INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

POLITEHNIKI FAKULTET
ELEKTROTEHNIKA

Akademska godina: 2013 / 2014

Studij: dodiplomski
Predmet: ELEKTRINI KRUGOVI I

VJEBA 1
ELEKTRINI KRUGOVI STALNIH JEDNOSMJERNIH STRUJA -

Travnik, 02. 11. 2013. godine

Elektrini krug stalne jednosmjerne struje

Elektrini krug je skup tijela i sredina koja predstavljaju zatvoren put za elektrinu struju.
Elektrina struja koja se po svom intenzitetu i smijeru ne mijenja tokom vremena naziva se
stalnom jednosmjernom strujom. Napomena, jednosmjerna struja nije isto to i stalna
jednosmjerna struja. Kod jednosmjerne struje smijer je isti, a intenzitet se mijenja. Stalna
jednosmjerna struja ima stalni smijer i stalni intenzitet.
Glavne karakteristike elemenata elektrinih krugova opisuju se elektrinim veliinama:
elektrina snaga elementi je odaju ili angauju za sebe;
elektrina struja optereenje, ali i odavanje drugim elementima;
elektrini napon odravati ili preuzeti izmeu vlastitih krajeva ili prikljunih stezaljki.
Predhodne elektrine veliine treba da imaju vrijednosti koje ne remete normalno funkcionisanje
svih dijelova elektrinog kruga. Gore navedene karakteristike ovise o: konstrukciji, strukturi,
aktivnom elektrinom otporu R, elektrinoj kapacitivnosti C, elektrinoj induktivnosti L.
Kondezator kapacitivnosti C u kolu stalne jednosmjerne struje ponaa se kao otvoren prekida,
tj. prekid grane u kojoj se nalazi. Zavojnica induktivnosti L u kolu stalne jednosmjerne struje
ponaa se kao kratak spoj. U kolu jednosmjerne struje kao element za posmatranje preostaje
otpornik aktivne otpornosti R.
Kako bi se pronalo rjeenje nekog elektrinog kruga potrebno je uoiti povezanost aktivnih
elektrinih otpora:
- serijska veza;
- paralelna veza.

a)

b)
Slika 1. a) Serijska veza b) Paralelna veza

Serijsku vezu karakteriu slijedee relacije (pratiti sliku 1. a)):

- pad napona na R1 i R2
UAB = VA VB = R1 I

(1)

UBC = VB VC = R2 I

(2)

U = UAB + UBC

(3)

Kako se moe uoiti kroz otpore R1 i R2 protie ista struja I, ali je pad napona razliit za svaki od
otpora, pa se ukupni napon U dobije kao rezultat zbira tih padova napona.
Uvrtavanjem relacija (1) i (2) u relaciju (3) dobije se slijedee:
U = I (R1 + R2)

(4)

Iz relacije (4) moe se zakljuiti da zbir otpora u zagradi je ukupan otpor serijske veze, to se
drugaije moe zapisati na slijedei nain:
Rek = R1 + R2
U = Rek I

(5)

Paralelnu vezu karakteriu slijedee relacije (pratiti sliku 1. b)):

I = I1 + I2

(6)

U ovoj vezi karakteristino je da se struja dijeli na dvije, struja ulazi u vor i izlazi iz njega u
dvije grane (slika 1. b)), ali pad napona koji se javi na otpornicima je meusobno jednak, a to
nije nita drugo nego vrijednost napona koji napaja elektrino kolo (na posmatranoj slici 1. b)).
Prema Omovom zakonu vrijedi da je:

I1

U
R1

(7)

I2

U
R2

(8)

Kada se relacije (7) i (8) uvrste u (6) dobije se slijedea:

U
R1

U
R2

U(

1
R1

1
)
R2

(9)

Moe se zakljuiti da je suma u zagradi u relaciji (9) zapravo vrijednost ukupnog otpora
paralelne veze, to se moe zapisati:

1
Rek

1
R1

U
R1

1
R2

U
R2

Rek

U(

1
R1

1
)
R2

U
Rek

R1 R2
R1 R2

(10)

Rek I

Aktivna snaga P rauna se u elektrinom krugu stalne jednosmjerne struje prema slijedeoj
relaciji:
P = UI

(11)

Pored serijske i paralelne veze, kako bi se rijeio elektrini krug potrebno je ustanoviti
usaglaenosti i neusaglaenosti izmeu smjera struje i pada napona na otporniku, kao i smijera
struje i elektromotorne sile izvora elektrine energije.

a)

b)
Slika 2.

a ) (Ne)usaglaenost smjera elektrine struje I i pada napona na otporniku R, elektrinog napona U AB

b) (Ne)usaglaenost smjera elektrine struje I i elektromotorne sile izvora elektrine energije E

Slika 2. a) pokazuje usaglaenost / neusaglaenost struje I i pada napona na otporniku R, UAB.

Kada su meusobno usaglaeni vrijedi da je:
VA VB = R I

(12)
4

Kada su neusaglaeni vrijedi da je:

VA VB = - R I

(13)

Slika 2. b) pokazuje usaglaenost / neusaglaenost struje I i elektromotorne sile izvora elektrine

energije E.
Kada su meusobno usaglaeni, struja dolazi do minusa i tee prema plusu, tada je +E.
Kada su meusobno neusaglaeni, struja dolazi od plusa i tee prema minusu, tada je E.
Analiza elektrinih krugova zasniva se na Kirchhoffovim zakonima. Koritenjem ovih zakona
mogu da se razrade metode analize i neke teoreme koje skrauju rjeavanje odreenih problema.
Sloeni strujni krug s vie izvora zove se elektrina mrea.
Svaka mrea ima grane, vorove, konture. Grana je dio mree kroz koju tee ista struja, a svi
elementi su spojeni u seriju. vor je mjesto gdje se spajaju tri ili vie grana. Kontura je zatvoreni
put sastavljen od grana mree.
Cilj analize mree jeste odrediti struje u svim granama mree u kojoj su poznati svi izvori i
elementi mree. Broj nepoznatih struja u mrei jednak je broju grana. Zbog toga se pie isti broj
nezavisnih jednaina mree. Ove jednaine piu se na osnovu Kirchhoffovih zakona. Metoda
direktne primjene Kirchhoffovih zakona temelji se na slijedeem: ako neka mrea ima ng broj
grana i n broj vorova onda se prema I Kirchhoffovom zakonu moe napisati n 1 nezavisna
jednadba, a po II Kirchhoffovom zakonu ng - n + 1 nezavisnih jednadbi.
Prije nego se pree na zadatke, potrebno je ponoviti Kirchhoffove zakone:
I Kirchoffov zakon:
Suma struja koje ulaze u vor jednaka je sumi struja koje izlaze iz tog vora.
n

Ik

(14)

k 1

II Kirchhoffov zakon:
Suma svih elektromotornih sila u nekoj zatvorenoj konturi jednaka je sumi svih padova napona u
toj konturi.
n
m

n
m

I jk R jk
j 1
k 1

E jk

(15)

j 1
k 1

Zadaci
1. U elektrinom krugu stalne jednosmjerne struje, ija je elektrina ema prikazana na slici
1., poznate su vrijednosti elektrinih otpora: R1 = 3 () i R2 = 9 (), kao i elektrini
napon izmeu taaka A i B ramatrane eme, U AB = 17,4 (V). Treba izraunati elektrinu
snagu, koju angauje analizirani elektrini krug sa slike 1., elektrini napon UCF , kao i
elektrine struje, koje prolaze kroz otpornike R1 i R2 .

Slika 1.

2. U elektrinom krugu stalne jednosmjerne struje, ija je elektrina ema prikazana na slici
2., realni naponski generator stalnog jednosmjernog napona u neoptereenom stanju
raspolae sa potencijalnom razlikom izmeu svojih prikljunih stezaljki od 100 (V).
Njegov unutranji elektrini otpor je r = 10 (). Ako su poznate i vrijednosti elektrinih
otpora u elektrinoj emi sa slike 2., R1 = 40 (), R2 = 50 (), R3 = 100 (), treba
odrediti vrijednost ukupne elektrine struje I, kojom razmatrani potroai optereuju
naponski izvor, kao i padove napona na otpornicima R1, R2, R3.

Slika 2.

3. U linearnom elektrinom krugu prikazanog na slici 3., poznate su slijedee vrijednosti: E1

= 18 (V), E2 = 12 (V), R1 = 12 (), R2 = 2 (), R3 = 6 (), R4 = 4 (). Odrediti

vrijednosti stalnih jednosmjernih struja u svim granama na slici 3. koristei I i II

Kirchhoffov zakon.

Slika 3.

4. U elektrinom krugu sa slike 4., potrebno je odrediti elektrini napon izmeu taaka a i b,
Uab. Poznata je vrijednost elektrinog napona, na krajevima idealnog naponskog izvora U
= 80 (V).

Slika 4.

5. U elektrinom krugu stalne jednosmjerne struje, slika 5., ako se presjee veza u taki a i
spoji ampermetar unutranje aktivne elektrine otpornosti RA = 0,1 (), za koje e se
iznose promijeniti elektrina struja I i elektrini napon U cd ?

Slika 5.

6. U elektrinom krugu stalne jednosmjerne struje, prikazanom na slici 6., treba odrediti
iznos za koji e se promijeniti elektrini napon izmeu taaka a i b, ukoliko se na
otporniku R = 10 (k) prikljui voltmetar unutranjeg elektrinog otpora Rv = 100 (k).

Slika 6.

Rjeenja:
Zadatak 1.
Potrebno je odrediti ukupnu snagu koju angauje elektrini krug sa slike 1.
Prema (11):
P = UI
gdje je:
U- napon koji vlada na stezaljkama AB (U AB = 17,4 (V));
I ukupna struja u kolu (nije poznata).
Kako bi se izraunala snaga, potrebno je odrediti ukupnu struju u elektrinom krugu, a to e biti
mogue samo ako je poznat ukupan otpor u elektrinom krugu.

U AB
Rek

Ukupni otpor u elektrinom krugu:

- paralelna veza izmeu CF, R1 i tri otpora R2 :

Rp

3R1R2
R1 3R2

2,7

- serijska veza izmeu AB, dva otpora R1 i Rp (ukupan otpor elektrinog kruga):
Rek

2R 1 Rp

8, 7

Poslije prorauna ukupnog otpora struja ima vrijdnost I = 2 (A).

Ukupna snaga koju angauje elektrini krug ima vrijednost P = 34,8 (W).
Struje koje prolaze kroz otpornike R1 i R2 (paralelna veza izmeu CF, jasno je da ukupno I
protie kroz preostala dva R1 koji su seriji sa Rp):

I1

U CF
=1,8 (A)
R1

I2

U CF
= 0,2 (A)
Rp

Napon UCF moe se odrediti na osnovu ukupne struje I i ukupnog otpora paralelne veze Rp.
UCF = Rp I = 5,4 (V) (ovu vrijednost uvrstiti u izraze za I1 i I2)
9

Zadatak 2.
Ukupna elektrina struja I u krugu sa slike 2. :

E
Rek

gdje je:
E- napon na stezaljkama generatora stalne jednosmjerne struje;
Rek ukupni otpor u elektrinom krugu.
U ovom krugu otpori r, R1, R2, R3 povezni su serijski pa je ukupni otpor Rek:
Rek = r + R1 + R2 + R3 = 200
Kako je vrijednost E = 100 (V) poznata to slijedi da ukupna struja ima vrijednost I = 0,5 (A).
Padovi napona na otpornicima R1, R2 i R3 :
UAC = R3I = 50 (V)
UCD = R2 I = 25 (V)
UDB = R1I = 20 (V)
Zadatak 3.
Kako bi se odredile struje u granama potrebno je postaviti jednaine po I i II Kirchhoffovom
zakonu:
I -E1 = R1I1 + R3 (I1-I2)
II E2 = (R2 + R4) I2 - R3 (I1-I2)
Poslije ureenja jednaina pod I i II, dobije se:
I
II

-E1 = (R1 + R3)I1 - R3 I2

E2 = (R2 + R3 + R4) I2 - R3 I1

U ureeni oblik jednaina uvrstiti vrijednosti date u zadatku:

I

-18 = 18I1 6I2

II

12 = -6I1 +12I2
10

Iz jednaine II izraziti struju I1 preko I2 i uvrstiti u jednainu I. Na ovaj nain odredit e se

vrijednost struje I2 , a primjenom dobijene vrijednosti u izrazu za I1 dobit e se vrijednost za istu.
I1 = -0,8 (A)

I2 = 0,6 (A)

Zadatak 4.
Prema I Kirchhoffovom zakonu struju koja dolazi u vor c moe se prikazati na nain:
I = I1 + I2
Kako bi se rijeio zadatak potrebno je postaviti jednaine prema II Kirchhoffovom zakonu.
I U = RI + 3R I1
II 0 = 3R I1 3R I2
III 0 = RI1 2RI2 + Uab
Rjeenjem jednaine II i koritenjem jednaine I , kao i one po I Kirchhoffovom zakonu dobije
se da je:
U = 5RI1
Iz jednaine III mogue je izraziti struju tako da bude ovisna o traenom naponu Uab.
I1

U ab
R

Jednainu za I1 uvrstiti u izraz za U. Kako je poznato U = 80 (V) dobit e se da napon Uab iznosi
16 (V).
Zadatak 5.
Pria ovog zadataka povlai zakljuke i proraune iz predhodno objanjenih.
U ovom zadatku postoje dva sluaja:
- kada je elektrini krug bio bez ampermetra;
- kada se u elektrini krug prikljuio ampermetar.
Razlikom vrijednosti struje I i napona Ucd u ta dva sluaja dobit e se za koliko se promijenila
navedena elektrina veliina.
- rezultati prorauna za sluaj bez ampermetra
11

I = 1 (A)

Ucd = 16 (V)

- rezultati prorauna za sluaj kada se prikljuio ampermetar

IA = 0,9945 (A)

UcdA = 15,912 (V)

- rezultat promjene
I = -0,0055 (A)

Ucd = -0,088 (V)

Zadatak 6.
Metod rjeavanja je kao u zadatku 5. Razlikuju se dva sluaja:
- bez voltmetra u paraleli;
- kada se voltmetar prikljui u paralelu.
Prema ranije pokazanim metodama i objanjenjima rjeava se zadatak.
Promjena napona Uab = -0,09 (V).

12