Hutba Reisu-l-uleme 5. Ramazan 1437. god.

Zahvala pripada Allahu, Koji je stvorio svijet i u ijoj milosti sve opstoji.
Zahvaljujemo Mu se na nimetima. Neka je mir i blagoslov na Njegove
vjerovjesnike, posebno na Muhammeda, a.s., na njegovu porodicu i ashabe.
Biti musliman znai svjedoiti da ima Allah, Jedan i Jedini, Koji sve vidi,
sve uje i sve zna. On, Koji je znalac svega i svake ljudske potrebe, Koji sve s
mjerom daje i ijem opaaju nita ne izmie, neovisan je od stvorenja.
Mi, Njegovi pokornici, pred Njim smo s naim namazima, postom,
zekatom i milostinjom. Da bismo kako valja stali pred Njega, istimo svoja
tijela, odjeu i mjesto s kojeg Mu se obraamo. Prije toga nam valja s velikim
naporom oistiti svoj nijet.
Ovo vrijeme koje provodimo blagoslovljeno je i odabrano. U ramazanu je
ljudski rod, posredstvom vjerovjesnika Muhammeda, a.s., obnovio savez ranijih
vjerovjesnika u peini Hira nadomak Meke. itaj!, bila je prva rije koju je on
uo. To je bila zapovijed itanja onoga to je istovjetno sadrajima objave i
Ibrahima, i Ismaila, i Ishaka, i Jakuba, i Musaa, i Isaa...
Ovo je vrijeme kada smo u bogobojaznosti i ljubavi. U njemu je naa
dobra prilika, na koju nas upuuje Muhammed, a.s:
Sinovi Ademovi su grijeni ljudi, a najbolji meu njima su oni koji se
kaju.
Kajati se, znai otrgnuti sebe od grijeha i ropstva u koje smo dospjeli. No,
za to je, uz vlastitu odlunost, potrebna i Boija pomo, kao saveznik i oslonac.
Iskrenim i odlunim kajanjem, ovjek osnauje svoju duu i spaava je od
nitavila, drei je otvorenom za ljude, za dobro i ljubav, radi kojih je i stvorena.
Brao i sestre.
Vjera nas podsjea na sutinu naeg dunjalukog postojanja, na to da smo
sinovi i keri Ademovi. Njen zahtjev je da ustrajavamo u svijesti o Bogu i
injenju dobra. Bog gleda u ljudsko srce, govorio je Muhamed, a.s, a djela se
cijene prema nijetu, jo u svome zaeu. Svaki dobar posao treba da zaponemo
u ime Gospodara. Postu, namazu, zekatu i hadu potreban je nijet, koji ini da
oni ne budu gladovanje, fizika vjeba, rasipanje imetka ili turistiko putovanje.
Ramazan s postom je najbolje vrijeme u kojem moemo produbiti nae znanje o
znaaju namjere, jer post predstavlja pouzdano sredstvo na duhovnom putovanju
vjernika.
Vjerovjesnik, neka je na njega Boiji mir, govorio je o ramazanu kao
mjesecu Boije milosti i oprosta. Bog ima devedeset i devet lijepih imena,
devedeset i devet istina, preko kojih se oituje Njegovo Bie. Iz Njegovih
imena, koja dozivaju u ovom mjesecu, muslimani su izveli etiku pratanja, koja
je posebno naglaena kao dobro i razumno djelo. Ne moe se ivjeti bez
pratanja, kao to se ne moe ivjeti bez dostojanstva. I jedan i drugi zahtjev
Bog nam otkriva u Svojoj rijei:

Mi smo djeci Ademovoj dali njihovo dostojanstvo, dali smo im da

morem i kopnom plove i s hranom ih opskrbili, i dali im prednosti nad
mnogima koje smo stvorili (17:70).
Strpljivo podnositi i pratati tako treba svako pametan postupiti
(42:43).
U asnom Kur'anu je zapisano da nikada i nikome, ni prijatelju ni
neprijatelju, ne smije biti uskraeno ljudsko saosjeanje i dostojanstvo: A nakon
to se ratne prilike smire, nema neprijateljstva, osim prema silnicima
(2:193). Jedan mislilac ree: Ni najpoboniji ne moe ivjeti u miru, ako se to
ne svia zloestom susjedu (Schiller). Zbog toga moramo ostati budni za zlo u
nama i za zlo u drugima, koje bi nas moglo pogoditi.
Brao i sestre.
Allah nas ui da odnosi meu nama treba da poivaju na moralu. Vjernici
i vjernice su braa i sestre. Ne ini ljudima ono to ne bi poelio da drugi uine
tebi, nauavao je Muhammed, a.s. I dalje, on je govorio: Najbolji meu vama je
onaj koji najvie koristi ljudima. Da bi ljudi inili dobro, potreban im je poticaj
na njega, njegov vii smisao. Dobro i zlo nisu isto, jasan je Kur'an, ve se dobro
konkretizira lijepom rijeju i dobrim djelom, milostinjom, zekatom, sadekatu-lfitrom, vakufom i korisnim radom. Allah upuuje ljude da govore lijepe rijei i
da se trude, jer e njihov trud vidjeti On, Vjerovjesnik i ljudi. Upuuje ih i da
daju zekat i milostinju i tako oiste sebe i svoj imetak; da ustrajavaju u dobru i
dobroinstvu, a da se klone grijeha i poroka. U osnovi, to su zahtjevi vjere. Biti
u stanju, a uskratiti pomo ljudima u nevolji, veliki je grijeh. Vjerovjesnik je
poticao ljude na milosre, govorei: Ruka koja dijeli, bolja je od ruke koja trai.
U ovoj prilici elim jo jednom podsjetiti na stalno prisutnu odgovornost
prema vlastitom ivotnom putu, ali i putu cijele nae zajednice. Jedan s drugim
su usko povezani. Normalan ivot pojedinca je mogu u ureenoj i organiziranoj
zajednici. S druge strane, takvoj zajednici duan je doprinositi svaki pojedinac.
Njeno materijalno i kulturno uzdizanje nije mogue ostvariti bez napora i truda
vrijednih lanova zajednice. Vjerovjesnik, a.s., isticao je razine odgovornosti i
njenu podjelu meu lanovima, kada je kazao: Svako je u svom ivotnom krugu
pastir i svako je odgovoran za svoje stado.
Organiziranu zajednicu odravaju njene institucije. Zekat je naa
odgovornost i u njemu su stoljea nae duhovne opstojnosti i opstojnosti
institucija nae zajednice, koja nas okuplja i titi. Ne smijemo se opustiti i
prepustiti neodgovornima da rasipaju nau snagu, rue nae zgrade kako bi
izgradili svoje kolibe, u kojima nee moi zatititi ni sebe ni nas.
Pozivam muslimane da svoje obaveze izvravaju odgovorno i u skladu sa
erijatom. Jo jednom, kao reisu-l-ulema, naglaavam obavezu izdvajanja
zekata i sadekatu-l-fitra u fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i
Hercegovini, ime izvravam svoju erijatsku obavezu da vam dostavim
ispravno tumaenje erijatskog propisa u vezi s tim.

Takoer podsjeam da svi ibadeti, kao to su namaz, post i had, imaju

svoje vrijeme i mjesto obavljanja. Niti se namaz i ramazanski post mogu obaviti
mimo namaskog vakta i ramazana, niti se had moe obaviti u nekom drugom
mjestu van Meke. Tako se ni zekat ne moe dati drugdje mimo Bejtu-l-mala.
Brao i sestre.
Uinimo koliko je u naoj moi da doprinesemo lijepoj atmosferi u ovome
odabranom mjesecu. Neka ramazansko svjetlo prosvijetli na duh i ojaa nae
tijelo, da budemo jai i sposobniji u izvravanju naih dunjalukih obaveza.
Uspjeha nema bez truda, niti dobra djela bez dobra nijeta. Obradujmo ljude
svojom dobrotom. Oslukujmo svoja srca i sputavajmo strasti koje nas mogu
poniziti i unesreiti one oko nas. Neka nam Kur'an bude vodi, a vjerovjesnik
Muhammed, a.s., uzor, kome emo vjerovati i iju emo uputu slijediti. Svima
od srca elim da Allah ukabuli post i dobra djela. Amin!