FONETIKA I FONOLOGIJA

Glas je najmanja jedinica govora. Pisani znak za glas je slovo.

Savremeni bosanski jezik raspolae sa 30 glasova i s istim brojem odgovarajuih znakova za njihovo
obiljeavanje (slova/grafeme). Samoglasnika ili vokala ima samo 5 (a, e, i, o, u); suglasnika ili
konsonanata ima 25. Izuzetak moe biti suglasnik r koji ima dvostruku fonemsku vrijednost: u odreenim
pozicijama javlja se i u slubi samoglasnika-tzv. vokalno r (tipa: mrs, prst, omrsiti se, Trst, trgovina,
zadravati, vrstoa, vrsta, srklet i slino)
Prilikom izgovora samoglasnika vazduna struja slobodno prolazi izmeu govornih organa, glasne ice
trepere i stvara se ton, pa zato ,dok prilikom izgovora suglasnika vazduna struja nailazi na prepreke.
Podjela suglasnika po mjestu tvorbe
Po ovom kriteriju sve nae suglasnike moemo svrstati u 6 grupa i to:
a) dvousneni/bilabijalni: b, m, p
n) usnenozubni/labiodentalni: f, v
c) zubni/dentalni: d, t, c, s, z
d) nadzubni/alveolarni: I, n, r
e) prednjonepani/palatalni: , , d, , j, Ij, nj, ,
1

f) zadnjonepani/velarni: k, g, h
Podjela suglasnika po zvunosti
Po zvunosti suglasnici se dijele na:
1. zvuno-bezvuni parovi: b/p, d/t, g/k, z/s, / d/, /;
2. zvuni bez parnjaka - svi sonantni: j, v, r, I, Ij, m, n, nj;
3. bezvuni bez parnjaka: f, h, c.
ZVUNI
BEZVUN
I

B
P

D
T

G
K

Z
S

/
F

/
H

/
C

GLASOVNE PROMJENE
Palatalizacija
K,G, H ispred e, a i prelaze u , ,
junae<junak+e>junake>junae
vrae<vrag+e>vrage>vrae
siromae<siromah+e>siromahe>siromae
odstupanja: baka->bakica, seka->sekica, majkica, majkin(:majin), bakin, sekin, dekin.

Druga platalizacija ili sibilarizacija

K,G, H ispred i prelaze u C, Z, S
junaci<junak+i>junaki>junaci
snazi<snag+i>snagi>snazi
orasi<orah+i>orahi>orasi

odstupanja
baki, seki, majki (od majka = baka; majci = majka), striki, zeki.

kod vlastitih imenica i rijei koje bi izgubile znaenje: Bosanka, Bosanki, Lianka, Lianki, crnka, crnki,
plavka, plavki, Crnogorka, Crnogorki...

Jotovanje/jotacija

Jotovanje je glasovna promena u kojoj se sonant J spaja sa suglasnicima ispred sebe, koji nisu
prednjonepani (Z, S, D, T, N, L, K G, H) i na taj nain daje prednjonepane suglasnike (, , , , NJ,
LJ, ).
Kada se sonant J nae ispred usnenih suglasnika B, P, V, M ne stapa se sa njima, ve prelazi u samoglasnik
LJ, pa dobijamo grupe BLJ, PLJ, MLJ i VLJ.

crn + JI crnJI crnji

tih+ JI tihJI tii
vezati vez + jem vezjem veem
hramati hram + jem hramjem HRAMLJEM
Komparativ pridjeva:
grub +JI grubJI GRUBLJI
glup +JI glupJI GLUPLJI
blag+ JI blagJI BLAI
drag+ JI drazJI DRAI
brz + JI brzJI BRI
tvrd + JI tvrdJI TVRI
ljut + JI ljutJI LJUI
jak + JI jakJI JAI

Nepostojano A
3

Nepostojano A je glasovna promjena gdje se samoglasnik A u nekim rijeima i oblicima rijei gubi, a
opet u drugim oblicima istih rijei se pojavljuje.
borac - borci, momak - momci
borac - borca; momak - momka
daske - dasaka; sestre - sestara; bave - baava
Prelazak L u O
Na kraju rijei ili sloga L prelazi u O
itati ita- + -l ital itao
anel aneo, gen. anela, akuz. anela
kotal kotao, gen. kotla, akuz. kotao
nosi-ti nosi- + -lac nosilac, gen. jedn. nosioca, gen. mn. nosilaca
ita-ti ita- + -lac italac, gen. jedn. itaoca, gen. mn. italac
odstupanja: bol, dral, ohol, general, hotel, tunel, fosil, skandal, fudbal, znalac
Dubleti:
arhanel arhaneo
anelski aneoski
krilce krioce
Jednaenje (asimilacija) suglasnika po zvunosti
Zvuni suglasnik mjenja se ispred bezvunog u bezvuni i obrnuto. Skoro svi imaju svoj par: b
ima p, d->t, g->k, z->s. ->, ->. d->. No f, h i (c) nemaju parova.
ZVUNI
BEZVUN
I

B
P

D
T

G
K

Z
S

/
F

/
H

/
C

vrapca - od vrabac, ropstvo - od robstvo, opiniti - od obiniti;

pretka - predak, natprirodni - od nad+prirodni, pothvat - od pod+hvat, natovjek - od nad+ovjek
drukije - od drugije (pored dugaije), tekoa - od tekoa (prema teak), dolaska - od dolazka
(prema dolazak)

odstupanja od jednaenja suglasnika po zvunosti: kada se zvuni suglasnik D nae ispred bezvunih
suglasnika S i : predsoblje, predstava, predkolski, kada se zvuni suglasnik nae ispred bezvunog
suglasnika S: vostvo, u sloenim rijeima kada bi se jednaenjem dobila dva ista suglasnika: podtaka,
subpolaran, predtakmienje, podtekst, predturska, odtok, podtip, postdiplomac, u sloenim rijeima sa
prefiksima iznad i ispod: iznadprosjean, ispodprosjean, u sloenim rijeima stranog porijekla:dragstor,
nokdaun, brejkdens, u vlastitim imenicama stranog porijekla: Pitsburg, Vaington, Hongkong, vedska, u
linim imenima:Edhem, Midhad, Subhija
Jednaenje (asimilacija) sulasnika po mjestu tvorbe
S, Z ispred prenjonepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj prelazi u i .
S u : list -> lie, prositi -> pronja
Z u : grozd -> groe (druga glasovna promjena u primjeru je jotacija grod+je-> groe)
Dvije glasovne promjene deavaju se u sljedeim primjerima:
raupati => 1. jednaenje po zvunosti rasupati; 2. jednaenje po mjestu tvorbe raupati
N ispred usnenih suglasnika P i B prelazi u M.
. zelen -> zelemba, stan -> stambeni, prehrana -> prehrambeni.
odstupanja: u sloenicama u kojima je prvi dio prefiks sa zavrnim suglasnikom s ili z, a drugi do
poinje prednjonepanim suglasnicima lj i nj: sljubiti se, izljubiti, razljutiti, iznjuiti, iznjihati, raznjihati,
u rijeima ijekavskog izgovora ispred lj, nj koji su postali od l i n i glasa j dobivenog od starog jata:
sljepoa - ekav. slepoa
snjean - ekav. snean
bjesnjeti - ekav. besneti

Gubljenje suglasnika

Kada se nau jedan pored drugog dva ista suglasnika:

autobus + ski > autobusski > autobuski
od + dijeliti > oddijeliti > odijeliti
Kada se suglasnici D i T nau ispred suglasnika C i D
sladoled + dija > sladoleddija > sladoledija
zadatak > zadatci > zadaci

Kada se suglasnici D i T nau u suglasnikim grupama tekim za izgovor

(STN, STLJ, TN, STK, STL)
pozorite pozoritni pozorini
alost alostan alostna alosna
porastao porastla porasla porasli
Primjeri rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena

bolest bolestljiv bolesljiv boleljiv (jednaenje suglasnika po mestu tvorbe, gubljenje suglasnika)
inat inatdija inaddija inadija ( jednaenje suglasnika po zvunosti, gubljenje suglasnika)
bez + ini bezini beini beini (jednaenje suglasnika po zvunosti, gubljenje suglasnika)
raz + iriti raziriti rasiriti rairiti rairiti (jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje
suglasnika po mestu tvorbe, gubljenje suglasnika)
odstupanja: u superlativu pridjeva koji poinju glasom J:
najjai, najjasniji, najjuniji, najjadniji, najjeftiniji, najjednostavniji
kod udvajanja suglasnikih grupa:
vannastavni, tridesettreina, eststo, eststogodinjica,
kod rijei stranog porijekla:protestni, aoristni
Refleksi starog glasa ( jat )

Dugo (jat) > -ijemlijeko

2
Kratko (jat) > -je-

ljeto
3
Alternanta -i- dolazi umjesto -ije- i -je- kada (jat) + o, lj, j > -ihtio, biljenica, sijati,

U nekim sluajevima jezika praksa je nametnula oba:

cio i cijel, dio i dijel, odio i odjel, razdio i razdjel ;
U sljedeim primjerima imamo iskljuivo: sjeo, zapodjeo;
Naporedne oblike imamo i u glagolima tipa:
sjedila i sjedjela, vrijedila i vrijedjela;
Glagolski pridjev radni glagola vreti i zreti:
vrio i vreo, zrio i zreo (pridjevi su samo vreo i zreo);
4
Alternanta -e- dolazi umjesto -je- kada konsonant + r + kratko (jat) > -ebregovi, crepovi, sredina, trebati, vremena, breza, mrea, srea, vrea

cvijet-cvjetovi, dijete-djeteta, obavijestiti-obavjetavati, dodijeliti-dodjeljivati, gnijezdo-gnjezdace,

bijel-bjelina, bijel-bjelance, bijel-bjelina, slijep-sljepoa, lijep-ljepota, cijel-cjelovit, blijed-bledunjav,
cijev-cjevurina (izvedenice);
obavijest-obavjetavam (nesveni glagoli);
bijel-bjelji, prijek-prei, svijetao-svjetliji (komparativ);
lijevi-ljevoruk (sloeni pridjevi);
bijeli-bjelokost (sloene imenice).

SLOG
7

Slog ini sam samoglasnik ili samoglasnik sa jednim ili vie suglasnika. Samoglasnik je nosilac sloga.
KOLIKO SAMOGLASNIKA - TOLIKO SLOGOVA!
Osim samoglasnika, jedan sonant moe biti noslilac sloga.- R. (prst, vrt)
Slog se ne mora zavravati na samoglasnik!
Ako se slog zavrava na samoglasnik, to je OTVORENI SLOG (Di-no, ko-la)
Ako se slog zavrava na suglasnik, to je ZATVORENI SLOG (lep-tir, rad-nik)
NAGLASAK/AKCENT
Naglasak ili akcent je isticanje sloga u rijei jainom i visinom glasa. Naglasci se koriste u svakodnevnom
govoru i zastupljeni su u svim jezicima. U B/H/S standarnom jeziku postoje etiri naglaska: dugouzlazni,
dugosilazni, kratkouzlazni i kratkosilazni. Najlake ih je propoznati ovako:

dugouzlazni: rka

dugosilazni: rke

kratkouzlazni: nga

kratkosilazni: nge

U naglaenoj je rijei samo jedan naglasak.

Zadnji slog dvoslone ili vieslone rijei ne moe imati naglasak

Na prvom slogu dvoslone ili vieslone rijei moe biti bilo koji od 4 naglaska.

Naglaena jednoslona rije moe imati samo silazni naglasak.

Unutarnji slog vieslone rijei moe imati samo uzlazni naglasak.

8

Za naglasnu duinu oznaavamo sa crticom i stavljamo ju samo u sluaju gramatikog nesporazuma

(G jd. vojnika - G mn. vojnik).
Neke rijei nemaju naglasak. Te se rijei zovu nenaglasnice. Nenaglasnice se izgovaraju s rijeju
ispred ili iza sebe koja ima naglasak. S njome tvore naglasnu cjelinu.
Nenaglasnice dijelimo na zanaglasnice (enklitike) i prednaglasnice (proklitike). Enklitike se nalaze iza
naglaene rijei. One mogu biti nenaglaeni oblici pomonih glagola biti i htjeti (sam, si, je, smo, ste,
su - u, e, e, emo, ete, e), nenaglaeni oblici linih zamjenica (me, te, je, ih, mi, ti, joj, mu...),
nenaglaeni oblici povratne zamjenice (se, si) te rijeca li. Proklitike se nalaze ispred naglaene rijei.
Mogu biti prijedlozi, nenaglaeni veznici i rijeca ne (ni).

LEKSIKA
Sinonimi su rijei istog ili slinog znaenja, a razliitog glasovnog sastava:
tabla - ploa
voz - vlak
mu - suprug
Homonimi su rijei razliitog znaenja, a istog glasovnog sastava:
luk (povre) luk (dio oruja)
novine (tampani medij) novine (novosti)
Antonimi su rijei suprotnog znaenja:
topao - hladan
jeftin skup
Arhaizmi su zasrajele rijei:
bukagije - okov na nogama zatvorenika u tamnici
ador ator

Rijei iz drugih jezika (posuenice): latinizmi, hungarizmi, germanizmi, anglizmi(imate sve

u svesci)
argonizmi je su rijei standardnog jezika ili lokalnog dijalekta specifini za neku struku ili
dobnu skupinu:
labrnja - usta
skontati razumjeti
keva - majka
Neologizmi su novonastale rijei:
bankomat, mobitel, softver
Perifraza je figura je kojom se s vie rijei ili nekoliko reenica opisuje, odnosno zamjenjuje
neki pojam koristei neke njegove bitne oznake:

Prodire sunce, navjeuje dane

ljiljana skorih. ume pjesme vrela

i ranim pupkom pupe gole grane!
(Aleksa anti: Sijai)

Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledom
rastaj'o od zvijezda!
(Antun Branko imi: Opomena)

Frazeologizmi su ustaljene jezike jedinice sastavljene od najmanje dvije rijei koje imaju
jedinstveno znaenje:
nemati dlake na jeziku (govoriti otvoreno), kad na vrbi rodi groe (to znai nikada), zaigrae
meka i pred njihovim vratima (i njima e se neto neprijatno desiti)...
10

Dijalektizmi su skupine rijei tipine za odreeni prostor. Postoje tri nareja:

1. TOKAVSKO
2. AKAVSKO
3. KAJKAVSKO

11