Professional Documents
Culture Documents
Džurova o Zmaju U Hrišćanskoj Tematici1
Džurova o Zmaju U Hrišćanskoj Tematici1
UDK: 7.046.1:091(=163.41)
DOI:10.2298/ZRVI0946265D
AKSINI D@UROVA
(centr Ivan Du~ev, Sofi)
266
267
268
269
270
se predstav kato mdro i umno `ivotno, koeto znae ezika na vsi~ki `ivotni
i tazi darba to mo`e da predade na ~oveka, ako ple v ustata mu. Tuk ne e
neobhodimo da`e da se pripomn va`noto msto, koeto mu se pripisva v
le~ebnite i agrarno-magi~eski praktiki. Imaki predvid, ~e pod hristinskata povrhnost ponkoga se prokradvat edni po-drevni arhetipove, zao
da ne priemem za logi~na povata na drakona ili krilati zme (respektivno zmi) s korona ili bez korona, s roga ili bez roga, km na~aloto na
evangelita ili vtre v teksta, no osobeno v na~alata na sotvetnite evangeli i to na tezi mesta, koito sa otredeni za simvolite na evangelista (v
Evangelieto ot Belgrad & 95 i v Mleta~ki sbornik ot Veneci evangelieto ot Marko).20 Tuk drakont zamestva evangelista kato olicetvorenie
na ezoteri~noto znanie, sbralo v sebe si clata mdrost na `ivota.
V kulturite na Iztoka Drakont e dobra nebesna sila, a v zapadnoevropeskite kulturi stava htoni~na, razru{itelna i zlovredna sila. V
monoteisti~nite religii, drakont e svrzan ss zloto, no ne biva da se
zabrav, ~e drakont ili krilatit zme, koto e obrazuvan ot s~etanie na
zmita i pticata, e mediator me`du nebesnoto i zemno na~alo i pazitel na
Logosa, to olicetvorva o`ivvai duh, vsemogoto bo`estvo, Pleroma.21 Nko mo`e vednaga logi~eski da vzrazi, ~e drakont i zmita,
koito obiknoveno imat analogi~na simvolika, se svrzvat s haosa, s latentnoto, s neukrotenata priroda, s `ivotvornata vodna stihi i t. n. Da no
drakonite, respektivno krilatite zmii/ zmeovete, sa so paza~i na skrovia i na dverite na ezoteri~noto znanie. V evangelieto ot Mate, glava 10,
16, ~etem: Bdete mdri kato zmii i nezloblivi kato glbi. V tozi
smisl mo`em da obsnim i povata mu v Nikolskoto evangelie ot kra na
XIV v. ot Dblin (W. 147, kolekcita na ^estr Biti).22 Pri nego, km
na~aloto na evangelieto ot Marko inicialt Z e napraven ot tloto na lva,
koto e vzsednat ot drakon. Za tozi inicial trudno moga da priema
obsnenieto, ~e ilstrira pobedata na zloto. V slu~a tuk verotno stava
vpros za relevantnost, za vzaimozamenemost s posrednika me`du Boga i
vrvaite, t.e. prenasi Bo`ieto slovo evangelist i pazitel na dverite
na ezoteri~noto znanie drakona, koto e i paza~ na skrovenoto Slovo, na
Bo`estveni Logos. V tazi nasoka na misli stava vzmo`no da si obsnim
izgradeni ot tloto na drakona inicial km evangelieto ot Marko v Mleta~ki sbornik ot Veneci, Biblioteka Mar~iana (l. 45), ot kra na XIV i
na~aloto na XV v. S Inicial P, obrazuvan ot tloto na drakona zapo~va i
na~aloto na Evangelieto ot Luka v Hvalovi sbornik (l. 70) ot 1404 g. ot
Sv. Radoj~i}, op. cit., tabl. XXIV ; J. Maksimovi}, cit. s~. 1983, il. 133.
D`. K. Kupr, Enciklopedi na tradicionnite simvoli, Sofi 1993, 4749; Le
dragon dans la culture medievale, Greifswald 1994 (Wodan, 39) ; C. Kapler, Monstres, demons et
merveilles a la fin du Moyen Age, 2, ed., Paris, 1988 ; A. Quacquarelli, Il leone e il drago nella
simbolica delleta patristica, in Quaderni di vetera christianorum, Baril, vol. 11, 1975, 1153.
22 J. Maksimovi}, cit. s~. 1983, il. 35.
20
21
271
272
273
274
275
276
poddr`ana so ot latinskata tradici, kdeto osven predimno negativnata konotaci, v koto se izpolzva drakont ne sa redki i obratnite
primeri.38
5. Ne na posledno msto osobenostite v ukrasata na ~ast ot srbskite
rkopisi, sred koito i Divo{evoto evangelie, pokazvat opredeleni zaemki
ot latinskite knigi, modni za vremeto, kakto i starope~atni slavnski,
prevedeni ot latinski (vi` naprimer Nauka hristinska na ispanski otec
Peter Kanisi, prevedena ot [imon Budim ot Zadar, prez 1583 g., shranvana v Biblioteka Ambroziana).39
6. Motivt na drakona, zaedno s drugi podobni na nego, iziskva seriozno prou~vane na osobenostite im, zaoto opira do osvetlvane na slabo
poznatite vrzki me`du rannohristinski ornamentalen repertoar, zapazen v mozarabskoto izkustvo, ispano-arabskite rkopisi (vi` rkopis ot
Escorial, Cod. d. I. 2. s drakoni s roga) i tova na insularnite kodeksi.40 Do
soto zakl~enie dostiga i A. Grabar pri izsledvane i na rkopisnata
produkci ot `na Itali (Vat. gr. 2020 ot Kapua, ot 973 g., i rkopisa ot
Oxford, Bodl. Auct. T. 2.4 ot vtorata polovina na H v.) i Patmos.41 Pri th se
sreat podobni motivi, koito se razprostranvat po lini na sredizemnomorskite vrzki, i taka te polu~avat prodl`itelen `ivot, razli~en ot
stilovete ustanoveni v Konstantinopol sled ikonoborstvoto i sotvetno ot
modata, koto stolicata se opitva da nalo`i, za astie ne dokra i ne do
vsi~ki zoni. Tova pozvolva v ramkite na Vizantiskata obnost da se obosobt i razli~nite {koli i napravleni, kakto i oba kulturna aura v
bufernite zoni, kato Epir i `na Itali ili tezi izlezli ot manastirite
po te~enieto na r. Lim.42
V tozi smisl grckata rkopisna produkci ot Kapua, Sicili, Kalabri, Epir, Albani, Patmos, Kipr prez XXII v., razli~na ot tazi na
Konstantinopol, se provva i v poso~enata ve~e i postignata vizantisko-romanska stilisti~na kombinatorika v `na Itali. Imenno t ss
svoeto razli~ie vlie vrhu vida i ukrasata na rkopisite ot slavnskite
38 M. Pastoureau, Une histoire symbolique du Moyen age occidental, Seuil 2004, 6263, ne
sa redki i obratnite primeri. V zapazeni goblen ot Bao ot 1080 g. e ilstrirana bitka me`du
saksonci i normani, na ita na edini von e izobrazen krilat drakon s vrzana opa{ka, a v
rkopisa ot Lion ot 1435 g., v konni obraz na kral Aragon vi`dame, ~e negovit {lem e
uven~an s krilat drakon. Vi` so izobrazvaneto na drakona v Palatinus Latinus 1066 ot
Vatikana ot 1470 g. (M. Pastoureau, cit. s~, 2004, il. 10, 27; G. Duchet Suchaux, M. Pastoureau,
Le bestiaire medieval. Dictionnaire historique et bibliographiqe, Raris 2002, 6263, ill. 16).
39 A. D`urova, Opis na starope~atnite knigi i slavnski rkopisi v Biblioteka
Ambroziana v Milano (pod pe~at).
40 V tezi rkopisi, spored A. Grabar, ne se otkriva tsna vrzka me`du izobra`enita
na krilatite drakoni i teksta. A. Grabar, Les manuscrits grecs enlumines de provenance italienne,
Paris 1972, 4046, 133, fig. 153154.
41 A. Grabar, op. cit., 1972, 4046.
42 J. Maksimovi}, Slikarstvo minijatura u sredwovekovnoj Bosni, ZRVI 17 (1976)
175188, po-specialno 181.
277
Aksiwa Xurova
REINTERPRETACIJA KRILATE ZMIJE (DRAKON)
U HRI[]ANSKOJ TRADICIJI
(POVODOM UKRASA NA DIVO[EVOM JEVAN\EQU)
278
279
posle ikonoborstva, koje je prestonica poku{avala da nametne. U tome nikada nije uspela do kraja. Tako je bilo mogu}no da se u okvirima vizantijskog sveta razviju razli~ite {kole i pravci, kao i op{ta kulturna aura u
pograni~nim zonama poput Epira i Ju`ne Italije ili manastira u dolini
reke Lima.
Upravo u tom regionu, otvorenom za uticaje i sa Istoka i sa Zapada, pojavquje se grupa rukopisa, koja se odvaja kao samostalna koriste}i zoomorfne i teratolo{ke motive i na taj na~in {ire}i granice interpretacije
u srpskoj rukopisnoj tradiciji. Tako se javqaju i ukrasi Divo{evog jevan|eqa na granici izme|u vizantijske umetnosti i primorskog uticaja, sa
wegovom kasnom, mediteranskom romanikom.
Obrazci ot inicialnata ukrasa s izobra`eni na drakon na Divo{evoto evangelie (13) i na ruski rkopisi ot XIVXV v. (4, 5).
Iniciali s izobra`enie na drakon: Mleta~ki sbornik (1), Nikolskoto evangelie (2), Cod.
D. gr. 64 ot na~aloto na XVIII v. (3), Asemanievoto evangelie ot XXI v. (4, 5)