Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Konferencija o Akvakulturi

    Uploaded by

    BokiBokac
    11 views2 pages
    Konferencija o Akvakulturi

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Konferencija o Akvakulturi

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    11 views2 pages

    Konferencija o Akvakulturi

    Uploaded by

    BokiBokac
    Konferencija o Akvakulturi

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 2
    Konferencija o akvakulturi Uzgo} rbljeg mlada i zive hrane za mlad U organiza Poljskog Hidrobioloskog drustva i Poljske. Akademie nauka, odréana Je konferencija 0 akvakulturi sa tomom 0 uzgojuriljeg mlada | njego- ve Zive rane. Konferencija Je odréana u vremenu od 22. do 80. rujna 1977. god. u Szymbarku, nedaleko Garlice u Polis). U radu konferencije uestvovalo Je 60 predstavni- ea Ia 14 zomalj to Polka 88 96 ubesniks SAD 22 vesnika Japan 832 Usesnika Bolaija 823 ubesnika SR Njematia a2 voesmiks Dba 822 viesnika ssn ‘381 ucesnikom alia ‘821 ubesnizom Indija 2 Macerska eo 2 Francuska ‘581 ueesnikom Jugoslavja sa 2 usesnika Gehoslovaske sa 2 uSesnika Filipin| sa 2 usesnika Za vrijeme trajania konforencije odrfano jo ukuono 30 referata koj su abradival sjedeéu problematku | Opei problemi akvakulture, yl Ue} ida mors tt iba | hove ve IM Ziv ranibent orgarizm’ | jihov uzgo), IV Usgoj mada slatkovodnih riba, Y lakoritavanje toplih | otpadnih voda z= akva veltur, 3 ‘VI Ziva hana u odnosu na industrjsku hranu w is- brant ribljeg made 1. lz podrugja »Opét problomt akvakultures odtia ro je 5 referata. Predsjednik vodtel| rasprave bio Je prof. dr J. Mikulski, prodsjednik Poliskog. Hidro: biologkag drustva, Prof, dr T, Backiel upaznao je u svom referatu ugesnike sa stanjom skvekultura w Poljsko} a zatim su odreani referat: H. H. Webber, SAD, =Akvakulturalni okosistom(s, H. Hirata, Japan *Uzgoj_morekih riba { Zhvh branidbenih organizama 1 bazenimas, E. Styezynsksvurewicz, Polska, =Stot 1 utjecaj, esnovni problem akvakaltures, L}. Debe- Tok f sur, Jugostevja =Problem’ uzgoja mlada oipe nideih vista nba i njihove zive hrane uw SR Hrvat koje Kao Sto se moe vidjeti lz nasiova roferst prika- zano je epéenito stanje rbarstva sa glavnom proble- ‘matikom us u2goju mlada, anjeti 9a | nok! oksper- ‘manti o moguénosti uzgoja zooplanktona za shan ‘mlada raznih vrsta riba. Data je takoder | imunoloska Interpretacia stotnih utjecala koji nastaju u kaltura ‘ma usijed vebke gustoce Indlvidua na jediniey volu- mena vode. a“ 10-50 wzgoju mlada morskih vrsta riba 1_njthove ‘ive banew Izloteno Je 5 referata, Predsjodnik | vo- slitlj rasprava bio je dr M, Biko iz Halle. Prvo Je ‘iskutirane 0 roferatu M. Giri, Francuska, pod ne- Slovom »Noka ijesenja problema proizvodnje morske infishe 2a akvakulturas, 2 2atim su lnljen roterat P. Sorgeloos, Belgija =Upotreba Artemia salina u ‘kvakulture, 8, Fujita, Japan =Masavnl uzgo) Pecrus Imajor-, A. Beck, SAD, =Laboratorjela uxgo) 1 sehra- ‘ha atlantske Menidia menidiae, K. Simpson, SAD, ‘Prehramibeni zahtjevi morskih iar i mlada Menidia meridia, U spomenutim referatima I diskusii,prikazane su rnoke metode uzgoja miada ekonomskl vaznih vrsta ‘morskih riba. Paralelng s uzgojem lar | mladunace ‘Si se 1 u290) 2ive hrane, zooplankton, _pretezno Rotatoria, koji sluze za ishranu lar u prvim daniima 2Zvota. Odredena je koliéina pojedinih hrenidbenih or- Gganizama Kod odredene velicine, odnosno starosti far nekth vrsta morskih riba. lanljete su takoder studlje 0 ishrani Kojo so odnose na djelovanje ral ito dive | industrjeke hrano na rast | presuljavanje postlary! | miladunaca I =2ivi ranidben organizmt i njihov uagoje. Prod: sjednik | voditel; rasprava ovog dijela_konferenclle bio je dr P. Sorgeloos iz Bolgie. Iz tog podrutja cedezano jo ukupno 7 referata# to: B. Preisser, DA, *Masovni uzgo} rotator | Hllopoda w laboratorskim lvjetimae, H. Hirata, Japan, *Uzgo) rotatorja w Ja anus, G. Hels, SR Njomacks, »Masovni_uzgo} Daphnia pulex u ribnjacima: djelovanje gnoldbe, aeracie | adlovljavanja na razvo) —populacljoe, E. Grygiorok, Poliska sFogulranje ribnjatkih bioceno- as, 0, Matlak, Pojska =Nejeesei sastav hrane 2a Saranski mlad u mrijostiiétima i rastilistimas, G, Tamas, Madarske »Uzgo) Saranskog mada | masovna kulture ajthovih:hranidbenih orgenizama W_ibnjaci: mae, Spektorova, SSSA -Uzgo) ive hrane u SSSR-u- lanljeth eu, kao to ee vidi ie naslova referata, re- zultathlaboratonjakih I prolavodnih. istrazivanja 0 ‘moguénosti masovnag uzgoja pojedinih skupina z00- planktona, studje © moguénosti reguiranjaribnjae- fon biocenoza u vexi sa necadom riba t raziitih tehnolagkih-mjora tijekom uzgojne sezone. Masovna kolina prohrambonth orgarizama odredene veliine ‘mote’ se osigurati u malim ribnjacima _primjenom Sdgovaraluce gnojidbo i nokih komikalja (Flibol, Ditrfon # dr). Prvih 11 dana arvama Je potredno ost gurati dovojnu koliinu rotstorja. Poslije se u nib- njake sa larvae nassduju sitaija vrste Kledocera u olin! 100 mil ivih kladocera na 100 m' vode. Nor ‘me nasads lidinki eu 5 — 7 mil indiha, presivijavanje je 70%, a postignuta velisina miadunaca nakon mje- ‘sec dana 3 em, odosno tedina 0,03 gr. 1V aUzgo] mlada slatkovodnih vesta Hbas. Pred: ‘Sjodnici I voditelt ovog dijela bili su dr B.C, Das | ‘dt N. Suri iz Indie. Oar2ano Je 7 referata sa tom probiematikom: 8. C. Das, India sNet! faktor! Koj jeluju na preziljavanje | rast indjskog Sarena 22 villeme prve godine Zvotes. K. Opuszynski, Polska *U2go] larvi | mlada B, tolstolabiks, Hypophtalmichys DDR, Uzgoj b. tolstolobik, H ‘mobitrix | 5. tolstolobika, Aristhichthys nobilis sa do: ddatnom hranoms, G. Gunkel, SA Niemacks, sLabo- ratorijska studia'0 mladu koregonidae, B. Uryn, Poll ska, »Uzgo} mada koregonida u osvitljonim kaver! mac, D. Bronisz, Poljska slskoristavanjo jozarskog zZooplanktona od’ strane miada koregoridau kavez- nom uzgojus, Z. Marciak, Poljska »Selekeija_ rane kod miada koregonida I fitofagnih vibe u kaveznom uzgojue U roforatima su lznijet rezultat)ftrazivanja uego- Ja Sarana, tolstolobika | koregonida. Veliki gubicl in- ‘dijskog Sarana za vrijeme postembrionalnog razvoja ‘smanjuju se dodatkom hrani vitamina B — komplek- ‘38, U uzgolu b, tolstolobika los! prehrambent uvjti { niske temperature uzrokuju vigoki mortalitet. Dobar rast mladunaca bijlog I sivog tolstolobika postignut Je na dodatnoj han. Pastrvske hrane je moéena | zatim presena kroz gazu, Modrozelene algo u ishra- fi ovih vesta riba nisu dale zadovoljavajuc rezultat layjestena je takoder | 0 rezutatima Istrivenia Ishrane mlada raznih vesta koregonida u osvjetlo- him (umjotnim syjotlor) 1 neosvtlienim kavezima. Pokusi su pokazall vdliv pozitivnl efekat umjetnog ‘yjetla smjestenog u kavozima na prezivljavanje 4 rast riba. Utvrdene su jasne razliko U sastavu hrane pojodinih vrata koreganida | biljojeda (b. amare, b. 1 '.tolatolobika) \ slskoristavanje toplih { otpadnih voda za akva- ulturue. Prodsiednik | voditel) ragprava bio je prot. ddr T. Backiel. Odr2ana su tri roferata: De Pauw | De Leonheer, Belgiia »Masovna proizvodnja morskih 1 slatkovoddih alge u zivotinjskim otpadnim vodany Salauer, Polska sIskorstavanje mule oboga¢enog Iinerelnim gnojivima za prolevodaju bilja za uzgo} Zooplanktona | Sarenskog mlsdae, R. Traeblatowski Poljska sUzgoj jednogodiénjeg Sarana u toplo) vod! elektranas Uzimajuéi u obzir svjetske potrebe za protelnima | potrebu za zestitu Bovjekove okaline, izvrsona su Istrazivanja 0 iskoristavanju ofpadnih| voda bogatih

    You might also like