1.

Filigranski stil
Primjenjuju ga barbarski narodi u prvom dodiru s anti;kom civilizacijom ve
u rimsko carsko doba (2.-4.st.) ukraavanjem plemenite kovine granulama
i icom, a u 4. I 5.st. uz to primjenjuju iskucavanje srebrnog lima, a kasnijei
utiskivanje matricom. U YU se manifestira na carsko-rimskom i kasnoant.bizantskom nakitu s antikih nalazita.
2. Crnomorski polihromni stil
350.-550., bitni su bljetavi efekti postignuti ulaganjem poludragogo
kamenja, ugl. Alamandina ili staklene paste na zlatnu pozadinu. Stil je
udomaen na Crnom moru odakle ga u Europu prenose Huni, Alani i Goti
te na ist. Mediteranu gdje iz Sirije dolazi u Italiju. Uz njega se vee rovaeni
ukras (motivi vitiasto.spiralni i uglato-geometrijski) koji je zaprimska
tehnika 4.st. koja se od 5.st. primjenjje za barbarski nakit. U YU polikromija
je vidljiva u oba stilska smjera prvi s vidljivom zlatnom podlogom (elije s
uloenim almandinom, plono ili konveksno bruenim, smjeptene na
odstojanjima) i drugi s gusto nanizanim elijama koje prekrivaju cijelu
podlogu. Prvim smjerom ukraavani su kasnoant. Predmeti po ukusu
barbarizirane antike ve u 4.st., a reprezentativan pr. Je ljem iz Berkasova
(Srijem) ukraen raznobojnim ulocima staklene paste. Polikromija je
izrazita pojava Atilinog doba kof Huna, Gota i dr. Germ. Naroda.
3. ivotinjski stil
550.-800.g porijeklo je u Aziji, a na germansku ornamentiku utjeu
kasnorimski barbarizirani motivi zvijeri. S I. Je znaajan po apstraktnokaotiki oblikovanim glavama i dijelovima tijela zvjeradi. U 6.st. se iri sa
skandinavsko-anglosaksonskog protora po sr. Europi i langobardskoj Italiji
gdje mu se pridruuje junoeur. Motiv pletenice (ostosnula motiv vitice).
Od te mjeavine nastao je S II. (motivi tijela bez nou isprepleteni u
pletenice) primijenjen u razliitim tehnikama na metalu. U Skandinaviji se
razvija veoma apstraktno komponirani preplet ivotinjskog ornamenta S
III koji je u 8.st. djelovao na umjetnost Vikinga. I i II se javlja na LG nakitu u
Kranju. Motiv ptice grabilice je iz Azije, a kod nas je impreivan nain
prikaza orla na kopama pojasa (+rovaenje, almandin/staklo),
radioniko sred je Ker, a do nas dolo u 6.st. preko GEP.
4. Stil Karavukovo
2.polovina 5.st. s puno raskonih primjera lunih fibula i pojasnih kopi, a
sredite ozrade je vjerojatno Sirmium. Osebujan stil rovaenja, gusto
komponirane spiralne vitice.
5. Datacija groblja Brodski Drenovac
Prva pol. 9. st.

lijepo ouvana odjea/nonja starih Hrvata, novac, maevi, ostruge,

bardak za pie + zdjelasta posuda za hranu
vjerovanje u zagrobni ivot, dva sarkofaga u kojima su bile pozlaene
ostruge, zlatnik cara Vasilija I. (867.-886.) i privjesak, odjea.
6. Grob iz aavice
Pojedinaan kneevski grob iz kasnog 6. i po. 7.st. Pripisuje se
Martinovskoj kulturi. 1. avarski kaganat. U movarno umskom podruju, 7
km J od sela, uz potok, otkrivan 1929. Vjerojatno muki kneevski grob ili
grob putujueg zlatara. NALAZI: pontski ma (nestao), masivna ogrlica s
rombinim motivom, par narukvica ukraene elijama i staklenom pastom,
granulirane naunice zvjezdolikog tipa, pseudo-fibula, kopa, 3 gravirana
jezica, keramika. Nisu naeni jahaki rekviziti iz ega se zakljuuje da nije
bio konjanik. Narukvice i naunice su enski nakit pa je mogue da grob
dvojni.
Sisak, Velika Kladua
7. Groblje na redove Jakovo-Kormadin, pripada komu?
Gepidima, u JI Srijemu je i ima 82 groba.
8. Poznavanje lokaliteta s avarskim grobovima tj datacija doticnih
Datiraju se u 6.-8.st. najvie ih je u Maarskoj, a u YU u Podunavlju.
Uglavnom su konjaniki grobovi (jaha s opremom i konj s rekvizitima),
konjanika nonja i oruje. Naunice, okovi, jezici, pojasi, glinene posude.
9. Groblja iz Istre
Mejica, Veli Mlun, elega, Dvograd-Kacavanac, Buzet (7.-8.st.); minj.
10. Nakit iz Trilja (grob, 8-9st)
Za otkopavanja zemlje na upnom groblju u Trilju pokraj stare upne crkve
Sv. Mihovila naen je starinski nezazidani grob. Od kostiju je naena je
samo donja eljust i ispremijeani zlatni predmeti dio enskog zlatnog
nakita, a sastoje se od zlatnog erdana, prstena, 1 par puceta i 3 para
naunica slinog oblika, ali razliite veliine. Meu predmetima je leao i
bizantski stari novac ( Konstantinov obol ).
erdan
od 20 veih i 4 manja jajolika zrnca. Manja su glatka bez ikakvog ukrasa,
a vea na sredini imaju zlatnu filigransku nit i filigranski rub na krajevima.
Dugmad kuglastog oblika
ima po sredini istaknuti zrnati rub koji dijeli gornju glatku polovicu od
donje koja je naikana zlatnim izboinama obavijenim filigranskom niti.
tri para naunica
su sa dvije strane filigranskim koljencima od 1 ili 3 reda nanizanih
kuglica, a pri dnu kariice je privjesak gusto zbijenih kuglica u obliku

grozda koji se protee s obiju strana karike prema gore i dole. Filigranska
pletenica na kariicama srednjih i veih naunica.
Prsten
u sredini ima ovalni okvir obrubljen filigranskim zrncima, a u okviru je
ljubiasta staklena pasta. Oko toga su 4 glatke okrugle uke obrubljene
nizom tokica, a izmeu njih su 2 trokutasta polja.
Zlatni novac
je solidus bizantskog cara Konstantina V Kopronima (741. 775.). Na
prednjoj strani je lik njegovog oca Lava III, a na stranjoj je on sa sinom
Lavom IV. Nalaz pripada umjetnosti seobe naroda (merovinkoj i barbarskoj
umjetnosti)
11. Koji od navedenih grobova nema oruzja:
Karavukovo (nema)
Batajnica (ima)
Tournai (ima?)
12. Groblje Bled
Nekropola s preko 100 grobova na redove alpsko-romaniziranih
starosjedilaca bez germanske etnike prisutnosti iz 2.pol.6.st. do u
nekoliko desetljea 7.st. osobitost je fibla u obliku pauna (stkr motiv)
koja je ankagona primjerima iz sj. Italije. Naene su zlatne naunice s
koaricom ili poliedrom raznih oblika, eljezni artefakti, igle, ploaste
fibule.
13. Groblja na redove
Bitna su za 6.st., tazliitih opsega i pripadnosti, najvie ih je u Slo pa Hrv,
Vojvodini i neto u Bosni. Svaki grob nastaje kraj starog zbog ega dolazi
do irenja povrine, smjer je z-i. Kod m prilog je oruje, kod je nakit.
Nalaze se izvan naselja, ali blizu njega. Mogi biti od 10ak grobova do
nekoliko tisua (ovosi o duljini trajanja naseljenosti). Mogu bit odraz
ekonomskih odnosa, soc statusa... Problem je njihovo porijeklo jer imaju
puno rim i germ elemenata pa se ne moe odrediti. Traju do 7.st.
Mjesta ukopa nastala u pretkr doba koja su smjetena izvan naselja.
Inhumacija je zamijenila dotadanju incineraciju, ali s vremenskim,
regionalnim i socijalnim razliitostima jer je inhumiranje uobiajeno u
kasnorim carstvu i to ve u 4.st. preuzimaju neki franaki narodi.
Incineracija se prestaje obavljati zbog utjecaja kr tek tijekom visokog sr
vij.
14. Gepidska groblja na redove
enski grobovi imaju tipian nakit, a muki grobovi imaju germansko
oruje 6.st.
Jakovo Kormadin (JI Srijem, 82 groba), Boar-Pesak (sj Banat 70ak

grobova+solidus Justinijana I.), Zrenjanin, u Kovin (j Banat), Sremski

Karlovci-Rovine.
15. Kneevski grobovi
Ulpiana (Lipljan kof Graanice, 1 enski grob 550.g, bogati prilozi),
Batajnica (Srijem, muki gepidski grob ratnika iz sred.6.st.); Kosovo polje (j
Srbija).
16. Razlika meu poganskim i kranskim grobljima.
Poganska groblja su groblja na redove i javljaju se incineracije. Kranska
groblja su uz crkvu, pokojnici su polegnuti na lea i pogled im je prema
istoku, ako su potrbuke onda je to status pokojnika, javljaju se i
mrtvake daske i drveni lijesovi.
17. Datacija i karakteristike groblja u Kninu iz razdoblja seobe
naroda, te nekropola u Kranju?
Knin je veliko groblje s oreko 200 grobova iz cijelog 6.st. Nalazi se na
padini ispod katela Curcum Sahranjeno je strosjed. Romaniirano
stanovnitvo te nesto OG (jer su jedno vrijeme vladali dalm provincijom).
PRILOZI: mediterane kope, krstolike i ploaste fibule i ptije fibule u obliku
pauna govore o kontinuitetu pokapanka do 600. (prodor AV i SL). Grobovi
esto bez illi sa skronim prilozima. U starosj grobovima ponekad nalazimo
ne oblaganje gorba netesanim kamenom ili pokrivanje pokojnika daskama.
Kranj (Slo) ima 700-750 grobova (najvea nekropola epohe seobe naroda u
YU), a nastala je ispod katela Carnium. Najvie ima starosj stan zatim LG
pa OG (osnovica su grobovi alpskih romaniziranih starosj u katelu i oko
njega; boravak OG te LG posade). esti su gr bez priloga ili starosj
(oblaganje groba kamenom i pokrivanje daskama). Kontinuitet sahrane u
6.st. potvren je novcem istonorim i barbarskog kova. PRILOZI: OG
pojasne kope i lune fibule (import iz Italije), najbrojniji je germ nakit 'S'
fible u gr i fibule s ptijim/sokolim motivima, ranpvrsne igle-ukosnice i
igle.pribadae, erdani s perlama, kotani eljevi (potvren grob lokalnog
eljara), 3 para polied naunica, 2 vage. Najei artefakti su eljezni i to
starosj izrade (narukvice, preice, okovi, kresiva, noevi).
Ranobiz/mediterane pojasnoe kope iz 2 pol.6.st.isto starosj izade i ee u
m gr (takvih kopa ima izvan Italije, na dalm tlu sve do Hispanije).
18. Datacija Mali Velun, Brec
Kraj 7. I prva pol. 8 st.; rani srednji vijek
19. Koji je tip utvrenja nalazite Caldern?
Donjon(kula na vrstom tlu; privatni plemiki posjed) / utvrda s jakim
krunim bedemom i etverokutnim tornjem. Donjon utvrda s kulom.

20. Datacija, opis, karakteristike naselja Mikulice?

Slavensko gradite iz 8/9.st. svjetovni centar, dobro utvrena kneevska
utvrda koja je krajem 8.st proirena i opremljena palaom i 5 crkava. U
velikom suburbiju luka i izduene obrtnike etvrti i 5 drugih crkava
pripadale su plemikim dvorovima.
Velikomoravsko naselje s obrambeni bedemima gradite.
21. Karakteristike i koji su karolinki dvorovi?
Ingelheim, Paderborn, Achen, Frankfurt na Majni.
Poeo ih je graditi Karlo Veliki pozivajui se na rimsku arhitekturu. Imaju
kvadratni tlocrt s polukrunom apsidom i crkvu. Graeni su na povoljnom
geografsko prometnom poloaju.
22. Navedi slavenska gradita
To su utvrena naselja; Staro Mesto, Mikulice, Hradani,
Oldenburg,Brandenburg
23. Trgovaka naselja otvorenog tipa
To su bila sredinja mjesta svjetovne i crkvene administracije. Jaanje
Franake dovelo je do oivljavanja trgovakih veza izmeu podruja
rimskog carstva i Skandinavije. Frizijci su predvodili pomorsku trgovinu.
Nekadanje postaje misionarskog puta Sv.Ansgara 9.st. su bili Dorestad,
Haithabu i Birka. Nisu bili na otvorenom moru nego u unutranjosti kopna
Haithabu naselje 8-9.st.; ivili su tamo obrtnici i trgovci; naeni su
predmeti od jantara, bronani odljevi i eljezni proizvodi. Visinska utvrda je
sluila kao utoite. Crkva Sv.Ansgara iz 10.st. jednobrodne kue pletenih
zidova, groblja na redove. veani su osposobili rjene putove i to je
unitilo Haithabu jer je izgubio monopol kao mjesto pretovara.
Birka naselje 8-10.st.; prvo je bio neutvreno naselje okrueno s puno
grobalja na redove i utvrdom kao utoitem, a kasnije je naselje opasano
polukrunim bedemom. Raznoliki obrt, uvoz i trgovina. titio ga je
namjesnik.
24. Nalazi Martinovka kompleksa
U starijoj literaturi Martinovka kultura je sinonim za kulturu I. kaganata, ali
neka novija je stavlja kao samo jednu specifinu pojavu unutar horizonta I.
kaganata.
Lokaliteti: Zmajevac u Baranji (najkasniji konjaniki grob jaha konj
oprema - oruje, te najraniji nalaz polikromnog stila), aavica
25. Poredaj kronoloki lokalitete:
Reggio Emilia - kraj 5.st.
Karavukovo - sredina 5. St.

Cadjavica - oko 600. god

Brodski Drenovac - ranije 9. st.
26. Batajnice
M kneevski grob konjanika-ratnika iz sred.6.st (najkasnije do 567.)
gepidske pripadnosti (zbog oruja i keramike). ljem tioa Baldenheim
6.st. bogato ikraeni i koriste ih germ poglavice, izraivani u negerm
radionicama u Italiji do dolaska LG. U Naroni naena 2, u Saloni 1
(1.pol.6.st.) i jedan skromniji eljezni iz Osiniuma mogunost postojanja
radionice ljemova u provinciji Dalmaciji.
27. Xanten
Donjon (utvrda s kulom) iz sredine 10.st., na JZ Xantenskog samostana.
Pripisuje se Kelnskom nadbiskupu Bruni (otud datacija).
28. Donjon i motte
Donjon je utvrda s kulom, gradi se na vrstom tlu. Marburg, Caldern,
Xanten, Soest, Hamburg, Unterregenbach; Montbarzon...
Motte je utvrda s drvenom kulom, graena na umjetno nasutom breuljku i
okrueni su zemljanim nasipom. Datiraju se u 10.-12.st. Glavni burg, esto
povezan sa suburbijima, sastoji se od stoastog/piramidalnog humka s
tornjem/kuom na vrhu. Husterknupp (donje poranje), Elmendorf.
29. Regio Emilia (Italija)
Datira se novcem od Marcijana do Zenona u kraj 5.st pr.kr. Pronaene su
rovaene fibule.
1957., unutar olovne cijevi s deformiranom Ag kopom na otvoru
60 solidusa-476./7.-samo 3 iz Ravenne, sve ostalo IRC
Razrezano Ag(Hacksilber), 2 Ag pehara
12 prstenova+2 monog.+1 enidbeni
Au lukoviasta fibula, Ag jeziac
Par OG fib.-nonja; Nakit (poliedarska n., 1 par i 2 # visee n., 4 n drugih
tipova, 3 ogrlice,privjesak kria, 84 perle, 2 geme)
>489. tj. 490.-93. (T.<>O.)
30. Ingelheim i Paderborn
Karolinki dvorovi.
Ingelheim naselje iz merovinkog razdoblja (9.st) imalo je brojna
poljoprivredna imanja, majure i 2 privatne crkve. U ranom sr.vijeku postao
je grofovija. Kvadratan tlocrt s polukrunom apsidom, jezgra palae je aula
regia ukraena prikazima vladara i aula je stpovljem povezana sa
stambenim dijelom i ostalim zgradama. Nema crkvu, dodana je tek u
otonsko doba. Kao dvorska kapelica je sluila udaljena crkva Sv.
Remigiusa. Dvor ima sklop odvojenih elemenata: palau, dvorsku kapelicu,

gospodarski dvor, luku na Rajni i zvjerinjak na rajnskom otoku.

Paderborn stepenasta zdanja na obronku iznad izvora rijeke Pader.
Sakralne graevine su prvo bile jednolbrodne crkve s dvoranom, a kasnije
trobrodne bazilike. Popreno otvorena dvorana bez apsida, bila je pretea
gradnji palaa u burgovima. U Saskim ratovima izgraena je utvrda od
drva i zemlje. U 8.st. zamijenjena je kamenim bedemom. Na SZ su palaa i
samostan katedrale, a na J podruja za gospodarstvo i obrt.
31. Karakteristike istono germanske nonje na temelju enskih
grobnih nalaza Ostogota i Gepida?
OG: lune fibule rovaene(uvijek u oaru) i pojasne kope; sve rovaeno stil
Karavukovo.
GEP: velike, masivne orlovske pojasne kope, ukraene almandinima;
radionica Ker na C.moru
32. Koje tipove gradnje nalazimo u srednjem vijeku i
karakteristike?
Blok (Blockbauhaus drveni blokovi) i kosturna (skeletna) gradnja.
Blok gradnja je uobiajena u podrujima igliastog zimzelenog drvea.
Trupci su u leeem poloaju i tvore zidove koji nose krov. U uglu su
spojeni utorima. Tipovi kua su: ukopane zemunice, kvadratne zemunice,
prizemne kue.
Kosturna gradnja je uobiajena u podrujima listopadnog drvea.
Vertikalno postavljeni trupci, koji su ukopani u zemlju, nose teret krova, a
zidovi nemaju znaenja. U rsv neovisni o kosturu, a kasnije se povezuju sa
zidom u obliku punjenja (Fachwerk). Drva su se oblagala pleterom s
ilovaom, gredama, opekom Tipovi kua: kua sa zabatom, jednobrodne
kue, trobodna kua s dvoranom, zemunice, ambari na stupovima.
33. Koji su benediktinski samostani u Hrvatskoj i Europi?
Mondsee, Rott, Limburg, Zadar, Split, Osor (sv Marija), Avignon
34. Koje fibule su karakteristine za kasnoantiko stanovnitvo
U obliku samostrela.
35. Koje su franake crkve sa relikvijama i datacija?
Sv Dionizije u Esslingenu(8.st)
Sv. Viktor u Xantenu (7.st)
sv. Severin u Passau-Innstadt
36. Gdje su i kada vladali Klodvig i Hilderik
Klodvig - 481. 511 Galija/Vei dio moderne Francuske
Hilderik - 457. 481. Tournai, Belgija

37. Kagan Bajan

Razaralo se i pustoilo mnoga utvrena gradska naselja, pa ak i ona
najvea kasnoantikog obiljeja na dananjem teritoriju Jugoslavije, koja su
dotad bila uglavnom nedirnuta. 6./7. stoljee kagan Bajan zauzima
Sirmium 582. godine, njegovi sinovi gaze Panoniju i juni Norik(podruje
Aus, Slo) 583./584.Viminacium i Singidunum, kasnije Cibalea, Mursa,
Siscia.. do oko 600te pokoravaju Gepide, ratuju s Bizantom te opsjedaju
Carigrad 626.
38. Katedrala u Trieru
U 2.pol.4.st. nastaje dvostruki crkveni kompleks koji se sastoji od dvije
paralelno postavljene bazilike izmeu kojih je krstionica. Prema legendi
astaje iz kue carice Helene. Pod Francima se unutar rimskog grada gradi
bazilika uz kraljevsku palau.
Sakralna zdanja od 4.st. vuku podrijetlo iz gradsko-rimske opinske crkve.
Prekid grobnih priloga oko 680.g.
39. Metode datacije
Relativna i apsolutna kronologija, dendrokronologija, C14,
termoluminiscencija, arheomagnetizam
40. 2 natpisa bitna zbog hrvatskog etnosa
opot kod Benkovaca - Branimir dux cruatorum
Kapitul kod Knina Drislav dux hroatorum i dux magnus
41. Spomenici na kojima se spominje Branimirovo ime i njegove
titule:
a)iz Mua Gornjeg 888., crkva sv.Petra
b)iz opota kod Benkovca 2./2. 9.st.- najstariji spomenik sa spomenom
hrv.imena dux croatorum
c)iz Nina, crkva sv. Mihovila
d)iz Otresa sa arhitrava i zabata
e)iz drapnja kod Bribira s arhitrava oltarne pregrade
Knez, grof, vojvoda
42. Tko je prvi vodio iskopavanja u HR, kada i gdje i kako se
arheologija razvijala
Lujo Marun, 1893. Prvi arh muzej u Kninu
1886. je godine predvodio istraivanje na podruju bazilike sv. Marije u
Biskupiji, kad se i pronalo temelje ove bazilike. 1888. je godine fra Lujo
Marun otkrio ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Cecilije na poloaju
Cecela, nedaleko od Stupova kod sela Biskupije. 1908. je vodio prva
istraivanja Bribirske glavice. 1912. je na mjestu rimskog Burnuma, blizu
Ivoevaca kod Kistanja. vrela rijeke Cetine (crkva sv. Spasa)

43. Datacija i opis crkve Sv. Spasa u Vrlici i crkve Sv Trojice u

Splitu?
Sv. Spas, Vrlika kod Cetine longitudinalna jednobrodna crkva
pravokutnog tlocrta s troapsidalnim svetitem (utjecaj centralnih crkava),
izvana je poduprta polukrunim kontraforima, na proelju nalazi se
westwerk ije prizemlje je trodijelno segmentirano, a na katu se luno
otvara prema svetitu, 2.pol.9.st.
Sv. Trojica, Split centralni je oblika i pripada esterolisnim crkvama, nad
sredinjim prostorom nalazi se kupola na tamburu, vanjski zidovi
ralanjeni su lezenama, prema skulpturi datira se u prijelaz 8./9.st.
Sv. Spas prelazni tip iz centralnog u longitudinalno crkveno graditeljstvo.
Glavni ulaz je na zapadnoj strain, svetite na istonoj. Na proelju ulaza
uzidan je zajedno s crkvom visoki etverostrani zvonik, koji se lagano
suzuje prema vrhu. (najstariji do sada sauvani zvonik kod nas). Boni
zidovi crkve ojaani su poluoblim kontraforima do pod sam krov, koji
nedostaje. Izmeu kontrafora na junom zidu je po jedan uski prozori s
polukrunim lukom. Negdje u 13. ili 14. st. je bila produena na zaelju s
uglatom apsidom, a prvotna apsida imala je polukrua oblik, do koje je na
bonim stranama bila po jedna manja poluapsida. Datira se u 9. ili 10.st.
Sv. Trojica graevina centralnog oblika kojom dominira kupola. Njena
osnova sastoji se od 6 deformiranih i nejednakih polukrunih apsida, nad
kojima se uzdie tambur na kojem poiva kupola. Apside su presvoene
polukupolama, a izvana pokrivene, kao to je vjerojatno bila i kupola, s
unjastim krovom od kamenih ploa. Glavni ulaz na zapadnoj strain,
svetite na istonoj. 9.-11.st.
44. to pie na nalazu iz opota iz Benkovca?
Greda i trokutasti zabat (kuke u gornjoj zoni, pleter u donjoj; kuke, pleterni
kri i ptice do njega)2./2. 9.st, tekst u kojem se spominje knez Branimir
(dux croatorum) prvi spomen Hrvata i upan kao donatori crkve.
45. Datacija, karakteristike crkvene arhitekture i grobnih nalaza u
Biskupiji kod Knina?
8. st. trobrodna crkva Sv. Marije
natpis DUX GLO
46. Datacija, karakteristike, natpis, opis Vieslavove krstionice?
9.st
esterostranini oblik
Uz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupi sa
stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan
procesionalni kri ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju
triju krakova.

Ovaj izvor naime prima slabe da ih uini prosvijetljenima. Ovdje se peru

od svojih zloina, to su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu
krani, spasonosno ispovijedajui vjeno Trojstvo. Ovo djelo pobono uini
sveenik Ivan u vrijeme kneza Vieslava i to u ast Sv. Ivana Krstitelja, da
zagovara njega i njegova tienika.
47. Datacija rane romanike i obiljeja skulpture u Hrvatskoj?
rana romanika u hrv je razdoblje 11. St....puna romanika je od 12. St....
Na skulpturi romanike, jo uvijek vezane za arhitekturu, javlja se ponovo,
prvi put nakon kasne antike, jak osjeaj za plastino, a u obradi detalja
tenje za shematiziranjem.
1.zakonu kadra,
2. zakonu hijerarhije i
3. pravilu horror vacuii.
Najbolji primjeri romanike skulpture su: - drvene vratnice Splitske
katedrale majstora Buvine i Portal Trogirske katedrale majstora Radovana
(1240. g.).
Romaniko slikarstvo je zidno, na dasci i iluminirani rukopis
48. Ostava ili grob iz 5/6 st. datirane pomou novca
Ulpiana (Lipljan kod Graanice) - o.550, nerabljeni solidus Justinijana I.
Kranj novac Odoakrovog kova, Zenonov solidus LG imitacija solidusa
Justinijana II.
Reggio Emilia 60 solidusa, 476.-7. Samo 3 iz Ravenne, sve ostalo IRC
Rifnik
49. Obiljeja istono gotske nonje
Najznaajnija je komponenta enskog nakita bila fibula i to tri osnovna
tipa:
a) lune fibule od iskucanog srebrnog lima
b) lijevane od pozlaenog srebra s pet krakova na glavi i maskom na nozi,
uvijek geometrijski ili floralno ukraene
c) eljezne ili srebrne s unazad povijenom nogom
Noene su i luksuzne pojasne kope s njima karakteristinom
ornamentikom izvedenom rovaenim motivima pletenica i almandina, a
ponekad i glavama ptica grabljivica.
U grobnim cjelinama nailazimo i na poliedarske naunice (lijevane ili
inkrustrirane),ukosnice tipa stilus ili one sa ivotinjskim glavama,
narukvice, ogrlice, perle, privjeske,alke, jezike...
Sastavni dio nonje su i kone torbice s ukrasnim okovima, noene opojasu
i u njima vjerojatno enski toaletni pribor
ZdenkoVinski navodi da jeistonogotska enska nonja tijekom 5. i 6.st.
obiljeena parom fibula na ramenu ikopom za pojas ili samo kopom, a

bez fibule ili s fibulom, ali bez kope. U 6.st.nailazimo na grobove sa samo
jednom fibulom na ramenu to ukazuje na naputanje staretradicije.

50. Obiljeja materijalne kulture Ostrogota, Gepida i Langobarda u

Panoniji
OG:
- karakteristian enski nakit pontsko-danubijskog obiljeja jesu parovi
lunih fibula od srebrnog iskucanog lima (te njihove lijevane imitacije).
- Za Ostrogote i Gepide znaajne su reljefno kvalitetnim duboko rovaenim
ornamentom guste spiralne vitice ili trokutia ukraene lijevane lune
fibule i pojasne kope.
- groblja na redove
- pojasne kope, karakteristino ukraene rovaenjem, esto motivom
pletenica i almandinima (nadomjetenim ponekad staklom), mjestimino i
motivom glave ptice-grabilice
- muki grobovi nemaju oruje
GEP:
- groblja na redove
- muki grobovi imaju oruje
- kovani novac
- lune fibule
LG:
- panonsko-langobardske S fibule
- ptiji motivi (orlove glavice na lunim fibulama)
51. Ranosrednjevjekovna gradita
- Slavensko gradite Oldenburg u Holsteinu
- najstariji opkop
- prvi bedem prije 750., 3. izgradnja uz ukljuivanje suburbija u drugoj
polovini 8.st.
- izgradnja dvostruke utvrde u ranom 13.st.
Brandenburg
52. Schretzheim
-groblje na redove u Schretzheimu kod Dillingena: oitane su horizontalno stratigrafske zone rasta. U redoslijed sahranjivanja ukljueni pripadnici
bogatih obitelji, a da pritom nisu koristili svoju materijalnu prednost ni
privilegije.
53. Gdje su avari primali danak u zlatu i datacija po zlatnicima
Justinijan, odnosno Bizant, 527 565.

54. Stanje nakon sloma Avara na ovom podruju: slavenska i

starohrvatska groblja
Velika Gorica, Otok kod Vinkovaca, Brodski Drenovac slavenska
Biskupija-Crkvina kod Knina, Kai, Nin -- starohrvatska
55. Avarska materijalna ostavtina
Arheoloka ostavtina prvoga avarskog kaganata u svojoj je osnovici
centralnoazijskog
podrijetla, kako se manifestira nainom sahrane u konjanikim grobovima,
u kojima je uz jahaa s njegovom opremom pokopan i konj s ormom i
tipinim rekvizitima (vale, sedlo i stremeni), pa u nonji konjanika s
osebujnim
pojasom i zaponom za perin, u oblicima oruja (nomadski refleksni luk i
trokrilne
strelice u tobolcu, aoliko koplje, jednosjeni ma), pastirskim
instrumentima,
oruu itd.Tipine su takoer zlatne naunice s privjeskom kugle ili
okrenute piramide, te narukvice s jako proirenim zavrecima.
56. Tipovi slavenskih naunica
Slavenske naunice (naene i u Hrvatskoj Dubravice kod Skradina,
Golubi kraj Knina, aavica - Podravina ) zvjezdolike naunice
57. Koje ranokranske crkve imaju kontinuitet u sr. vijeku
Katdrala u Trieru, Xanten crkva sv. Viktora (?), St. Denis (Pariz), Brenz,
Koln, Bonn, Augsburg...
59. Romanika u Hrvatskoj
Crkva Sv. Petra na Rabu, rapska katedrala, zadarska katedrala Sv. Stoije,
drvene vratnice Splitske katedrale, Portal trogirske katedrale (Wikipedija);
ciborij iz Biskupije kod Knina (kasna faza predromanike, ne znam priznaje li
se i to), oltarna pregrada u crkvi Sv. Martina u Splitu (11.st.), zabat oltarne
pregrade iz Solina (11.st.), zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kod Knina
(2.pol.11.st.), plutej s motivom pentagrama iz Splita (11.st.), ulomak
pluteja iz Kule kod Benkovca, ulomak s likom ratnika iz Pridrage kod
Novigrada (kraj 11.st.), plutej iz crkve Sv. Lovre u Zadru (11.st.), pluteji iz
crkve Sv. Nediljice u Zadru (11.st.), crkva Sv. Nikole u Prahuljama kod Nina
(po.12.st.)......
60. Kadionica iz Vrlike
Jedinstvwni primjerak rane karolinke umjetnosti iz 2.pol.8.st.
raenaprema kasnoant uzorima s tehnikom rovaenja i motivima
uglato.geom s kasnoant pojasnih kopa, niello, dra s 3 kraka koji su
oblikovani kao stilizirane ptije glave. Jedina takva u Europi (Pia je rekla da
je naena jo jedna u Slo iste forme, ali neukraena), u dalm Hrv dospjela

kao import povodom kristijanizacije Karla Velikog. U kompoziciji je srodna s

Tasilovim kaleom, ali nema ivotinjski ukras.
61. Datacija, opis, karakteristike, mjesto nalaza natpisa na
sarkofagu kraljice Jelene?
Pronaeni fragmenti prednjeg dijela sarkofaga (90) s natpisom u crkvi na
Otoku u Solinu. Natpis: U ovom grobu poiva glasovita Jelena, koja je bila
ena Mihajlu (Kreimiru), majka Stjepana (Drislava). Ona je postigla mir u
kraljevstvu. Dne 8.listopada godine od upuenja 976. ovdje je bila
pokopana:. indikcije IV, cikla mjesenoga V, epakte XVII, cikla sunanoga
V. Ona, koja je za ivota bila majka kraljevstva, postal je i majka sirota i
zatitnica udovica. Ovamo pogledavi, ovjee, reci: Boe, smiluj joj se
dui!
-njegova tona datacija (976.) i pojava imena omoguili su F.iiu
rjeavanja genealogije hrvatskih vladara
-pod imenima Mihajlo i Stjepan kriju se poznate linosti- kralj Mihajlo
Kreimir II i Stjepan Drislav.
62. Koje je znaenje crkvene arhitekture ranog srednjeg vijeka za
hrv.arheologiju
Nepravilna gradnja u kamenu (novina Hrvatima), podjela prema tlorisnoj
osnovi na centralni i longitudinalni tip crkve, kasnije i mijeani tip,
plitkoreljefna pleterna plastika kao omiljena dekoracija, crkvene pregrade
gdje su sauvani prvi znaci pismenosti na hrv. tlu (premda iskljuivo na
latin. jeziku) itd.
63. Koja su sve nalazita u blizini Knina?
Kapitul uz rijeku Krku, trobrodna bazilika sv. Marije u selu Biskupiji na
Kosovu polju
64. Karakteristike starohrvatske arhitekture

65. Odnos starokranske i srednjovjekovne arh.

66. Vanost lokaliteta u Biskupiji

67. Datacija natpisa Trpimirovog, Branimirovog i Mucimirovog

natpisa
Trpimirov: 852.g.
Branimirov: 888.g.
Mucimirov: 895.g.

68. Opii i datiraj: zabat iz sv. Petra u Solinu

Trokutasti zabat oltarne pregrade od pet fragmenata. Obod je ukraen
kukama, u sredinjem polju nalazi se urezani kri, a uz njega nalaze se dva
shematizirana pauna. Na luku zabata je natpis: 'Presveti Petre, primi dar
od asnoga Mojsija, sveoga tvojega sluge!' Kao i crkva, datira se u 11.st.
69. Pluteji iz sv. Nediljice i sv. Lovre
Plutej iz crkve sv. Lovre u Zadru:
- biblijski prizori, sastavljeni od nekoliko fragmenata
- neki fragmenti pronaeni 1891. kod Kopnenih vrata u Zadru
- plutej je sastavioo i rekonstruirao I. Petricioli, koji je i ustvrdio da plutej
potjee iz sv. Lovre
- dekorativni friz od 4 kazete i 3 arkadice
- u arkadama su bili ivotinjski likovi (vrlo vjerojatno orolovi - 1 sauvan)
- na glavnom polju su prikazi iz Kristova djetinjstva poredani u 2 reda
- prvi prizor je Navjetenje
- drugi prizor je Vizitacija
- trei prizor prikazuje Kristovo roenje
- u drugom redu nalazi se kompozicija Poklona mudraca
- datira se u 11.stoljee
Pluteji iz crkve sv. Nedeljice u Zadru:
- glavno polje podijeljeno u 9 arkada, figure iz prizora Evanelja
- prve dvije arkade pripadaju kompoziciji Navjetenja
- trea - Vizitacija, etvrta - Kristovo roenje, a nakon toga Kristovo pranje
- u krajnje 3 arkade - Poklonstvo mudraca
- glavno polje sastoji se od 8 arkada - u prve 4 smjeteni su likovi s
kompozicijom Pokolja djece - pod prvom arkadom sjedi Herod, a u sljedee
2 prikaz dvije majke koje bespomono promatraju taj in
- 3 idue arkade ispunjene su kompozicijom Bijega u Egipat

- u pretposljednjoj arkadi vidi se lik Ivana

- zadnja arkada nedostaje
- na osnovi analize ornamenata jedni su skloniji ranijoj dataciji (8.-9.st.),
dok su drugi skloniji kasnijoj (11.-13.st.)
- rezime: 11.st., vrijeme rane romanike
70. Plitko reljefna plastika sa crkvenog namjetaja

71. Plutej iz Koljana kod Vrlike

Pravokutni plutej, gornji izboeni dio ukraen je troprutim pleterom.
Glavno polje dekorirano je sa tri horizontalna niza troprutih krunica koje
su povezane uzlovima. U svakom redu je po 6 krunica i naizmjenino su
ispunjene pticama, rozetama i cvijetom. itavo polje uokvireno je
troprutim trakama koje izlaze iz krajnjih vorova krunica. Pripada
razdoblju predromanike tj 9.st.
72. Opii naene ciborije

73. Crkvene pregrade

74. Spomenici s figuracijom

75. Ciboriji, figuracija i romanika u Dalmaciji

Drugi izvor grae su ciboriji neba. U Dalmaciji su pronaena 3. 2 su
stajala iznad oltara i etverostrani su, a trei je baptisterijalni ili
esterostran. Ralanjeni su na vie dijelova: donji dio su koloni sa bazama
na dnu i kapitelom na vrhu, sreedinji dio je koara koja na donjim
krajevima ima luk a na gornjim vijenac a u sredini dekorativno polje
ispunjeno raznim motivima. Povrh koare je piramidalni krov. Krovna
piramida zavrava kljunim kamenom u bazi u kojoj se sastaju vrhovi
stranica piramide a na vrhu ciborija stoji kitnja.
1) ciborij iz crkve sv. Marte u Bijaima kod Trogira ima etvtastu osnovu i
koaru ali krov izrasta u piramidu s osmerokutnom bazom , sa obje strane
luka nosi natpis. Ista crkva se spominje u ispravi iz 892.g. u kojoj Muncimir
donosi presudu. Iz 9.st.
2)ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina etvrtasta osnova, krov
je piramida sa etverokutnom bazom , nema natpisa, kasna faza
predromanike, 2.pol.11.st.
3) ciborij iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina baptisterijalni,
estostrana osnova i koara, a krov ima dvanaestostranu bazu i takvu
piramidu. Koara ima pleter a piramida je glatka, na vrhu je visoka kitnja.
Pod ciborijem je kamenica za krtenje sa motivima kao na koari
individualnost domaeg klesara.
Do sredine 11.st. pleter je iskljuiva dekoracija kamenog namjetaja a
onda uz njega nalazimo i ivotinjske i ljudske figure ime kod nas poinje
oblikovanje lika i to dovodi do narativnih kompozicija, na majstor ne
pokazuje vjetinu u likovnoj obradi jer robuje tehnici pletera pa izvodi obje
istim manirama dlijeta pa figure nemaju potreban reljef.
1) Zabat s likom Bogorodice iz crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina;
trokutni, ima kuke, Bogorodica je u liku adorantkinje s rukom na prsima
dlan prema gledatelju, ima aureolu, kri, to je plitki reljef, plosnata
modelacija, izraena je uparanim crtama. Pleter se tu gubi a javljaju se
palmete koje oznaavaju prijelaz iz razdoblja pleternog ornamenta u
romaniku, 2.pol.11.st., podsjea na bizantske madone. Majstor je htio
naglasiti treu dimenziju na plitkom reljefu, dlan je dobro oblikovao ali se
onda vratio tehnici uparivanja crta.
2) Plutej s likom hrvatskog vladara iz Splita u krstionici u splitskoj stolnoj

crkvi u nekadanjem hramu Dioklecijanove palae: u krstionici (koja je

sastavljena od nekoliko ploa neke uklonjene crkvene pregrade) je bazen
za krtenje od 12 mramornih ploa, jedna od njih je centralni reljef koji
prikazuje 3 mukarca. Najvea sjedi na prijestolju, ima kratku bradu, hlae
i plat naboran u krilu, u desnoj ruci kri a u lijevoj vladarsku kuglu, na
glavi kruna sa 3 kria. Do njega je uspravan ovjek u dugoj haljini
pritegnutoj pojasom a pod njim lei manji lik s ispruenim rukama u stavu
proskineze. Ukras su troprutaste osmice. Neki figuru tumae kao Krista na
prijestolju a neki kao hrvatskog vladara na prijestolju ali za to nema
dokaza, iz 11.st je.
3) Likovna transena iz Biskupije kod Knina: lik hrv dostojanstvenika ili
ratnika predstavljao se samostalno ali je pronaena kompozicija kojoj
pripada pa je sad uklopljen u transenu. Specifikum je to to su figure na
njoj obraene s obje strane ali lice je bolje obraeno. Transena se pripisuje
vratnici nekog prolaza, pristupa ambonu, podijeljena je na 2 polja. U centru
gornjeg polja je Madona na tronu s Isusom u krilu a u uglovima su 4
evanelista, u donjem polju su ljudski likovi od kojih je jednom ostala samo
glava s tonzurom a drugi je dostojanstvenik ili ratnik haljina stegnuta u
pasu, srcolika kesica i ma. 11.st.
4) Ulomak s likom ratnika iz Prigrade kod Novigrada bradati ratnik ima
ma i tit, prikaz ljudskog lika u dinamici pokreta, 11.st.
ROMANIKA?
76. Koji su lokaliteti istraivani u 19.st
1871.- Mu Gornji kod Sinja
1885.- Petrovac, Gradac, Kapitul kod Knina
Crikvina u Biskupiji kod Knina
1891.- Riinice kod Solina
1898. - Solin
77. Vremenske granice predrom. i ranorom. arhitekture u
Dalmaciji
7.-11.st
78. Karakteristike Sv.Kria u Ninu
Sv. Kri tlocrtna osnova u obliku nepravilnog kria s dominantnom
sredinjom kupolom, koja je konstruirana na trompama to ih tvore eoni
lukovi polukupola etiriju krakova kria. Kupola je nepravilna elipsoidna
oblika, ija je baza trapezoid. S istone strane, na poprene krakove kria
naslanjaju se polukrune apsidice. Ulazna vrata nalaze se na zapadnom
kraku kria, znad kojih se die zvonik oblika preslice za jedno zvono. Na
istonom kraku se nalazi glavna apsida polukruna oblika. Kupola i
sporedne apside bile su krunoga oblika, bile su pokrivene od lomljenih
kamenih ploa. Nad ulaznim vratima nalazi se nadvratnik, ukraen

pleternom ornamentikom, uklesan natpis imena upana Godeaja, po. 11

st.
79. Spoji crkvu s mjestom
Sv.Kri = Nin, Sv.Petar = Omi, Sv.Juraj = Radun, Sv.Spas = Cetina,
Sv.Trojica = Split, Sv.Donat = Krk, Sv.Nikola = Prahulje kod Nina
80. Sastavni dijelovi oltarne pregrade
Crkvena pregrada dijeli svetite od broda, dekorativan element i skoro
uvijek ima natpis. Nije sauvana nijedna u cjelosti. Sastoji se od 3 dijela:
1) donji dio zatvoren i sainjavaju ga dekorirane kamene ploe. Ui i
okomiti dijelovi su pilasti a oni postavljeni po duini su pluteji. Oboje su
ispunjeni dekoracijom pletera, a rijetko i drugim motivima. Pri vrhu je
izvuena rubna letva dekorirana pleterom, a po sredini je prolaz iz broda u
svetite.
2) srednji dio rastvoren je i sastoji se od kolona i kapitela. Neke kolone su
spojene s pilastrom. One su oble i glatke povrine, neke imaju bazu.
Kapiteli pridravaju gredu gornjeg dijela pregrade, izraeni su slobodno i
razliito, vjeto ali primitivno individualnost, slijede antiku.
3) gornji dio kamena greda koja tee iz jednog u drugi kraj zida, a preko
prolazaiz broda u svetite prekida ravnu liniju i nadie se u obliku zabata.
Greda se dijeli na 2 ili 3 polja. Donje polje je obino s natpisom, prazno ili s
pleterom, a nekada je natpis i na srednjem polju. Grede pregrada koje
imaju natpis su vane jer predstavljaju prve preostatke pismenosti u
Hrvata. Na gornjoj gredi iz zabata kao centra tee niz kuka. Zabat se nalazi
na sredini pregrade iznad prolaza iz broda u svetite i u njemu je sjecite
krajeva greda s obiju strana. 2 su vrste: obli i iljati, obli su iz crkava
centralnog tlocrta. iljati su vee povrine i sa vie dekoracije. Na donjem
dijelu zabata je luk a na licu iznad njega donje polje zabata koje ima istu
obradu kao i grede. Sa strane je vanjsko polje na koje prelazi dekoracija s
greda kuke. U sredini iljatih zabata je dekorativno polje uokvireno
rebrom, u sredini mu je kri iji su uokvireni krakovi ispunjeni pletenicama.
Sa strane su ptice koje okrenute jedna prema drugoj kljucaju grozd, a
iznad su rue. Obli zabati nemaju dekorativno polje u sredini. Primjer
pregrade je pregrada iz crkve sv. Martina u Splitu iz 11.st.
81. Numizmatiki nalazi ranog srednjeg vijeka
Uzdolje na Kosovom polju kod Knina na trokutnom zabatu oltarne
pregrade je bio natpis s imenom kneza Muncimira i 895. Godinom
Crkva Sv. Lucije kraj Jurandvora kod Bake na Krku Baanska ploa
plutej uklonjen sa oltarne pregrade, naen u ploniku crkve 1102.g
Bijai kod Trogira izdana Trpimirova povelja iz 852.g

Isprava Mucimir 892.g, spominje crkvu Sv. Marte u Bijaima kod Trogira
Jelenin sarkofag iz Solina pokopana 976.
82. Crkva Sv. Jurja (od Podmorja) u Radunu
Ima obinu tlocrtnu osnovu, izdueni brod (longitudinalni tip), na kojeg se
nadovezuje pravokutna apsida koja je izboena izvana i iznutra. Glavni
ulaz u crkvu je na Z a svetite je na I. Vanjska povrina svih zidova
ralanjena je plitkim niama, koje poinju od podnoja i zavravaju
polukrunim lukovima. Boni zidovi s unutranje strane, podijeljeni su
polupilastrima a oni su meusobno povezani polukrunim lukovima. Crkva
se prvi put spominje 1189.g., ali se datira u drugu polovicu 10.st., ili na
sami poetak 11.st.
83. Crkva Sv. Donata na Krku
Po tlocrtnoj koncepciji predstavlja sintezu centralne graevine s
dominantnom originalnom kupolom i produenog bazilikalnog prostora
stvorenog dvjema nejednakim produenim prostorijama. Nad sredinjim
prostorom podignuta je kupola. Ovaj objekt je pravi primjer puke sakralne
arhitekture predstavlja svu slobodu zamisli, te nevjetu i nepravilnu
obradu primitivnog majstora. Datira se u starohrvatsko starije razdoblje, tj.
izmeu 9. i 11.st.
84. Crkva Sv. Donata u Zadru
To je okrugla predromanika crkva koja se do 15. stoljea nazivala crkva
Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat, po biskupu koji ju je dao
sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljea u spisima
bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Zbog osebujnog cilindrinog
oblika i pomalo robusne monumentalnosti ova graevina pripada
najpoznatijim i najznaajnijim europskim predromanikim crkvama. Po tipu
gradnje slijedi oblike dvorskih crkava krunog tlocrta od ranobizantskog do
karolinkog razdoblja (palatinska kapela u Aachenu, San Viale u Ravenni,
Carigrad). Ipak, po svojoj gruboj monumentalnosti (visina 27 metara),
neobinom cilindrinom obliku i dvostrukim unutranjim prostorom istie
se originalnou, bez nekih izravnih uzora. Vei dio arhitektonskog ukrasa,
kao i monolitni stupovi u crkvi, antikog su podrijetla i potjeu uglavnom s
poruenog rimskog foruma. Datira se u po. 9.st., u rani srednji vijek.
Nalazi se na JI strani katedralnog sklopa i isotno od biskupske zgrade s
kojom je bila povezana zajednikim predvorjem u pizemlju i prolazom na
katu. Graena je u 2 faze.
1. Kraj 8.st., slobodnostojea rotonda, u temeljima nalaze se antiki
fragmenti, kruna jezgra odvojena je od ophoda stupovima, na istonoj
strani su 3 potkovaste apside, zid je s unutarnje strane ralanjen plitkim
niama, a s vanjske lezenama.

2. Podignut je kat s galerijom, a zbog teine kata stupovi su zamijenjeni

pilonima, a nie zapunjene liturgijskim namjetajem iz prve faze.
85. Crkva Sv. Nikole u Prhuljama
Sagraena je na zemljanom prapovijesnom tumulu. Tlocrtna osnova je
trolisna, a svodovi oblikuju etverolist. U kasnom srednjem vijeku crkva se
koristila kao promatranica te je tad nad kupolom nadograena
esterostrana obrambena kula. Zbog portala sa istim romanikim
karakteristikama, tehnike gradnje i rebrastih lukova (koji pojaavaju svod),
datira se u poetak 12.st.
86. Odnos arheologije srednjeg vijeka s etnologijom i pum-om
Povijest umjetnosti - PUM je isto kao i ARH pomona disciplina povijesnih
znanosti. Rije je kao i u ARH o materijanim izvorima koji se utvruju
identinim metodama kao to je stilska analiza i kkoparacija tipova. Razlika
materijalni izvori ni priblino ne tvore predmet povijest umjetnosti, ve
samo oni koji posjeduju estetske kvalitete umjetnikog djela, dakle
kvalitete koje je teko objektivno definirati.
Etnologija - znanost o ivotnim oblicima nekog naroda, temelji se na
pismenim izvorima i usmenim predajama. Predmet etnologije su naselja,
kue i kuno pokustvo, narodna umjetnost, orue za rad i odjea, al ii
narodni jezik i glazba, vjera i obiaji u vremenskoj mjeni Dok se potonji
ciljevi podudaraju s filologijom i muzikologijom u pogledu izvora i metoda
istraivanja, u istraivanju naselja, kua i pokustva nadalje ovise o
materijalnim izvorima koji se kao takvi moraju prouavati drugaijim
metodama istraivanja. Arheologija pomae etnologiji u tom pogledu
daje joj sigune materijalne izvore. Meusobno se nadopunjuju.