Ne! zaurla ona i zalupi vrata.
Nekoliko trenutaka kasnije skitnica ponovo zakuca na vrata. Ista ena otvori vrata.
Mogu li dobiti komadi hrane? ree skitnica.
Napolje, ti nitavilo! - zaurla ena. I ne dolazi vie
Poslije nekoliko trenutaka skitnica ponovo zakuca na vrata. ena se pojavi na
vratima. Pardon, ree skitnica, mogu li ovog puta par rijei sa Dodom.
ivot je gostionica pod imenom Dord i zmaj. Ti moe traiti da ima par rijei sa
Dordom, takoer.
Nema drugog boga do ivota
Osho,
kako da pojedinac ivi ivot slobodno?
Moja poruka je veoma jednostavna: ivi ivot to god moe nepredvidljivije. ivi
ivot potpuno, intenzivno, strastveno, jer nema drugog Boga do ivota.
Fridrih Nie je rekao da je Bog mrtav. To nije tono jer Bog uope nije ni postojao.
Kako onda moe umrijeti? ivot je, uvijek je bio i uvijek e biti. Dopusti sebi. . . i ponovo
kaem: dopusti sebi da te ivot ponese.
Takozvane religije su ti sve do sada govorile drugaije. One su govorile: odricati se.
Ja vam govorim: uivajte. One negiraju ivot, a ja afirmiram ivot. One govore da je ivot
neto loe, iluzija i zato stvaraju apstraktnu ideju Boga koji je nita do projekcija njihovog
uma. One klanjaju takvoj projekciji. To je toliko neinteligentno, toliko beskrajno glupo da je
za veliko udo kako miliuni ljudi mogu vjerovati u takve besmislice. Ono to postoji
odbacuje se u ime nekih projekcija vlastitog uma. Bog je samo rije, no one tvrde da je
Bog stvaran.
A ivot je realnost. Ti osjea to po kucanju tvog srca, to pulsira u tvojoj krvi, tu je
svuda okolo - u cvijeu, u rijeci, u zvijezdama. A oni kau da je sve ovo maya iluzija. Tvrde
da je sve ovo sainjeno od snova. Onda stvaraju Boga i naravno, svako zasebno stvara
Boga po vlastitoj zamisli. Stoga je bilo tisue bogova.
To je samo tvoja imaginacija. Ti moe stvorili boga sa etiri glave, sa tisuu ruku. To
je do tebe, to je tvoja igra. i takvi ljudi su govorili... trovali razum drugih.
Ja ti kaem, ivot je jedina istina koja postoji. Ne postoji drugog boga do ivota.
Stoga dopusti sebi da bude ponesen ivotom u svim njegovim formama, bojama,
dimenzijama - itava duga, sve note muzike. Ukoliko ti moe priutiti ovu jednostavnu
stvar. . . To je jednostavno jer je samo pitanje uputanja. Ne guraj rijeku, dopusti da te
rijeka odvede do oceana. To je ve na putu. Opusti se, ne budi napet i Ne pokuavaj biti
spiritualan. Ne stvaraj bilo kuji raskol izmeu stvari i duha. Egzistencija je jedna, materija i
duh su dvije strane jedne iste medalje. Opusti se, odmori se i teci sa rijekom.
Budi kockar, ne budi biznismen, i znati e vie o Bogu jer kockar rizikuje. Kockar ne
kalkulira, on stavlja sve to ima na kocku. Ali uzbuenje koje proima kockara kada stavlja
sve na kocku i eka.. . to e se dogoditi? U tom trenutku prozor se otvara. Takav trenutak
moe postati preobraaj unutarnjeg dogaaja.
Budi pijanac, opijen ivotom, vinom egzistencije. Ne budi hladan. Hladna osoba
ostaje mrtva. Ispijaj vino ivota. Ono ima puno poezije i puno ljubavi i puno soka. Ti moe
prizvati proljee bilo kada. Samo pozovi proljee i dopusti da sunce, da vjetar, da kia ue
u tebe.

Zbog ovakve moje poruke spiritualisti su protiv mene. Oni misle da ja odbacujem
boga. Ja ne odbacujem boga. Prvi put ja dovodim Boga u pravu perspektivu, inim ga ivim, dovodim ga to blie tebi, blie no to ti je srce - jer je on zapravo tvoje pravo bie,
nita zasebno, nita daleko, nita nije na nebu, ve samo ovdje i sada. Ja pokuavam da
unitim potpuno tu ideju o tada i tamo. Moja cijela vizija je o sada i ovdje jer i ne postoji
drugi prostor osim ovaj, i nema drugo vrijeme do - sada.
Dosada je stvarni poetak
Osho,
Otkrio sam da se dosaujem i da ivot nema svoju dra. Ti si rekao da prihvatimo
sebe onakve kakvi jesmo. Ja nisam spreman da prihvatim ivot - znajui da sam
izgubio unutarnju radost. to da radim?
uli smo da postoji novi tip trankvilajzera koji te ne moe opustiti - samo te jo vie
ini napetim.
Pokuaj. Pokuaj, pokuaj i pokuaj ponovo. Budi pravi Amerikanac, ali ne vie od tri
puta. Pokuaj, pokuaj i pokuaj ponovo, a zatim stani - nema smisla biti glup.
Ti si me pitao:
Otkrio sam da se dosaujem...
To je veliko otkrie. Tek nekoliko ljudi je svjesno da se dosauju, i da su se
dosaivali, beskrajno dosaivali. Sve drugo se moe znati bez to. Spoznavi da se
dosauje je stvarni poetak: Zato se mora izmijeniti nekoliko pojanjenja.
ovjek je jedina ivotinja tko ja osjea dosadu: to je velika prednost, to je dio asti
ljudskog bia. Da li si vidio da se neki bufalo dosauje, da se magarac dosauje? Oni se
ne dosauju. Dosada jednostavno znai da nain na koji si ivio nije dobar: moda to
moe postati veliki dogaaj - da razumije kao Ja sam se dosaivao i sada treba neto
uraditi, neki preporod je potreban. Zato nemoj da misli da je loe to to osjea dosadu to je dobar znak, dobar poetak, veoma sretan poetak. Ali nemoj ostati na tome.
Zato netko osjea dosadu? Dosadu osjea onaj kome je ivot bio od strane drugih
dat u obliku zamiranja. Okani se tih klieja, izai iz tih ablona. Poni da ivi po svome.
Samo autentina osoba ne poznaje dosadu, licemjeru je ostavljena dosada. Kranima e
biti dosadno, dainima e biti dosadno, parsima e biti dosadno, i komunisti e se
dosaivati jer su svi oni podijelili svoj ivot na dva dijela. Njihov stvarni ivot biva
potiskivan a oni nastoje pretendirati ka nekakvom nestvarnom ivotu. Takav nestvarni
ivot stvara dosadu. Ukoliko radi u ivotu ono to misli da treba raditi nee osjeati
dosadu.
Kada sam napustio dom da bih poao na studije, moji roditelji, moj otac, moja
porodica su eljeli da postanem naunik - jer je znatno jasnija budunost za naunike, ili
lijenika, ili inenjera - to sam sve odbio. Rekao sam im: ivjet u ivot koji elim da
ivim, jer ne elim da se dosaujem. Kao naunik bih uspio - stekao potovanje, novac,
mo, presti - ali, duboko u dui bih se dosaivao jer to nije ono to sam oduvijek elio da
radim.
Oni su bili okirani jer nisu vidjeli nikakvu budunost u studijama filozofije; filozofija je
najsiromaniji predmet na univerzitetu. Nevoljno su pristali vjerujui da u protratiti svoju
budunost, no na kraju su otkrili da nisu bili u pravu.
Nije u pitanju novac, mo i presti - stvar je u tome to ti sutinski eli da radi. Radi
to, ne oekujui rezultate, i tvoja dosada e nestati. Ti mora provoditi tue ideje, mora
raditi stvari na pravi nain, mora raditi ono to oni rade. To je kamen temeljac dosade.
itavo ovjeanstvo se dosauje jer obino ovjek koji bi trebalo da Buddhe mistik,
mora biti matematiar; osoba koja bi trebalo da je pjesnik mora biti biznismen, a osoba
koja treba da Buddhe matematiar je - politiar. Svatko je neto drugo, nitko nije tamo gdje
bi trebalo da Buddhe. Pojedinac mora da rizikuje. Dosada bi iezla u trenutku ukoliko bi
bio spreman da rizikuje.

Ti me pita:
Otkrio sam da se dosaujem. . .
Ti te dosauje jer nisi bio naisto sa sobom, nisi bio poten prema sebi, nisi
potovao vlastito bie.
I kae: ivot nema svoju dra.
Kako da osjeti dra? Dra se osjea samo onda kada radi stvari koje eli da radi,
ma kakve one bile.
Vinsent Van Gog je bio beskrajno sretan to je slikao. Nikada ni jednu sliku nije
prodao, nitko ga nije cijenio: a bio je gladan, umirao je - jer mu je brat davao samo malu
sumu, toliko da je doslovce samo mogao preivjeti. Tri dana u nedjelji je jeo da bi druga
etiri dana gladovao. On je morao da gladuje kako bi od toga novca kupio platna, boje i
kiice. No on je bio beskrajno sretan - dra u njemu je rasla.
On je umro kada je imao svega trideset i tri godine. Izvrio je samoubistvo, ali
njegovo samoubistvo je daleko bolje nego tvoje takozvano ivljenje - jer je izvrio
samoubistvo kada je naslikao slike koje je elio da naslika. Onog dana. kada je zavrio
svoje platno zalaska sunca, to je bilo njegovo dugotrajno htjenje. on je napisao pismo:
Moj posao je obavljen, ja sam ispunjen. Ja sam ivio ovaj ivot beskrajno zadovoljan. On
je poinio samoubistvo, ali ja to ne bih nazvao samoubistvom. On je ivio potpuno, spalio
je svoju ivotnu svijeu sa svake strane u nevjerojatnom intenzitetu.
Ti moe ivjeti i stotinu godina, ali tvoj ivot e biti suhoparan, teak, smrtno teak.
Ti kae:
Osho, . . ti si rekao da prihvatimo sebe onakve kakvi jesmo. Ja nisam spreman da
prihvatim ivot - znajui da sam izgubio unutranju radost.
Kada kaem da prihvatite sebe ja ne kaem da treba da prihvatite svoja naela o
ivotu - ne pokuavaj da me loe shvati. Kada kaem da prihvaa sebe, ja kaem da
odbacuje sve drugo: Prihvati sebe. No, ti ima interpretaciju na svoj nain. Tako stvari tu
idu... ja nisam rekao ono to si ti razumio.
Odbaci sve to je bilo nametnuto - ja nisam rekao da prihvati to. Prihvati svoje
najvie bie koje je dospjelo iz dubine egzistencije i tada nee osjeati da bilo to gubi.
Trenutkom prihvaanja sebe bez ikakvih uvjeta, iznenada e se neki izljev radosti dogoditi.
Tvoja dra e poeti nadolaziti, ivot e stvarno postati ekstatian.
Prijatelji jednog mladog ovjeka su objavili da je on umro iako je on samo bio u komi.
Kada je, u trenutku njegovog spaljivanja, on pokazao znake ivota, bio je upitan kako se
ovjek osjea kada je mrtav.
Mrtav! on je uzviknuo. Ja nisam bio uope mrtav. Ja znam sve to se dogaalo. I
znao sam da nisam mrtav, takoer, jer su mi noge bile hladne i bio sam gladan.
Ali kako se to dogodilo da si ti jo iv?- upitao je jedan zainteresirani.
Pa, ja sam znao da ako sam u raju ne bi trebao da sam gladan, a da sam na
drugom mjestu, moje noge ne bi bile hladne.
Pojedinac treba da Buddhe siguran da nije jo mrtav: da si gladan, da su ti noge
hladne. Treba samo da ustane i da napravi mali doging.
Siromani ovjek, lien obrazovanja i svih drutvenih pogodnosti, zaljubio se u
kerku miliunera. Ona ga je pozvala svojoj kui da upozna njene roditelje u njihovom
luksuznom obitavalitu. ovjek je bio zadivljen bogatim namjetajem, poslugom i svim
drugim znacima bogatstva. Ali, kako da izvede da se osjea oputeno dok pone veera?
Sjedei za masivnim stolom, opinjen efektima dobrog vina, on je glasno prdnuo. Djevojkin
otac je podigao pogled i podviknuo na svog psa koji je leao pored siromahovih nogu.
Skitnico - viknuo je on u prijekornom tonu.
Siromah je povjerovao da je prijekor bio upuen psu i poslije nekoliko minuta to isto
ponovi.
Njegov domain. ponovo pogleda prema psu i viknu: Skitnico!
Siromah je bio siguran da je prijekor bio upuen psu i poslije nekoliko minuta i po
trei put glasno prdne.

10

Bogataevo lice se razvue bijesno. On riknu: Skitnico, idi dovraga odatle prije no
to te taj usere!
Ima jo vremena - izii iz tog ropstva u kojem si ivio do sada. Zato je potrebno samo
malo hrabrosti, samo malo hrabrosti kockara. I nita nee izgubiti, zapamti. Moe
samo izgubiti svoje lance ropstva - moe izgubiti svoju dosadu, moe izgubiti
svoje stalno osjeanje, koje dolazi iznutra, da neto nedostaje. to drugo ima tu da se
izgubi? Iskoi iz usmjerenja i potvrdi svoje bie - nasuprot Mojsija, Iissa, Buddhe,
Mahavira, Krisne, i bilo kog drugog. Potvrdi samo sebe. Ti nema odgovornosti prema
Budi, Zaratustri, ili Kabiru, ili Nanaku, tvoja odgovornost je samo prema sebi.
Budi odgovoran a kada kaem odgovoran, molim te zapamti da ne grijei u tome.
Ja ne govorim o dunostima, odgovornostima, ja samo koristim tu rije u duhu jezika:
odgovori na stvarnost, budi odgovor, budi u prilici da moe govoriti.
Mora da si ti ivio u neodgovornom ivotu, ispunjenom svakojakim odgovornostima
za koje su drugi oekivali da e ih ispuniti. to ima da se izgubi? Tebi je dosadno - to je
dobra prilika. Izgubio si dra i to jo treba da izae iz zatvora? Iskoi iz toga, ne gledaj
pozadi, ne osvri se!
Oni kau: Razmisli dva puta prije no to skoi. Ja kaem: Prvo skoi, a onda
razmiljaj koliko god hoe.

11

Zorba Buddha
Osho,
ponekad kada ti govori, ja stiem viziju ivota nalik ivotu Grka Zorbe - jesti, piti i biti
veseo - strasno 1 estoko, i tada pomislim to je put.
Nekom drugom prilikom osjetim to kada govori da je put kada sjedimo u tiini,
posmatrajui sebe, nepokretni kao monasi.
Zapravo, tko mi trebamo biti - Zorba ili monah - i kako je mogua mjeavina to dvoje?
Ja osjeam da ti namjerava integrirati proturjenosti, ali da li mi moemo biti oboje:
Zorba, koji ivi u strastima i udnji, i Buddha koji je nestrastven, hladan i tih?
To je konana sinteza - kada Zorba postane Buddha. Ja elim da ovdje stvorim ne
samo Grka Zorbu ve Zorbu Budu. Zorba je divan ali mu neto nedostaje. Zemlja je njegova ali mu nebo nedostaje. On je svjetovan, utemeljen, kao gigantski cedar, ali on nema
krila. On ne moe letjeti nebom. On ima korijenje ali nema krila.
Jesti, piti i biti veseo je sasvim dobro, nema nita loe u tome. Ali to nije dovoljno.
Vrlo brzo bi se umorio od toga. Ti ne moe samo jesti, piti i veseliti se. Ubrzo bi veselje
prelo u alost jer se samo ponavlja. Samo vrlo mediokritetski um moe biti sretan sa tim.
Ako ima malo inteligencije, prije ili kasnije e sam uoiti izlinost svega toga. Koliko
dugo moe jesti, piti i veseliti se? Prije ili kasnije pitanje e se nametnuti: to je svrha
svega toga? Nemogue je odlagati to pitanje dugo. A ukoliko si veoma inteligentan tada je
to uvijek prisutno, uporno prisutno, lupajui kao ekiem u tvoje srce trait e odgovor: Daj
mi odgovor, zato?
Jedna stvar se mara zapamtiti: nisu ljudi, koji su siromani, gladni, postali frustrirani
ivotom - ne. Oni ne mogu postati frustrirani. Oni nisu ivjeli jo kako onda mogu biti
poraeni? Oni imaju nadu. Siromah uvijek ima nadu. Siromah uvijek udi da se neto
dogodi, nada se da e se neto dogoditi - ako ne danas ono pak sutra - ako ne u ovom
ivotu, onda u narednom.
to ti misli? Tko su oni ljudi koji prikazuju raj kao Plejboj klub - tko su ti ljudi? Gladni,
siromani, koji su promaili svoj ivot - oni projiciraju svoj ivot na nebu. A na nebu tee
rijeka vina... tko su ti ljudi koji zamiljaju rijeku vina? Oni mora da su isprazno ivjeli ovdje.
A postoji i drvo koje ispunjava elje. Samo sjedne ispod njega i poeli i elja ti se odmah
ispuni. ak ni trenutak ne proe od tvoje elje do ispunjenja, ni sjenke ne proe izmeu
elje i ispunjenja.. To se ostvari odmah, u trenu.
Tko su ti ljudi? Izgladnjeli, oni nisu bili sposobni da ive vlastite ivote. Kako takvi
mogu biti frustrirani ivotom? Oni nisu iskusili - samo se kroz iskustvo moe dospjeti do
izlinosti neega. Samo Zorbe mogu spoznati izlinost svega toga.
Buddha je svojedobno bio Zorba. On je imao sve najljepe ene njegove zemlje.
Njegov otac je ureivao da sve najljepe djevojke budu oko njega. On je imao najljepu
palau i to po jednu za svako godinje doba. On je posjedovao doslovno sav luksuz koji
se moe priutiti. On je ivio ivot Grka Zorbe - i tako je ve u svojoj dvadeset i devetoj
godini postao frustriran. Bio je veoma inteligentna osoba, jer da je bio mediokritet tada bi
sigurno ostao u tome. No uskoro je vidio smisao toga: to se samo ponavlja, to biva isto.
Svaki dan ti jede, svaki dan vodi ljubav sa enom..., a imao je svakog dana drugu
prelijepu enu. No, koliko dugo tako? Ubrzo se on osvrnuo.
Iskustvo ivota je veoma gorko. To je slatko samo u imaginaciji. U stvarnom ivotu to
je veoma gorko. On je potom pobjegao od palaa, od ena, bogatstva. svega...
Dakle, ja nisam protiv Grka Zore jer je on u temelju Zorba Buddhe. Buddha se
izdigao iz takvog iskustva. Stoga sam ja sasvim za ovaj svijet jer znam da e drugi svijet
proisticati iz iskustva ovog svijeta. Zato ja ne govorim da pobjegnete od toga, ja vam ne
govorim da budete monasi. Monah je onaj koji se okrenuo protiv Zore: on je bjegunac,
kukavica, on je to nainio u urbi, bez inteligencije. On nije zrela osoba. Monasi su nezreli,
lakomi - lakom za drugim svijetom, i ele ga preuranjeno, a sezona nije stigla, monah jo
nije zreo.

12

ivi u ovom svijetu jer ovaj svijet donosi zrelost, zrijevanje, cjelovitost. Izazovi ovog
svijeta ti pruaju centriranje, jedno osvjeenje. Takvo osvjeenje je stepenica. Tako se ti
moe pomjeriti od Zore do Buddhe.
No, dozvoli mi da ponovim: samo Zorba postaje Buddha, a Buddha nikada nije bio
monah. Monah je onaj koji nikada nije bio Zorba i koji je bio oaran rijeima Buddhe.
Monah je imitator, on je laan, pseudo. On imitira Budu. On moe biti i kranin, i budist,
moe biti dain - to ne mijenja mnogo stvar - ali on oponaa Budu.
Kada monah napusti svijet on se bori sa time. To nije oputena radnja. Njegovo
itavo bie tei ka svijetu, a on se suprotstavlja tome. On postaje podijeljen. Pola njegovog
bia je za svjetovno, a ona druga polovina se lakomi prema onom drugom svijetu. On se
cijepa na dijelove. Monah je u sutini izofrenian, podijeljena linost, izdijeljena na vii i
nii nivo. Onaj nii ga vue, sve vie ga vue ukoliko biva potiskivan. A poto nije odivio
nie, tako ne moe ni dospjeti do vieg nivoa.
Ti moe dospjeti do vieg nivoa svijesti samo ukoliko si proivio nie. Ti moe
dospjeti do vieg samo kroz agonije i ekstaze nieg. Prije no to je lotos postao to to je,
morao je krenuti iz mulja. Mulj je njegov svijet. Monah je pobjegao od mulja, blata - on
nikada nee postati lotos. To je isto kao da se lotosovo sjeme plai blata. Moda je to zbog
ega koji kae: Ja sam lotosove sjeme. Ja ne mogu pasti u blato. No tada e ostati samo
sjeme: nikada nee rascvjetati kao lotos. Ukoliko eli cvjetati kao lotos, tada mora pasti u
blato. Mora se ivjeti u toj kontradikciji. Bez te protivurjenosti ivljenja u blatu, nemogue
je proi na onu drugu stranu.
Ja bih bio posljednji koji bi elio da vas naini monahe, zato nije udo to su monasi i
monahinje protiv mene. Ja elim da budete ukorijenjeni u zemlji.
Ja se sasvim slaem sa Fridrihom Nieom kad kae: Ja vas preklinjem, moja brao,
ostanite vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji govore o onozemaljskoj nadi! Naui svoju prvu lekciju vjere vjerujui zemlji. To je tvoj dom sada.
Ne tei za drugim svijetom. ivi ovaj svijet, i ivi to sa intenzitetom, sa strau. ivi
potpuno, svim svojim biem. A iz te potpune vjere, iz tog strastvenog ivljenja, ljubavi,
veselja, ti e biti sposoban da ode iz toga.
Onaj drugi svijet je sakriven u ovom svijetu. Buddha je spavao u Zorbi. On je trebao
da se probudi. I nita te ne moe probuditi do ivota samog.
Ja sam ovdje da ti pomognem da bude gdje si: u bilo kom stanju ivota da si - ivi to
stanje sasvim. Samo ivjeti, potpuno, ivot se moe transcendirati.
Zato prvo postani Zorba, cvijet ovog svijeta i sa tim otkrivenim svojstvima e dospjeti
do Buddhe - cvijeta ovog svijeta. Taj drugi svijet nije daleko od ovog svijeta, taj svijet nije
protiv ovog svijeta - taj svijet je sakriven u ovom svijetu. OVO je samo manifestacija onog
drugog, a ono drugo je neiskazani dio ovoga. .

Tuga i ma vlastitu ljepotu

Osho,
da li je mogue slaviti tugu?
Ne poistovjeuj se sa tugom. Budi svjedok i doivi trenutak tuge jer tuga ima vlastitu
ljepotu.
Ti nisi nikad promatrao. Uvijek si se sasvim poistovjeivao tako da nisi ni mogao
dospjeti do trenutka kada tuga ima svoju ljepotu. Ukoliko bude posmatrao bite iznenaen kakav si doivljaj proputao. Pogledaj - kako nikada nisi tako duboko sretan kao kada
si tuan. Tuga ima svoju dubinu, a srea je povrna. Samo posmatraj sretne ljude.
Takozvani sretni ljudi, zabavljai i zabavljaice po klubovima, po hotelima gdje ih moe
nai,. pa i u kazalitima -, uvijek su nasmijani i vau sa veseljem. Ti e ih uvijek zatei
prizemne i povrne, U njima nema nikakve dubine, Srea je nalik valovima sa povrine: ti

13

ivi povran ivot. Tuga ima dubinu u sebi, kada si tuan, tada nisi nalik valovima sa
povrine, to je nalik pravoj dubini Pacifika - milje i milje do toga.
Okreni se dubini i promatraj. Srea je buna, tuga ima tiinu u sebi. Srea je moda
nalik danu, tuga lii noi. Srea je moda kao svjetlost, tuga je kao mrak. Svjetlost doe i
ode, a tuga ostaje - ona je vjena. Svjetlost se dogodi ponekad, a mrak je uvijek tu.
Ako bi se okrenuo tuzi, sve ove stvari bi doivio. Iznenada bi postao svjestan da je
tuga, ta kao cilj - ti promatra i svjedoi - i iznenada postaje sretan. Tako divna tuga cvijet tame, cvijet beskrajne dubine. Kao neki ambis bez dna, tako tih, tako muzikalan nema nikakve buke, nita to remeti. Svako moe padati i padati u taj beskraj i izai iz njega sasvim osvjeen. To je poinak.
Sve zavisi od stava. Kada si tuan, ti misli da ti se dogodilo neto runo. Postoji
interpretacija da se tada neto loe dogodilo i tada pokuava da pobjegne od toga; ti
nikada ne meditira na tome. Tada obino odlazi na neki prijem, u klub, ili pak ukljui
televizor, ili radio, ih uzme da ita novine - bilo to samo da zaboravi to. To je veoma
lo stav koji ti je dat - da je tuga neto loe. Nita nije loe u tome. To je samo druga
strana ivota. .
Srea je jedna strana, tuga je druga strana. Blaenstvo je jedna strana, jad je druga
strana. ivot se sastoji od oboje. ivot samo od blaenstva, ima irinu ali nema dubinu.
ivot od tuge ima samo dubinu ali nema irinu. A ivot od oboje je multi-dimenzionalan, on
se kree u svim pravcima. Pogledaj statuu Buddhe ili pogledaj ponekad u moje oi i vidjet
e oboje - blaenstvo, mir i tugu, takoer. Ti e nai u njima blaenstvo koje ima i tugu,
jer im ta tuga daje dubinu. Pogledaj Budine statue: posjeduju blaenstvo, ali i tugu u njima.
Pravo znaenje rijei tuga daje ti pogreno objanjenje - da neto nije u redu. To je samo
tvoja interpretacija.
Po meni, ivot u njegovoj potpunosti je dobar. I kada shvati ivot u njegovoj
potpunosti, tek tada ti moe slaviti ivot, u protivnom ne. Slavlje znai: to god da se
dogodi je beznaajno - ja u slaviti. Slavlje nije uslovljeno odreenim stvarima: Kada sam
sretan, tada u da slavim, ili, ako sam nesretan ja neu slaviti. Slavlje je bezuvjetno: ja
slavim ivot. ivot donese tugu - u redu, ja u to slaviti. Donese ivot sreu - dobro, ja u
to slaviti. Slavlje je moj stav, neuslovljen onim to ivot donese.
No, problem nastane kada ja upotrijebim rijei koje stvore predodbu u tvom umu.
Kada ja kaem slavite, izmisli da treba da bude veseo, sretan. Jer, kako moe slaviti
ako si tuan? Ja ne kaem da treba da budete sretni da biste mogli da slavite. Slavlje je
zahvalnost za sve to ivot donese, to god Bog donese. Slavlje je zahvalnost, ispunjenost
alou. Rekao sam ti a ponovit u i opet...
Sufi mistik je bio veoma siromaan, odbaen, umoran od putovanja. Stigao je u jedno
selo nou i nisu ga prihvatili. Selo je pripadalo ortodoksnom narodu, a kada su ortodoksni
muhamedanci tu, tada je veoma teko da ih nagovori. Oni ak nisu ni htjeli da mu prue
utoite u gradu.
No je bila hladna, a on je bio gladan, umoran i nedovoljno obuen. Sjedio je ispred
grada pod drvetom. I njegovi uenici su sjedili tu sa velikom tugom, depresivni ak i ljuti.
Tada se on poeo moliti i govoriti Bogu: Ti si divan, Ti mi daje uvijek to ja trebam.
To je bilo previe.
Jedan uenik ree: ekaj, ti ide malo predaleko, pogotovu noas. Te rijei su
lane. Mi smo gladni, umorni, neobueni, a hladna no se sputala. Ima divljih zvijeri
svuda okolo a mi smo istjerani iz grada, mi smo bez zaklona. Zato ti daje zahvalnost
Bogu? to ti misli kada kae: Ti mi uvijek daje sve to trebam.
Mistik tada ree: Da, ja u ponoviti to opet. Bog mi daje sve to trebam. Noas ja
trebam bijedu, noas treba da budem odbaen, da budem gladan, da budem u opasnosti.
Inae, zato bi mi on to dao? To mora da je potreba. To mora da je potrebno i zato treba
da sam zahvalan. On tako divno gleda na moje potrebe. Divan je. Ovo je stav koji je
neovisan od situacije. Situacija nije bitna za njega.
Slavite, bilo to da je uzrok. Ako si tuan tada slavi jer si tuan. Samo prui tome
priliku i biti e iznenaen - to e se dogoditi. Ti si tuan? Poni plesati jer je tuga tako div-

14

na, kao tiho cvjetanje bia. Plei, uivaj, i iznenada e osjetiti da je tuga iezla, stvorila
se razdaljina. Malo po malo, ti e zaboraviti tugu i ti e moi slaviti. Tako e preobraziti
tu energiju.
Ovo je primjer alkemije: Transformirati obini metal u zlato. Tuga, ljutina, ljubomora obini metal moe biti preobraen u zlato jer je sainjen od istih elemenata kao zlato. Ne
postoji razlika izmeu eljeza i zlata jer oboje imaju iste sastojke, iste elektrone. Da li si
ikada razmiljao o tome da su komad ugljena i najvei dijamant na svijetu sasvim isti? Oni
nemaju nikakve razlike. Zapravo, ugljen tlaen zemljom miliun godina postaje dijamant.
Samo je razlika u tom procesu, ali njih dvoje su isti karbon, oba su sastavljena od istih
elemenata.
Obino se moe promijeniti u vie. Nita nema loeg u obinom. Samo je u pitanju
preureenje, ponovno slaganje je potrebno. To je sve to se podrazumijeva pod
alkemijom. Kada si tuan, ti slavi, tada e dati novu kompoziciju tuzi. Ti e tako neto
dodati tuzi to e je transformirati Ti e joj dati slavlje. Ljutit? Tada zaplei divan ples. U
poetku bie jo ljutnje. Ti e poeti plesati i ples e biti ljutit, agresivan, nasilniki. Malo
po malo, to e postajati meke i meke, i iznenada, ti e sasvim zaboraviti ljutnju.
Energija e se promijeniti u ples.
No, kada si ljut ti ne moe misliti o plesu. Kada si tuan ne moe misliti o pjesmi.
Zato ne naini svoju tugu pjesmom? Pjevaj, sviraj na svojoj flauti. U poetku note e biti
sjetne, ali nita nema loe u sjetnim notama. Da li si nekada, poslije podne, kada je
vruina, kada gori od vruine, kad je sve u vatri, odjednom uo sa vrha mangoa kako
kukavica poinje pjesmu. U poetku tonovi su tuni. Ona doziva svog ljubavnika, njenog
voljenog, u vrelo podne. Sve gori okolo i ona ezne za ljubavlju. Veoma sjetne note, ali
predivne. Malo po malo, sjetne note se smjenjuju u vesele. Njen ljubavnik joj poinje
odgovarati sa drugog vrha drveta. Tada vie nije vrelo podne, sve se osvjei u srcu. Sada
su note drugaije. Kada ljubavnik odgovori sve se promijeni. To je alkemijska. promjena..
Ti si tuan? - tada poni pjevati, moliti, plesati. Bilo to da moe uraditi - uradi, i
malo po malo, obini metal e se promijeniti u vii metal - zlato. Kada jednom otkrije klju
tvoj ivot vie nikada nee biti isti. Ti e moi otkljuati svaka vrata.
A ovo je klju za sve: slaviti sve.
uo sam jednu priu o trojci kineskih mistika. Nitko nije znao njihova imena. Oni su
bili poznati samo pod imenom Tri nasmijana sveca jer nisu nita drugo radili ve su se
samo smijali. Oni su ili iz grada u grad i smijali se . . . oni bi stali negdje na trgu i smijali
se iz punih plua... Sav narod sa trga bi se okupio oko njih. Svi bi doli, prodavaonice bi se
zatvorile a kupci bi zaboravili zato su tu. Ova tri ovjeka su bila stvarno divna - smijali bi
se a trbusi bi im se talasali.
Tada bi to bivala jedna vrsta infekcije tako da su se i drugi poinjali smijati. Sada se
smijao sav trg. Oni bi tako promijenili atmosferu na trgu. I ako bi im netko rekao: Kaite
nam neto? Oni bi samo odmahnuli: Mi nemamo to da govorimo. Mi se samo smijemo i
tako vam mijenjamo kvaliteta ivota. A svega nekoliko trenutaka ranije to je bilo dosta
tuno mjesto gdje je svijet samo mislio o novcu - jurili svuda za novcem, pohlepni; novac je
bio jedini milje naokolo. Iznenada, ta tri luckasta ovjeka su dola i poela su se smijati
mijenjajui kvaliteta ivljenja itavog grada.
Sada vie nitko nije bio muterija. Sada su oni zaboravili da su tu doli da kupuju
robu. Nitko vie nije mario za pohlepu. Oni su se samo smijali, plesali oko te trojice luaka.
Na par trenutaka novi svijet se ukazao.
Oni su putovali uzdu Kine, iz mjesta u mjesto, iz sela u selo, samo pomaui ljudima
da se smiju. Tuni ljudi, ljutiti, pohlepni ljudi, ljubomorni ljudi: svi su se poeli smijati sa
njima. Mnogi su nali klju - tako se moe preporoditi.
No, u jednom selu se dogodilo da je jedan od njih umro. Seljani su se okupili i rekli:
Sada e biti nevolje. Sada emo da vidimo kako e se smijati. Njihov prijatelj je umro: oni
bi morali naricati. Ali kada su doli, ona dvojica su plesali, smijali se i slavili smrt. Tada su
seljani rekli: Ovo je stvarno previe. Ovo je neutivo. Kada ovjek umre neumjesno je
smijati se i plesati.

15

Na to su im oni odgovorili: Vi ne znate to se dogodilo. Sva trojica smo mislili tko e

prvi umrijeti. Ovaj ovjek je pobijedio; mi smo izgubili. itav ivot smo se smijali sa njime.
Sada mu mi aljemo posljednji pozdrav - a moe li to biti neto drugo? Mi se trebamo
smijati, veseliti, mi trebamo slaviti. Ovo je jedini oprotaj od ovjeka koji se itavog ivota
smijao. I ako se mi ne bismo smijali, tada bi se on smijao nama i rekao: Vi, budale, opet
ste upali u zamku. Mi i ne vidimo da je on mrtav. Kako moe smijeh zamrijeti, kako ivot
moe umrijeti?
Smijeh je vjean, ivot je vjean, slavlje se nastavlja. Glumac se mijenja, ali drama
ostaje. Valovi se mijenjaju, ali ocean ostaje. Ti se smije, pa prestane, a potom se netko
drugi smije - smijeh se nastavlja. Egzistencija se nastavlja, to je kontinuitet; ne postoji ni
jednog trenutka prekida u tome. No, seljani to ne shvaaju i ne mogu uestvovati u
smijehu danas.
Tada i tijelo mora biti spaljeno i seljaci bi rekli: Mi emo ga okupati u ime rituala.
Ali su njegova dva prijatelja rekla: Ne, na prijatelj je rekao da se ne sprema nikakav
ritual i da se ne kupa njegovo tijelo, te da ostane u istoj odjei u kojoj je bio. Rekao je da
ga samo spustimo u vatru ovakvog kakav je. Mi moramo slijediti njegove instrukcije.
I tada se dogodi veliki dogaaj. Kada je tijelo stavljeno u plamen, taj starac je
napravio posljednji trik. On je prije smrti sakrio ispod svojih haljina mnoge stvarice koje
izazivaju vatromet. Tako je iznenada stvorio diwali. Tada se sve selo poelo smijati.
Njegova dva luckasta prijatelja su plesala, a potom je i cijelo selo prihvatilo ples. To nije
bila smrt, to je bio novi ivot.
Nijedna smrt nije smrt jer svaka smrt otvara nova vrata - to je neki poetak. Ne
postoji kraja ivotu, uvijek je samo novi poetak, uskrsnue.
Ukoliko promijeni svoju tugu u slavlje, tada e isto biti u mogunosti da promijeni
svoju smrt u uskrsnue. Stoga ui tu umjetnost dok je jo vrijeme za to. Ne dozvoli da smrt
stigne dok jo nisi nauio tajnu alkemije mijenjanja obinog metala u vie. Jer, ako moe
promijeniti tugu, moe promijeniti i smrt. Ukoliko moe slaviti bezuvjetno kada stigne
smrt tada e se moi smijati i smrti, moi e slaviti, otii e sretan. I kada bude mogao
otii slavei, tada te smrt nee moi ubiti. Naprotiv, ti e ubiti smrt. Zato poni time,
pokuaj. Nema to da se izgubi. Ali ljudi su toliko glupi, pa i kada nema to da se izgubi,
oni ne ele da pokuaju. to ima da se izgubi?
Grijeh je kada ne uiva u ivotu
Osho,
molim te, objasni nam umjetnost ivljenja.
ovjek je roen da ostvari ivot, ali sve ovisi o njemu. On moe i da promai ivot.
On moe i disati, moe i jesti, moe i ostariti, moe ii prema grobu - ali to nije i ivot. To je
samo gradacija smrti: od kolijevke pa do groba, sedamdesetogodinja gradacija smrti.
I poto miliuni ljudi oko tebe ive tom gradacijom smrti, laganom smru, ti takoer
poinje oponaati taj nain. Djeca ue sve od onih koji su oko njih, a mi smo okrueni
samo smru.
Zato je pravo da razumijemo to ja podrazumijevam pod ivotom. To ne smije biti
jednostavno stvorenje ve rast i razvoj.
Postoje dvije raznolike stvari. Stariti, to moe i ivotinja. Rast je prednost ljudskog
bia. Samo su nekoliko tvrdnji prave. Rast znai ulaenje svakog trenutka dublje u principe
ivota, to znai ii dalje od smrti - ne prema smrti. to dublje ulazi u ivot, to vie shvaa
njegovu besmrtnost - ti se udaljava od smrti. Pravi trenutak je kada shvati da smrt nije
nita do svlaenje stare odjee sa sebe, ili promjena kue, doma, promjena forme - nita
ne umire, nita ne moe umrijeti.
Smrt je najvea iluzija koja postoji. .
Za rast, samo pogledaj drvee. Kako drvee raste tako mu korijenje ide sve dublje u
zemlju. To je ravnotea: to vie raste to mu korijeni dublje prodiru. Ti ne moe imati vi-

16

soko drvo sa malim korijenjem. Ono ne moe prehraniti tako veliko drvo. U ivotu, rasti
znai prodirali dublje u sebe. Tamo su tvoji korijeni.
Po meni, prvi princip ivota je meditacija. Sve drugo dolazi poslije. Djetinjstvo je
najbolje vrijeme. to vie ostari, znai - pribliava se smrti, sve tee je ui u meditaciju.
Meditacija je ulazak u tvoju besmrtnost, ulazak u tvoju vjenost, ulazak u tvoje
blaenstvo. A dijete je najkvalificiranija osoba za to jer je jo neoptereeno znanjem,
neoptereeno religijom, obrazovanjem i svim vrstama besmislica. Ono je jo bezbrino.
Ali, za nesreu, ta njegova bezbrinost je osuivana kao neznanje. Neznanje i
bezbrinost imaju slinosti, ali nisu isto. Neukost je takoer stanje NE-ZNATI to je ujedno
i osobina bezbrinosti, nevinosti. No, postoji isto tako i velikih razlika to je bilo previeno
od itavog ovjeanstva sve do sada.
Bezazlenost nije mogue nauiti - no ona i ne izaziva tenju da se spozna. Dijete je
krajnje zadovoljno, ispunjeno. Dijete nema ambicija, ono nema ni elja. Ono je sasvim
zaokupljeno trenutkom - ptica na grani sasvim zaokupi njegovu pozornost; samo leptir,
njegove divne boje i ono je oarano; duga, na nebu, i ono ne moe pojmiti da ima to
znaajnije od toga, bogatije od te duge. I no puna zvijezda, zvijezde iza zvijezda. . .
Bezazlenost je bogata, to je punoa, istoa. Neznanje je siromano, ono je
prosjaenje - ono eli ovo, ono eli ono, ono eli da je sposobno da zna, eli da je
potovano, da je dobrostojee, vrijedno, ono eli da je mono.
Neznanje se kree stazom udnje. Bezazlenost je stanje bez udnji. Ali, poto su
oboje bez znanja, mi i dalje ostajemo zbunjeni njihovim prirodama. Mi prihvaamo oboje
sa sigurnou da su to iste stvari.
Prvi korak u umjetnosti ivljenja e biti da se stvori jasna podjela izmeu neznanja i
bezazlenosti. Bezazlenost treba da Buddhe podrana, prihvaena - jer dijete donosi sa
sobom najvee blago, blago koje se stie kroz mudrost poslije tekih napora. Mudraci bi
rekli da su ponovo nali dijete u sebi, da su se ponovo rodili.
U Indiji stvarni braman, pravi znalac sebe naziva dwij, dvaput roen. Zato dvaput
roen? to se dogodilo prvom roenju? Zato je potrebno drugo roenje? I to on treba da
dobije u drugom roenju? U drugom roenju on treba da dobije ono to je mogue sa
prvim roenjem a to su mu drutvo, roditelji i narod oko njega skrili, unitili. ,
Svako dijete je nakljukano znanjem.
Njegova jednostavnost mu je bila oduzeta jer je jednostavnost bespomona u ovom i
ovakvom svijetu. Njegova jednostavnost e traiti svijet koji je kao i on jednostavan, njegova bezazlenost e biti iskoritena na svaki mogui nain. Uplaeni od drutva, uplaeni
od svijeta, mi treba da izgradimo sebe, mi pokuavamo da uinimo svako dijete domiljato,
lukavo, upoznato. Uimo ga da Buddhe u kategoriji moi a ne u kategoriji opsjednutosti i
nemoi. A kada jednom dijete pone rasti u pogrenom smjeru, ono i nastavlja da ide tim
putem - njegov cijeli ivot se odvija u tom smjeru.
Onda kada shvati da si promaio ivot, prvi princip koji se mora vratiti natrag je
bezazlenost. Odbaci svoje znanje, zaboravi na svoje spise, zaboravi religiju, svoje
teologije, svoje filozofije. Ponovo se rodi, postani bezazlen - a to je u tvojim rukama. Oisti
svoj um od svega to nisi sam spoznao od svega to je pozajmljeno, od svega to je dolo
od tradicije, konvencija, od svega to ti. je bilo dano od drugih - roditelja, uitelja,
univerziteta. Samo se oslobodi toga.
Jo jednom ponovo budi jednostavan, jo jednom budi dijete.
A to je udo mogue ostvariti pomou meditacije. Meditacija je jednostavno malo
udan metod kirurgije kojim se liava svega to nije tvoje i spaava ono to je samo
tvoje autentino bie. To spali sve drugo i ostavi te golog, samog pod suncem, na vjetru.
To je kao da si prvi ovjek koji je siao na zemlju - koji ne zna nita, koji upravo treba
otkriti sve, koji treba da Buddhe tragalac, koji kree na hodoae.
Drugi princip je hodoae.
ivot mora biti tragalatvo - ne udnja, ve istraivanje; ne nikakva ambicija da se
postane ovo, ili ono, predsjednik zemlje ili ministar vlade, ve istraivanje sa kojim otkriva
tko sam ja.

17

Veoma je udno da ljudi koji ne znaju tko su pokuavaju biti netko. Oni i ne znaju tko
su ni sada, oni su neupoznati sa svojim biem, ali imaju cilj da postanu netko.
Postati netko je bolest due. Bie si ti. A da bi otkrio svoje bie je poetak ivota.
Svaki trenutak je novo otkrie, svaki novi trenutak donosi novu radost. Nova misterija
otvara tvoja vrata, nova ljubav poinje rasli u tebi - nova milost koju i nisi osjetio prije, novo
osjeanje ljepote, osjeanje boanskoga.
Ti si toliko senzitivan da ak i najmanja vlat trave izaziva veliku vanost kod tebe.
Tvoja senzitivnost ti pojanjava da ta mala vlat trave ima isti znaaj za egzistenciju kao
najvea zvijezda. Bez male vlati trave egzistencija ne bi bila ono to jeste. A ta vlat trave je
jedinstvena, nezamjenljiva, ona ima vlastitu individualnost. Ta senzitivnost e stvoriti nova
prijateljstva za tebe - prijateljstvo sa drveem, pticama, ivotinjama, sa planinama, sa
rijekama, oceanom, sa zvijezdama. ivot biva bogatiji to ljubav vie raste, to prijateljstva
rastu.
U ivotu sv. Francisa bio je jedan divan dogaaj. Bio je na samrti, a obiavao je da
ide na magarcu iz sela u selo i tako iri svoje iskustvo. Svi njegovi uenici su se okupili da
uju njegove posljednje rijei. posljednje rijei ovjeka su najznaajnije jer one sadre sve
iskustvo njegova ivota. No, to to su njegovi uenici uli, nisu mogli ni povjerovati. . .
Sv. Francis se nije obratio ni jednom ueniku ve svom magarcu rijeima: Brate, ja
sam beskrajno zahvalan tebi: Nosio si me na svojim leima iz mjesta u mjesto i nikada nisi
gunao, prigovarao. Prije no to napustim ovaj svijet, sve to elim je da dobijem oprotaj
od tebe, jer nisam bio human prema tebi.
Ovo su bile posljednje rijei sv. Francisa. Veoma senzitivno je rei magarcu da je brat
i da trai oprotaj od njega. Kako postaje senzitivniji, ivot postaje prostraniji. To nije
vie jezerce ve ocean. To se ne okonava sa tobom, tvojom suprugom i vaom djecom to se ne okonava uope. Ova itava egzistencija biva tvoja porodica, i dok to ne postane
tvoja porodica nee spoznati ivot u cjelini. Pojedinac nije otok, svi smo mi povezani. Mi
smo prostrani kontinent povezan na miliune naina. I ako naa srca nisu ispunjena
ljubavlju za sve, isto toliko je nas ivot siromaniji.
Meditacija e ti donijeti senzitivnost, veliki osjeaj pripadnosti svijetu. Ovo je na
svijet - zvijezde su nae, mi nismo stranci ovdje. Mi pripadamo istinski egzistenciji. Mi smo
dio nje, i srce smo njeno.
Zatim, meditacija ti moe donijeti veliki mir - jer smetlite znanja je nestalo. Miljenja,
koja su dio znanja, su nestala. Iznenaujua tiina se raa: ova tiina je jedina muzika
koja postoji. .
Svaka druga muzika je samo jedan napor da se ova tiina prikae. Proroci starog
Istoka su bili svi suglasni u tome da se sva umjetnost - muzika, poezija, ples, slikarstvo,
kiparstvo - raa iz meditacije. Oni su se trudili da na neki nain priblie ono to se ne moe
shvatiti. To su bili darovi namijenjeni onima koji jo nisu spretni da krenu na hodoae.
Moda pjesma moe podstai tenju da krene u traganje za izvorom, moda statua...
Kad nekom sljedeom prilikom bude uao u hram Gautam Buddhe ili Mahavire,
samo sjedni u tiini i promatraj statue, jer su te statue uraene u meditativnom stanju i
kada ih promatra dospijeva u tiinu. Tu su statue meditacije i to se ne tie Gautam
Buddhe ili Mahavire, ali one podsjeaju na likove tih velikih ljudi - Mahavire, Buddhe,
Neminate, Adinate..., dvadeset etiri tirtankare dainizma u jednom istom hramu, izgledaju
nalik jedna drugoj, sasvim nalik.
U djetinjstvu sam obiavao pitati oca: Moe li mi objasniti kako je to mogue da su
dvadeset i etiri osobe sasvim nalik jedna drugoj - iste veliine, istog nosa, ista lica, ista
tijela.. ?
On bi na to odgovorio: Ja ne znam. Uvijek sam bio iznenaen to nema nikakve
razlike. To je skoro neuveno nema ni dvije osobe na svijetu koje su sasvim iste, a ne ak
dvadeset etiri.
No, kako je moja meditacija cvjetala, ja sam nalazio odgovor da te statue nemaju
nita sa ljudima. Te statue imaju u sebi neto to se dogodilo sa tih dvadeset etiri osobe a to je isto bie. .-

18

Mi se nismo brinuli o spoljanosti, mi smo insistirali da samo unutarnje moe

zavrijediti nau pozornost. Spoljanje je nevano. Netko je mlad, a netko je star, netko je
crn, netko je bijel, netko je mukarac, a netko je ena - to sve nije vano; ono to je vano
jeste da iznutra postoji jedan ocean tiine. U takvom stanju tiine tijelo nalazi odreeni
poloaj.
Ti to moe primijetiti i na sebi, ali ti nisi dovoljno budan. Kad si ljut, da li tada
promatra? - tvoje tijelo tada zauzima sasvim odreen poloaj. U ljutnji ti ne moe drati
svoje ake otvorenim - to su pesnice. U ljutnji se ne moe osmjehivati, a moe li? Sa
odreenim emocijama tijelo zauzima odreene poloaje. ak najmanje stvari su duboko
odraene na unutranjost.
Zato su te statue sainjene na taj nain da ako sjedi u tiini i promatra ih, a potom
zatvori oi, iznenada se u tvoje tijelo useli dojam sjenke negativa tih statua i ti se poinje
osjeati kako se nisi nikad do tada osjeao. Te statue i hramovi nisu izgraivani za boju
slubu, oni su namijenjeni za one koji tu mogu neto iskusiti: Oni su naune laboratorije.
One nemaju nita sa religijom. Odreena tajna nauka je bila koritena vjekovima iako da bi
nove generacije mogle doi u kontakt sa iskustvom starijih generacija - ne kroz knjige, Ne
kroz rijei, ve neim to prodire dublje - kroz tiinu; kroz meditaciju, kroz mir.
Kako tvoja tiina raste, tvoja ljubaznost, kako tvoja ljubav raste, ti poinje~ ivot
doivljavati kao ples iz trenutka u trenutak, kao radost, slavlje.
Da li si uo vatrene abice vani? Jesi li ikada razmiljao zato se u svim kulturama,
svim drutvima, svugdje u svijetu, za slavlje ostavlja svega nekoliku dana? Tih nekoliko
dana slavlja je kompenzacija - jer su sva drutva oduzela svaki razlog za slavlje .u tvom
ivotu, a ako ti se ne bi nita dalo kao kompenzacija za to, tvoj ivot bi mogao biti opasan
za tu kulturu.
Svaka kultura e ti dati neto u ime kompenzacije kako se ne bi osjeao sasvim
izgubljen i bijedan, tuan. No, ta kompenzacija je lana. Sva ta svijetla i vatrene abice ne
mogu te uiniti veselim. To je samo za djecu, za mene, to je sasvim besmisleno. Ali, u
tvom unutarnjem svijetu moglo bi biti nastavljeno sa svijetom, pjesmom i veseljem.
Uvijek se sjeti da drutvo nastoji da ti prui neto u ime kompenzacije kada se osjeti
da potisnuti dio tvog bia moe izazvati eksploziju u najopasnijoj situaciji. Drutvo tada
pronae neto to ti moe prijati i dopusti da to ispolji ali to nije slavlje i ne moe biti
istinito slavlje. Pravo slavlje e doi iz tvog ivota u tvoj ivot. Istinsko slavlje nee ovisiti o
kalendaru i odreenom danu. udno, itave godine ivi u bijedi, a potom iznenada jednog
odreenog dana, izie iz jednog stanja i pone plesati. Ili je lano tvoje stanje ili je la taj
odreeni dan - oboje ne mogu biti istina. I kada taj odreeni dan proe, ti se ponovo
vraa u svoj mrani ivot, svi se vraaju svojoj bijedi, svojoj tjeskobi.
ivot e biti stalno slavlje, festival svjetla tokom itave godine. Samo tada ti moe
rasti, cvjetali. Preobrazi male stvari u slavlje.
Na primjer, u Japanu imaju ceremoniju ispijanja aja. U svakom zen manastiru i
svakom domu koji to moe priutiti postoji mali hram za ispijanje aja. Tako aj ne biva neto uobiajeno, svakodnevno - oni to preobraze u slavlje.
Hramovi za ispijanje ajeva su i nainjeni na odreeni nain - u nekom divnom vrtu
sa malim ribnjakom, sa labudovima u ribnjaku i cvijeem svuda naokolo, a gosti koji dou
moraju skinuti svoju obuu vani. To je hram. I kada ue u taj hram, ti ne smije priati,
mora ostaviti vani svoje prie i misli sa svojim cipelama.
Sjeda na pod u meditativnom poloaju. A domaica, dama koja priprema aj za tebe
ini tako graciozne kretnje kao da plee, kreui se okolo dok priprema aj, postavlja
alicu i tanjuri preda te kao da si bog. Sa takvim potovanjem ona klanja i klei, i ti mora
odgovoriti sa istim potovanjem.
aj se sprema u posebnom samovaru koji isputa divne zvuke dok voda kljua u
njemu, to je svojevrsna muzika. I to je takoer dio ajne ceremonije - da svi moraju prvo
sluati muziku kuhanja aja. Stoga su svi tihi, oslukuju.. . ptica cvrkue vani u vrtu, a
samovar... aj stvara svoj odreeni zvuk. Mir nas okruuje. . .

19

Kada je aj gotov, i kada se sipa u sve alice, ti nee pitati kako ljudi obino piju.
Prvo e mirisati aromu aja. Ti e srkati aj kao da je to dolo iz daljine, vrijeme e stati ti ima sasvim dovoljno vremena, nema urbe. Netko tada moe zapoeti svirku na flauti ili
sitaru.
Samo jedna svakodnevna stvar - samo aj - i oni prirede divni religiozni festival, i svi
izau iz tog osvjeeni, mlai i vedriji.
A to to se priredilo sa ajem moe se primijeniti sa svime - sa tvojim oblaenjem, sa
tvojom hranom. Ljudi ive skoro kao u snu i ne vide da svaki proizvod, svaka odjea ima
vlastitu ljepotu, vlastiti dojam. Ukoliko si ti osjeajan, tada tvoja odjea nee biti od tkanine
koja te pokriva - to treba da izrazi tvoju individualnost, tvoj ukus, kulturu, tvoje bie.
Sve to ti radi bie ispoljavanje tvoje biti imati e tvoj peat na tome. Tada ivot
moe biti stalno slavlje.
ak i ako se razboli i lei u krevetu, ti moe nainiti te trenutke ljepim i veselim
trenucima oputenosti i odmora, trenucima meditacije, trenucima sluanja muzike ili
poezije. Nema potrebe da bude tuan zato to si bolestan. Trebalo bi da si sretan to su
svi u kancelarijama, a ti si odmarajui se u svom krevetu, nalik kralju jer netko sprema aj
za tebe, samovar pjevui svoju pjesmu, prijatelji obiavaju da te posjeuju i da sviraju
flautu za tebe.. . Te stvari su od veeg znaaja no sva medicina.
Kada si bolestan pozovi lijenika, ali ono to je vanije jeste da pozove one koji te
vole jer je ljubav najbolja medicina. Pozovi one koji mogu stvoriti ljepotu, muziku, poeziju
oko tebe jer nema bolje metode za ozdravljenje do stvoriti raspoloenje slavlja.
Medicina je nii nain tretmana. No, esto izgleda da smo mi zaboravili sve i
oslanjamo se samo na lijekove i bivamo neraspoloeni i tuni - ba kao da nam nedostaje
nekog veselja koje smo zaboravili u naoj kancelariji. U kancelariji ti samo ima bijedu samo jedan dan dopusta i ti ponovo zapada u bijedno stanje, ne moe se opustiti.
Naini sve kreativnim, od loeg naini najbolje - to ja zovem umjetnost. I ako ovjek
ivi svoj itavi ivot tako da svaki trenutak i svaku fazu svog ivota ini lijepim veseljem,
ljubavnim veseljem, prirodno je da e njegova smrt biti najvii vrh ivotnog nastojanja.
Posljednji trzaji... njegova smrt nee biti tako runa kako to obino biva u ivotu sa,
bezmalo, svakim. Ako je smrt runa znailo bi da ti je sav ivot bio protraen. Smrt e biti
potvrena mirom, ljupko ulaenje u neto nepoznato, veseli pozdrav starim prijateljima i
starom svijetu. U tome nema nikakve tragedije.
Jedan zen-majstor po imenu Lin Ci je umirao. Tisue uenika se okupilo da uju
posljednju propovijed, ali Lin i je samo leao - veseo, nasmijan, ne izgovarajui ni jednu
rije. Vidjevi da e on umrijeti a da nee izgovoriti nijednu rije, netko je opomenuo Lin
ija. To je bio jedan stari prijatelj, takoer majstor. On nije bio uenik Lin ija i zbog toga
ga je mogao osloviti: Lin i, da nisi moda zaboravio na svoje posljednju rijei? Uvijek
sam govorio da nema dobru memoriju. Ti umire... nisi li zaboravio?
Lin i ree: Samo osluhni. Na krovu su dvije vjeverice skakutale, kriale. Kako je
divno, i potom izdahnu. Na trenutak, kada, je rekao da osluhnu, bila je apsolutna tiina.
Svi su mislili da on eli da kae neto veliko, ali to su se samo dvije vjeverice na krovu
svaale, kriale, trkarale. . . On se nasmijao i izdahnuo. No, on je ipak dao svoju
posljednju poruku: ne inite stvari malim i velikim, trivijalnim i vanim. Sve je vano. U tom
trenutku Lin iova smrt je bila vana isto toliko koliko i skakutanje i krianje dvije vjeverice
na krovu njegove kue, nema nikakve razlike u tome.
U ivotu je to sve isto. To je bila sva njegova filozofija, njegovo sveukupno ivotno
uenje - da nema nita to je vie i nita to je manje, sve zavisi o tebi: to e izvui iz
toga.
Zaponi meditirati i stvari e poeti rasti u tebi - tiina, mir, blaenstvo, osjeajnost. I
to god da izie iz meditacije, pokuaj to ispoljiti u ivotu. Dijeli to sa nekim, jer sve to
podijeli sa blinjima bre se razvija. A kada dospije do trenutka umiranja tada e znati
da nema smrti. Tada moe rei zbogom bez potrebe za ijednom suzom i. tugom moda suze radosti, ali ne tuge.
Ali ti treba da pone sa bezazlenou.

20

Zato, prvo odbaci svu kojetariju koju nosi sa sobom. A svi nose previe smea u
sebi - upitajmo se, zato? Samo zbog toga to su drugi rekli da su to velike ideje, principi,
naela. . . .
Nisi bio dovoljno inteligentan kada si radio sa sobom. Budi inteligentan sa sobom.
ivot je veoma jednostavan: to je veseli ples. itava planeta moe biti puna veselja i plesa,
ali to spreavaju ljudi koji. ozbiljnou spreavaju ivot da Buddhe bez smijeha, da se nitko
ne moe smijati, da je ivot grijeh, da je to iskupljenje za neke imaginarne grijehe. Kako ti
moe uivati kada je takva klima oko tebe koja ukazuje da sve treba biti iskupljeno? - da
ti treba da pati jer si nainio loa djela, a to je sve neka vrsta zatvora u koji si gurnut da bi
patio.
ivot nije zatvor, to nije iskupljenje. To je, naprotiv, nagrada, a ona je dana onima koji
to mogu osluhnuti, koji zasluuju to. To je tvoje osnovno pravo. da uiva, a grijeh e biti
ako ne uiva u ivotu. To bi bilo protiv egzistencije ako to ne bi uljepavao, ako bi sve
ostavio onako kako si zatekao.
Ne, neka poslije tebe to ostane sretnije, neto ljepe, . miomirisno.

Veoma opasna situacija

Osho,
bio sam privuen tvojom komunom Rajneeshpuram u Americi kao magnetom slutei svojim biem da nema drugog mjesta na ovoj planeti gdje se moe iskusiti ivot u njegovoj potpunosti. Nisam proitao nijednu od tvojih knjiga, pa ak ni jednu
knjigu iz oblasti traganja za istinom, svijeu ili izdizanja svjesnoga. Zauen sam
kako sam dospio do tvog izvora kada ak nisam osjeao ni e, ili, bolje rei, nisam
okusio ovakvu e.
ivot je misterija i zato nije uvijek mogue nai objanjenje tome to se dogodilo s
tobom i zato se to dogodilo. Kao prvo, zato si ti na svijetu?. Nema odgovora na to. Zato
se ljubav iznenada rodi a da ti se ne prui ni nagovjetaj? Ne postoji ni jednog racionalnog
odgovora na ta pitanja. Zato ti tako divno izgleda ruin cvijet? Ti ne moe to objasniti.
Ti kae: Bio sam privuen tvojom komunom kao magnetom, a da nisam znao zato
sam ja tu. Nitko ne shvaa to. Misli li da svi ljudi ovdje znaju zato su ovdje? Misli li da i
ja znam zato sam ovdje? Najvie to se moe rei je: Ja sam ovdje zbog vas, a vi ste
ovdje zbog mene. Ali to ne objanjava nita. Kae da samo sluti svojim biem da nema
drugog mjesta na planeti gdje se moe ivot iskusiti u svojoj potpunosti. . . Pa to je i vie
nego to je potrebno - da bude privuen, magnetino.
Svi ele u svom srcu da ive potpuno, ali to drutvo ne doputa, kultura ta od toga
titi; religija kontrolira, a porodica zasijeca krila na svaki nain. Oko tebe su ljudi iji je interes da ti ne ivi ivot potpuno. Stvarno je iznenaujue zbog ega oni imaju interes da ti
ne ivi potpuno: sva eksploatacija ovjeanstva poiva na tome.
ovjek koji ivi potpuno nee piti alkohol, ni koristiti neku drugu vrstu droge.
Prirodno, ljudi koji ubiru miliune dolara iz alkohola nee ti dopustiti da ivi potpuno. ivjeti
potpuno je tako prijatno da ti nee unitavati svoje veselje pijui alkohol. Alkohol je
potreban jadnim ljudima, ljudima koji su u nevolji, koji ele bilo kako da zaborave svoje
probleme, svoju nevolju - pa makar i na nekoliko sati. Alkohol nee promijeniti nita - ali
kratki odmor od nekoliko sati biva nunost za miline ljudi.
Ako ovjek ivi potpuno, tada je njegov svaki trenutak ispunjenje, i redova pred kinodvoranama nee biti. Tko eli da gleda drugog dok vodi ljubav? Zar je to potrebno kada ti
sa svojom voljenom moe voditi ljubav? Zato je potrebno da ide u kino kada tvoj ivot
predstavlja misteriju po sebi koju treba razotkriti. . . Tko je taj to je zainteresiran treerazrednom filmskom priom?
ovjek koji ivi potpuno, biva neambiciozan. On je sretan upravo sada i stoga nema
nikakve potrebe da trai vie. Uobiajeno ludilo ljudskog uma, da eli vie i vie - dolazi iz

21

razloga to se ne ivi potpuno. Uvijek u tebi postoji raskol - neto uvijek nedostaje. Ti zna
da stvari mogu biti bolje, Shodno takvom djelominom ivljenju, sve ivotne ambicije se
raaju i tako se pokree sva drutvena igra: ljudi ele da budu bogati, ele biti poznati,
ele biti politiari, ljudi ele biti predsjednici i ministri vlade.
Sve do sada, ovjeanstvo je ovisilo o tome hoe li se ovjeku dopustiti da ivi
potpuno a da se ne stvaraju sve vrste barijera, jer potpuni ovjek bi poremetio neije
interese u svijetu. Potpuni ovjek je najvea opasnost za takve neije interese. Ti ne
moe oboriti ovjeka koji u potpunosti ivi veselo svoj ivot. Ti ga ne moe prisiliti da ide
u nepravedni rat, da ubija ljude i da Buddhe ubijen. Tvoja itava struktura drutva dola bi
tako u pitanje.
Sa usponom potpunog ovjeka bila bi drukija struktura drutvenog ureenja:
neambiciozna, ali neizmjerno radosna , - bez velikih i monih ljudi. Moda ti i nisi nikada o
tome razmiljao, ali veliki ljudi postoje samo zato to miliuni ljudi nisu veliki - inae, tko bi
pamtio jednog Gautam Budu? Ako bi bilo na miliune Buddha, Mahavira, Isusa - koga bi
interesirali takvi pojedinci?
Ovih nekoliko ljudi su postali veliki jer se miliunima drugih nije doputalo da ive
potpuno. Tko bi iao u crkve kada narod ne bi bio bijedan... Tko bi iao u hramove,
sinagoge, damije? Tko bi onda bio tamo? Tko bi se zanimao za Boga, nebo i pakao?
ovjeku koji ivi svaki trenutak takvim intenzitetom da ivot tako postaje raj, da ivot po
sebi postaje boanski, nije potrebno da klanja pred mrtvim statuama, pred mrtvim spisima,
ukorijenjenim ideologijama, glupim predrasudama. Potpuni ovjek je veliki rizik u svijetu za
postojee vladajue dinastije.
Ti to moe i vidjeti. Zato sam ja bio odbijen od itavog svijeta - to nije bilo bez
razloga. Da su me razapeli ja ne bih bio u mogunosti da kaem Bogu: Oprosti im, oni ne
znaju to rade. Kao prvo, nema Boga kojem bi ja trebao rei bilo to; a kao drugo, ja ne
mogu rei da oni rade neto ega nisu svjesni. Ja mogu samo rei: Oni rade upravo ono
to ele raditi i to rade sasvim svjesno.
Njihov itavi ivotni stil je u opasnosti. Moda taj nain ivota njima ne prua radost,
blaenstvo, ali to je njihov nain ivota. ak i njihova bijeda je njihova bijeda. I taj jadni
svijet je u navodnoj veini i ne mogu tolerirati narod koji nema nita a i dalje je sasvim
sretan i ispunjen, tako nevjerojatno radostan da su njihova srca uvijek puna pjesme i uvijek
spremni da zapleu.
Ameriki javni tuilac otvarajui novu konferenciju je rekao: Primarni posao je bio da
unitimo Rajneeshovu komunu. Stvarno je udno zato bi jedna velika nacija sa toliko
moi bila zabrinuta zbog jedne male komune od pet tisua ljudi, koja je ivjela sasvim
nezavisno od Amerike, u pustinji? Najblii ameriki grad je bio udaljen ak preko trideset
kilometara. Zato su bili zabrinuti? Zato su me u svim kranskim crkvama osuivali? I to
sve iz prostog razloga to su tih pet tisua ljudi ivjeli bez ikakvih zabrana. Oni su stvarno
ivjeli u potpunoj slobodi, oni su odbacili sve prepreke. Oni su radili moda najvie to se
moe - dvanaest sati na dan i jo su imali energije da naveer pleu satima, da pjevaju do
kasno u no; imali su potom energije da ustanu rano ujutro i da meditiraju satima.
Ovo je stvaralo veoma opasnu situaciju. Ako ljudi, koji nemaju nita, ive tako veselo,
a zato onda svi krani Amerike, koji imaju sve, ive tako jadno?
Mi ak i slavimo smrt - a oni nisu spremni ni da slave ivot. Kad god neki sanijasin
umre, to je prilika da se proslavi i da mu se da dobar oprotaj, pleui i pjevajui. On odlazi
na vjeno putovanje i moda ga neemo nikada vie sresti, zato to i nije trenutak za
oplakivanje, za jad, suze i kuknjavu.
Ovo je postalo nevolja za Ameriku. Stoga je to bio prioritet da se uniti komuna - i oni
su uinili sve to na ilegalan, kriminalan i nekonstruktivan nain. Ovih pet tisua ljudi su bili
bespomoni. Nikada nisu ni mislili da biti veseo moe biti opasnost po njihov ivot, da se u
mizernom svijetu treba ponaati kako se i drugi ponaaju. Kada svi plau i kukaju, ti se ne
smije smijati, u protivnom e te ljudi koji plau ubiti..
Ti si bio privuen komunom jer nisi itao nijednu knjigu i stoga to nisi ve bio
optereen pozajmljenim znanjem. Ti nisi bio u traganju za istinom, jer bi, inae prirodno,

22

prvo pogledao u spise, poao rabijama, popovima, uenim ljudima. Poto nisi bio
zainteresiran za traenje istine i nisi itao moje knjige, ili bilo ije knjige, ti si zadrao
bezazlenost, neoptereenost.
To je kvaliteta koji ti je stvorio utisak privuenosti komunom. A kada si u komuni, tada
vidi da se moe ivjeti na sasvim drugi nain, na inteligentniji nain; da je ovjek
jednostavno traio svoju mogunost, mogunost u kojoj je mogao otkriti sebe, mogao
otkriti novi prostor bia, novo cvijee blaenstvena, novu ljubav - ljubav koja nee postati
obrobljavanje ve ljubav koja e te uiniti slobodnijim no to si ikad bio - ljubav koja e ti
dati slobodu.
I prvi put moe biti svjestan da je pet tisua ljudi, svih rasa, svih religija, gotovo iz
svih zemalja moglo ivjeti zajedno u ogromnoj porodici. Samo treba vidjeti pet tisua ljudi
kako jede u istoj kuhinji - a za vrijeme festivala je bilo i dvadeset tisua ljudi, i nitko se nije
zanimao za to tko je kran, a tko idov, tko je muhamedanac. Nitko nije ni pitao: Koja je
tvoja religija?
Svi se slau sa time da je naa religija da ivimo potpuno, ispunjeno i dopustimo
svakome da ivi u dosluhu sa svojim nainom, sa svojim svianjima i svojim nesvianjima
a ne da se mijeamo na bilo koji nain u tui ivot, a isto takao da ne doputamo nikome
da se mijea u nae ivote. Pet tisua individualnosti.. . a ive kao da su jedna organska
cjelina.
To je shodno tvojoj inteligenciji i bezazlenosti da si dospio do ovog izvora. I kada si ti
edan ili nisi... Postoje ei o emu tvoj svjesni um ne zna nita, to je veoma duboko u
tvojoj nesvijesti, ali kada doe do izvora, ti nae veliko zadovoljenje. Ti i moe biti
nesvjestan svoje ei, ali ti e biti uvjeren da si neto utolio u sebi.

Rizikovati sve
ivot iziskuje veliku hrabrost. Kukavice samo tavore, oni ne ive jer je njihov sav ivot
strahom orijentiran, a takav ivot je gori od smrti. Oni ive u nekoj vrsti paranoje, plae se
svega; i ne samo od stvarnih opasnosti, ve i od nestvarnih pojavnosti, takoer. Oni se
plae pakla plae se duhova, plae se Boga, Oni su zaplaeni tisuu i jednom stvari koje
su sami izmislili ili ih je izmislio netko nalik njima. Straha ima toliko da je nemogue ivjeti.
Samo hrabri mogu ivjeti. Prvi korak koji treba nauiti je kako biti hrabar. Usprkos
svim strahovima treba se ivjeti. A zato je hrabrost potrebna za ivot? - Stoga to je ivot
nesiguran. Ako bude previe svjestan sigurnosti, bezbjednosti, tada e ostati zatoen u
jednom malom uglu, gotovo u zatvoru koji si sam nainio. To e biti izvjesna sigurnost, ali
to nee biti ivot. To e biti bezbjednost, ali nee biti u tome avanture i ekstatinosti.
ivot se sastoji od istraivanja, odlaenja u nepoznato, uspinjanje do zvijezda. Budi
hrabar i rtvuj sve u interesu ivota - nita nije vrednije od toga. Nemoj rtvovati svoj ivot
zbog malih stvari - novac, sigurnost, bezbjednost, nita nije toliko vrijedno. Svako treba da
ivi svoj ivot to je mogue potpunije; samo tako radost se raa, samo tako je mogue da
te prekrije blaenstvo.
Oni koji stvarno ele da ive treba da preuzmu vie rizika. Oni .treba da se kreu u
nepoznato. Moraju nauiti jednu od najtemeljnijih stvari: da ne postoji doma, da je ivot
hodoae - bez poetka i bez kraja. Da, postoje mjesta gdje se moe odmarati, ali to su
samo prenoita i ujutro ti mora nastaviti dalje. ivot je neprestano kretanje, on nikad ne
dospijeva do kraja - stoga je ivot vjean.
Smrt ima poetak i kraj. Ali ti nisi mrtav, ti si iv. Smrt je kriva predodba. Ljudi
stvaraju smrt jer oni ude za sigurnou. To je udnja za sigurnou i bezbjednou koju
omoguuje smrt, koja ini pojedinca uplaena ivotom, koja ini pojedinca neodlunim da
se kree u nepoznato,
Jedina ivotna hrana je rizik: to vie rizikuje to si ivotniji. A kada jednom shvati
to, ne iz oaja; ne iz bespomonosti, iz nude, ve iz meditativnog osvjeenja - kada jednom shvati to, ti e treptati od iste ljepote koju ta mogunost nalae.

23

ovjek moe potvrditi beskunitvo sa oajem, ali tada gubi pravi znaaj. Tu je
egzistencijalizam izgubio. On je doao sasvim blizu prave sutine stvari, oni su bili sasvim
blizu: istina je bila tek iza ugla. Oni su bili blizu kao to je bio i Buddha, ali su izgubili.
Umjesto da su postali blaeni, oni su bili veoma, veoma tuni to ivot nema znaenja, to
ivot nema cilja, to ivot nema sigurnosti. Oni su bili veoma potreseni; to je bilo unitenje.
Buddha je takoer dospio do istog zakljuka, ali umjesto da je postao tuan, on je
skoio u nepoznato. On je preskoio sve ograde. On je to prihvatio kao to ivot prihvata.
Oni su to prihvatili kao pravu prirodu ivota i nije bilo mjesta za osjeanje frustriranosti. Oni
su shvatili i to da je ljepota ivota u tome to on nije siguran, jer tako tek postoji mogunost
njegovog istraivanja, postoji mogunost inventivnosti; tako postoji mogunost da se
priblii novom, tako postoji prilika za iznenaenje. Ako je sve sigurno, odreeno,
zagarantirano, tada nee biti prilike za uzbuenje, ples.
Buddhe su plesale vidjevi nevjerojatne dogaaje, vidjevi udestvenija, oni su
uivali. Isus je govorio uvijek svojim uenicima: Veselite se, uivajte! Iznova i iznova vam
kaem: uivajte!
A to je itavo moje uenje. Ja vam ne dajem cilj, ne dajem vam ak ni slutnju pravca.
Ja vas samo inim svjesnim injenica ivota - kako je to to je to. Stopi se sa time. Kreni
sa time bez linih predrasuda, bez vlastitih elja, bez ideje kako bi to trebalo izgledati.
Pusti da to Buddhe onakvo kakvo je, a ti se opusti.
Vae kue su nalik grobovima. Ti si i previe zainteresiran za sigurnost. A takva vrsta
zainteresiranosti ubija, jer je ivot sam po sebi nesiguran. Nita se ne moe uiniti sa time,
nitko ne moe uiniti to sigurnim. Svaka sigurnost je lana, svaka sigurnost je izmiljena.
ena te voli danas - a sutra, tko zna? Kako moe biti siguran to e se dogoditi sutra? Ti
moe otii u opinu kod matiara i uiniti legalnim da e ona biti tvoja ena itav ivot.
Ona moe ostati tvoja ena zbog legalnih normi, ali ljubav je iezla. Ljubav ne poznaje
norme. A kada ljubav nestane i kada ena Buddhe supruga i dalje, mukarac Buddhe
suprug i dalje - tada je neto nalik smrti izmeu njih.
Zbog sigurnosti mi smo izmislili i brak. Zbog sigurnosti mi smo izmislili i drutvo. Zbog
takve sigurnosti mi se uvijek kreemo kanaliziranim putovima.
ivot je divalj, neobuzdan, Ljubav je neobuzdana. I Bog je sasvim divalj. On nikada
nee ui u tvoju batu, ona je previe ljudska. On nee ui ni u tvoje kue, one su premale.
Ti ga nikada nee sresti na zacrtanom putu. On je divalj. Zapamti, ivot je divalj.

24

LJUBAV
Ja nazivam ovjeka materijalistom koji ne poznaje umjetnost ljubavi. Ja ne zovem
ovjeka materijalistom koji ne vjeruje u Boga. Isto tako ne zovem religioznim ovjekom
onoga koji vjeruje u Boga. Ja zovem ovjeka religioznim koji raste u svojoj ljubavi, svojoj
linoj vjeri - i koji iri svoju ekstazu svud , naokolo po egzistenciji.

Osho
Unutarnja muzika
ovjekovo srce je muziki instrument koji sadri veliku muziku. Ona je uspavana ali
je ipak prisutna, ekajui pravi trenutak da zatitra, da se ispolji, da zapjeva, da zaigra. A
kroz ljubav je mogue da taj trenutak stigne. ovjek bez ljubavi nikada nee saznati za tu
muziku koju nosi u svom srcu. Samo je kroz srce mogue da ta muzika oivi, osvijesti se,
da iz potencijala postane neto aktualno.
Ljubav pokree taj proces, ljubav je katalizator. A ako ljubav ne pokree proces tvoje
unutarnje muzike, tada mora da je neto drugo maskirano u ime ljubavi, to nije ljubav. To
moe biti pohota, moe biti i samo seksualnost, senzualnost. Nita nema loeg u
seksualnosti i senzualnosti, nita nema loe ni u pohoti. Ja ne odbacujem to, oni su dobri
onakvi kakvi jesu, a i to nije ljubav. To pretendira da Buddhe ljubav, sa time se moe
zaludjeti jedno drugo kao sa ljubavlju. A kriterij je da zna to je to: ako tvoja unutarnja
muzika pone da nadolazi, tada je to ljubav. Iznenada ti sebe zatie u dubokoj harmoniji.
Ti nisi vie nesklad, ti biva sklad. Ti vie nisi kaos, postaje kozmos; i ivot uzima novi
kvaliteta, kvaliteta klicanja, kvaliteta haleluje.
To je jedini kriterij: kreni u traganje, kreni u dublje prodiranje u ljubav i tako e
jednog dana biti zateen ispod svoje unutarnje muzike. A poslije toga ivot nije nikada isti.
Zapravo, poslije toga ivot tek poinje.

to je ljubav
Osho,
to je ljubav? Zato sam toliko uplaen ljubavlju?
Zato ljubav izgleda kao nepodnoljiv bol.
Ti me pita: to je ljubav?
To je duboki poriv za biti jedno sa cjelinom, duboki poriv rastapanja Ja u jedno
jedinstvo. Ljubav je takva jer smo mi odvojeni od vlastitog izvora. Iz takve pozicije raa se
udnja za vraanje u jedinstvo, da postane jedno sa time.
Ako iupa drvo iz tla, ako ga iupa iz korijena tada e drvo dobiti veliku elju da
se vrati nazad tlu jer je to njegov stvarni ivot. Sada to zamire. Izdvojeno, drvo ne moe bitisati. Ono treba da ivi u zemlji, sa zemljom, kroz zemlju. To je znaenje ljubavi.
Tvoj ego je postao barijera izmeu tebe i tvoga tla cjeline. ovjek je priguen, ne
moe disati, zagubio je svoje korijene. On nije dugo prehranjivan. Ljubav je udnja za
dobivanjem ivotnih sokova; ljubav je putanje korijenja u egzistenciju. A problem je
razrjeiviji ako se preda suprotnom: stoga je mukarac privuen enom, ena je
privuena mukarcem. Mukarac moe nai tlo kroz enu, on moe postati utemeljen kroz
enu, a i ena moe postati ponovo utemeljena kroz mukarca. Oni su dopuna jedno
drugom. Sami mukarac je polovina u oajnikoj potrebi da Buddhe cjelina. I ena je samo
polovina. Kada se te dvije polovine sastanu i ponu stapati, mijeati, tada se oni prvi put
osjeaju utemeljeni, prizemljeni. Velika radost se raa u kui.

25

Ne samo da se ti moe kroz enu utemeljiti, ve kroz nju moe i stii do Boga.
ena, je samo - vrata, i mukarac je isto tako prolaz. Mukarac i ena su vrata do Boga.
udnja za ljubavlju je i udnja za boanskim. Ti to moe shvatiti, a i ne mora, ali tvoja
udnja za ljubavlju e stvarno dokazati postojanje boanskog. Nema drugog dokaza.
Poto ovjek voli, Bog postoji. Poto ovjek ne moe ivjeti bez ljubavi, to je dokaz da
boansko postoji. Nunost za ljubavlju nam ukazuje da kao usamljenici samo patimo i
zamiremo. Zajedno mi rastemo, njegujemo se i bivamo ispunjeni.
Ti pita: to je ljubav? Zato sam tako uplaen ljubavlju?
To je isto tako zbog ega je: mukarac uplaen ljubavlju - jer trenutkom tvog stapanja
sa enom, ti gubi svoj ego, a i ena stapajui se sa mukarcem, gubi svoj ego.
Ovo se treba shvatiti: ti se moe utemeljiti u cjelinu samo ako izgubi svoj ego,
sebe; nema drugog naina, Ti privuen cjelinom jer se osjea lien ivotnih sokova i kada
doe trenutak da iezne u sveobuhvatno poinje osjeati strah. Veliki se strah raa jer
si izgubio sebe. Ti tada ustukne. Tako se stvara dilema. Svako ljudsko bie treba da se
suoi sa time, da se susretne sa time, da proe kroz to, da to razumije i transcendira.
Ti mora razumjeti da su obje stvari nastale od istog. Ti osjea da bi bilo divno da to
iezne - nema brige, nema napetosti i nema odgovornosti. Tako e postati dio svega
kao to su to drvee i zvijezde. Sama ideja je fantastina. To otvara vrata, misteriozna
vrata tvog bia, tako nastaje poezija. To je romantino. Ali, ako ti stvarno krene u to tada
se stvara strah, u smislu Ja u nestati i tko zna to e se jo dogoditi? To je nalik rijeci
koja dospijeva do pustinje, kao sluanje apata pustinje.., oklijevanje, on eli da to
prevazie, eli da nae ocean, osjea da postoji elja i fini osjeaj nalik: Moje odredite je
tamo. Nemogue je obezbijediti bilo kakav razlog, ali postoji neki unutranji prijekor koji
nalae: Nisam zavrio. Ja jo treba da tragam za neim veim. Neto duboko iz mene
govori: Pokuaj, pokuaj jae - prevazii tu pustinju.
A onda pustinja kae, Posluaj mene: jedini nain je da ispari sa vjetrovima. Oni e
te ponijeti, oni e te odnijeti iza pustinje. Rijeka eli ii iza pustinje ali pitanje je veoma
prirodno: to je za mene dokaz i garancija da e vjetrovi dozvoliti meni da ponovo
postanem rijeka? Jednom kada nestanem vie se neu moi kontrolirati. Dakle, to mi
garantira da u ponovo postati rijeka, ista rijeka, isti oblik, isto ime, isto tijelo? A tko zna? I
kako u vjerovati da kada se jednom predam vjetrovima da e mi oni dopustiti da
postanem ponovo zasebna.? U tome se sastoji strah od ljubavi.
Ti zna, ti si se uvjerio da bez ljubavi nema radosti, bez ljubavi nema ivota, bez
ljubavi ti si lien neeg nepoznatog neispunjen si prazan. Ti si isprazan, ne posjeduje
nita; ti si prostor bez sadrine. Ti osjea prazninu, neispunjenost i siromatvo. Ti si se
uvjerio da postoje putovi koji te mogu ispuniti.
Ali kada si ti priblii ljubavi veliki se strah raa, sumnje nestaju: ako se opusti, ako
stvarno ue u to, da li e ikada biti u mogunosti da se ponovo vrati? Da li e biti u
mogunosti da zatiti svoj identitet, svoju osobnost? Da li je to vrijedno tvog rizika? Tada
um odlui da ne riskira jer bar si tako ti - iako bez ivotnih sokova, neopskrbljen, gladan,
jadan - ali barem si ti. Ieznuti u nekoj ljubavi, pa tko zna to e se dogoditi? Ti e
nestati, a onda tko ti garantira da li e doivjeti radost, blaenstvu, ili da e sresti boansko?
To je isti stran koji sjeme osjea kada nestaje u tlu. To je smrt i sjeme ne moe
predvidjeti da e iz te smrti nastati ivot.

Ljubav je ples tvog ivota

ivot je prava zgoda: tlo gdje cvijet ljubavi cvjeta. Ljubav, po sebi, je dragocjena -ona
nema namjenu, ona nema odreenog smisla. Ona ima izuzetno znaenje, ona donosi veliku radost, ona posjeduje vlastitu ekstazu - ali to nisu stvari od znaaja. Ljubav nije posao
koji ima svrhu, cilj, predmet.

26

Uvijek je prisutna odreena ludost u ljubavi. Kakva je ta ludost? Ludost je stoga to

se ne moe dokazati zato voli. Ti ne moe dati ni jedan razuman odgovor na to
pitanje, Ti moe rei da obavlja jedan odreeni posao jer treba novac; treba novac jer
ti je potrebna kua; treba kuu jer bez kue ne moe ivjeti.
U tvom svakodnevnom ivotu sve ima svoju svrhu, ali ljubav ti ne moe dati nikakvi
razlog za to. Moe jednostavno rei: Ja ne znam. Jedino to mogu rei je da voljeti znai
iskusiti najljepi prostor u nama. Ali to nije svrha. Taj prostor nije spoznatljiv. Taj prostor
ne moe smjestiti u bilo koju pogodnost. Taj prostor je uvijek iznova pupoljak sa kapi rose
koja blista na vrhu. Jutrom taj pupoljak odie a na suncu plee.
Ljubav je ples tvog ivota.
Stoga oni koji ne znaju to je ljubav gube pravi ples ivota; oni gube priliku da njihov
cvijet procvjeta. Zbog toga je, u svjetovnom umu, u kalkulativnom umu, kompjuterskom
umu, kod matematiara, ekonomista, kod politiara, ljubav predstavlja vrstu ludila. Ali za
one koji poznaju ljubav to je razumno. Bez ljubavi - ovjek moe biti i bogat; zdrav, poznat;
ali on ne moe biti razborit jer nezna nita o unutarnjoj istinskoj vrijednosti. Zdrav duh,
razumnost nije nita drugo do miris cvijeta koji cvjeta u tvom srcu.
Ljubavnici ne trebaju psihijatrijski tretman. Zapravo, ljubav je najvea isceliteljska
snaga u. ivotu. Oni koji su propustili to ostali su prazni, neispunjeni. Obino ludilo nema
nikakvi sastav za postizanje. Ali, ludilo zvano ljubav ima odreeni sustav u sebi. A koji je to
sustav? To te ini veselim, ivot ti ini pjesmom, donosi veliku ljupkost.
Da li si promatrao ljude? Kada se netko zaljubi tada nema potrebe da to objavljuje. Ti
moe vidjeti u njegovim oima novu dubinu koja se raa. Moe vidjeti na njegovom licu
novu ljupkost, novu ljepotu. U njegovom hodu moe nazreti njeni ples. On je isti ovjek,
ali ipak vie nije onaj isti. Ljubav je ula u njegov ivot, proljee je dolo u njegovo bie,
cvijee njegove due se rascvjetava.
Ljubav ini trenutnu transformaciju. ovjek koji ne moe voljeti ne moe biti ni
inteligentan, ne moe biti ni otmjen, ne moe biti prefinjen. Njegov ivot e biti obina
tragedija.
Svi religiozni uitelji bi ti govorili: Tvoj ivot je nitavan jer je to samo to i mjehuri
sapunice. Danas je to ovdje, a sutra nas ve nema. Tvoj ivot, na ovom svijetu, u ovom
tijelu nije od nikakve vrijednosti jer je trenutaan, kratkotrajan. On ima samo korist ukoliko
bi se odrekao njega. I samo odricanjem ti dospijeva kao vrijednost u oima Boga.
udna ideologija! Ali to je ipak vjekovima dominiralo ljudskim umovima a da se
nikada nije provjeravala vjerodostojnost. Recimo, na Istoku je svijet iluzija. Zato je svijet
iluzija? Zato to se mijenja; sve to se mijenja nije od koristi, bezvrijedno je. Samo stalno,
ono koje se ne mijenja je znaajno. A ti ne moe nai nita na svijetu to je stalno, to se
ne mijenja.
itav ovaj pristup je baziran na stavovima da je ivot iluzija, jer je nestalan. Pronai
stalno, a odbaci nestalno. Manje - vie, to je stav svih religija na svijetu.
Potvrdi mijene, sve se mijenja. Osim ako ti eli da promjene budu bog, jer je to
jedina stalna stvar na svijetu: Ti ne moe nita nai drugo koje ti ni mig ne moe dati da
je stalno boanstvo.
Voli ivot jer je ivot promjenljiva stvar. To je protok u svakom trenutku. Kada ue u
ovu prostoriju, ti si jedna osoba, a kada izae ti si ve druga osoba. Ti samo tei da bude ista osoba. U svega par sati toliko se promjena moe dogoditi u tebi; to je ito kao
kada u par sati Ganges primi i protee velika voda njime. To izgleda kao ista voda, ali nije
to ona ista voda koja je tu bila prije par sati.
Heraklit je rekao da je ivot tok, rijeka. Zapamti, ti ne moe zakoraiti u istoj rijeci
dva puta - jer rijeka nikada ne moe biti ista.
Ljudi koji znaju puno o srei su oni koji su u dosluhu sa. promjenljivim ivotom, koji
mogu voljeti ak i mjehurie od sapunice, sijanje sunca, stvaranje malih duga. To su ljudi
koji znaju mnogo o srei.

27

Vai sveci samo znaju bijedu - samo pogledajte u njihova lica. Izgleda kao da je ivot
nestao iz njih - oni su mrtvi fosili. Nita se ne mijenja u njima: oni ive ivot rituala i protiv
svega su to se mijenja.
Zato se zadovoljstvo zabranjuje? zato to se mijenja. Zato se ljubav zabranjuje? jer se mijenja. Zato su te religije izumile brak na prostoru ljubavi. Stoga to bi brak dao
jednu makar iluzornu stalnost kroz zakon, kroz ugovor, kroz drutvo, kroz strah od
gubljenja potovanja, kroz strah od toga to e se dogoditi naoj djeci. Stoga su i uredili da
brak Buddhe neto stalno. Stoga su sve stare religije protiv razvoda, jer razvod ponovo od
braka stvara neto to nije stalno - da se moe mijenjati.
Tisuama godina, jo dok su mala, djeca su se vjenala. Bilo je sluajeva da se
dijete vjenalo a da se nije jo ni rodilo, koje je jo u majinoj utrobi. Dvije familije bi se
dogovorile ako bi djeca, koja trebaju da se rode, bila suprotni polova da e se vjenati.
U Indiji jo i sada se sedmogodinja, osmogodinja djeca vjenavaju, iako je to protiv
zakona. Ali to nije protiv obiaja. Zato se toliko ure da vjenaju djecu koja jo nisu ni
svjesna to je brak, to e se dogoditi? Razlog lei u tome to oni trebaju da se vjenaju
jo prije no to postanu zreli i prije no to se ljubav rodi u njihovim srcima. Zato jo prije
nego to se ljubav rodi, oni imaju vlastitu suprugu - djevojka ma supruga. Tu treba da
uniti ljubav kada maloljetnu djecu tjerate u brak u itavom svijetu.
Nije sluajnost da brak stvara toliko bijede vie no ita drugo jer to unitava jedinu
mogunost za sreom, da se dogodi ljubav. Srce nikada ne plee. Ljudi ive i umiru a da
ne znaju ljubav...
Promatraj mjehurie sapunice, promatraj leptire, promatrajte pupoljke na vjetru - to je
ono to te pokree da plae i da pjeva. Suze su radosnice da je ivot toliko ivotan da
ne moe biti promjenjiv - samo mrtve stvari mogu biti stalne....
Moe li tvoj bog plesati? Moe li tvoj bog voljeti? Moe li tvoj bog pjevati? Moe li tvoj
bog trati za leptirima? Moe li on sakupljati divlje cvijee i veseliti se, moe li plakati,
pjevati? Takav bi bog bio pravi predstavnik ivota, takav bi bog bio nita drugo do ivot.
etiri stepenice do ljubavi
Ljubav je susretanje, organsko susretanje ivota i smrti. Ako ne spozna ljubav, ti si
promaio ivot. Ti moe biti roen, moe ivjeti i moe umrijeti - ali si promaio stvar. Ti
si promaio nevjerojatno, beskrajno, promaio si - potpuno ti si promaio intervale izmeu
toga. Ti intervali su vrhunac, vrh iskustva.
Dostii to, potrebno je etiri stepenice proi. Prva stepenica: budi sada i ovdje - jer je
ljubav mogua samo sada i ovdje. Ti ne moe voljeti u prolosti. Mnogi ljudi samo ive u
sjeanju - to takoer ne moe biti ostvareno. Postoje naini kako izbjei ljubav: prolost i
budunost su naini za to. Isto je da voli u prolosti ili da voli u budunosti - ljubav je
mogua samo u sadanjosti jer se samo sada susreu ivot i smrt... u mranim intervalima
koji ti se dogaaju. Ti mrani intervali su uvijek prisutni, uvijek prisutni, uvijek sadanjost.
To nije nikada prolost i nije nikada budunost.
Ako razmilja previe - a razmiljanja su uvijek o prolosti ili o budunosti - tvoja
energija e uvijek biti odvraana od tvojih osjeanja. Osjeanja su sada i ovdje. Ako se
tvoja energija kree uzorom razmiljanja, tada nee imati dovoljno energije da se kree
kroz osjeanja - tako ni ljubav nee biti mogua. Stoga je prvi korak sada i ovdje:
Budunost i prolost donose mnogo misli: razmiljanja unitavaju osjeanja. I osoba koja
je previe opsjednuta mislima, malo po malo sasvim zaboravi da ima i srce.
ovjek koji je previe u mislima, malo po malo se pone kretati ka prostorima gdje
osjeanja ne govore. Ne sluajui osjeanja, malo po malo, ona e te napustiti. Postoje
miliuni i milijuni koji ne znaju to srce znai. Oni misle da je srce samo obina pumpa.
Njihova sva koncentracija je u glavi. Glava je jedna krajnost; ona je potrebna, ona je dobar
instrument, ali ona mora biti koritena kao sluga. Ona ne smije biti gospodar. Jednom
kada glava postane gospodar a srce se potisne, ti e ipak ivjeti, i jednom e i umrijeti
ali nee znati to je to Bog jer nisi spoznao ljubav.

28

Isti mrani interval, koji se prvo dotakne, izgleda kao ljubav... ostane due u tome,
to postaje Bog. Ljubav je zaetak Boga - ili, Bog je najvii vrh ljubavi.
Druga stepenica ka ljubavi je kako nauiti transformira svoje otrove u med.. jer
mnogi ljudi vole ali njihova ljubav je zatrovana raznim otrovima- mrnjom, ljubomorom,
ljutnjom, posjednitvom. Tisuu i jedan otrov okruuje tvoju ljubav. Ljubav je delikatna.
Samo pomisli na ljutnju, mrnju, ljubomoru posjedovanje: kako moe ljubav opstati?
Prvo, ljudi se kreu glavom a zaboravljaju srce - oni su u veini. Zatim, ona manjina i
ivi neto sa srcem ali oni, takoer, imaju odreenu slabost: ono malo svjetlosti ljubavi je
okrueno ljubomorom, mrnjom, ljutnjom, sa tisuu i jednim otrovom. Tako cijelo putovanje
postaje gorko. Ljubav je put izmeu neba i pakla, ali to je dvosmjerni put koji vodi i dolje i
gore. Ako ima otrova to e te odvesti dolje - ui e u pakao, a ne u nebo. Umjesto da
dospije do melodije, tvoj ivot biva muna buka - konfliktna, saobraajna buka;
pobjenjela buka - svjetina koja urla, a ne zna za harmoniju. Tako e ostati na ivici ludila.
Druga stvar koja se mora zapamtiti je kako nauiti da svoj otrov pretvori u med.
Kako da to transformira? Postoji jednostavan proces. Zapravo, zvati to transformacijom
nije u redu jer ti zapravo ne ini nita, ti samo treba da si strpljiv. To je jedna od najveih
tajni koju ti mogu rei. Pokuaj to. Kada bijes doe, Ti ne treba da radi nita: zato sjedi,
uivaj i promatraj. Ne budi protiv toga, ne budi za to. Ne surauj sa time, ne potiskuj to.
Samo posmatraj, budi strpljiv, samo gledaj to se dogaa.., dopusti da se to podie.
Zapamti jednu stvar: nikada ne ini nita na raspoloenju dok te otrov posjeduje,
samo ekaj. Kada se otrov pone mijenjati u neto drugo... To je jedan od bazinih zakona
ivota da se sve neprestano mijenja u sebi suprotno. Isto kao kada ti govorim da se
mukarac mijenja u enu, ena mijenja u mukarca, postoje periodine promjene u tebi dobar ovjek postaje lo, lo ovjek postaje dobar, svetac ima grjenikih trenutaka, kao
to i grjenik ima svetih trenutaka. Samo treba ekati.
Nemoj glumiti ako te ljutnja obuzima, inae e se .. pokajati, i stvoriti e lanac
reakcija i ui u karmu. To je osnovno znaenje ulaska u karmu. Uini bilo to kada si u
negativnom trenutku i ti e tako biti u lancu reakcija kojemu nema kraja. Kada si
negativan uini neto i to drugo e biti negativno, a to drugo je ve spremno da i ono uini
neto - negativnost stvara vie negativnosti. Negativnost izaziva vie negativnosti, ljutnja
donosi vie ljutnje, neprijateljstvo donosi vie neprijateljstva i stvari se tako kreu dalje. . . i
ljudi tako bivaju zapetljani jedni sa drugima iz ivota u ivot. I oni to tako nastavljaju.
Saekaj, Kada si ljut, to je trenutak za meditaciju. Ne trai taj trenutak u nita: ljutnja
je stvorila toliko monu energiju u tebi... to moe biti uniteno. Ali energija je neutralna ista energija koja unitava moe i da stvara. Saekaj. Ista energija koja moe razmrskati
moe donijeti i ivot - samo saekaj. ekati, nita ne raditi u urbi i jednoga dana e biti
iznenaen, uoiti e unutarnju promjenu. Ti si prepun ljutnje, a taj bijes napreduje sve
vie i mora doi do svog klimaksa.., a onda se toak okrene. I ti moe vidjeti kako se to
ak okree i kako se ljutnja oputa, energija se ostvaruje i ti ponovo biva u pozitivnom
raspoloenju - kreativnom raspoloenju. Sada ti moe neto uraditi. Sada uradi neto.
Uvijek ekaj na pozitivno raspoloenje.
I to to ja govorim nije potiskivanje. Ja ne kaem da treba da potiskujete negativno.
Ja govorim da promatrate negativno. Sjeti se razlike, uvijek se sjeti velike razlike u tome.
Ja vam ne kaem da sjedite na vrhu negativnosti, da zaboravi negativno, da uini neto
protiv toga - ne, ja vam to ne govorim. Ja vam ne kaem da se smijete kada ste gnjevni.
Ne, taj osmijeh bi bio laan, ruan, toboan. Ne osmjehuj se ako si ljut. Tada se zatvori u
sobu, stavi ogledalo ispred sebe, suoi se sa svojim ljutitim licem. Nema potrebe da to
pokazuje bilo kome drugome. To je tvoj posao, to je tvoja energija, to je tvoj ivot i ti treba
da eka pravi trenutak. Idi pogledaj se u ogledalu, vidjeti e crveno lice, crvene oi,
ubica je tamo. Dali si ikada pomislio da svako krije ubicu u sebi? Ti isto tako nosi ubicu u
sebi. Nemoj misliti da ubica bitie negdje drugdje - neko drugi je ubica koji ubija. Ne, svako
posjeduje mogunost da poini ubistvo. Ti nosi samoubistveni instinkt u sebi.
- Samo pogledaj u ogledalo: to je tvoja klima - ti treba da se poistovjeti sa time. To
je dio rasta prema samospoznaji:

29

Ti si uo vie puta: od Sokrata sve do danas:. Spoznaj sebe - ovo je put ka spoznaji
sebe. Spoznaj sebe, ne znai da sjedi u tiini i ponavlja: Ja sam Brama, ja sam dua,
ja sam Bog, ja sam Ovo - sve kojetarije. Spoznaj sebe, znai spoznati sve svoje klime,
sve mogunosti - ubica, grenik, kriminalac, svetac, sveti ovjek u tebi: vrlinu, Boga, avola. Spoznaj svoje podneblje, itav niz toga i spoznavi to, ti e otkriti tajnu, klju.
Ti e vidjeti da ljutnja nee moi biti tu zauvijek - ili je to mogue? Ti nisi probao to.
Probaj to - to ne moe biti prisutno zauvijek. Ako ne uini nita, nita se nee ni dogoditi.
Da li moe ljutnja tu ostati uvijek i zauvijek? Nita tu ne moe ostati dovijeka. Srea dolazi i
odlazi, nesrea dolazi i odlazi. Moe li uoiti taj jednostavni zakon? - da se sve mijenja,
nita ne ostaje stalno. Sloga, zato biti u urbi? Ljutnja e doi, onda e proi. Ti samo
ekaj, imaj malo strpljenja. Samo se pogledaj u ogledalo i saekaj. Dopusti da je ljutnja tu,
neka ti se lice izopai i postane ubilako - ali saekaj, promatraj. Nemoj to potiskivati, a
nemoj ni glumiti ljutnju i ubrzo e primijetiti kako ti lice biva meke, oi mirnije i kako se
energija mijenja - muko se pretvara u enstvenije... i ubrzo e biti ispunjen sjajem. Isto
crvenilo koje je obiljeavalo ljutnju sada je odreeni sjaj, ljepota na tvom licu, u tvojim
oima. Sada izai vani: dolo je vrijeme za pokazivanje.
Pokazuj se kada si pozitivan. Ne forsiraj pozitivno, saekaj da pozitivno doe od
sebe. To je tajna. Kada kaem: Naui da mijenja svoj otrov u med - to znai sve ovo
prethodno.
I tree: podijeli sa drugim. Sve to doe negativno neka Buddhe samo tvoje. Sve to
je pozitivno podijeli. Obino ljudi dijele svoje negativne emocije, oni ne ele da dijele svoje
pozitivno. ovjeanstvo je sasvim glupo. Kada su sretni oni to ne ele podijeliti, ponaaju
se jadno. Kada nisu sretni ljudi su spremni to podijeliti sa drugima, ispoljavaju se. Kada se
ljudi smjekaju, oni to rade veoma rezervirano, ekonomino - samo tako, kao do sada. Ali
kada su ljuti onda su potpuno bijesni. Trea stepenica je znati dijeliti pozitivno. To e uiniti
da tvoja ljubav tee nalik rijeci, da se rodi iz tvog srca. Tvoja dilema srca e poeti da se
kree kada ti bude dijelio.
Ja sam uo veoma udnu izjavu Jorge Luis Borhesa. Sasluajte:
Daj to to je sveto psima,
Baci te bisere pred svinje.
Za ono zato je nuno davati.
Ti si uo drugaije: Ne bacaj pisma, ne bacaj bisere pred svinje, jer te nee
razumjeti. No, stvar nije u tome to ti daje - bisere, svetinje, ljubav - ni to kome ti daje, u
tome nije stvar. Stvar je u tome da ti daje. Kada ima, ti tada i daj.
Gurdijev je obiavao da kae: Sve to tedim je izgubljeno, a sve to dajem to je
moje. Sve to sam dao jo je sa mnom, a sve to sam sakupljao je nestalo, otilo. Istina,
ti ima samo ono to podijeli. Ljubav nije vlasnitvo koje treba tedjeti, ono je blistavo i
miris koji se mora dijeliti, a to vie dijeli, toga vie ima; to manje daje manje i dobija.
to vie dijeli to vie i dobija, vie se raa iz tvoje najdublje unutranjosti, to je
beskonano, vie jo vie donosi. Pusti vodu sa izvora i jo vie e nabujati. Ne pusti li tu
vodu, zatisne li izvor, brzo e postati jadan i nee jo dugo vrelo djelovati. Malo po malo
e izvor presahnuti, biti odsjeen; a voda koja je u izvoru e nestati, bie ustajala, prljava.
Voda koja tee je svjea... Ljubav koja se daje je svjea.
Zato je trea stepenica ka ljubavi - dijeliti svoje pozitivnosti, dijeliti svoj ivot, dijeliti
sve to ima. Sve to je divno u tebi nemoj tedjeti. Svoju mudrost dijeli; svoju molitvu
dijeli; svoju ljubav, svoju sreu, zadovoljstvo dijeli. Da, ako ne moe nai nikoga za to ti
podijeli sa psom, ali dijeli. Podijeli sa kamenom, ali dijeli. Kada ima bisere, daj ih nekome
- ne razmiljaj da li je to svetac ili svinja - samo ih daj. Za ono zato je nuno davati.
Sakupljati - truje srce. Svakojako sakupljanje je otrovno. Ako dijeli tvoj sistem e biti
osloboen otrova, i zato ne brini o tome da li to on zasluuje ili ne. Nemoj ni ekati zahvalnost. Budi zahvalan osobi koja ti je dopustila da neto podijeli sa njom. Nikako drugaije
- ne oekuj, nadajui se duboko u svom srcu da e on biti zahvalan jer si neto podijelio s

30

njime. Ne, budi zahvalan da je on spreman da te saslua; da podijeli svoju energiju sa

tobom: da je on spreman da slua tvoju pjesmu, da je spreman da gleda tvoj ples, da kada
ti prie da mu neto da ne biva odbijen. . . on te moe odbiti.
Dijeliti je jedna od najveih spiritualnih vrlina, jedna od najvrednijih spiritualnih vrlina.
etvrta stepenica je biti nita. Jednom kada pomisli da si netko, ti zastaje, ljubav
se tada ne razliva. Ljubav se odliva samo od onog koji je nitko. Ljubav bitie samo u
onome koji spozna nita.
Samo kada si prazan tada je ljubav u tebi.
Kada si ispunjen egom, ljubav nestaje.
Ljubav i ego ne mogu zajedno.
Ljubav moe bitisati sa Bogom ali ne i sa egom. Ljubav i Bog su slini. Ljubav i ego
ne mogu zajedno. Zato budi nitko. Nita je vrelo svega, ono je izvor beskraja. . . nita je
Bog. Nita znai nirvana.
Budi nita! Biti nita moe te dovesti do svega. Biti neto ili netko, samo gubi. Ako
bude nita, tada e stii svom domu.

Ljubav u stvarno
Jedan ovjek je postavljao novu stazu od betona ka kui: Ubrzo poto je okrenuo
lea grupa djeaka je tuda u igri protrala i ostavila svoje tragove po svjeem betonu.
Susjed koji ga je gledao kako zapomae obratio mu se rijeima: Mislio sam da voli djecu,
ord.
Ja ih volim odgovorio je on ali u apstrakciji, ne u stvarnosti.
Veoma je lako voljeti ljude apstraktno, pravi problem nastaje u stvarnosti. I zapamti,
sve dok ne mogne voljeti ljudska bia - konkretno, stvarno kao ljudska bia - sva tvoja
ljubav za drvee i ptice bie jadna.
Ako moe voljeti ljudska bia tada se toka ljubavi raa u tvojoj svijesti koja ti
omoguava da voli i cvijee i ptice, planine; ali to je samo uvjetno. Ako ne moe dostii
stvarnost koja ti je najblia kako moe dostii neto to je udaljeno? Kako moe opiti sa
kamenom? Tu ne postoji zajednikog jezika. Prvo treba da postane stijena, ili stijena
treba da postane ljudsko bie da bi bilo neke relacije. Inae, distanca je veoma iroka,
neprebrodiva. Prebrodi to prvo sa ljudima.
Ja znam da je mogue da se voli drvee, ali to je mogue samo kada ima netko
voljeno bie, sa kojim si duboko u ljubavi, potpuno - tako da nalazi stablo u ljudskom bitku
- samo tada; da ti moe nai ivotinju u ljudskom bitku samo tada; kada moe vidjeti
pticu u ljudskom biu - samo tada, jer je ljudsko bie bilo sve ono, i on jo nosi oznake toga u svojem nesvjesnom, ili kolektivnom nesvjesnom. Ti si jednom i bio drvo, ptica,
ivotinja, stijena. Ti si bio sve to postoji, milijuni stvari, a sve to iskustvo je jo u zebi.
Jedini nain da se povee sa spoljnim drvetom je da nae vezu sa drvetom koje je u
ljudskom bitku.
Voli ljudsko bie: Preuzmi rizik, budi hrabar. Odboluj ljubavne boli i ekstazu. Zai
dublje u ljudsko bie i ubrzo e otkriti da ljudsko bie i nije samo to: ono je ljudsko bie i
plus itava egzistencija jer je ljudsko bie najzadnje u evoluciji. Sve to je ovjek bio u
prolosti je i sada prisutno, sve sloj nad slojem.
Zar nisi nekad to osjetio u eni da je maka? Zar nisi nekad pogledao u oi eni i
vidi maku? Nijedna ena ne moe biti ena a da nije bila maka. Isto tako e otkriti da je
ena vuica. A to je sluaj i sa mukarcem - u njemu e nai vuka.
Sve to postoji je prilika da ovjek
To je isto kao kada si bio dijete, a potom mlad ovjek - misli li da je tvoje djetinjstvo
potpuno nestalo?
Ti moe postati i star - da li je mladost sasvim nestala iz tebe? Djetinjstvo je
prisutno: ti si samo dodao jo jedan sloj. Probaj da presijee stablo pa e u njegovim
godovima uoiti sloj nad slojem. Na taj nain se moe odrediti starost stabla: ako ima

31

ezdeset slojeva tada ima ezdeset godina. Svaka godina ostavi novu koru i novi sloj se
rodi. Ako naini presjek u stijeni nai e slojeve. Ako zae dublje u ljudsko bie nai
e u njemu slojeve nalik drvetu i stijeni. Sve to dublje ulazi u to sve e nailaziti na
udnije stvari da se dogaaju. Dok vodi ljubav sa enom, ako moe odbaciti sebe sasvim, voditi e ljubav sa ivotinjom, sa drvetom, sa stijenom, sa samom egzistencijom.
Svaka pojedina individua je svijet za sebe, mali svijet. Mikrokozmom sadri sve; on
sadri cjelinu, makrokozmos. Ti ne moe izbjei ljudsko bie. Ti ne moe rei: Ja volim
drvee, ali ne volim ljude. Tako e tvoja ljubav za drvee biti lana, to nee biti pravilan
pristup. To drvee se samo treba voljeti kroz ljudsko bie, oba se prvo moraju pronai u
ovjeku. Tek tada e znati njihov jezik.

32

Ljubav je veoma krhki cvijet

Osho,
zato smo mi u nemogunosti da volimo?
Svako dijete je roeno sa svom ljubavlju koju pojedinac moe imati, ak i vie ljubavi
ima, ono je prepuno ljubavi. Dijete je roeno kao ljubav; dijete je nainjeno od grae zvane
ljubav. Ali roditelji ne mogu dati ljubav. Oni imaju samo mamurluk - njihovi roditelj ih nisu
nikad voljeli. Roditelji se samo mogu pretvarati. Oni samo mogu govoriti o ljubavi. Oni
mogu govoriti: Mi vas volimo veoma mnogo ali ono to oni rade je bez ljubavi. Nain na
koji se oni ponaaju, nain na koji tretiraju dijete veoma je uvredljiv: u tome nema
potovanja. Nijedan roditelj ne potuje svoje dijete. Tko ikad pomisli da treba potovati
dijete? O djetetu se nije mislilo kao o osobi. O njemu se razmiljalo kao o problemu. Ako je
ono mirno, ono je dobro; ako ono ne vriti, primalno terapira - dobro; ako se jednostavno
dri puta svojih roditelja - sasvim je dobro. To je ono to dijete treba biti.
No, injenica je da nema potovanja i ljubavi. Roditelji nisu znali to je to ljubav.
Majka nije voljela svog mua, suprug nije volio svoju suprugu. Ljubav nije bitisala tu. Dominacija, posjednitvo, ljubomora i mnoge druge vrste otrova su unitavali ljubav.
Ljubav je veoma krhki cvijet. To se mora zatititi, okrijepiti, zaliti - samo tada e
postati jako. A djeja ljubav je veoma krhka, prirodno, jer je dijete krhko, njegovo tijelo je
krhko. to misli, da dijete ostane samo, da li bi opstalo? Samo pomisli koliko je ovjek
bespomoan. Ako bi se dijete ostavilo samo.. sigurno je da ne bi moglo opstati. Umrlo bi.
A to se dogodilo i sa ljubavlju. Ljubav je ostala sama. Roditelji ne mogu voljeti, oni ne
znaju to je ljubav, oni nisu nikada proticali u ljubavi. Sjeti se samo svojih roditelja. I
zapamti, ja nisam rekao da su oni odgovorni. Oni su isto tako rtve kao to si rtva i ti njihovi roditelji su bili isto. I tako dalje... ti moe dospjeti do Adama i Eve i do Gospoda
Boga.
Izgleda da je i Gospod Bog malo potovao Adama i Evu, nije ih potovao dovoljno.
Zbog toga je on od samog poetka poeo sa zapovijestima Uini to ili Nemoj to poiniti i
potom je poeo raditi iste besmislice koje rade svi roditelji. Ne jedi voe sa ovog drveta, a
kada je Adam pojeo to voe, Otac, Bog je bio toliko ljut i istjerao je Adama i Evu iz raja.
To ponaanje je uvijek prisutno, svaki roditelj se tako zna ponaati. Ako ne slua,
ako se ne vlada kako treba, ti e biti istjeran, mora ii. I prirodno, djeca se plae. Biti
istjeran? istjeran u divljinu ovakvog ivota? Tako je ono poelo da ini kompromise. Dijete
bi, malo po malo, postalo prevrtljivo. Ono bi lako poelo da se snalazi.
Ono se radije ne bi smijalo, ali ako majka doe, a ono eli mlijeka, onda e se smijati.
Sada je to politika - poetak, ABC od politike. Duboko u sebi ono poinje mrziti jer nije potovano, duboko u sebi ono se poinje osjeati frustriranim jer nije voljeno onakvo kakvo
jeste. Od njega se oekuje da uradi odreene stvari pa da onda Buddhe voljeno. Ljubav
biva uslovljena; ovjek nije voljen onakav kakav je. Prvo mora da Buddhe vrijedan, tek
tada e roditeljska ljubav biti mogua. Ako on poinje da biva vrijedan i biva laan, on gubi
njegovu najdublju sadrinu. Njegovo potovanje prema sebi se gubi malo po malo, on
poinje osjeati kako je bezvrijedan. Mnogo puta potom djetetu doe zamisao u glavi:
Jesu li ovo moji pravi roditelji? Nisu li me oni moda prisvojili? Mora da me oni varaju jer
ja tu ne vidim ljubav. I tisuu jednom on vidi ljutnju u njihovim oima ........ i to za takve
sitnice da se ne moe porediti. Za samo male stvari djeca uoavaju roditeljski gnjev. Ono
ne moe da povjeruje u to . To je sasvim nepravedno i neumjesno. Ali ono se mora
pokoriti, ono mora da poklekne, ono mora da prihvati to kao nunost. Malo po malo,
njegova ljubav se ubija.
Ljubav raste sama od sebe. Ljubav treba milje ljubavi - to je najbitnija stvar koja se
mora zapamtiti. Samo u atmosferi ljubavi ljubav se razvija. Ona treba istu vrstu pulsiranja
okolo. Ako je majka voljena, ako je otac voljen, ne samo od djeteta, prema djetetu, ako se
oni sami vole meusobno, ako je u kui prisutna ljubavna atmosfera gdje ljubav cvjeta,

33

dijete e djelovati kao voljeno bie i nikada nee postavljati pitanje: to je to ljubav? Ono
e znati to od samog poetka, to e biti njegovo utemeljenje.
No, to se ne dogaa. Naalost, to se jo nije dogodilo do sada. A vi uite od svojih
roditelja: njihovo gunanje, njihove konflikte. Samo promatraj sebe. Ako si ena,
promatraj. Ti moe da ponavlja, sasvim ponavlja i oponaa nain kako ti se majka
ponaa. Promatraj sebe kada si sa svojim mladiem ili suprugom - to se dogaa? Zar ne
oponaa? Ako si mukarac, promatraj.. to li radi?
Zar nikada nisi bio tvoj tata? Zar nikada nisi inio besmislice koje on ini? I jednog
dana e biti iznenaen: Kako ovo radi moj tata? - i ti e to raditi na isti nain. Ljudi
obino ponavljaju; ljudi su imitatori; ovjek je majmun. Ti oponaa svog oca ili majku, a to
treba da se odbaci. Samo tada e spoznati to je ljubav, ovako e biti izopaen.
Ja ne mogu definirati to je ljubav jer ljubav nema diferenciju. To je jedno od
nedefiniranih, nalik ptici, smrti, Bogu, meditaciji.
Prvi korak je da se oslobodi od svojih roditelja. A pod tim ne podrazumijevam da
bude bez potovanja prema njima, ne. Ja bih bio posljednja osoba koja bi tako mislila. I ja
ne mislim da se oslobodi od svojih fizikih roditelja, ja mislim da treba da se oslobodi
tvog oinskog glasa koji dopire iznutra, tvojeg unutarnjeg programa. Izbrii taj program... i
biti e iznenaen, ako se oslobodi od svojih roditelja iz tvog unutarnjeg bia - biti e
slobodan. Prvi put e biti spreman da osjeti saaljenje prema svojim roditeljima; inae
e ostati uvrijeen. Svaka osoba je uvrijeena od roditelja.
Kako da ne budete uvrijeeni od svojih roditelja kada su unijeli toliko nereda u va
ivot - dosta esto i bez znanja. Oni su ti eljeli sve najbolje, oni su eljeli da uine sve najbolje za tebe. Ali to su oni uradili? Samo od elje za dobno nita se ne mijenja. Oni su
dobro eljeli, to je istina. Nema nikakve sumnje u tome da svaki roditelj eli dobro svojoj
djeci. Ali to moe on uiniti? On nije znao dobro uiniti ni sebi. On je robot, znao to ili ne, i
zato e, promiljeno ili nepromiljeno, uticati da i njegovo dijete uini robom.
Ako eli da postane ovjek a ne maina, oslobodi se utjecaja svojih roditelja. A ti
treba da promatra. To je teak posao, naporan posao; ti to ne moe raditi na preac. Ti
treba da bude veoma paljiv u svome ponaanju. Promatraj kada je tvoja majka prisutna,
kada djeluje kroz tebe - prekini to, okreni se od toga. Uini neto sasvim novo da tvoja
majka ne moe ni pojmiti to.
Na primjer, tvoj mladi gleda neku drugu djevojku sa divljenjem u oima. Tada
promatraj to ti radi. Da li ini isto to bi radila i tvoja majka u odnosu sa tvojim ocem.
Ako tako postupa li nikada nee saznati to je to ljubav ti e samo ponavljati istu priu.
To je bila ista gluma izvoena od strane razliitih glumaca, to je sve: isti utemeljeni in se
ponavlja iznova, i iznova, i iznova. Ne budi imitator, oslobodi se toga. Uini neto novo.
Uini neto to tvoja majka nee moi ni pojmiti. Uini neto to tvoj otac ne bi nikada
uinio. Ova novina treba biti pridodana tvom biu i tada e se tvoja ljubav poeti
rascvjetavati.
Zato je prva neophodnost osloboditi se roditelja. Druga neophodnost je: ljudi misle da
mogu voljeti samo ako nau osoba vrijednu toga - besmislice. Ti takvog nikada nee
nai. Ljudi misle da mogu voljeti samo ako nau perfektnu enu ili mukarca. Besmislica
jer se takvi ne mogu nai jer takvi i ne postoje, A ako takvi i postoje oni se ne zanimaju za
ljubav.
Ja sam uo priu o ovjeku koji je ostao neenja itav svoj ivot jer je tragao za
perfektnom enom. Kada je bio sedamdesetogodinjak netko ga je upitao: Ti si puno
putovao. Od Kabala do Katamandu, od Katamandua do Goe, od Goe do Pune si tragao.
Kako da nisi naao savrenu enu, pa ba ni jednu?
Starac je postao veoma tuan: Da, jednom sam doao blizu takve savrene ene.
Ispitiva ree: Sto se tada dogodilo? Zato se nisi oenio?
Tada je on postao jo tuniji: to da se radi? Ona je tragala za savrenim
mukarcem.
Za stapanje i rast u ljubavi, nije potrebna savrenost. Ljubav nema nita sa onim
drugim. Osoba koja ima ljubavi jednostavno voli isto kao kada ivi ovjek ima potrebu za

34

disanjem, hranom i vodom, snom. Isto tako kao to ivi ovjek, koji voli, voli. Ti ne govori:
Sve dok ne Buddhe savrenog zraka, nezagaenog, ja neu disati. Ti die i u Los
Andjelesu, i u Bombaju. Ti die i svugdje gdje je zrak zagaen, otrovan. Ti jednostavno
die. Ti se ne moe napinjati da ne die makar zrak i ne bio onakav kakav treba da
Buddhe. Kada si dobro gladan ti pojede neto - bilo to da se nae. Ako u pustinji umire
od ei, ti e popiti neto, ti nee traiti Coca-Colu; bilo to e posluiti - bilo koje pie,
voda, ak i prljava voda.
ivi ovjek jednostavno voli. Ljubav prirodno funkcionira.
Zato je druga stvar koju treba zapamtiti: ne trai savrenstvo, jer, inae, nee nai
nikakvu ljubav da raste u tebi. Naprotiv, otkriti e da ne poznaje ljubav. Ljudi koji trae
savrenstvo su ljudi bez ljubavi, neurotini ljudi. ak i ako bi nali voljenog ili ljubavnika oni
bi traili savrenstvo - a ljubav se unitava zbog tog zahtjeva.
im mukarac voli neku enu ili ena voli mukarca odmah se pojavljuje zahtjev.
ena poinje zahtijevati da mukarac Buddhe savren, samo zbog toga to on voli nju.
Isto kao da je poinio neki grijeh! Sada on mora da Buddhe savren, sada on mora da
odbaci sva svoja ogranienja - sve samo zbog te ene. On vie ne moe biti ljudsko. Ili
mora postati nadljudsko bie ili e biti laan, prevarant. Prirodno, postati nadljudsko bie je
veoma teko, a poslati varalica nije vei problem. Oni poinju pretjerivati, glumiti i igrati
razne igre. U ime ljubavi ljudi samo igraju razne igre.
Zapamti, nikada ne trai savrenstvo. Ti nema pravo da trai bilo to od drugog.
Ako te netko voli, budi zahvalan - ali ne trai nita jer on nema obaveze da te voli. Ako
netko voli, to je udesno. Budi treptaj na tom udu. Ali, ljudi ne znaju da trepere. Za sitnicu
oni e unititi svu mogunost ljubavi. Oni nisu puno zainteresirani za ljubav i to veselje.
Oni su vie zainteresirani za neki drugi egocentrini zanos. Budi okupiran svojim veseljem.
Sve drugo je nebitno.
Voli kao prirodno funkcioniranje, kao disanje. I kada voli osobu ne poinji zahtijevati,
inae e ve od samog poetka zatvoriti vrata, ne oekuj nita. Ako i neto doe, budi
zahvalan. Ako pak nita ne doe, nema takve potrebe, nema nunosti da neto doe. Ti to
ne treba oekivati. Ali pogledaj ljude, pogledaj kako oni uzimaju jedno drugo kao gotovu
injenicu. Ako tvoja supruga sprema hranu za tebe, ti joj nikada ne zahvaljuje. Ja ne
kaem da ti treba da verbalizira odnose, svoju zahvalnost, ali to e biti u tvojim oima.
No, ti ne haje, ti to uzima kao njenu dunost. Tko ti je to rekao? Isto tako, kada tvoj
ovjek ide i zarauje novac za tebe ti mu nikad ne zahvaljuje na tome. Ti ne osjea
nikakvu zahvalnost. To isto ini mukarac. To je tvoj um. Kako tako ljubav moe rasti?
Ljubav treba ljubavnu atmosferu, podneblje zahvalnosti, zahvaljivanje. Ljubav treba
nezahtjevajuu atmosferu, neisekujue podneblje. To je druga stvar koju treba zapamtiti.
A trea stvar koju treba zapamtiti je: prije no to pone razmiljati kako dobiti ljubav,
poni da je daje. Ako bude davao ti e i dobijati: nema drugog naina za to. Ljudi su
vie zainteresirani kako da stiu i oduzimaju. Svi se zanimaju za to kako da dobiju ali nitko
ne uiva da daje. Ljudi daju nerado, ako i daju, oni daju da bi dobili i uvijek su nalik
poslenicima. To je pogodba. Oni uvijek promatraju da li e dati vie no to dobivaju - da je
to dobra pogodba, dobar posao. Ali i oni drugi rade istu stvar.
Ljubav nije biznis, zato prestani biti nalik posleniku. Inae e izgubiti svoj ivot,
ljubav i sve lijepo u njemu - jer sve to je lijepo ne dolazi nikad u posao. Biznis je najrunija
stvar na svijetu - neto nuno runo. No, egzistencija ne zna nita o poslu. Drvee cvjeta,
to nije biznis; zvijezde sijaju, to nije posao i ti ne mora da plati za to, i nitko i ne trai
nita od tebe. Ptica ti doe na vrata i pone pjevati pjesmu, ona ti ne trai da joj da
potvrdu o tome, ili slino. Ona otpjeva svoju pjesmu i potom veselo odlepra Ne
ostavljajui traga iza sebe. Tako ljubav raste. Daj i ne ekaj da vidi koliko e dograbiti.
Da, to e doi, to e doi tisuustruko, ali to e pristizati prirodno, to e dolaziti samo po
sebi. Kada neto zahtijeva, tada to ubija. Zato, pruaj. Poni da daje. U poetku e to
ii teko jer si cijeli svoj ivot uvjebavan da uzima a ne da daje. U poetku e trebati da
se bori svojim orujem. Tvoja muskulatura je postala vrsta, tvoje srce hladno, postao si

35

neosjeajan. U poetku e biti teko, no svaki korak e te voditi ka narednom i tako e,

malo po malo, rijeka nabujati.
Prvo se oslobodi utjecaja svojih roditelja. Oslobodivi se roditelja, osloboditi e se
drutva; oslobodivi se roditelja osloboditi e se civilizacije, obrazovanja, svega - tvoji
roditelji predstavljaju sve to. Ti postaje individualan. Prvi put ti vie ne pripada masi, ti
dobija autentinu individualnost; ti ivi po svome. To predstavlja razvoj. Tako treba da
izgleda osoba koja se razvija, Osoba koja se razvija ne treba roditelje. Takva osoba je
sretna u svojoj samoi - njegova osama je pjesma, slavlje. Takva osoba je ona koja moe
biti sretna sama sa sobom. Njena osama nije usamljenitvo, njena osama je samoa, to je
meditacija.
Ona je sasvim osloboena od oinskih impresija. A ljepota je u tome da samo takve
osobe osjeaju zahvalnost roditeljima. Samo takve osobe, a to je paradoksalno, mogu
oprostiti roditeljima. One osjeaju milost i ljubav prema njima, takve osobe suosjeaju
puno sa njima jer su i oni patili na isti nain. Takvi nisu ljuti, ne, ne uope. Oni mogu imati
suze u oima, ali oni nisu gnjevni i takvi e uiniti sve da pomognu svojim roditeljima da se
pokrenu ka takvoj punoi osame, takvoj irini osame.
Budi individualan, to je prevashodno. Druga stvar je da ne oekuje savrenstvo, i ne
trai i ne zahtijevaj nita, Voli obine ljude. Nita nema loeg u obinim ljudima. Obini ljudi su neobini. Svako ljudsko bie je jedinstveno. Imaj potovanja prema toj jedinstvenosti.
Tree: daj, i daj bez ikakvog uslovljavanja - tako e i saznati to je ljubav. Ja ne
mogu definirati to; ja ti mogu pokazati put da izraste u tome. Ja u ti pokazati kako da to
stavi u buket rua, kako da to oplemeni, oplodi i kako da to zatiti. I tako, jednog dana,
iz one sjete procvjetaju mir i tvoj dom se ispuni mirisima. Tako se ljubav dogaa.

Brak je prostitucija
Rije ljubav moe imati dva sasvim razliita znaenja - ne samo razliita, ve i
dijametralno suprotna. Jedno znaenje je da je ljubav odreeni odnos, i drugo znaenje
koje predstavlja ljubav kao stanje bia.
Trenutkom kada ljubav postane vrsta odnosa tada i biva vrsta ropstva, jer tada biva
oekivanje, biva zahtijevanje, biva frustracija i napor, sa obje strane, da se dominira. To
postaje borba za mo. Odnos nije prava stvar, barem ne za ljude oko mene.
Ljubav kao stanje bia je sasvim druga rije. To znai da si ti jednostavno ljubavan; ti
ne stvara odnos od toga. Tvoja ljubav je isto to i miris rue. To ne izaziva odnos; to ne
trai da bude na odreeni nain da se ponaa na odreeni nain, da glumi odreenu
ulogu. To ne zahtijeva nita. To je samo davanje. A u tom davanju nema nikakvog
zahtjeva za uzvraanjem. Ako dijeli ono to ima to je isto to i uzvraanje.
Kada ljubav postane nalik mirisu za tebe tada to ima nevjerojatnu ljepotu i jo neto
to je daleko iznad toga a to humanost. U tome nalazimo neto boansko.
Kada je ljubav stanje ti ne moe uiniti nita sa time. To e samo isijavati, ali to
nee stvarati bilo kakvo ropstvo za bilo koga, a nee ti ni dopustiti da bude obrobljen od
bilo koga.
Odnos je takav, stvarni ili imaginarni, veoma suptilni nain psiholokog obrobljavanja.
Bilo da ti obrobi nekoga ili ti bude rob svoje ideje, svejedno.
Jedna druga stvar koja se mora notirati je to da ne moe obrobiti nekoga a da ne
postane rob svoj. Ropstvo je ma sa dvije otrice. Jedno, moe biti jae a ono drugo
slabije, no to ne mijenja stvar, u svakom odnosu ti biva u zatvoru a onaj drugi tamniar..
Sa njegove strane gledano, on je tamniar a ti si zatoenik. A to je jedan od
fundamentalnih sluajeva u kojima ovjeanstvo ivi u tuzi, u nekom jadnom stanju.
Neka tvoja ljubav Buddhe stanje tvoga bia. Ne da se ti zaljubi, ve jednostavno da
ti voli. To je samo tvoja priroda. Ljubav je za tebe miomiris tvog bia: ak i ako si sam ti si
okruen ljubavnom energijom. ak i kada dotie mrtve stvari, kao na primjer stolicu, tvoja

36

ruka obasipa ljubav - nije bitno prema kome. Ljubavno stanje je neadresirano. Ali, ti moe
biti u stanju ljubavi samo ako odbaci stare nadzore uma o odnosima. Ljubav nije odnos.
Dvoje mogu biti u velikoj ljubavi. to su vie u ljubavi sve manje su u prilici da od
toga postane odnos. to se vie vole to se vie slobode ostvaruje meu njima. to je vie
ljubavi meu njima to je manje potrebe za zahtijevanjima, dominacijom i oekivanjima. I
prirodno, nema vie rijei o frustraciji. Ja sam protiv bilo koje vrste odnosa. Na primjer, ja
ne volim rije prijateljstvo ali volim rije prijateljevanje. Prijateljevanje je kvaliteta u tebi,
a prijateljstvo ponovo postaje vrsta odnosa.
Ljubav je toliko vrijedna da se mora zatititi od bilo koje vrste trovanja; zagaivanja.
Odnos nanosi to trovanje. Ja elim da se svijet sastoji od individua. ak koritenje rijei
par me vrijea. Ti tako unitava dvije individue, a par nije stvar ljepote.
Dopusti da svijet Buddhe sainjen samo od individua, i kada ljubav spontano bljesne
opjevaj to, plei to, ivi to; ne stvaraj lance od toga. Ne pokuavaj da nekog uhvati u
krletku, a nemoj ni dopustiti da te obrobi. Svijet sainjen od stvarno slobodnih individua je
uistinu slobodan svijet.
Jedna od najveih potreba ovjeka je da je potreban. Mislim da ne postoji nijedno
vrijeme kada ljubav nije bila u egzistenciji. Koliko postoji ljudsko bie, toliko e ljubav biti
najcjenjenije iskustvo. To je neto to je mogue na zemlji ali to ne pripada zemlji. To ti
daje krila da leti kao orao prema suncu. Bez ljubavi si kao bez krila.
A poto je to kao brana i kao potreba svi problemi niu oko tebe. Ti eli da tvoj
ljubavnik ili tvoj voljeni Buddhe i sutra tu. To je bilo divno danas i ti se plai za sutra: Tako
je brak postao. To je samo strah da tvoj voljeni ili ljubavnik sutra moe otii - zato naini
ugovor pred drutvom i pred zakonom. No, to je runo - to je sasvim runo, neukusno.
Nainiti od ljubavi ugovor, znai staviti zakon ispred ljubavi; znai da si stavio kolektivnu
svijest ispred tvoje individualnosti i tako dobio podrku od suda, vojske, policije, vlade da
moe da naini svoju krletku sasvim sigurnom.
Sutra ujutro. . . nitko ne zna to e biti. Ljubav dolazi kao dah, to moe doi ponovo,
a moe i da ne doe. I kada to ponovo ne doe, samo zbog zakona, samo zbog braka,
samo zbog drutvenog trovanja, veina parova u svijetu je dovedena do prostitucije.
ivjeti sa enom koju ne voli, ivjeti sa mukarcem kojega ne voli, ivjeti zbog
sigurnosti, bezbijednosti, zbog financijske potpore, ivjeti za bilo koji razlog osim ljubavi ini od toga samo prostituciju. .
Ja elim da prostitucija sasvim nestane iz svijeta. Sve religije su eljele to - da ne
Buddhe prostitucije. Ali to ukazuje koliko je ovjeanstvo glupo: te iste religije, koje ele
dane Buddhe prostitucije, su uzrok prostitucije, jer podravaju brak. Brak je, kao takav,
prostitucija. Ako ja vjerujem svojoj ljubavi, zato bi se vjenavao. Prava ideja braka je
nevjerstvo. A neto to proizlazi iz takvog nevjerovanja ne moe omoguiti tvojoj ljubavi da
se razvija i raste. To samo moe unitili ljubav.
Ljubav je autentina samo onda kada joj prui slobodu.
Neka ovo Buddhe kriterij.
Ljubav je stvarna samo onda kada se ne uplie u privatnost druge osobe. Ona
potuje tuu individualnost, njegovu intimu. Ali ljubavnici koje ti vidi oko sebe trude se na
svaki nain da ti oduzmu privatnost: sve to ima treba da se kae jedno drugom. I oni se
nadaju unitenjem jedno drugog ivoti bi bili ispunjeni, sadrajni. Oni e postati tako sve
vie jadni. Budi ljubavan i zapamti: sve to je stvarno uvijek se mijenja. Ti si bio
obavijeten da samo prava ljubav moe trajati vjeno. Prava rua ne moe trajali vjeno. I
ljudsko bie takoer mora jednom umrijeti.
Egzistencija je u stalnom mijenjanju. Ali utemeljena je ideja da e ljubav biti prava
ako je stalna....- i ako ljubav jednog dana nestane, prirodni zakljuak bi bio da ta ljubav nije
prava.
Ja elim da znate: ljubav dolazi iznenada - i to ne zavisi od nekog napora sa tvoje
strane: to dolazi kao dar prirode. Tada je nee ni prihvatiti ako si pritisnut opsesijom da e
jednog dana neto tako i nestati. Na nain kako je dola, ona i odlazi. Ali zato nema
potrebe za brigu: ako jedan cvijet otpadne drugi se raa. Rue dolaze vjeno, ali se ne

37

vei za jedan cvijet. Uskoro moe biti vezan za uveli cvijet. A stvarnost ukazuje da se ljudi
upravo veu za uvelo cvijee; uvelu ljubav koja je nekada bila jedra. Sada je to samo
sjeanje i bol, a ti si zatoen samo zbog potovanja, samo zbog zakona.
Karl Marks je imao ideju, stvarno pravu ideju, da u komunizmu nee biti braka. I kada
se revolucija dogodila u Rusiji, u punih etiri, pet godina, oni su pokuali da ljubav uine
slobodnom. Ali su tada postali svjesni praktine nemogunosti kojih Marks nije bio
svjestan - on je samo o tome razmiljao, najvea tekoa je u ovome: ako ne bi bilo braka,
porodica bi iezla, a porodica je kima, stvarna osovina drutva, nacije. Ako bi porodica
nestala, ubrzo bi i nacija nestala.
I upravo poslije pet godina od revolucije, Komunistika partija Rusije sasvim je
promijenila tu ideju. Brak se ponovo poeo podravati, razvod je bio dozvoljen, ali sa
oklijevanjem, sve se inilo da se sprijei razvod, da porodica ostane uvrena jer se sada
interesiralo za jaanje nacije. Bez nacije ne bi bilo politiara, ni vlade.
A oni do tada nisu govorili o tome da je jedna od Marksovih temeljnih ideja brak koji
je dospio u egzistenciju zbog privatnog vlasnitva; zato kada vlasnitvo nestane nestati e
i braka. Nitko nije govorio o tome. Ja sam govorio komunistima ali oni su ve zapali u istu
zamku u kojoj su sve religije. Marksov Kapital je postao njihova Biblija, njihov Koran; ti ne
moe nita promijeniti u tome.
Ja kaem: To je istina, ja ne kaem da treba ita mijenjati u tome. Ali, slijedi to. Oni
nisu slijedili to uope..Oni su postali vjernici toga. To je itava strategija ovjeka: da sprijei
bilo kakvu autentinu revoluciju, da uvede vjerovanje.
Ja ne elim da porodica postoji, ne elim ni da nacija postoji, ne elim da svijet
Buddhe izdijeljen. Ja elim jedan svijet sastavljen od slobodnih individua koje ive u
spontanoj ljubavi, ive u tiini, razigranosti, bez ukidanja ijednog zadovoljstva, bez
strahovanja od pakla i bilo kakve elje za vraanjem u raj - jer mi moemo stvoriti raj i
ovdje. Mi imamo sve mogunosti da to ostvarimo ali mi to jo nismo iskoristili. Naprotiv, mi
smo stvorili svaku prepreku da zemlja postane raj.
Ja nisam protiv ljubavi. Ja sam sasvim u okrilju ljubavi i zbog toga sam protiv odnosa,
protiv brakova. Sasvim je mogue da dvoje ive svoj cijeli ivot zajedno. Nitko ne kae da
treba da ivite odvojeno ali taj ivot udvoje mora biti samo iz ljubavi, bez upletanja i
mijeanja u individualnost drugoga, u vlastitu duu. To je njihovo dostojanstvo.
Ja govorim o ljubavi kao duhovnom fenomenu, ne biolokom. Biologija nije ljubav, to
je strast. Biologija je zainteresirana samo za produenje vrste; ideja ljubavi je samo bioloki mito. Kada vodi ljubav sa nekim, otkriti e da vie nisi zainteresiran za njega bar
dvadeset etiri sata. A to zavisi o tvojoj dobi, moe biti i mnogo due.
Bio je jedan novi zapovjednik Francuske strane legije i kapetan je htio da mu pokae
njihova postrojenja. Poto su napravili krug okolo, zapovjednik je pogledao kapetana i rekao: Saekaj malo. Nisi mi pokazao tu malu plavu kuicu. emu ona slui?
Kapetan ree: Pa, gospodine, vidite, tu mi drimo kamilu. Znate, kad mukarac osjeti
potrebu za enom.. . Dosta! ree zapovjednik sa gaenjem.
No, dvije nedjelje kasnije, zapovjednik je i sam poeo osjeati potrebu za enom.
Ode kapetanu i ree mu: Kai mi neto, kapetane. Spustio je svoj glas i osvrui se okolo
upitao: Da li je kamila slobodna uskoro?
Kapetan ree: Pa, dopusti da vidim. On otvori svoju biljenicu: Zato, da,
gospodine, kamila je slobodna sutra popodne u dva sata.
Zapovjednik ree: Upii me.
Tako, sutra u dva sata popodne zapovjednik krenu ka maloj plavoj kuici i otvori
vrata. Unutra je naao najkrau kamilu koju je ikada vidio. Zatvorio je vrata.
Kapetan je zatim zauo veliko urlanje i vritanje. Zato on istra van i banu u kolibu.
Naao je zapovjednika geolog prekrivenog kamilinom dlakom i blatom.
Hm, izvinite, gospodine, ree kapetan. Zar nije pametnije da uradite kao svi drugi
mukarci ovdje uzjaete kamilu i otkaskate do grada i naete enu za sebe?

38

Stvarni neprijatelj ljubavi

Umjesto straha, ivi ljubav; oni su krajnje suprotni. Ljudi obino misle da su ljubav i
mrnja suprotni; to je pogreno, oni nisu. Ljubav i mrnja su ista energija, ljubav - mrnja je
jedna ista energija. Ljubav moe postati mrnja, mrnja moe postati ljubav: oni su
promjenljivi. Stoga oni nisu suprotni, oni se dopunjuju.
Ustvari, mi volimo i mrzimo jednu istu osobu: to je uvijek zajedno. Oni nisu
neprijatelji, oni su prijatelji. Stvarna suprotnost postoji izmeu ljubavi i straha. Oni nisu
nikad zajedno; ako si previe proet strahom, ljubav nestaje. Strah ne moe biti
promijenjen u ljubav, ljubav ne moe biti pretoena u strah: oni nisu dopunjivi.
Samo te ljubav moe uiniti bogatim. Strah oduzima, paralizira, i to si vie
paraliziran, vie u strahu, to si vie u zaaranom krugu. Ljubav ti daje krila, to ti pomae da
se opusti u ivotu, to ti daje hrabrost da iskusi ivot na razliite naine. Ono ti doputa
sav raspon ivota, ivot je multidimenzionalan. To je itava duga, sve boje ivota. Zato je
prva stvar odbaciti strah i upiti ljubav sve vie i vie; zamijeniti strah ljubavlju.
A druga stvar je: razmiljaj o nebu, prostranstvu; misli o slobodi, beskraju. Ne
razmiljaj o malim stvarima , trivijalnom, ljubav nikada ne misli o malim stvarima, strah je
uvijek sa trivijalijama. Ljubav je spremna da rtvuje sve; ljubav samo misli o prostranstvu.
To je orao koji leti, ona je uvijek u tragaju za nepoznatim.

O samoljublju
Osho,
ti ui ljude da se brinu o sebi prije nego li ponu da se brinu o drugima. To izgleda
protivno mnogim religijama u svijetu koje propovijedaju sluenje ovjeanstvu i moe
djelovati veoma sebino prema njima. Moe li neto rei i o tome?
To ne samo da ide protiv veine religija, ve je to protivno svim religijama svijeta. Svi
oni slue drugima, nesebino. Ali, po meni, sebinost je prirodni pojam. Nesebinost je
nametnuta.
Dok ne doe do toke kada se tvoje jastvo rastapa u univerzalno, ti ne moe biti
uistinu nesebian. Ti se samo moe pretvarati. Ti e tako samo biti hipokrit, a ja ne
elim da moji ljudi budu licemjeri. To je malo komplicirano ali se moe razumjeti.
Prvo, sebinost je dio tvoje prirode. Ti treba da potvrdi to. A ako je to dio tvoje
prirode, to mora da slui neem veoma esencijalnom, inae ono ne bi ni bilo prisutno.
Zbog sebinosti, ti moe opstati, ti se moe brinuti o sebi. Da je drugaije, ovjeanstvo
bi nestalo jo mnogo prije.
Samo pomisli na novoroene koje nije sebino, roeno nesebino - ono nije
sposobno da opstane. Ono bi umrlo, jer ak i disati je sebinost, jesti je sebino. Kada ima
milijuni ljudi koji su gladni a ti jede, kada ima milijuni ljudi koji su bolesni, koji umiru, a ti si
zdrav.
Ako bi se dijete rodilo bez sebinosti kao stvarni dio njegove prirode, ono ne bi moglo
opstati. Ako bi zmija dola blizu njega, kakva je potreba izbjei zmiju? Neka ga ujede. To
je tvoja sebinost koja te titi, inae ti bi se naao na putu zmije.
Ako lav skoi na tebe i ubije te, budi ubijen. To je nesebino. Lav je gladan, ti mu
dobavlja hranu - tko si ti da se mijea u to? Ti nee zaaliti sebe, ti se nee boriti. Ti
e jednostavno ponuditi sebe na tanjur lavu. To bi bilo nesebino.
Sve te religije su propovijedale stvari koje nisu bile prirodne. A to je samo jedna od
tih stvari.
Ja te uim prirodi. Uim te da bude prirodan, sasvim prirodan, bestidno prirodan.
Da, uim te i sebinosti. Nitko to nije radio prije mene. Oni nisu imali petlje da to kau. A
oni su svi bili sebini! To je iznenaujua injenica itave stvari.

39

Zato monah mui sebe? Postoji za to motivacija. On eli da dostigne raj i sva
zadovoljstva koja su tamo. On nita
Oni kau: Ti e dobiti za uzvrat tisuustruko. A ovaj ivot je stvarno veoma mali sedamdeset godina i nije neto. Ako rtvuje sedamdeset godina zadovoljstva ovog svijeta
za beskrajna zadovoljstva poslije smrti, to je dobra pogodba. Ja ne mislim da je to
nesebino.
A zbog ega ti te religije nalau da slui ovjeanstvu? Kakav je motiv? Kakav je
cilj? to to treba da izvue iz toga? Ti nikada nisi postavljala pitanje. To nije sluba...
Sve te religije koje govore o sluenju su i zainteresirane da ovjeanstvo ostane
siromano, da ljudi budu u nudi za pomoi, da Buddhe sirotana, udovica, starih ljudi o
kojima se nitko ne brine, prosjaka. Ti ljudi su potrebni, sasvim potrebni. Inae, to bi se
dogodilo sa tim velikim bojim slugama? to bi se dogodilo sa svim tim religijama i
uenjima? I kako bi ljudi uli u carstvo boansko? Ti jadni ljudi treba da poslue kao
stepenica do Boga.
Da li ti to zove nesebinost? Da li je misionar nesebian? On spaava druge zbog
svoje koristi. Duboko gledano i to je sebinost, ali to je sakriveno sa divnim rijeima:
nesebinost, usluga.
Ali zato je potrebna bilo kakva usluga? Zato bi bilo ikakve potrebe? Moemo li mi
unititi te nunosti za uslugom? Mi bismo to mogli ali bi religije bile veoma ljute. Njihovo
polje djelovanja bi bilo izgubljeno, jer to je sav njihov posao ako nitko nije siromaan,
gladan, nitko ne pati, nitko nije bolestan. A nauka moe to uiniti moguim. To je sasvim u
naim rukama danas. To e biti stvar prolosti, ako ove religije ne bi zaustavile svaku
osobu koja se eli ogledati u znanju - to moe unititi svaku njihovu nunost za uslugom.
No, te su religije protiv bilo kog naunog programa, a one govore o usluzi. Oni trebaju
jadne ljude. Njihova potreba nije nesebina: ona je krajnje sebina. To je motivirano.
Postoji cilj koji se mora dostii.
Zbog toga ti kaem: usluga je prljava rije od est slova. Nikada je ne koristi. Da, ti
moe dijeliti ali nemoj nikada poniziti nikoga sluei mu. To je ponienje.
Kada nekome slui i kada se osjea prijatno.., ti si spustio drugog na nivo parazita,
neovjeka. A ti si tako superioran da moe da rtvuje svoje interese i da slui siromanim. Ti si ih sasvim ponizio. Ako ti ima neto, neto to ti priinjava radost, mir, ekstazu,
podijeli to. I zapamti: kada to dijeli da nema motiva. Ja ne kaem da e dijelei to sa nekim dospjeti do raja. Ja ti ne dajem nikakav cilj.
Ja ti govorim da kada dijeli ono to ima sa nekim, ti biva savreno ispunjen. U
stvarnom dijeljenju je ispunjenje, nema cilj iza toga: to nije ishodom orijentirano, ishod je u
tome,
Ti e osjeati zahvalnost prema onom biu koje je spremno da dijeli sa tobom. Ti
nee osjeati da je on tvoj dunik - jer ti nisi nikome sluio. I samo ti ljudi koji vjeruju u dijeljenje bez sluenja mogu unititi sve te nunosti, te tune nunosti koje okruuju itavu
zemlju. A sve religije eksploatiraju te nunosti. Ali one daju tome fina imena... One su se
izvjetile tisuama godina da daju fina imena runim stvarima. A kada ti pone davati
divna imena runim stvarima postoji mogunost da i ti sam zaboravi da je to bilo samo
skrivanje. Iznutra stvarnost je uvijek ista.
Nema potrebe za javnim sluenjem, misionarenjem, i drugim slinim stvarima. Mi
trebamo vie inteligencije.
Zato ja uim sebinosti.
Ja elim da ti prvo bude vlastiti podstreka. Da, to izgleda kao sebinost; ja nemam
nikakve neugodnosti u pristupu sebinosti. To je za mene u redu.
Da li je rua sebina sa rascvjetavanjem? Da li je lotos sebian sa svojim cvatom? Je
li sunce sebino kada sija? Zato bi ti bila zabrinuta zbog sebinosti?
Ti si roena. Roenje je samo prilika, samo poetak, ne i kraj. Ti treba da se
rascvjetava. Ne dozvoli da protrati dragocjeno vrijeme u bilo kakvom sluenju. Tvoja
prava i najvia odgovornost je da se rascvjeta, da postane potpuno svjesna, budna,

40

osvijetena; a u toj svijesti ti e biti sposobna da uvidi to ti moe dijeliti, kako ti moe
razrijeiti taj problem.
Devedeset i devet postotaka svjetskih problema moe biti rijeeno. Moda samo
jedan postotak problema ne moe biti rijeen. Tada ti moe dijeliti sa tim ljudima to god
moe - no, prvo mora imati neto za dijeljenje.
Sve te religije do sada nisu nita pomogle ovjeanstvu u razrjeavanju bilo kojeg
problema. Samo posluaj to to ja govorim: jesu li one rijeile i jedan problem?-a one su
radile ovaj biznis sluenja tisuama godina.
Siromani su jo siromaniji, a izgleda da e biti i jo vie. Bolesni su jo tu, starost je
jo prisutna, sve vrste bolesti su meu ljudima, sve vrste kriminala su tu, a jo se i poveavaju. Svake godine se uveava stopa kriminala pri usporedbi sa prolom godinom.
udno. . . zatvora je sve vie, sudova isto tako, oni misle da e zaustaviti kriminal, ali sa
njima se kriminal uveava.
Neto je negdje temeljito loe. To to oni rade ne moe se dovesti u vezu sa
problemom. Osoba koja poini nedjelo nije kriminalac ve bolesna osoba. ovjeka ne
treba strpati u zatvor i muiti, njega treba smjestiti u psihijatrijsku bolnicu i tu medicinski
pomagati. To nije njegova krivica. Sada mi imamo sve mogunosti da priutimo tom
ovjeku da Buddhe dostojan ljudskog bia.
Sluiti nije potrebno, potrebno je dijeliti svoju svijest - svoje znanje, svoje bie, svoje
potovanje - ali prvo ti to mora imati.
Po meni najvei problem ovjeanstva je u tome to ljudi ne znaju nita o meditaciji.
Po meni, to je najvei problem. Ni uveana populacija, ni atomska bomba, ni glad... ne, te
nisu bazini problemi - oni se mogu lako otkloniti pomou nauke. Jedini temeljni problem
koji, nauka ne moe rijeiti je to to ljudi ne znaju kako da meditiraju.
Mojim ljudima ja govorim: prvo budi sebian, krajnje sebian - rascvjetavaj se. Doi
do cvijeta i mirisa a onda to iri. Tada to dijeli sa tim nesretnim ljudima, koji imaju istu
mogunost kao i ti, ali njima ivot nije dao priliku da uu u sebe, da dobiju ukus svog
boanstva.
Ja sam sasvim protiv religija, jer za mene je, to to su one, sasvim beskorisno. Ali oni
to rade koristei divna imena za to, sakrivajui svoje radnje u divne rijei.
Ja te uim da bude prirodan. I uim te da prihvati svoju prirodnost.
Ja znam jednu stvar sa sigurnou da kada se rascvjeta ti e dijeliti. Nema naina
da se to izbjegne. Kada se cvijet otvori nema nikakve mogunosti da to Buddhe bez mirisa
i da Buddhe to zadrano. Miomirisi se sami ire. Oni se prostiru u pravcima.
Zato prvo budi ispunjen, budi sadrajan. Prvo, b u d i. Potom e iz tvog bia mirisi
potei mnogima. Tada to nee biti sluba, to e biti naprosto veselo davanje. A nema nita
radosnije no dijeliti svoju radost.

Ljubav je rasko
Osho,
to se dogaa sa ljubavlju ako ne postoji nita i nitko da je prepozna i okusi?
ovjek postaje zreo trenutkom kada pone voljeti: on poinje preplavljivati, dijeliti; on
poinje davati. Naglasak je sasvim drugaiji. Kao prvo, naglasak je kako dobiti vie. Kao
drugo, naglasak je na tome kako dati, kako dati vie, i kako dati bezuvjetno. Ovo je rast,
zrelost ti dolazi.
Kako moe potreba biti ljubav? Ljubav je rasko. To je obilje. To je kao da ima toliko
mnogo ivota da ne zna to da radi s njime, zato ti to dijeli. To je kao da ima toliko
pjesama u tvom srcu da ih mora pjevati, uo ih netko ili ne. Ako ih nitko i ne uje isto e
ih pjevati, ti e plesati tvoj ples,
Drugi mogu imati to, drugi mogu i izgubiti to, ali to se tebe tie, to je izljev, to je
poplava. Rijeke ne teku za tebe, one teku bio ti tu ili ne. One ne teku zbog tvoje ei, one

41

ne teku za tvoja edna polja: one jednostavno teku tamo. Ti moe ugasiti tvoju e a
moe i proi - to je do tebe. Rijeke ne teku zbog tebe, one samo teku. To je sasvim
sluajno da ti dobija vodu za tvoje potrebe.
Kada nema ljubavi, ti je trai od drugog. Ti prosjai. A i drugi od tebe to trae.
Dakle, dvoje prosjaka pruaju ruke jedno ka drugom i oboje se nadaju da onaj drugi ima
to... Prirodno, oboje osjeaju poraz, oboje osjeaju prevaru.
Sada je to paradoks: oni koji se zaljubljuju nemaju ljubavi, zbog toga se i zaljubljuju. I
poto oni nemaju ljubavi oni je ne mogu ni dati. I jo jedna stvar vie: nezrela osoba uvijek
se zaljubljuje u neku drugu nezrelu osobu, jer samo oni mogu razumjeti jedno drugo. Zrela
osoba voli zrelu osobu. Nezrela osoba voli nezrelu osobu.
Osnovni problem ljubavi je da prvo treba postati zrela osoba a onda e pronai
zrelog partnera: tada te nezrele osobe vie nee privlaiti. To je isto kao: ako ima
dvadeset i pet godina ti se ne zaljubljuje u bebu od dvije godine starosti, ti se ne moe
zaljubili - to je isto. Ako si psiholoki zrela osoba, duhovno zrela, ti se nee zaljubiti u
bebu. To se nee dogoditi, to se ne moe dogoditi. Ti uvia da e to biti bespredmetno.
Zapravo, zrela osoba se i ne zaljubljuje, ona izmie iz ljubavi. Rije zapasti u ljubav
nije prava rije. Samo nezrele osobe padaju u ljubav: one posrnu i padnu u ljubav. Kako
da se oni rukovode i ustanu. Oni se ne mogu rukovoditi i ne mogu ustati - oni nau enu i
odu, nau mukarca i odu. Oni su uvijek spremni da padnu na zemlju i gmiu. Oni nemaju
kimu, nemaju tu samostalnost da ostanu sami.
Zrela osoba ima integritet da ostane sama. I kada zrela osoba prui ljubav, ona je
zahvalna da ti prihvati tu ljubav, a ne obratno. On ne oekuje da ti bude zahvalna njemu
- ne, ne uope, on ak i ne treba tvoju zahvalnost. On zahvaljuje tebi to prihvaa
njegovu ljubav. A kada su dvije zrele osobe u ljubavi, jedan od najveih paradoksa ivota
se dogodi, jedan od najljepih fenomena: oni su zajedno i potpuno sami; oni su toliko u
zajednitvu da su gotovo sami. Ali njihovo jedinstvo ne unitava njihovu individualnost,
zapravo, ono je pojaava: oni bivaju jo individualniji. Dvije zrele osobe u ljubavi pomau
jedna drugoj biti jo slobodnije. One ne mijeaju u to politiku, diplomaciju, nema upinjanja
za dominacijom. Kako moe dominirati osobom koju voli.
Kada stigne domu, kada spozna tko si, tada ljubav raste u tvom biu. Tada se
miomirisi ire i ti ih moe dati kome hoe. Kako inae, moe dati neto to nema? Dati
neto, prvo podrazumijeva da toga ima previe. Kako moe dati dar koji nema? Ovo ti
ini i moe razumjeti, ali to je intelektualno razumijevanje. Ako to prodre u tvoje bie,
ako uoi istinu u tome, tada se nee pitanja javljati.
Tada e ti zaboraviti sve svoje ovisne odnose i poeti e raditi na svojem biu:
razjanjavati, raiavati, initi svoju unutarnju sutinu jasnijom, svjesnom; poeti e
raditi na taj nain. I to vie bude osjeao da se pribliava odreenoj cijelosti, sve vie
e otkrivati da se ljubav izdie - to je uslovljeno.
To ne mora biti prepoznato: ne treba se prepoznavati, tome ne treba posvjedodba,
ne treba nitko da to okusi. Prepoznati drugog je sluajnost, to nije esencija ljubavi: ljubav
se sama razliva. Nitko to ne kua, nitko to ne prepoznaje, nitko se ne osjea sretan, nema
uitka, i zbog toga - ljubav se razliva, zbog toga razliva ljubavi ti se osjea nevjerojatno
blaeno, osjea nevjerojatno veselje. U tom stvarnom toku, kada se tvoja energija razliva.
Ti sjedi u praznoj sobi i energija se preljeva i ispunjava tu praznu sobu tvojom
ljubavlju; nitko nije tu, zidovi ne mogu rei hvala, nitko da prepozna, nitko da to okusi. No,
tvoja se energija ostvaruje, razliva, . . ti e se osjetiti sretnim. Cvijet je sretan kada mu se
miris raznosi vjetrovima; bilo da vjetar to zna ili ne, ne mijenja stvar.
Ja sam. Ja sam. Bilo da su moji uenici tu ili ne - to je sporedno, ja nisam ovisan o
vama. I moj itav napor ovdje je da i vi takoer moete biti neovisni o meni.
Ja sam ovdje da vam pruim slobodu. Ja ne elim da vas sakatim ni na jedan nain;
ja elim samo da vi budete svoji. I kada doe dan da ste neovisni o meni, tada ete moi
da me volite, stvarno volite, a ne prije toga.
Ja vas volim. Ja to ne mogu kontrolirati. Nije pitanje u tome da li vas volim ili ne, ja
vas stvarno volim. Ako vi i niste ovdje, ovaj auditorij e biti pun moje ljubavi; nee biti

42

nikakve razlike. Ovo drvee e i dalje dobijati moju ljubav, ove ptice e to dobijati. Pa ak i
ako sve drvee i sve ptice nestanu, to nee mijenjati stvar- ljubav e i dalje preplavljivati.
Ljubavi ima, i ljubav tee.
Ljubav je meditacija
Osho,
postoji duboka enja u meni za trajanjem ljubavi. Je li to glupo?
Ljubav moe bitisati u dvije dimenzije: ili horizontalno ili vertikalno. Mi poznajemo
ljubav koja je horizontalna; to je, ujedno i dimenzija vremena. Vertikalno je dimenzija
vjenosti.
udnja u srcu nije za trajanje: tu ti grijei. Ali to tvoje neshvaanje je univerzalno jer
mi samo poznajemo jedan plan: horizontalni, dimenziju vremena. U toj dimenziji postoje
samo dvije mogunosti: ili je to trenutno ili stalno. Ali stalno nije nita drugo do vie
trenutaka: ono isto tako poinje i zavrava. Stalnost nije vjena, ona to ne moe biti. Nita
u vremenu ne moe biti vjeno. Ono to se rodi u vremenu, mora i umrijeti. Ako ima
poetka mora biti i kraja.
A tvoja ljubav poinje, ona poinje u nekom odreenom trenutku - tako to mora i
zavriti nekada. Da, to ima svoj kraj prije ili kasnije. Ako se to zavri brzo, to moe nazvati
trenutnim; ako bi tome trebalo neto vie vremena da se zavri, to se moe nazvati
stalnim. Ali stalnost nije to to ti moe ispuniti srce, jer srce udi za neim to se ne
okonava nikada, koje je zauvijek. To je udnja za Bogom. Ljubav je samo drugo ime za
vjenu ljubav. .
No, um ne zna nita o vjenosti. Srce udi za vjenim, ali srce se neprekidno
predstavljalo kao um. A um tek ako zna za vrlo kratki ivot ljubavi. Pa ako ak i ta ljubav
proivi neto dui ivot; strah e uvijek biti prisutan od zavretka. A tvoj strah je opravdan to se mora zavriti. U sutini, to e trajati due ako si neinteligentan. Ako si veoma tup i
neinteligentan, tada e trebati mnogo vie vremena da shvati uzaludnost svega toga. Ako
si pak ti veoma inteligentan, to e se okonati veoma brzo jer e vidjeti da nema vie
niega u tome.
to je inteligentnija osoba, to je krai ivot njegove zaljubljenosti - ljubavi kakvu ti
poznaje. Uslijed toga je ljubav kraeg daha to je ovjeanstvo inteligentnije. U prolosti
je to bilo skoro stalno: nije postojalo nita nalik razvodu braka. U neobrazovanim zemljama
i danas ne znaju za razvod braka. to su ljudi u nekim zemljama obrazovaniji, kulturniji,
profinjeniji, stopa razvoda se poveava, iz prostog razloga to ljudi uviaju da su dosadni
jedni drugima. Stoga nema smisla to izazivati, bolje sa time okonati.
No, um zavrava jednu stvar i odmah zapoinje sa drugom iluzijom, uvijek iznova i
iznova. Um je neuk. ak i inteligentna osoba ostane neuka. I um postaje toliko moan da
bilo to da doe od srca, ne dospijeva do tebe, tvoga bia, neobjanjeno od strane uma.
Srce govori vjenosti a um objanjava stalnost. Tu ti gubi smisao. udnja srca je za
vertikalnu dimenziju, to je dimenzija meditacije.
Ti nisi bio glup zbog udnje srca, ali si to pogreno shvatio. Ti eli ljubav koja je
roena iz meditacije a ne iz uma. To je ljubav o kojoj ja stalno govorim. To je ljubav o kojoj
je Isus govorio: da je ljubav Bog. To nije ona tvoja ljubav, tvoja ljubav ne moe biti Bog.
Tvoja ljubav je umno orijentirani fenomen: to je biologija, fiziologija, to je psihologija, ali to
nije vjeno.
Moja sugestija je, ako si stvarno spreman da ispuni udnju srca, da zaboravi sve o
ljubavi. Prvo ui u meditaciju jer je ljubav roena iz meditacije. To je miris meditacije. Meditacija je cvijet. Dopusti mu da se stvori. Dopusti mu da ti pomogne da se kree u
vertikalnoj dimenziji, bez misli, bez vremena i tada e iznenada uvidjeti da je taj miris tu.
Tada je to vjeno, tada je to bezuvjetno.
Nijedan san ne moe biti stalan, a tvoja ljubav je san. A um moe samo sanjati, on ti
ne moe pruiti stvarnost.

43

Izai iz misli. Zaboravi sve o ljubavi. Ti ne posjeduje nikakvo razumijevanje ljubavi;

ne moe se imati nikakvo razumijevanje ljubavi. Samo kroz meditaciju e promijeniti dimenziju svoga bia. On horizontalnog e postati vertikalni, iz ivljenja ivota u prolosti i
budunosti. . . Dakle, zbog ega ta stalnost? Stalnost znai da ti eli da to vidi i u
budunosti. Ti eli da to ostane kao neto to je i za budunost, ali zato? Zapravo, kada
neto ve nestane, pone se misliti o stalnosti.
Kada su dvoje ljubavnika stvarno u iluziji, oni ne misle o stalnosti. Upitaj bilo koje
ljubavnike za vrijeme njihovog mjedenog mjeseca, - oni ne brinu o tome. Oni znaju da e
biti zauvijek zajedno.
No, kada ti trenutak izmie, tvoj um poinje govoriti: Sada se prilijepi. Uini to
stalnim. Uini sve da to Buddhe trajno. Ne gledaj na lomove koji se dogaaju. Ne gledaj,
izbjegavaj, zaboravi sve o tome. Nastoji da to prikrije - neto izmisli.
Ali ti trai nemogue.
Ja te mogu uiti meditaciji, a iz meditacije e ti se ukazati drugaiji kvaliteta ljubavi.
To nee biti vie ludovanje okolo; to e biti mudrost, ne ludost. Tada ti nee padati u
ljubav, ti e izrastati iz ljubavi. Ljubav e tada biti tvoj kvaliteta. Isto kao kada svjetlost
okruuje plamen, ljubav tebe okruuje. to god da ti se priblii, ti e piti od toga. Bilo tko
da ti se priblii biti e oaran njime, obogaen time. Drvo, stijena, osoba, ivotinja, to ne
mijenja stvar. ak i ako sjedi sam... Buddha sjedi sam ispod svog drveta i isijava ljubav.
Ljubav neprestano isijava iz njega i iri se okolo. To je vjeno, i to je prava tenja i udnja
srca.

44

SMIJEH
Po meni, smisao za humor e biti kamen-temeljac za buduu religioznost ovjeka
Osho
ustra i preduzimljiva djevojka iz Njujorka udala se za Stefana, lijepog i mladog
italijanskog farmera. Ona nije bila oduevljena njegovim drutvenim ponaanjem te je
odmah poela da ispravlja njegove slabosti.
Za vrijeme svadbenog prijema ona je stalno ispravljala njegove greke: govorila mu
to da kae, koji no da uzme sa stola, i kako da mae maslac. Na kraju se i slavlje
zavrilo i oni su odmah otili u krevet.
Stefano se zavue pod plahte, nesiguran u sebe, ali se u jednom trenutku odlui da
se mucajui obrati svojoj supruzi: Moe li mi pruiti poljubac, molim.

Ti nisi vidio da se magarci smiju

Ti nisi vidio da se magarci smiju, nisi vidio da bufala uivaju u alama. Samo ovjek
moe uivati u alama, samo se on moe smijati. Vai sveci su nalik bufalima i magarcima! Oni su se spustili ispod ljudskosti, oni su izgubili neto od neizmjerne vrijednosti.
Bez smijeha ovjek je to i drvo bez cvijeta.
Ali drutvo treba ozbiljne ljude: predsjednike, ministre, kancelare, profesore, popove,
svece, ajatolahe, imame, sve vrste sveenika, uitelje, komesare, guvernere... Svi oni
treba da su ozbiljni. Ako bi oni izraavali osjeaj za humor tada bi drutvo bilo zabrinuto za
njihovu sposobnost. Ako bi imali dara za humor mogli bi biti humani. Ljudi oekuju da oni
budu kao maine,
Nain na koji se kretao Adolf Hitler bio je mehaniki. Samo pogledaj njegove
fotografije - nain na koji stoji, nain na koji hoda, kako pozdravlja. To izgleda gotovo
mehaniki, isto kao da nije ovjek ve robot. Njegovo lice, gestovi, sve je nalik robotu - i on
je od Njemake nainio zemlju robota. On je unitio Njemaku vie no to je unitio bilo
koga drugoga. Ali je stvorio veoma sposobnu vojsku. Efikasna armija je mogua samo ako
ljudi izgube svu inteligenciju i sve to ona sadri.
Smisao za humor je jedna bitnost inteligencije. Trenutkom gubljenja tog smisla, ti
gubi inteligenciju, takoer; to si vie duhovit, to si vie inteligentan. Ne postoji pitanje
kako otvoriti osjeaj za humor; ti jednostavno pomjera barijere. Ono je ve tu, ono je
sluaj. Ti samo treba da pomjeri nekoliko stijena koje su tvoji roditelji, tvoje drutvo
ostavili tu da sprijee taj smisao. Drutvo te ui samokontroli, a smisao za humor znai
oputanje, relaksaciju...
Ti se ne smije smijati pored starijih osoba, pored tvojih uitelja, pored sveenika, ti
se ne smije smijati u crkvi. ak krani tvrde da se Isus nije nikada smijao. Ja ne mogu to
vjerovati, on nije bio bufalo! On je bio jedan od najveih najinteligentnijih ljudi koji su kroili
ovom zemljom. On se morao smijati, on mora da je u tome uivao. On je bio znatno
svjetovniji ovjek od Buddhe. On je ivio mnogo strasnije i intenzivnije od bilo koja osobe
koja se prosvijetlila. On je volio drutvo ena; on je imao prelijepe uenice, ak i jednu od
najpoznatijih prostitutki tog vremena - Mariju Magdalenu. On je volio jesti, volio je piti. On
je bio jedina prosvijetljena osoba koja je voljela vino. Pravi ovjek. A volio je i da slavi.
Svake noi je bilo slavlje koje je trajalo satima.
Isus je bio svjetovni ovjek. On je ponavljao vie puta da je on sin boji, ali je i
govorio vie puta: Ja sam Sin ovjekov. On je blii zemlji nego nebu. On je sasvim
svjetovna linost. On je morao imati smijeha, veselja.
Ali su sveenici i pape i crkve veoma ozbiljni. Ulazei u crkvu, to je kao da ulazi u
groblje. Treba da bude ozbiljan, utegnut.
Sve tu treba da se odbaci.

45

U Londonu je ledi Akroft odluila da pripremi osobiti banket i zbog toga - je unajmila
sluavku, gospoicu Skapeia, koja je upravo emigrirala u Englesku.
I ne zaboravi da postavi tipaljke za eer - napominjala je engleska matrona.
Nije fino kada ode gospodin u WC, prihvati se lica, obavi posao, ponovo vrati nazad u
lic, a onda se prihvati kockice eera golim rukama.
Da, gospoo - odgovorila je mlada Talijanka.
Neto kasnije, te noi, poto su gosti otili, ledi Akroft je upita: Gospoice
Skapeia, mislim da sam ti rekla da postavi tipaljke za eer!
Iznijela sam ih, gospoo. Kunem se!
Pa, ja ih nisam primijetila na stolu!
Na stolu? Ali ja sam ih ostavila na toaletu!
Za vjenani poklon Brambila je dao svom sinu Aldu dvjesto dolara. Poslije dvije
nedjelje on je upitao sina: to uradi sa tim novcem?
Kupio sam runi sat, tata - odgovori mladi.
Glupan! - zaurla njegov otac. Mogao si kupiti puku!
Puku!? Zbog ega?
Pretpostavi da si jedan dan dolo kui i nalo mukarac spava s tvoja ena objanjavao je otac. to bi ti uradio? Probudio njega i kazalo mu koliko je sati?
ivot je kozmika ala
itav ivot je velika kozmika ala. To nije neki ozbiljan pojam - ako to prihvati
ozbiljno izgubiti e smisao. To se moe samo shvatiti kroz smijeh.
Zar niste primijetili da je ovjek jedina ivotinja koja se smije? Aristotel je rekao da je
ovjek razumna ivotinja. To ne mora biti istina, jer su mravi veoma razumni, a isto tako i
pele. Zapravo, pri usporedbi sa mravima, ovjek izgleda veoma nerazumno. A i
kompjuter je veoma razuman, i pri usporedbi sa njime, ovjek izgleda veoma neracionalno.
Moja definicija ovjeka je da je on ivotinja koja se smije. Kompjuter se ne smije,
mravi se ne smiju, ni pele se ne smiju; samo se ovjek moe smijati. To je najvii vrh
razvoja, a kroz smijeh se moe stii do Boga, jer samo kroz najvie u tebi mogue je
dospjeti do beskraja. Smijeh treba da Buddhe most za to.
Nasmijani Buddha
Smijeh je prava sutina religije. Ozbiljnost nije nikada bila religiozna, ne moe biti
religiozna. Ozbiljnost je proistekla iz ega, dio prave bolesti. Smijeh je bez ega.
Da, ima razlike izmeu tvog smijeha i smijeha religiozne osobe. Razlika je u tome to
se ti uvijek smije drugima religiozni ovjek se smije sebi, ili itavoj smijenosti ovjekovog bia. Religija ne moe biti nita drugo do slavlje ivota. A ozbiljan ovjek postaje
okrnjen, oduzet: on stvara barijere. On ne moe plesati ne moe pjevati, ne moe slaviti.
Stvarna dimenzija slavlja iezava iz njegovog ivota. On postaje nalik pustari. A ako si ti
pustinja, ti moe misliti, misliti i pretvarati se da si religiozan, ali ti to nisi. Ti moe biti
sekretar ali ne i duhovan. Moe biti kranin, Hindus, budist, dain, muhamedanac, ali ne
i religiozan, duhovan. Ti vjeruje u neto, ali ti ne zna nita. Ti vjeruje teorijama. ovjek
koji je previe optereen teorijom postaje ozbiljan. Ali ovjek koji je neoptereen, koji nije
bremenit teorijama, poinje se smijati. itavo bitisanje je toliko divno da se na tu igru moe
samo odgovoriti smijehom. Smijeh moe biti jedina prava molitva, zahvalnost.
U Japanu, veliki mistik Hotei je jo zvan Nasmijani Buddha. On je bio jedan od
najvoljenijih mistika Japana a nikada nije izgovorio ni jednu rije. Kako je postao
prosvijetljen, poeo se smijati i ako bi ga netko pitao: Zato se smije? on bi odgovorio
smijui se:. On se tako kretao od sela do sela i smijao se. Narod bi se okupljao i on bi se
smijao. I polako bi njegov smijeh postajao infektivan - netko u masi bi se poeo smijati, a
potom jo poneko da bi na kraju itava masa naroda bila u smijehu; smijali su se zbog...
Zbog ega su se oni smijali? Svi su znali da je to luckasto, da je taj ovjek udak, ali su se

46

smijali i pitali zato se oni smiju. No, ipak su se i dalje svi smijali i bili zabrinuti to e drugi
misliti o njima. Nije bilo nekog razloga za smijeh. Ali su ljudi uvijek ipak ekali Hoteja jer se
nikada u svom ivotu nisu potpuno tako smijali, sa takvim intenzitetom da su otkrivali da je
poslije takvog smijeha svako njihovo ulo bilo jasnije, istije. Njihove oi su mogle gledati
bolje, njihovo itavo bie je postalo svjetlije kao da je neki teret nestao.
Ljudi bi pitali Hoteja: Hoe li se vratiti ponovo, a on bi otiao smijui se u drugo
selo. Njegov itav ivot; za skoro etrdeset i pet godina otkad se prosvijetlio, on je inio
samo jednu stvar a to je bilo smijanje. To je bila njegova poruka, evanelje, njegovi spisi.
Treba notirati da u Japanu nitko ne uiva toliko potovanja kao Hotei. Ti moe nai
u svakom domu statuu Hoteja. A on nije uinio nita do to se smijao, ali taj smijeh je
dolazio iz tolike dubine da je svakoga tko je bio pored njega izazivao i nije ostajao
ravnoduan.
Hotei je jedinstven. U itavom svijetu nije bilo takvog ovjeka koji je nasmijao toliko
ljudi, ali bez ikakvog razloga. I svi su se uzgajivali kroz smijeh, svi su se oistili kroz taj
smijeh - osjeali se dobro kao nikada prije toga. Neto je iz nepoznate dubine poelo
zveckati u srcima ljudi oko njega.
Hotei je veoma znaajan. Rijetko je ovjek slian njemu hodao zemljom. To je
stvarno alosno, ali bi mnogo vie ljudi trebalo nalikovati Hoteju; mnogo vie hramova bi
trebalo biti ispunjeno smijehom, plesom, pjesmom. Ako se ozbiljnost izgubi, nita se nije
bitno izgubilo. Zapravo, bivate zdraviji i spokojniji. Ali ako se smijeh izgubi, sve se izgubilo.
Iznenada gubi veselost svoga bia; biva lien viebojnosti, biva monoton, na neki nain
mrtav. Tada tvoja energija ne struji.
Nije ba lako shvatiti Hoteja. Da bi ga razumio mora biti u tako veselom stanju. Ako
si previe optereen teorijama, konceptima, ideologijama, teologijom, filozofijom, ti nee
biti u mogunosti da vidi to to je Hotej, to je njegov znaaj; on e se samo smijati
gledajui u tebe. On e se smijati jer nee moi vjerovati da ovjek moe biti toliko glup i
smijean, isto kao da ovjek pokuava da ivi u knjizi za kuhanje a da je zaboravio da
kuha hranu. On samo ui iz knjige kako treba spremati hranu a gladan je itavo vrijeme,
umire u meuvremenu a da i ne shvati da ne moe ivjeti iz knjige. To je ono to se
dogodilo: ljudi su potpuno zaboravili da duhovnost treba ivjeti. To je neto to treba
probaviti. To je neto to treba da procirkulira tvojom krvi, postane tvoja kost, tvoja prava
sr. Nije dovoljno samo razmiljati o tome. Razmiljanje je najpogreniji dio tvog bia. Ti
treba da to apsorbira.
Ali bilo kad da se istina rodi, zraak svjetlosti, iznenada se ueni ljudi okupe:
intelektualci, profesori, filozofi, teoretiari, i oni svi skoe na tu istinu, oni ele da stisnu, oni
je ele ukalupiti u neivu teoriju i spise. Ono to je bilo ivo, postaje samo papirna stvar,
stvarni svijet nestaje.
Kada sam jednom boravio u domu kranskih prijatelja uzeo sam da pogledam
njihovu Bibliju: u njoj je bila jedna rua. Mora da je netko nekada ostavio tu ruu u knjizi.
Mnogo godina prije, suha, mrtva, zguvana izmeu stranica Biblije. Poeo sam se smijati.
Moj prijatelj je istrao iz kupatila. to je, zato se smije? Sto se dogodilo?
Ja rekoh: Dogodilo se sa ovom ruom isto to i sa istinom. Izmeu stranica ove
Biblije rua je umrla. Sada je tu samo sjeanje na neto to je bilo ivo jednom, samo
sjeanje; sav miris je nestao, sva ivotnost je nestala. To je sada mrtvo kao i plastina
rua ili rua od papira. Ona je imala povijest, prolost ali nema budunost. Ona ima
prolost ali nema vie nikakve mogunosti. Isto se dogodilo i sa istinom: izmeu stranica
ovih spisa ona je umrla.
Kada se istina dogodi, ona je neverbalna, to je samo istina. To je toliko duboko da se
ne moe iskazati rijeima. I onda prije ili kasnije ljudi e doi koji e to prenijeti u rijei, koji
e to sintetizirati. A u toj njihovoj sistematizaciji to se ubija.
Hotej je ivio na sasvim drugaiji nain no obini religiozni ljudi. Njegov itav ivot
nije bio nita drugo do stalni smijeh. Prialo se o Hoteju da se ponekad i u snu smijao. On
je imao veliki stomak koji se tresao. Ljudi bi ga pitali: Zato se smije ak i u snu? Smijeh

47

je bio tako prirodna stvar za njega da ga je bilo tko ili to podsticalo na smijeh. Tada je
itav ivot, bilo u snu ili na javi, za njega bila komedija.
Ti ivot moe okrenuti u tragediju. Ti si nainio traginu zbrku od ivota. ak i kada
se smije, to nije smijeh. ak i kada se pretvara da se smije, skriva smijeh, taj smijeh je
forsiran, izmanipuliran, umjetni. To ne dolazi iz tvog srca, nije sasvim iz tvog stomaka. To
nije neto to potie iz tvog centra; to je samo neto to figurira na periferiji..Ti se smije s
razlogom koji nema nita zajedniko za smijehom. Jednom sam uo...
U jednom malom uredu gazda je ispriao jednu istroenu staru anegdotu koju je
inae priao ve vie puta. Svi su se smijali - morali su se smijati. Svima je inae to bilo
dosadno, ali gazda je gazda. I kada gazda ispria vic, ima da se smijete, to je dio slube.
Samo se jedna daktilografkinja nije smijala, sijedjela je kruto, ozbiljno. Gazda je rekao:
to je sa tobom? Zato se i ti ne smije?
Ona mu tada ree: Ja odlazim ovog mjeseca. Dakle, nema svrhe smijati se.
Ljudi imaju svoje razloge za smijeh. ak i smijeh je poslovna stvar; i smijeh je ak
ekonomski, politiki. Ni smijeh vie nije samo smijeh; izgubio je svoju istou. Ti se ne moe ni smijati na bezrazloan, ist nain, na jednostavan nain - nalik djetetu. A ako se ne
moe smijati isto, na nevin nain, gubi svoju istou, svoju bezazlenost.
Promatraj malo dijete, promatraj njegov smijeh, tako dubok, dolazi iz pravog centra.
Kada se dijete rodi, prva drutvena aktivnost koju dijete naui (moda nije dobro rei naui jer to donosi sa sobom) jest da se smijei, to je prva drutvena aktivnost; smijui se
ono tako postaje dio drutva. To izgleda veoma prirodno, spontano. Druge stvari tek
dolaze kasnije - to, je prvi bljesak bia pri dolasku na svijet, da se smije. Kada majka vidi
da se njeno dijete smije, ona biva nevjerojatno sretna, jer taj smijeh predstavlja zdravlje,
taj smijeh predstavlja inteligenciju, taj smijeh pokazuje da dijete nije glupo, nije ogranieno.
Taj smijeh ukazuje da e dijete ivjeti, biti sretno. Majka na to jednostavno treperi, biva
ganuta.
Smijeh je prva drutvena aktivnost i ostati e osnova drutvene aktivnosti. Mi emo
se smijati itav svoj ivot. Ako se moe smijati u svakoj situaciji, ti e postati toliko
spreman da se suoi sa time, a to susretanje e ti donijeti zrelost. Ja ne kaem da ne
plae. Zapravo, ako se ne moe smijati, ne moe ni plakati. Smijeh i pla idu zajedno;
oni su dio jednog fenomena istinskog i autentinog bia.
Postoje milijuni ljudi ije su suze suhe. Njihove oi su izgubile sjaj, dubinu; njihove oi
su izgubile vodu. Poto oni ne mogu biti alosni, ne mogu plakati: suze ne mogu tei prirodno. Ako je zgren smijeh, tada je i pla zgren. Samo ona osoba koja se smije potpuno
moe i plakati potpuno. A ako se ti dobro smije i plae, ti si iv. Mrtav ovjek se ne moe
smijati ni plakati. Mrtav ovjek samo moe biti ozbiljan (mrtav ozbiljan). Pogledaj: poi i
vidi le - mrtav ovjek moe biti ozbiljan na najbolji mogui nain. Samo ivi ovjek se moe smijati, aliti i plakati.
To su udi tvog unutarnjeg bia, to su podneblja, obogaenja. No, malo po malo, svi
to zaborave. Ono to je prirodno u poetku, postaje kasnije neprirodno. Ti treba neto da
te gurne u smijeh - samo tada se ti smije. Zbog toga na svijetu postoji mnogo viceva.
Moda nisi primijetio da idovi imaju najbolje viceve na svijetu. Razlog lei u tome to
su oni ivjeli jadnije no ijedna druga nacija. Oni su trebali da stvore viceve, inae bi bili
davno mrtvi. Oni su proli kroz mnogo jada, bijede, bili su mueni previe kroz vjekove.
Oni su bili mueni, ubijani, oni su morali stvoriti smisao za smijeno. To je bilo sredstvo opstanka. Inae, oni imaju najljepe ale. najveselije, najdublje.
Ono to pokuavam da ti pokaem je ovo: mi se smijemo samo kada imamo neki
razlog koji nas tjera na smijeh. ala je ispriana i ti se smije, jer je ala stvorila odreeno
stanje u tebi. Sav mehanizam vica je u tome: ta pria se kree u jednom pravcu i iznenada
se okrene u drugom pravcu: taj okret je tako iznenadan, tako drastian da i ne moe to
zamisliti. Uzbuenje raste i ti samo eka na poantu vica. A onda iznenada, ono to si
oekivao nikada se ne ostvari ponekad neto sasvim drugo, neto sasvim apsurdno i
smijeno, nikad se ne ispuni tvoje oekivanje. Vic nije nikada logian. Ako bi bio logian
tada bi izgubio sav svoj smisao humora, kvaliteta smijeha jer bi tada bio u prilici da se

48

iskae prije vremena. No, vic je izreen, ti si stigao do njegove poante jer je to logian
zakljuak, jer je to jednostavno aritmetiko. Ali tada nee biti smijeha. Vic stvara iznenadni
obrt, tako iznenadan da ti to i ne moe zamisliti, ne moe nita zakljuiti. Tu se dogaa
skok, kvantni skok - i zbog toga se oslobaa toliki smijeh. To je suptilni psiholoki nain da
se zasmije.
Ja treba da priam viceve jer se plaim da ste vi svi religiozni, previe duhovni ljudi.
Vi nastojite da budete ozbiljni. Ja pokuavam da vas nasmijem kako bi nekada zaboravili
na svoju religioznost, da zaboravite na svoju filozofiju, teoriju, sisteme i da se spustite na
zemlju. Ja treba da te vratim na zemlju iznova i iznova: inae ti bi nastojao da bude
ozbiljan, sve vie i vie ozbiljan. A ozbiljnost je kancerogeni rast.
Ti moe mnogo toga nauiti od Hoteja.
Smijeh donosi snagu. Sada ak i medicinska nauka tvrdi da je smijeh jedan od
najboljih i najprirodnijih lijekova koje priroda moe da nam priuti. Ako se moe smijati
dok si bolestan, ti e ubrzo vratiti svoje zdravlje. Ako se pak ne umije smijati i dok si
zdrav, ubrzo e biti bolestan. Smijeh donosi novu energiju iz tvoje nutrine na povrinu.
Energija se poinje razlivati pratei smijeh kao sjenka. Da li si ikada to promatrao? Kada
se ti stvarno smije za tih nekoliko trenutaka se nae u pravom stanju meditacije. Misli
stanu. Nemogue je da se smije i razmilja istovremeno. Smijeh i razmiljanje su
dijametralno razliiti: ili se moe smijati ili misliti. Ako se stvarno smije, tada misli staju.
Ako ti jo misli za smijeha, to i nije pravi smijeh, to e biti tek tako smijeno, smijeh e
ostati pozadi. To e biti zgreni smijeh. .
Kada se ti stvarno smije, iznenada um isezava. A sva zen - metodologija je u tome
kako dospjeti u stanje neuma. Smijeh je jedno od najljepih vrata za ulazak u to.
Koliko ja znam, ples i smijeh su najbolji, najprirodniji, najlaki pristup tim vratima. Ako
ti stvarno bude u plesu tada misli stanu. Ti se pokree i pokree, okree i okree, i
postaje vrtlog - sve zapreke, sve podjele nestaju. Ti ak i ne zna gdje tvoje tijelo prestaje
a gdje egzistencija poinje. Ti se stapa sa egzistencijom i egzistencija se stapa sa tobom;
to je preklapanje granice. I ako ti stvarno plee - ne da sa time upravlja ve da ono
tobom upravlja, da dopusti da te posjeduje - ako si u posjedu plesa tada misli prestaju.
Isto se dogaa sa smijehom. Ako si u posjedu smijeha tada misli prestaju. A ako spozna
samo par trenutaka ne-uma ti bljeskovi e ti obeati mnoge druge nagrade koje slijede. Ti
samo treba da si sve vie i vie od te vrste, od te kakvoe, od ne-uma. Sve vie i vie e
se razmiljanje odbacivati, otpadati.
Smijeh e biti divno uvoenje u nerazmiiljajue stanje.
Govorilo se da taj Hotei nije imao elju da se nazove zen-majstorom ili da okuplja
uenike oko sebe. Umjesto toga on bi etao ulicama sa vreom punom slatkia na leima;
voa i urmi - koje bi dijelio djeci koja su se okupljala i igrala oko njega. No, nekada ta djeca
bi bila stvarno djeca, nekada mladii a ponekad bi ta djeca bili i stari ljudi - zato se ne daj
zbunili rijeima "djeca. Vremeni ljudi, znatno stariji od samog Hoteja, za njega su bili
takoer djeca. Zapravo da bi nainio kontakt sa Hotejem trebao si biti dijete, bezazlen. A
on je dijelio neke stvari: igrake, slatkie, bombone. On je obino govorio neto
simbolino; da ti religiozni ovjek donosi ovakvu poruku: ne poklanjaj previe panje ivotu
- to nije nita drugo do slatki. Okusi to, ali ne budi u posjedu toga.
U njemu nema neega hranjivog, neega to te moe gajiti.
U njemu nema istine. Ti ne moe ivjeti od toga_.
Ti si uo da je Isus govorio: ovjek ne moe ivjeti o samom hljebu. Moe li ovjek
ivjeti samo od slatkia? Hljeb i moe imati neke hranjivosti. Slatki to ne moe imati,
uope. Okusi sva dobra ali, uzmi ono to te moe uspokojiti na dugom putu.
I djeci i starijima, a on je uvijek sve tretirao kao djecu, davao je igrake: veoma
indikativno. Nema boljeg naina
da se svijet opie nego da se usporedi sa igrakom. A ivot za koji ti misli da je ivot i nije
nita istinito. To je samo lano, san, trenutno. Ne podlegni tome.
Ako si meditativna osoba, ti treba davati, dijeliti ti treba da gomilati zalihe, ti nisi
siromaan. Ti ne posjeduje. Kako moe posjedovati u ovom svijetu? Ti nisi ovdje, a

49

svijet je ovdje; ti jednoga dana nee biti ovdje, a svijet e uvijek biti ovdje. Kako moe
posjedovati? Kako moe izjaviti: Ja sam vlasnik. - Kako ti moe biti vlasnik neega?
I ako bude meditativan, tvoj sav ivot e biti dijeljenje sa drugima: ti e davati sve to
ima: svoju ljubav, svoje razumijevanje, svoju milost - sve to moe ti e dati: svoju
energiju, tijelo, um. duu - sve. I ti e uivati u tome.
Ne postoji vieg uitka no da moe dijeliti neto sa nekim. Da li si ve neto dao
nekome? Zbog toga ljudi uivaju davati darove. To je isti uitak. Kada neto da nekome,
moda vrijedno, a moda i manje vrijedno, ali samo taj nain, samo taj gest da daje,
zadovoljstvo je najvee. Samo pomisli na osobu iji je sav ivot dar, iji je svaki trenutak
dijeljenje; ta osoba ivi u raju. Ne postoji drugog raja do toga.
Stoga je Hotejevo itavo predanje bilo: dijeli, daj! to jo moe biti reeno, to se jo
moe izrei.
Zen vjeruje da se istina ne moe iskazati rijeima, ali se to moe iskazati gestovima,
akcijom, djelovanjem. Neto se moe uraditi sa time. Ti to ne moe rei ali moe
pokazati.
Budi netaknut ali budi ovdje - nema drugog mjesta gdje moe biti. Ovo je jedini
svijet, ne postoji drugog svijeta. Zato su tvoji monasi koji borave u manastirima i hramovima, u himalajskim peinama, samo obini bjegunci. Odrekni se! Ali budi ovdje, nema
potrebe za bjekstvom. Odrii se i jo budi ovdje. Budi u svijetu, ali ne budi od svijeta,
svjetovan. Ostani u narodu ali budi sam. Uini tisuu i jednu stvar, uini sve to je
potrebno, ali nikada ne budi inilac. Nemoj bodriti ego - to je sve.
Nema niega loeg u tome da se Buddhe svjetovan. Budi svjetovan, ali i dalje ostani
nesvjetovan, to je, uistinu pravo umijee, umijee ivljenja izmeu dvije razliitosti,
ravnotea sebe izmeu dvije krajnosti. To je veoma uzak put, kao na otrici noa, ali to je i
jedini put. Ako izgubi tu ravnoteu, ti e izgubiti i istinu.
Ostani sad ovdje, u ovom svijetu, i nastavi svoj put, nastavi put sa dubokim smijehom
u tvom biu. Plei svoju stazu do Boga! Otpjevaj svoju stazu do Boga.

Jedini bard ljubavi i smijeha

Osho,
u ovakvom svijetu tlaenom mrnjom, neprijateljstvima, tugom i bijedom, Ti izgleda
kao jedini bard ljubavi i smijeha. Zar ovaj ivot nije veseo?
Jeste.
On je veseo, ali netko mora zapoeti sa time.
Mi elimo da svijet Buddhe manje ozbiljan a vie osjeajan ,mudar, naravno, ali ne
preozbiljan.
Mi elimo da svijet naui da je smisao za humor jedan od temeljnih kvaliteta
duhovnog, religioznog ovjeka.
Ako se ti ne moe smijati, ispustiti e mnoge stvari u ivotu; ispustiti e mnoge
misterije, ivotne tajne.
Tvoj smijeh te ini bezazlenim djetetom, tvoj smijeh te stapa sa egzistencijom, sa
hukom oceana, sa zvijezdama i njihovom tiinom.
Tvoj smijeh te ini jedinim dijelom svijeta koji moe postati inteligentan, jer se samo
inteligentni ljudi mogu smijati. Zbog toga ivotinje ne mogu posjedovati smijeh, one nemaju
toliko inteligencije.
A poto se uvijek govorilo i mislilo da je ozbiljnost potrebna za potovanje, to je
uinilo sve ozbiljnim. To nije zbog toga jer su oni ozbiljni sa nekim razlogom, to je sada
postala njihova druga priroda; oni su sasvim zaboravili da je ozbiljnost vrsta bolesti, to
znai da je osjeaj za humor umro u tebi. Inae, itav ivot oko tebe je ispunjen veseljem.
Ako ti posjeduje smisao za humor, ti e biti iznenaen da se nema vremena za tugu;
svaki trenutak je ispunjen dogaanjima; svugdje.

50

Moja misija je, u stvari, da donesem smijeh itavom ovjeanstvu; koje je zaboravilo
na to: A kada ti zaboravi smijeh, ti uvijek zaboravlja na pjesmu, ti zaboravlja na ljubav,
ti zaboravlja na ples; nije to da si samo zaboravio na smijeh. Smijeh ima svoju
kombinaciju vrijednosti, isto kao to i ozbiljnost ima svoju odreenu kombinaciju kvaliteta.
Zaboravi li smijeh, zaboraviti e i ljubav.
Sa tunim licem, kako da kae eni: Volim te, morao bi se makar malo nasmijeiti.
Sa ozbiljnim licem ti ne moe rei ni najmanju stvar. Ljudi e prihvatiti sve veoma
ozbiljno to e ih optereivati. Naui da se vie smije.
Po meni, smijeh je svet koliko i molitva.

Bik ili june?

jedna od najgrubljih stvari to je ovjek priinio sebi je tuga i ozbiljnost. To se moralo
uraditi jer ako ovjeka ne uini tunim i ozbiljnim, ne moe od njega stvoriti robota roba u svim oblicima ropstva: duhovno, kao roba nekog izmiljenog boga, nekog
izmiljenog raja i pakla; psiholoki, kao roba tuge i ozbiljnosti to nije prirodno... oni su bili
rtve pritisaka nad njihovim umom to je uslovilo da um funkcionira fragmentarno,
rastrojeno; a isto tako i fizikim robom jer ovjek koji se ne moe smijati, ne moe biti
zdrav i itav.
Smijeh nije jednodimenzionalan, on ima sve tri dimenzije ljudskog bia: kada se
smije i tvoje tijelo uiva u tome, tvoj um uiva u tome i tvoje bie uiva u tome. U smijehu
sve razlike, razdori nestaju, izofrenika osobnost iezava.
No, to je protiv onih koji ele iskoristit ovjeka protiv kraljeva, sveenika i lukavih
politiara. Njihov itav napor je bio da uine ovjeka slabim, bolesnim. Uiniti ovjeka
bijednim i on se nee nikada buniti.
Oduzimati mu smijeh, isto je to i uzimati mu stvarni ivot.
Oduzimati ovjeku smijeh je spiritualna kastracija.
Da li si uoio razliku izmeu bika i juneta? Oni su isto roeni ali je june kastrirano. A
dok ga ne kastrira ne moe ga prisiliti da ti slui: nosi tvoj teret, vue tvoja kola. Ti ne
moe upregnuti bika u tvoja kola, on je veoma snaan, ne moe ga kontrolirati on ve
ima izgraenu vlastitu individualnost. June je tek daleki eho njegove prave prirode, tek
sjenka. Ti si ga unitio.
Da bi se stvorio rob ovjeku su uinili istu stvar, unitili su ga na isti nain. Smijeh se
bio zabranjivan kao djetinjarija, kao nerazumnost, u najboljem sluaju doputeno ti je da
se smjeka. Razlika izmeu smijeka i smijeha je kao i izmeu juneta i bika. Smijeh je
potpun. Smijeak je tek mali zadatak usana, smijeak je kao neki manir. Smijeh ne
poznaje manire, etikete - on je divalj, a ta neobuzdanost nosi sa sobom svu ljepotu.
Ali uloeni interesi, bilo da je to novac ili organizirana, institucionalizirana religija ili
liderstvo - svi se oni slau u jednoj stvari: ovjek mora biti slabaan, jadan, uplaen uiniti
ga da ivi u nekoj vrsti paranoje. Samo tada e kleknuti na svoja koljena ispred neke
drvene ili kamene statue. Tek tada e bili spreman da slui nekome tko je moan.
Smijeh ti vraa tvoju energiju. Svaki damar tvoga tijela biva iv, svaka elija tvoga
bia poinje plesati.
Najvei grijeh koji je poinjen protiv ovjeka na ovoj planeti je to mu je zabranjen
smijeh. Implikacije su duboke, jer kada ti se zabrani smijeh, zabranjeno ti je i da bude veseo, zabranjeno ti je da pjeva pjesmu slavlja, zabranjeno ti je da plee kao izraz istog
blaenstva. Zabranjivanjem smijeha, sve u ivotu to je najljepe, sve to ini ivot
ivotnim i voljenim, sve to daje ivotu znaaj je uniteno. To je najrunija strategija ikad
uinjena protiv ovjeka.
Ozbiljnost je grijeh. I zapamti, ozbiljnost ne znai i iskrenost. Iskrenost je sasvim
drugi pojam. Ozbiljni ovjek se ne moe smijati, ne moe pjevati, ne moe plesati. On se
uvijek kontrolira, on je bio podizan u tom smislu da je postao vlastiti tamniar. Iskreni

51

ovjek se moe smijati iskreno, moe plesati iskreno, moe se veselili iskreno. Iskrenost
nema nita sa ozbiljnou.
Ozbiljnost je jednostavno bolest due i samo bolesna dua se moe preobraziti u
roba. A svi uloeni interesi trebaju ovjeanstvo koje nije buntovno, koje je veoma voljno,
skoro prosjako, da bi bilo obrobljeno.
Zapravo, samo djeca su spremna da se kikou i smiju, a odrasli misle, poto su oni
neupuena djeca, mogu se i zapostaviti, oni su jo necivilizirani, jo primitivni. itav napor
roditelja, drutva, uitelja, sveenika je kako da ih civiliziraju. Kako ih nainiti ozbiljnim?
Kako im nametnuti da se ponaaju kao roblje a ne kao nezavisne individue?
Tebi nije doputeno da posjeduje vlastito miljenje. Ti samo treba da bude
kranin, Hindus ili muhamedanac. Ti treba da bude komunist, faist ili socijalist. Tebi nije
doputeno da posjeduje vlastito miljenje; nije ti doputeno da bude svoj. Tebi je samo
doputeno da bude kolektivni dio, dio mase, a biti dio mase je isto to i biti zubac na
zupaniku. Ti si tako izvrio samoubistvo.
U drutvu, ovjek koji se smije potpuno - iz stomaka - nije potisnut. Ti treba da
izgleda ozbiljno; da pokazuje da si civiliziran i mudar. Smijeh je za djecu ili nezrele
osobe, ili primitivce.
Samo poi u bilo koju crkvu i pogledaj Isusa na kriu. Prirodno, on je ozbiljan i
njegova ozbiljnost ispunjava cijelu crkvu. Smijati se tu bilo bi sasvim neumjesno. Nitko jo
nije uo da se Bog smijao.
Djeca se smiju jer ne isekuju nita. Poto ne oekuju nita, njihove oi su tako iste
da mogu vidjeti stvari kakve su, a svijet je pun apsurdnosti, smijurija. Tu ima toliko mnogo
klizanja na kori od banane" koje djeca nee moi izbjei da ne vide. To su naa
oekivanja koja djeluju kao zastori preko naih oiju.
Poto su sve religije protiv ivota; one i ne mogu biti za smijeh. Smijeh je jedan
esencijalni dio ivota i ljubavi. Religija je protiv ivota, protiv ljubavi, protiv smijeha, protiv
veselja: ona je protiv svega to moe ivot uiniti monim iskustvom dobrobiti i
blagostanja, blaenstva.
S obzirom na njihovu antiivotnu tenju religije su unitile ovjeanstvo. One su
odnijele sve to je uitak za ovjeka, a njihovi sveci su postali primjer za druge. Njihovi
sveci su samo suha kost - nastala postei, muei sebe na mnogo naina; nalazei jo
naina za muenje svog tijela. to su vie muili sebe, to su nailazili na vie potovanja
kod drugih. Oni su pronali stepenice do potovanja: samo mui sebe i ljudi e te pamtiti
na vjekove i klanjati se tvojim motima.
Isposnitvo je psiholoka bolest. Nema nita u tome emu se treba klanjati: to je
lagano samoubistvo. Ali mi smo podravali ta spora samoubistva vjekovima, jer je ideja da
su tijelo i dua nai neprijatelji bila duboko fiksirana u nama. to bi vie muio svoje tijelo,
to bi bio vie duhovan, a to bi vie dopustio da prima zadovoljstva, uivanja, ljubav,
smijeh - to si manje duhovan. Ova podjela je temeljniji razlog zato je smijeh iezao iz
ovjeka.
Ja sam vidio slike evropskih crkava srednjeg vijeka. Uloga propovjednika je bila u
tome da uini ljude uplaenim od vatre pakla i muenja od kojih e oni patiti tamo. Njihov
opis je bio toliko ivahan da se dogaalo da su neke ene padale u nesvijest po crkvama.
Govorilo se da je pojedini propovjednik dobar po broju onesvijetenih za njihovih propovijedi - to je bio nain da se otkrije tko je bio najbolji propovjednik.
itava religija je utemeljena na obinoj psihologiji: strah, uvean u ime pakla; i
pohlepa, uveana na ime obogaenja na nebu. Oni koji uivaju u sebi na zemlji, odlaze u
pakao. Prirodno je da e se ovjek uplaiti. Zar za samo malo uitka u ivotu od
sedamdesetak godina da ispatam vjeno u paklu!
Ovo je jedan od razloga zbog kojih je Bertran Rasel odbacio kranstvo. Tako je
nastala njegova knjiga Zato nisam kranin. On je rekao: Prva stvar zbog koje sam to
odluio je nepravda da zbog malih svojih grijehova moram vjeno ispatali. Ako bih
obraunao sve svoje grijehove koje sam poinio, a i sve one o kojima sam sanjao, a koje
inae nisam poinio - najstroiji sudac bi me osudio na zatvor Ne vie od etiri godine. Za

52

te male grijehe ja neu patiti vjeno. Kakva je to vrsta pravde? To izgleda kao da nema
neke veze izmeu grijeha i ispatanja.
Tada je on poeo dublje promatrati kransku teologiju. On je bio iznenaen kada je
otkrio toliko apsurdnih i smijenih stvari da je napokon . znak kukaviluka.
On je potom napustio kranstvo, i napisao veoma znaajnu knjigu pod naslovom Zato
nisam kranin?
To je bilo skoro prije ezdeset ili sedamdeset godina a da nitko nije jo odgovorio na
to od strane kranskih teologa. Zapravo, na to i ne moe biti odgovora. Kako ti moe to
prosuditi? Papa i svi kranski teolozi su jednostavno zautjeli o tome. Oni su samo
prokleli Rasela govorei da e skonati u paklu. Ali to i nije neki argument. Ako uistinu
postoji raj i pakao, tada bi pakao bio puno zdraviji kraj od raja - jer u raju e samo sresti
isposnike rune spodobe koje su sebe zvale svecima, koje su samo muile sebe. To nije
mjesto vrijedno posjete.
U paklu e nai sve pjesnike, slikare i sve skulptore, sve mistike, sve one ljude ije
drutvo je na putu da Buddhe blaeno. Ti e nai Sokrata tu, nai e tamo Budu Hindusi su ga poslali u pakao jer nije vjerovao u Vede, na emu je itava indijska religija
bazirana. Tamo e nai i Mahaviru, jer on nije vjerovao u hindu kastinski sistem, on je
odbacio to. Nai e Bodhidharmu, uang Cea, Lao Cea. Pronai e sve velike ljude koji
su pripadali ivotu - sve one velike naunike i, umjetnike kuji su nainili ovu planetu
ljepom.
to su tvoji sveci doprinijeli? To su najlijeniji i neplodni ljudi. Oni su samo bili teret i
paraziti drutva: oni su samo pili krv siromanom ljudskom biu. Oni su muili sebe i uili
druge da to rade: oni su irili psiholoku bolest.
Ako ova zemlja izgleda bolesno, ako ovo ovjeanstvo izgleda bolesno, krivca za ta
moete traiti u vaim svecima. U raju e ti nai sve te rune spodobe, sve te
zabranjivae koji nisu znali da vole, koji nisu znali kako da se smiju, kako da pjevaju, koji
nisu znali da pleu, koji nisu dopustili ovjeanstvu da ima bilo kakvo zadovoljstvo, ak ni
ono najmanje. Bol im je izgledao duhovan a zadovoljstvo proglaavali materijalistikim.
Sada moderni psihijatri znaju sasvim dobro da su ti sveci bili izofreniki. Njima se
nije smjelo klanjati. Ako sada nae nekog takvog odmah ga odvedi u psihijatrijsku bolnicu
- njima treba tretman. Oni nisu zdravi, njihovo stvarno bitisanje je ogavno. Ali, takvi su bili
voe ovjeanstva i oni su prouzrokovali da se itavo ovjeanstvo osjea gadljivo; oni su
stvorili atmosferu odvratnom.
Onog dana kada je ovjek zaboravio da se smije, kada je zaboravio da se igra, kada
je zaboravio na ples, on vie nije bio ovjek. On je spao na podljudsku vrstu. Igra je njega
inila lakom, ljubav ga je vedrila; smijeh mu je davao krila. Pleui veselo, on moe dotai
najudaljenije zvijezde. On moe spoznati pravu tajnu ivota.
Postoje etiri L:
Life (ivot), Love (Ljubav), Laughter (Smijeh) Light (Svjetlost).
I oni se dogaaju upravo tim tokom.
Osho
Nekoliko biografskih podataka iz ivota OSHO RAJNEESH-a
Djetinjstvo
1931 - Roen je u mjestu Kuchwara, Madmya Pradesh, Indija kao stariji sin trgovca
tekstilom koji je pripadao dainskoj religiji. Prve godine je proveo u atmosferi
ljubavi i slobode kod svoje bake u jednom malom selu.
1938 - Poslije smrti svoga djede pridruuje se roditeljima u mjestu Gadaware, malom
gradiu sa oko 20.000 stanovnika. Baka ga slijedi i ostaje njegova najvelikodunija prijateljica sve do njene smrti 1970-e godine. Pred kraj ivota se proglasila
sljedbenikom ideja svog unuka. .

53

1946 - Rajneesh doivljava prvi satori (bljesak prosvetljenja) sa 14 godina. Tih

godina eksperimentira sa meditacijama. Intenzitet njegovog spiritualnog
traganja odraava se na propadanje zdravlja. Roditelji i prijatelji se pribojavaju
da nee dugo ivjeti.
Godine na univerzitetu
1952 - 21 marta 1953-e godine u svojoj dvadeset i prvoj godini Rajneesh doivljava
Prosvjetljenje, najvii vrh ljudske svesti. Tu, on kae, njegova spoljna biografija
prestaje jer od tada ivi u jednom svijetu bez ega, u jedinstvu sa unutarnjim
zakonima ivota. U Jalapuru nastavlja svoje studije filozofije gdje i doktorira
1956-e godine.
1957 - Rajneesh predaje na visokoj koli za sanskrt u Rajpuru. Godinu dana kasnije
postaje profesor filozofije na univerzitetu u Jabalpuru. Godine 1966-e naputa
taj posao da bi se konano predao poduavanju meditacije. ezdesetih godina
putuje Indijom kao Acharya (uitelj) Rajneesh izazivajui srdbu sveenih lica i
dirajui u srce miliuna.
Godine u Bombaju
1968 - Nastanjuje se u Bombaju, ivei i poduavajui u Woodland apartmanu.
Redovno odrava meditacijske kampove, najee u Himalajima, gdje uvodi i
svoju revolucionarnu dinaminu meditaciju, tehniku koja zaustavlja um kroz
prethodnu katarzu. Od 1970-e poinje inicirati ljude u neo-sanijas, put predaje
samospoznaji i meditaciji - potpomognut njegovom ljubavlju i linim vodstvom.
1970 - Prvi tragaoci sa Zapada stiu, meu kojima ima i veoma obrazovanih
pojedinaca. Njegov ugled se iri u krugovima inteligencije Evrope, Amerike i
Australije. Godinji meditacijski kampovi se nastavljaju. Godine 1974-e
pronalazi se lijepo mjesto u Puni gdje se intenzivira uenje i meditacija.
Godine u Puni
1974 - Radijus djelovanja se iri cijelim svijetom. Istovremeno mu se zdravlje naglo
pogorava. Povlai se u svoje prostorije davajui jutarnje predavanje i inicirajui
spiritualne tragaoce naveer. Terapijske grupe kombiniraju saznanja Istoka u
meditaciji i Zapada u psihoterapiji. U roku od dvije godine Aram stie reputaciju
najboljeg centra za rast i terapiju u svijetu. Oshova predavanja obuhvaaju
sve velike religijske tehnike u svijetu. Istovremeno, njegovo ogromno znanje o
zapadnoj nauci i misli, njegova jasnoa rijei i dubina argumentiranja, ine da
nestane razlike~ izmeu Zapada i Istoka. Postaje veoma prijemiv za sluaoce
sa zapada. Predavanja snimljena na audio trakama i tampana u knjigama
itaju tisue ljubitelja mudrosti. Krajem sedamdesetih godina Rajneesh aram
postaje meka za moderne tragaoce za istinom. Tadanji predsjednik Indije
Maradi Desaj, tradicionalni Hindus godinama spreava sve napore
Rajneeshovih uenika da presele Aram u jedan zabaeni dio Indije, gdje bi bili
u mogunosti da eksperimentiraju sa Majstorovim uenjem i stvore
samoizdravajuu zajednicu koja bi ivjela u duhu meditacije, ljubavi, kreativnosti i smijeha.
1980 - Izvren je pokuaj ubistva nad Rajneeshom pri jednom od njegovih
predavanja. Napada je bio lan jedne tradicionalne indijske sekte. Iako se
oficijelna crkva, kako na Istoku tako i na Zapadu, njemu protivi Rajneesh ve
ima etvrtinu milijuna uenika.
Nova faza - Rajneeshpuram. USA
1981 - 1-og maja Osho prestaje sa predavanjima i stupa u fazu openja - srca ka
srcu bez rijei, jer mu je tijelo prilino oslabilo i treba odmora. Njegovi doktori
ga vode u Ameriku jer je postojala mogunost za kirurkim zahvatom. Njegovi

54

ameriki uenici kupuju veliko imanje u pustinji centralnog Oregona. Oko njega
se stvara model poljoprivredne zajednice koja se razvija nevjerojatnom brzinom
pokazujui impresivne rezultate pretvaranjem pustinje u zelenu oazu sposobnu
da hrani 3000 ljudi. Na ljetnim festivalima prisustvovalo je i oko 20.000 ljudi iz
cijelog svijeta koji su stanovali i hranili se u Rajneeshpuramu. Rajneesh trai
permanentnu dozvolu za boravak kao religiozni voa, ali mu amerika vlada to
odbija. Jedan od razloga je i njegov zavjet utnje u javnosti; istovremeno je i
sam grad Rajneeshpuram izloen napadima oregonske vlasti i kranske
veine. Zakoni koritenja zemlje u Oregonu, koji bi trebalo da tite koritenje,
postaju glavno oruje u borbi protiv grada koji je uloio ogromne napore da uini
zemlju ponovo pogodnu za eksploataciju.
U listopadu 1984. Rajneesh ponovo poinje govoriti pred javnou. Istovremeno
sa rastom zajednice u Oregonu stvaraju se velike zajednice u svim vanijim
zapadnim zemljama, ukljuujui i Japan, koji ive od svojih nezavisno zaraenih
prihoda.
1985 - 15-og septembra Oshova osobna sekretarica i nekoliko lanova uprave
iznenadno naputaju zajednicu i cjeli niz ilegalnih djela koji su oni poinili izlazi
na vidjelo. Rajneesh poziva amerike vlasti da obave temeljitu istragu. Oni to i
koriste kako bi pospjeili svoju borbu protiv zajednice. 29-og oktobra Rajneesha
hapse bez naloga. Na sasluanju su mu stavljene lisice na ruke. Put do mjesta
gdje bi mu se trebalo suditi traje obino nekoliko sati avionom, no njegovo putovanje se produava na ak osam dana. ak se nekoliko dana nije znalo ni gdje
se nalazi, dok je kasnije priao da su ga u Oklahomi uveli pod imenom Dejvid
Vaington i strpali ga u karantin zajedno sa zatvorenikom koji boluje od
herpesa, bolesti koja je mogla biti kobna za njega. Sat vremena prije nego to je
konano trebao biti osloboen, poslije dvadeset dana muka, otkrivena je bomba
u zatvoru. Svi su bili evakuirani osim Rajneesha.
Sredinom novembra, na savjet svojih pravnika Rajneesh priznaje krivicu za dva
od trideset i etiri prekraja kojim su ga teretili i na taj nain izbjegne dalje rizike
po ivot od strane amerikog pravosua. Osho koristi Alfred klauzulu po kojoj
se netko moe oglasiti krivim iako to nije svojom linom krivicom. Ova klauzula
postoji samo u Americi. Nakon plaanja kaucije od 400.000 dalara i zabrane
ulaska u Ameriku za narednih pet godina on naputa tu zemlju privatnim
avionom te leti za Indiju gdje e se odmarati u Himalajima. Nedjelju dana
kasnije zajednica u Oregonu se raspada.

Studijsko putovanje po pitanju ljudskih prava

Prosinac,
1985 - Oshova nova sekretarica Ma Prem Hasya, njegova suputnica Vivek i njegov
lijenik Devaraj bivaju izbaeni iz Indije i njihove vize ponitene. Osho odlazi u
Nepal gdje dnevno dri predavanja i tamo boravi do veljae.
Veljaa,
1986. - Rajneesh stie na otok Krit sa turistikom vizom. ivi u vili jednog grkog
filmskog producenta i dri predavanja dva puta dnevno. Uenici poinju hrliti ka
Kritu. Grka ortodoksna crkva poinje da prijeti grkoj vladi da e potei krv ako
Rajneesh ne Buddhe istjeran iz zemlje. Petog oujka policija upada u vilu,
hapsi Rajnesha bez naloga i prebacuje ga u Atenu gdje ga samo 25.000 dolara
spaava da ga ne ukrcaju na neki brod za Indiju koji je ekao u pirejskoj luci.
Odlazi avionom za vicarsku gdje mu se odmah ukida, njegova sedmodnevna
viza. Izjavljuje se da je nepoeljna linost i da je povrijedio amerike
imigracione zakone. Potom odlazi za vedsku gdje ga ve eka policija.

55

Oglaavaju ga opasnim po nacionalnu sigurnost. Mora odmah napustiti

vedsku i leti za Englesku. Piloti su obavezni da se odmore osam sati, Rajneeshu se ne doputa ak ni da spava u aerodromskom hotelu ve ga zajedno
sa suputnicima trpaju u malu i smrdljivu eliju pretrpanu afrikim i azijskim
izbjeglicama. Sljedei dan leti za Irsku za koju su dobili normalnu turistiku vizu.
Stanuju u hotelu blizu grada Limerck. Policija dolazi i trai da napuste zemlju.
Kanada ak ne dozvoljava ni da slete da bi napunili gorivo. Dalji cilj je Antiqua u
Karibima. Ali i tu mu nareuju naputanje zemlje. U Italiji se molba za vizu vukla
pola godine... i tako u zadnji as.
19. oujak - Urugvaj ga poziva da leti preko Senegala za Montevideo sa prijateljima.
Oni ak pominju i mogunost da Osho dobije stalni boravak. Tu se saznaje
zato ga nisu pustili u druge zemlje. Teleksi sa informacijama o navodnim
krijumarenjima stvari, droge i prostituciji su uvijek stizali prije no to bi se on
obratio zemlji za vizu to bi logino prouzrokovalo reakciju od strane policije.
Urugvaj uskoro doivljava isti pritisak. 14-og svibnja vlada eli objaviti na
konferenciji za tampu da Raineeshu eli dati stalni boravak. Te noi
predsjednik Urugvaja Sangvinetti dobija poziv iz Vaingtona gdje mu se daje do
znanja da ako Rajneesh ostane u Urugvaju nee dobiti obeani kredit od 6
milijardi dolara niti e ubudue odobriti kredite Urugvaju - Rajneesh mora
napustiti i tu zemlju. Sljedei dan se objavljuje da Amerika daje Urugvaju kredit
od 150 miliona dolara.
6. lipanj - Jamajka garantira desetodnevnu vizu. Par trenutaka nakon slijetanja
sputa se avion amerike vojske i iz njega izlaze dva civila. Slijedeeg jutra
njihove vize bivaju ponitene. Potom lete za Lisabon preko Madrida gdje biva
neotkriven jedno vrijeme, ali kada je nakon par nedjelja policija otkrila kuu u
kojoj se nalazio i iz koje nije izlazio, iako je njegov boravak bio legalan, on
odluuje da se vrati u Indiju.
29. lipanj - Osho stie u Bombaj gdje se odmara pola godine kao osobni gost jednog
indijskog prijatelja. Tu odrava svoja dnevna predavanja.
4. sijeanj - Rajneesh se ponovo seli u kuu u aram u Puni gdje je proveo dobar dio
sedamdesetih godina. ef policije u Puni, na insistiranje jednog Hindus fanatika
koji je pokuao nekada ubiti Rajneesha na jednom javnom predavanju,
nareuje mu da napusti Punu kao neeljena osoba. Tu naredbu isti dan
ponitava visoki sud u Bombaju. Indijska vlada nerado mora tititi prava ovog
neugodnog graanina iako izgleda da bi radije htjeli da mu ih ukinu.