TELEVIZIJSKA KAMERA VIDEO SIGNAL snima, memorie, zapisuje - obrauje - prenosi na
daljinu - distribuira velikom broju korisnika SLIKA
- Fiziki smisao - Psihofizioloke karakteristike ula vida SVETLO - Direktno - Indirektno /- Apsorpcija - Refleksija BIOLOKI SISTEM ZA GLEDANJE- oi - centar za vid u mozgu / neuronski procesor slike OKO ono soivo - iris - mrenjaa OSNOVNI PODSISTEMI TV KAMERE- Optiki sistem za projekciju slike -Sistem za razlaganje boje-Sistem senzora za pretvaranje slike u elek. signal BLOK EMA TV KAMERE - Optiki sistem Senzor slike - Sistem za obradu signala Upravljaki sistem - Napajanje PRIMENA I KLASIFIKACIJA VIDEO (TV) KAMERA - crno-belecrnobele - kolor ////profesionalne - amaterske ///- integrisaneModularne ////- CCTV - Broadcasting TV PROFESIONALNE KOLOR TV KAMERE studijske kamere - kamere za elektronsku produkciju EFP - kamere za skupljanje vesti sa terena ENG KAMERE ZA SPECIJALNU NAMENU - za niske nivoe osvetljenosti - IC kamere - termovizijske kamere - za primenu u medicini - industrijske - visoke rezolucije HDTV telekino - Vojne - za tehniku zatitu - web - smart SVETLOST monohromatska (boje) polihromatska (bela svetlost) - SPEKTAR VIDLJIVE SVETLOSTI-Talasnaduina(nm)Boja780-605 Crvena/605-590 Narandasta/590-560 uta/560-500 Zelena/500-470 Cijan/470-430 Plava/430-380Ljubiasta OPTIKI SISTEM - projekcioni sistem - sistem za razlaganje boja - regulacioni sistem - Objektiv (soivo) SOIVO- konkavno - konveksno D-pr.nik otvora objektiva ( prenik ulaznog snopa svetla) F/D -relativni otvor, f number, f stop F/2.8 F/4.5 F/22 1:2.8 1:4.5 1:221:2.8 1:4.5 1:22 GREKE:- sferna aberacija - hromatska aberacija - astigmatizam koma sferna aberacija - zakrivljenost polja slike distorzija - vinjetiranje PARAMETRI OBJEKTIVA - format kamere - iina daljina (vidni ugao) relativni otvor (dubinska otrina, osvetljaj) - zadnje rastojanje - razlaganje (MTF) - geometrijska izoblienja zadnje rastojanje flange back) navoj C 17,52 mm CS 12,5 mm bajonet sistem 35,74 mm, 38 mm, 48 mm razlaganje (MTF)
morazlaganja modulaciona prenosna funkcija
(Modulation Transfer Funcion-MTF) PODELA OBJEKTIVA- irokougaoni (70-90) stepeni teleobjektivi (20-40) - zum objektivi - makro objektivi ZUM OBJEKTIVI - optiko uotravanje lika uveanje - prilagoenje kameri - CCD SENZORI - klasa monolitnih integrisanih kola na bazi principa diskretnog prenosa elektrinog optereenjaprenosa elektrinog optereenja PREDNOSTI:- mali gabariti - vea spektalna osetljivost - mala potronja - nizak um neosetljivost na elektromagnetna zraenja - manja geometrijska izoblienja - pouzdanost - operativna podeavanja jednostavna i laka - kompaknost izvedbe - mogunost sprezanja sa raunarom izbor standarda analiziranja - ekonomska isplativost OSNOVA POLUPROVODNIKOG SENZORA je fotoosetljiv MOS kondenzator MOS Metal Oxide Semyconductor MOS Metal Oxide Semyconductor - osnovni sloj Si (P tipa) izolacija -silicijum oksid - provodna elektroda -aluminijum (polikristalni silicijum) - Q (koliina elektriciteta) ~ L (intenzitet svetla ), t (vreme izlaganja ) - Spajanjem vie MOS kondenzatora, tako da se njihove prelazne oblasti preklapaju vri se prenos naelektrisanja( omogueno je odgovarajuim pobuivanjem elektroda). Na taj nain realizovan je CCD -sistem spregnut pomou naelektrisanja (optereenjem spregnut ureaj). Funkcije CCD- svetlosno elektrina konverzija privremeno skladitenje naelektrisanja pomeranje naelektrisanja (analogni pomeraki registar) PROCES DOBIJANJA VIZUELNE INFORMACIJE:- proces pretvaranja svetlosne informacije u eletrino optereenje ( u okviru svakog piksela) - prenos elektrinog optereenja ( u okviru silikonske podloge) - pretvaranje elektrinog optereenja u napon CCD senzori slike :- linijski - jedan red fotoosetljivih elemenata (2562048)povrinski matrica fotoosetljivih elemenata (576x380,752x 582,768x582) Isitavanje Fotoosetljive Povrine Senzora Slike Vri Se Pomou: - kola za adresiranje, koje obezbeuje odgovarajue vremenske impulse za iitavanje pojedinih fotosetljivih linija prenosnog kanala za horizontalno iitavanje
Podela CCD senzora prema nainu
transporta naelektrisanja - senzori sa potpunim prenosom slike -FFT - senzori sa prenosom slike -FT - senzori sa linijskim prenosom IT - senzori sa kombinovanim prenosom -FIT Dva Reima Iitavanja Sadraja Piksela: -Integracija u poluslikama-Integracija u slikama Senzori sa kombinovanim prenosom FIT 1. Akumulacija 2. Brz transport u vertikalni registar 3. Brz transport u vertikalnom registru 4. Spor transport kroz memoriju 5. Brz transport u horizontalnom registru Nedostaci CCD senzora - Smearing-pojava vertukalnih svetlosnih linija. - Blooming (cvetanje) gubitak otrih ivica. - Waving lelujanje.Waving lelujanje. - Moare izbijanje. Integracija u slikama i poluslikama -Integracija u poluslikamaakumulacija 20msmanje razlaganje manja pojava mrljiIntegracija u slikama akumulacija 40 msvelikora zlaganjepojava mrlji u sliciTEHNIKA UNAPREENJA CCD SENZORA -Senzori za HDTV -1125 horizontalnih linija -oko 2000 elemenata u jednoj liniji -16 : 9 -CCD senzor sa kolom DPM - HAD senzor HHAD senzor EVS - SEVS- Prostorna Ofset tehnologija HAD senzor (Hole Accumulated Diode) - Manja struja mraka- Manja inercija- Manje razmazivanje (IT prenos)HHAD senzor (Hiper HAD) - ugraena mikrosoiva EVS Enhanced Vertical Definition system SEVS Super EVS integracija u slikama - primera elektronskog atera poveano razlaganje - redukcija mrlji PARAMETRI ZA PROCENU KVALITETA CCD SENZORA - razlaganje - odnos S/N - dinamiki opseg - prenos pokreta i dinamika rezolucija podeavanje ekspozicije - vertikalno razmazivanje spektralna karakteristika spektralna karakteristika inercija PARAMETRI KVALITETA SENZORA SLIKE - prenosna karakteristika - spektralna karakteristika - inercija - vreme ekspozicije rezolucijaj- manipulacija velikom svetlosnom pobudom - osetljivost - opseg kontrasta - umdefekti senzora slike Optoelektronski sistem TV kamere- senzor slike - sistem za analizu slike sistem za analizu slike Konverzija 3D slike u 1D signal Slika na sceni je trodimenzionalna (x,y,z). konverzija 3d slike u 1d signal se vrina sledeinain: -konverzija 3D slike na sceni u 2D sliku na senzoru kamere -konverzija 2D slike na senzoru kamere u 1D elektrini signal
Senzor slike - cevni senzor - CCD senzor
Optoelektronski sistem sa analizatorskim cevima FOTOPROVODNOST - vidicion - SIT vidicon SEC vidicon - plumbicon - ultricon - chalincom saticon - newicon FOTOEMISIJA- orticon izocon Analiza slike:-progresivna analiza -saproredom Odnos irine i visine slike (ASPECT RATIO) 4 : 3 i 16 : 9 Opte karakteristike analizatorskih cevi - razlaganje - spektralna karakteristika - prenosna krakteristika - osetljivost - kontrastkontrast - umovi (odnos signal / um) inercija i pamenje - odnos s/n (signal / um) oteenja SISTEM ZA NAPAJANJE KAMERE Obezbeuje: - elektrinu energiju za rad svih modula - stabilizaciju napona Izvor napajanja - ispravlja koji se prikljuuje na mreu 220 V - Baterije NiCd nikal kadmijumske NiMH nikal metal hidridne Li litijumske dopunjive Alternative current AC Direct current DC Rechargeable dopunjive Osnovne karakteristike: - nominalni napon 12 V NAPONSKI OPSEG: (broj elemenata-nominalni napon-opseg) n=10-12 V-10-14V;n=11-12V-1115.5V;n=12-14.6V-12-17V. Osnovne karakteristike:- KAPACITET (Wh Ah) - VREME PUNJENJAVREME PUNJENJA GABARITI - KONSTRUKCIJA BATERIJE Izbor baterije - nominalni napon baterije kapacitet baterije - teina baterije Vreme rada efektivno snimanje - kadriranje - priprema za rad premotavanje - pregled snimljenog materijala svetlo Punjenje baterije -sporo -brzo /naponski prekid VCO temperaturni prekid TCO delta temperaturni prekid delta TCO kapacitivni prekid CCO POKAZIVA (VIEWFINDER) optiki cevni (1,5) TV monitor (5-7) LCD monitor (2.5-3,5) TV kamere audio oprema mikrofon elektret( Ugraeni prenosni) snimanje zvuka (mono stereo)audio opcije mikrofonski ulaz audio ulaz interna komunikacijaOBRADA VIDEO SIGNALA - pojaanje video signala - korekcija detalja - kompresija kontrasta - korekcija kolorimetrijske greke - gama korekcija kodovanje video signala - digitalna obrada video signala Pojaanje video signala: - PREDPOJAAVA podie nivo signala na izlasku iz senzora uz redukciju uma -VIDEO POJAAVA:
pojaanje video signala korekcija zasenenja u
crnom (black shading) korekcija zasenenja u belom (white shading) postavljanje i ujednaavanje nivoa crnog (black level black balance) ujednaavanje nivoa belog (white balance) definisanje nivoa odsecanja signala (white clip) dinamike kompresije u novou belog (knee and slope) IZDVOJENO:Pojaava Gain Up -uslovi slabog osvetljaja -Pojaava za balans belog White balance Korekcija detalja - Podizanje frekventne karakteristike (aperture ili detail correction) na viim uestanostima Kompresija kontrasta - Ogranienje amplitude video signala u nivou belog AKC Automatic Knee Control DCC Dynamic Contrast Control KOREKCIJA KOLORIMETRIJSKE GREKE: Ujednaavanje boja (kolorimetrijske matrice) Gama korekcija Kompenzacija nelinearne karakteristike prijemnika B=kU Kodovanje video signala FORMIRANJE SLOENOG VIDEO SIGNALA PAL - NTSC - SECAM Digitalna obrada video signalaDSP
DIGITALIZACIJA delimina potpuna Sve
obrade video signala sa njegovim digitalizovanim oblikom. EFEKAT -POBOLJANJE KVALITETA: -razlaganje, kontrast, boja, odnos signal/um Amplituda standardnog analognog video signala UV=1Vp-p informacija o promeni osvetljaja sadrana je u gornjem delu video signala 0,3-1 Vpp (gornji deo video signala) referentni nivo crnog > nivo pedestala signal ispod nivoa pedestala koristi se za sinhronizaciju KAMERA ZA SLIKU U BOJI: Kolor kamera osim podsklopova koje ima crnobela kamera ima i sklopove sa sledeim funkcijama: - razlaganje boja - detektovanje primarnih boja - kodovanje boja KODOVANJE BOJA OSTVARUJU SLEDEI PODSKLOPOVI: kolor matrica (generiu se Y, R-Y i B-Y) - koder (formira sloeni video signal) PAL KODER + KOLOR MATRICE:- pojaava- filtar - matrice za luminentne i hrominentne signale - balansni modulator - kola za kanjenje i pomeranje faze meai - (generatori sinhronizacionih impulsa) UY=0,3UR+0,59UG+0,11UB -----UV =UR -UY -> FV -----UU=UB-UY -> FU Koeficijenti u luminentnom signalu odreeni su meunarodnim standardima: Preporuka 601 UY=0,269UR+0,587UG+0,114UB SMPTE 240M
VIDEO SIGNALA naziva se kodovanje i to se vri sledeim postupcima: - signali razlike boja transportiraju se u podruje viih uestanosti luminentnog signala (modulacijom pomonih noseih signala razlik boja) (modulacijom pomonih noseih signala razlike boja) - sabiraju se signali razlike boja (dobija se hrominentni signal) sabira se luminentni i hrominentni signal (dobija se kombinovani signal)sabira se luminentni i hrominentni signal (dobija se kombinovani signal) sabira se kombinovani video signal sa impulsima za potiskivanje i sinhronizacionim impulsima (dobija se sloeni video signal) Sistem za obradu signala kod TV kamere SINHRONIZACIONI IMPULSI - horizontalni sinhronizacioni impuls - vertikalni sinhronizacioni impuls - signal za sinhronizaciju hrominentnog nosioca VIDEO SIGNAL - kompozitni komponentni KOMPONENTNI OBLICI VIDEO SIGNALA-R,G,B-Y B-Y=U=CB R-Y=V=CR >SIGNALI RAZLIKE BOJAU, V -analogni hrominentni signali CB, CR -digitalni hrominentni signali Digitalizacija video signala u kameri Digitalizacija moe da se vri: na izlazu iz pojaavaa nakon gama korekcije Nakon formiranja Y,U,V signala Nakon formiranja sloenog video signala Standard za digtalizaciju -CCIR 601 osnovni studijski standard 4:2:2 Y CB, CR uestanost odmeravanja (MHz) 13,5 6,75 Digitalna TV kamera Digitalizovani izlaz UR (R), UG (G), UB (B) Standard 4:4:4 KOLORIMETRIJA grana psihofizike -boja dominatna talasna duina (hue) -sjajnost luminansa (luminance) -zasienje istoa boja (saturation) Relativni odnos pobuda elija oka
odreuje boju, pri emu je oseaj sjajnosti
funkcija zbira pobuda. KOLORIMETRIJA Grasmanovi zakoni:- Svaku boju mogue je na jednoznaan nain dobiti meanjem tri pogodno odabrane boje. - Poveanje intenziteta svetlosti ne menja subjektivni oseaj obojenosti. - Ako dva svetlosna izvora, sa razliitim spektrima, izazivaju isti oseaj obojenosti, oni se pri meanju sa drugim bojama ponaaju na identian nain. TRIHROMATSKA OSOBINA VIDA:- oko u mrenjai ima tri vrste receptora - osvetljaj se dobija sabiranjem tri nadraaja - boja je odreena odnosom tri nadraaja MEANJE BOJA: - aditivno Subtraktivno OSNOVNE BOJE: crvena, zelena, plava (RGB) osnovne boje boja meavine crvena i zelena = uta crvena i plava = magenta plava i zelena = cijan crvena, zelena i plava = bela UY=0,3UR+0,59UG+0,11UB //UR-UY=0,7UR0,59UG-0,11UB //UB-UY=-0,3UR0,59UG+0,89UB razlaganje svetlosti na komponente primarnih boja - Sistem sa dihroidnim ogledalima - Sistem sa prizmama - Primenom optickih filtera OPTIKI FILTRI - Neutralni filtri -0.3 ND filter 1 podeok zatvaranja blende, 0.6 ND filter 2 podeoka zatvaranja blende, 0.9 ND filter 3 podeoka zatvaranja blende, 1 2 ND filter 4 podeoka zatvaranja blende - COLOR FILTRI Izdvajanje primarnih boja R,G,B filtri 1.2 ND filter 4 podeoka zatvaranja blende. Izdvajanje komplementarnih boja Y1, Cy, Mg filtri Y1 uti(GR) Cy cijan(GB) Mg magenta(RB) - Ultravioletni filtri - Nisko propusni filtri - Filtri za polarizaciju OPTIKI FILTRI - Filtri za konverziju boje apsolutno crno teloapso - svakoj boji svetlosti odgovara jedna temperatura Kamere su dizajnirane da rade pod odreenom temperaturom boje REGULACIONI SISTEM OPTIKOG SISTEMA - automatska kontrola ine daljine automatska kontrola otrine - automatska kontrola otvora objektiva ----- ES-Electric Signal - EEElectric Eye UPRAVLJAKI SISTEM KAMERE - oscilatorna kola UPRAVLJAKA KOLA:1. Automatska kontrola iine daljine 2. Automatska kontrola otvora objektiva 3. Korekcija nivoa crnog i belog 4. Kontrola balansa boja i kontrsta 5. Kontrola gama korekcije 6. Kontrola pedestala s
KOREKCIJA NIVOA CRNOG I BELOG
-kompenzacija promena u najtamnijim i najsvetlijim delovima slike kontinualna promena gama korekcije kontrola nivoa belog UR=UG=UB -automatski balans nivoa belog (AWB) -preset reim (3200K) -manuelno podeavanje nivoa belog KONTROLA NIVOA CRNOG -runa korekcija: promena pojaanja video signala u donjem delu skale sivog -Automatska korekcija: kao referentna vrednost uzima se ona UR,UG,UB komponenta koja ima najmanju vrednost na nivou crnog Za referentnu vrednost (na nivou crnog) koristi se test karta (60%, 30%, 3%; opseg kontrasta 20:1) kontrola balans boja (prisustvo i relativna raspodela boja u slici) GREKE u balansu boja javljaju se kao posledica: -komprimovanja kontrasta -odstupanja od spektralne karakteristike kamere od idealne spektralne arakteristike GREKE mogu biti:-sistemske -nesistemske KOREKCIJA balansa boja vri se primenom linearnih matrica.KONTROLA kontrasta zavisi od: -gama faktora kamere (manji gama faktor vie istaknuti tamni delovi scene) -kompresije kontrasta (subjektivno je bolje komprimovati najsvetlije delove slike nego tamne detalje) PODEAVANJE kontrasta -automatska kontrola nivoa signala -korienjem test slajda Podeavanje kamere operativna (svakodnevno) - sistemska (periodino) Kamere treba da budu ujednaene po boji, kontrastu i otrini. Operativna podeavanja - podeavanje balansa nivoa crnog - podeavanje balansa nivoa belog - gama korekcija - fler KVALITET VIDEO SLIKE ZAVISI OD: - podeenosti tehnikih karakteristika i parametara kamere - operativne podeenosti - postprodukcije KAMKODER: kamera + rekorder- Ureaj koji ima mogunost snimanja, memorisanja i reprodukcije signala slike i zvuka. Problemi koji su postavljeni pred konstruktore su sledei:- minijaturizacija elektronskih sklopovaminijaturizacija video kasete- mala potronja- dobar kvalitet snimkaprvi kamkorder - proizvod firme Sony (1981. god) BETACAM sistem - magnetoskopi ureaji za snimanje, reprodukciju i elektronsku montau video signala i tona na magnetnu traku.BLOKOVI MAGNETOSKOPA: - blok za obradu audio i video signala u toku snimanja - blok za obradu audio i video signala u toku reprodukcije - elektromehnaiki sistem za magnetno zapisivanje signala Napajanje -
upravaljaki sistem - kontrolni servo sistem
MEMORIJSKI MEDIJUM jemagnetoskopska traka,signal se na traku upisuje i reprodukuje prekomagnetoskopskih glava.MAGNETOSKOPSKE GLAVE: U toku procesa snimanja: pretvara se elektrini signal u magnetno polje koje orjentie magnetne estice. U toku procesa reprodukcije: pretvara se magnetno polje u elektrini signal. Osnovna konstrukcija magnetoskopske trake : Obrada video signala je sloenija nego obrada audio signala. magnetni sloj <-aktivni sloj//polietilenski nosa <- osnova// nemagnetnizatitni sloj OPTIMALNI USLOVI ZA ARHIVIRANJE TRAKA : odsustvo magnetnog polja- minimalna koliina praine- stabilna temperatura ambijenta od oko 20oC- relativna vlanost izmeu40-50%.PODELA MAGNETOSKOPA PO KVALITETPODELA KVALITETU : -profesionalnipoluprofesionalnikuni. PODELA PO TEHNOLOGIJI ZAPISA:- analogna- digitalna Analogni formati magnetoskopa - kvadrupleksnihelikoidni Digitalni formati magnetoskopa koriste impulsnu kodnu modulaciju PCModabiranje - kvantizacija- kodovanje FORMATI MAGNETOSKOFORMATI MAGNETOSKOPA: Definisani su irinom trake, nainom snimanja i drugim parametrima: umatic - vhs, svhs - beta format betacam formatformat 8mm. PODELA PO FORMATU TRAKA: osnovna konstrukcija magnetoskopske trake.6,35mm - DV, DVCAM, DVCPRO > tipovi kamkordera- 8 mm kuni magentoskopi- 12,7 mm (1/2 inch-a) VHS i BETA kuni magnetoskopi- 25,4 mm (1 inch) helikoidalni profesionalni magnetoskopi- 50,8 mm (2inca) kvadridupleksni profesionalni magentoskopi. VHS (Video Home System): najrasprostranjeniji format analogne tehnologijenajjeftiniji i najskormnijih perfomansi- predvien za kune vreaje. SVHS (Super VHS): poboljana verzija (bolji odnos signal-um, bolja horizontalna rezolucija)- moe se koristiti za potrebe emitovanja i reprodukcije u TV centrima. VHS-C: verzija namenjena za primenu kod kamkordera - mala kaseta (23x92x59mm3) mogunost reprodukcije na standardnim VHS ureajima korienjemodgovarajueg adaptera. BETA (BETA MAX): format kasete manji od
kasete VHS-a, a kvalitet odgovora kvalitetu VHS
formata - prostor za memorisanje BETA formata za jednu polusliku je 4x manji nego kod U-matic formata. ED BETA: varijanta sa veom rezolucijom (500 TV linija). BETACAM: format za kamkorder: prva verzija kombinacija sa SATICON senzorom, a zatim sa CCD senzorom, primenjen je analogno komponentni nain snimanja kvalitetniji zapis i slike i tona u odnosu na BETA format. BETACAM SP: najbolji odnos karakteristike signal-um, kao i bolji odziv na viim uestanostima - poveana duina snimanja (110 min). VIDEO 8 mm: kamkorderi raeni po analogiji sa 8mm kamerama- minijaturne kasete (94x62x15)- kamera sa CCD ipom- upisivanje audio signala moe se vriti analogno i digitalno, pri emu je moguanezavisna montaa u toku snimanja- po kvalitetu video zapisa u rangu VHS formata. Hi 8: poboljana verzija VIDEO 8 mm- dobra horizontalna rezolucija (420TV linija)- poseduje HiFi stereo kvalitet- koristi se i u studijskoj praksi. Digitalni kamkoderi: Prednost digitalne tehnologije- digitalizacija omoguuje vrlo precizno predstavljanje analognih veliina digitalnim vrednostima- digitalni signali se mogu memorisati (jednostavna obrada, vea operativnost, jednostavno prebacivanje iz jednog u drugi standard)mogunost kompresije signala (olakava prenos signala)- velika stabilnost u radu- daje mogunost veoj kreativnosti u pogledu digitalne obrade i efekata. Problemi u razvoju- velika brzina upisivanja podataka Digitalni video formati - bez kompresije - sa kompresijom - U razvoju su se javili sledei nekompatibilni formati: D1(SONY) D2(AMPEX) D3(PANASONIC). Digitalni formati za snimanje video signala sa kompresijom: DVCPRO -DIGITAL-S -HDCAM HD betacam -DIGITAL BETACAM -DV (Digital video) -DVCAM -OPTICAL DISK -DVD -memorijske kartice.