INFORMATIKA PITANJA I ODGOVORI

1. SISTEM I INFORMATIKA
+- Informatika je znanstvena disciplina koja prouava informacijske sustave s raunalnom
podrkom.
- Elektroniko raunalo je stroj koji prema zadanim uputama prihvati i pamti sve podatke, te s
njima izvrava niz operacija i rezultate raunanja neposredno prikazuje ili pohranjuje za ubuduu
uporabu.
- Digitalni raunalski sustav: - sustav Hardver, sustav Softver, sustav dokumentacije.
+- Sustav Hardver: oznaava sve mehanike, magnetskem elektrine i elektronike komponente
i ureaje digitalnog raunalnog sustava.
+- Sustav Softver: predstavlja sve programe kojima je digitalni raunalni sustav snabdjeven
- Sustav Dokumentacije: sadri niz prirunika i uputstava to korisniku omoguavaju koritenje
sustava Hardvera i Softvera.
2. OBRADA PODATAKA I SUSTAV ZA OBRADU PODATAKA
- Simboliki sustavi
- Hardware
- Software
- Konceptualni sustavi
- Elektroniko raunalo jest ureaj koji prima, obrauje i dostavlja odreene simbole. Simboli
kojima se slue ljudi razliiti su od simbola kojima se slue strojevi. Software predstavlja
nematerijalni dio elektronike obrade podataka, koji omoguuje pretvaranje alfanumerikih i
specijalnih simbola u simbole prihvatljive stroju i definiru dio obrade podataka.
3. KIBERNETIKA I TEORIJA INFORMACIJA
+- Kibernetika prouava proces rada i razvoja sustava, komunikacije i upravljanje u sustavima.
- Postoje: teoretska kibernetika, tehnika kibernetika i primjenjena kibernetika.
- Najvanije metode su: metoda crne kutije, metoda pokuaja, metoda modela i metoda kritikog
puta.
- Postoje: teorija komunikacija, teorija algoritama, teorija povratne veze, teorija odluivanja i
teorija sustava.
4. KOMUNIKACIJE I PROCESI UPRAVLJANJA
- Pod komunikacijom se razumijeva uspostavljanje informacijske veze izmeu dvaju sustava
koji imaju sposobnost primati, memorirati, obraivati i slati fizike, kemijske ili bioloke signale.
- Mogu se uspostaviti razliiti komunikacijski odnosi, koje moemo podijeliti: - prema smjeru
kretanja signala, prema komunikacijskim partnerima, prema vrstama informacija koje se prenose.
- Prema smjeru kretanja razlikuju se: - jednostavni unilateralni komunikacijski odnosi,
dijagnostiki komunikacijski odnosi i dijalog komunikacijski odnosi.

- Povratna veza, postoje: - negativna i pozitivna povratna veza, indirektna i direktna povratna
veza.
5. INFORMACIJSKI SUSTAV I NJEGOVE KOMPONENTE
- Informacijski sustav predstavlja formalizirani dio komunikacijskog sustava odreene
organizacijske jedinice, a sastoji se iz skupa ljudi i strojeva koji generiraju i/ili koriste informacije
i stupaju u meusobne komunikacijske veze radi realizacije ciljeva poslovnog procesa.
- Sastoji se od: ulaz, izlaz, transformacija proces i povratna veza.
- Postoje ovi informacijski sustavi: - informacijski sustav drutva, republike, upanije, poduzea i
dr; informacijski sustav odluivanja, nabave, proizvodnje, prodaje i dr.
6. INFORMACIJSKI SUSTAV I ELEKTRONIKA OBRADA PODATAKA
- Hardware predstavlja materijalnu osnovicu informacijskog sustava. Tu ubrajamo elektroniko
raunalo, ulazno izlazne ureaje, ureaje i sredstva za komuniciranje i prenoenje podataka na
daljinu, te ostalu opremu za obradu podataka.
- Software obuhvaa nematerijalne elemente informacijskog sustava, programe, rutine i metode
vezane uz organizaciju, upravljanje, obraivanje i koritenje rezultata obrade podataka i
informacija.
- Lifeware jesu timovi strunjaka organizatora elektronike obrade podataka, sustavskih
analitiara, programera, operatera, te korisnika informacijskog sustava.
- Orgware su organizacijski postupci, metode i naini usklaivanja i povezivanja prethodnih triju
komponenata u skladnu, funkcionalnu, ekonominu i djelotvornu cjelinu.
7. NAELA SISTEMSKOG PRISTUPA I KARAKTERISTIKE INFORMACIJSKOG
SISTEMA
- Naela sustavnog pristupa su: - naelo kompleksnosti, integralnosti, dinaminosti,
interdiscipliniranosti, orijentiranosti odluivanju, samoorganiziranosti i otvorenosti.
8. STRUKTURA KOMUNIKACIJSKIH VEZA U INFORMACIJSKOM SISTEMU
- Komunikacijsku strukturu moemo utvrditi snimanjem svih veza odreenog informacijskog
sustava. Komunikacijske veze postoje ili izmeu pojedinih sudionika, grupa ili organizacijskih
jedinica unutar promatranog informacijskog sustava kao i izmeu informacijskog sustava i
okoline. Komunikacijske veze stvaraju nekoliko tipinih struktura.
- Puna struktura gdje svi partneri imaju neposrede meusobne veze. Ovakva struktura se moe
stvoriti ako sve organizacijske jedinice mogu meusobno izmjenjivati informacije najkraim
putem kako bi to bolje ispunile postavljene zadatke.
- Zvjezdasta struktura, koja omoguuje direktnu izmjenu informacija samo izmeu jedne
organizacijske jedinice i svih ostalih organizacijskih jedinica.
- Na istim principima na kojima je izgraena zvjezdasta struktura temelji se i lanana struktura
komunikacijskih veza. Na temelju lanane strukture razvijaju se hijerarhijska struktura
komunikacijskih odnosa i kruna struktura komunikacijskih veza.
9. INFORMACIJSKI SISTEM PODUZEA

- Informacijski sustav zasniva se na jedinstvenoj koncepciji i djeluje kao ujednaena cjelina.

- Projektiranje i izgradnja podsustava vri se modularno i samostalno.
- Pri izgradnji i funkcioniranju informacijskog sustava treba zadovoljiti zahtjeve produktivnosti,
rentabilnosti i ekonominosti.
- Informacijski sustav jest strukturalna pretpostavka, poluga razvoja i okosnica samoupravljanja,
kako u samom procesu rada tako i u irem drutvenom kontekstu.
10. PODSISTEMI INFORMACIJSKOG SISTEMA ORGANIZACIJE U PODUZEU
- To su: informacijski podsistem proizvodnje, informacijski podsistem nabave i upravljanja
materijalom, informacijski podsistem prodaje i upravljanja robom, informacijski podsistem
kadrova i osobnih dohodaka, informacijski podsistem financija i raunovodstva, informacijski
podsistem osnovnih sredstava i investicija, informacijski podsistem istraivanja i razvoja.
11. USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
- Pri uspostavljanju informacijskog podsustava valja uvijek razmatrati ove probleme: - tko treba
koga i o emu informirati? kada treba informirati? kako treba informirati?
- Polazna toka za rjeavanje tih osnovnih problema jest pitanje ZATO?
12. DRUTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV
- Tri su mu osnovna cilja: - objektivno informirati rad u poduzeu, omoguivati ravnopravno
sudjelovanje svih drutvenih subjekata u odluivanju, stimulirati samoorganiziranje drutva oko
informacijskih procesa i tokova.
13. POVIJESNI RAZVOJ SREDSTAVA ZA OBRADU PODATAKA, GENERACIJE
RAUNALA
- Karakteristini oblici obrade podataka su: - runa obrada, mehanika obrada, obrada s pomou
kartikih ureaja i elektronika obrada.
- Runa obrada podataka runa obrada podataka ima u odreenim uvjetima prednosti u
odnosu na ostale obrade: podaci su ovjeku neposredno itljivi u svim fazama obrade, u obradi se
koriste lako dostupna i jeftina pomona sredstva, potrebne su male pripreme za obradu, lako se
kombinira s ostalim oblicima obrade podataka.
- Mehanika obrada podataka prvi mehaniki strojevi konstruirani su ve u 17. stoljeu. Taj
je stroj mogao izvoditi raunske operacije s brojevima koji su sadravali do est znamenaka.
Nedostaci su mehanike obrade podataka to tee otkrivaju i ispravljaju pogreke nego u runoj
obradi, a brzina rada ovisi o brzini posluivanja stroja.
- Obrada podataka pomou kartinih ureaja ta se tehnika razvija na prijelazu iz 19. u 20.
stoljee. U odnosu na mehaniku obradu podataka, klasini kartiki ureaji osiguravaju veu
tonost obrade, veu brzinu operacija i zbog toga omoguuju obradu veeg volumena podataka.
- Elektronika obrada podataka koncept prvog digitalnog elektronikog raunala postavio je
1833. god. Englez Charles Babage. Prva elektronika raunala graena su iskljuivo za
znanstvene svrhe, a tek 1951. god. zapoinje primjena raunala na podruju komercijalne obrade

podataka. Njihova era traje do 1959. kada se javlja druga generacija raunala. Peta generacija
poela je od 1981. i jo je u razvoju.
14. RAUNALO KOMPONENTE I NJEGOVE FUNKCIJE
- To su: hardware i software.
- Hardware preko ulaznih jedinica unose se u raunalo instrukcije programa za obradu.
Instrukcije se pretvore u odgovarajui kod i prenose u glavnu memoriju. Iz glavne memorije
instrukcije se prenose u upravljaku jedinicu.
+- Software dijeli se na sustavne programe i aplikativne programe. Sustavni programi tvore
operativni sustav raunala, a ovamo ulaze upravljaki i kontrolni programi, programi za ulaz i
izlaz te brisanje podataka u glavnoj memoriji, programi za sintatiku kontrolu aplikativnih
programa, prekidni programi s pomou kojih se omoguuje bolje koritenje centralne jedinice
ako se u isto vrijeme izvode operacije za razne programe. Aplikativni programi primjenjuju se
pri zadacima informacijskog sustava, a dijele se na vlastite programe pojedinih korisnika.
Standardni programi razvijali su se prije, a djelomino jo i danas. Modularni programi ujedinjuju
prednosti standardnih i vlastitih programa.
15. PRIKAZIVANJE PODATAKA
- Pojedine podatke mogue je prikazati na razliite naine primjenom razliitih kodova. Znamo
da digitalno raunalo moe prihvatiti podatke izraene u binarnom obliku, pa se postavlja pitanje,
kakve kodove primijeniti, a da e stroj moi ekonomino i sigurno raditi. S aspekta
ekonominosti kod bi trebao sadravati minimalno potrebnu zalihu znakova, a s aspekta
sigurnosti fizika zaliha znakova trebalo bi da bude to vea.
16. PODJELA I VRSTE RAUNALA
- Prema kapacitetu razlikuju se: - mikroraunala, miniraunala, ureaji srednje tehnike za
obradu podataka i veliki raunalni sustavi.
- Prema namjeni razlikuju se: - raunala ope namjene i strogo namjenski raunala.
+17. JEDINICE SUSTAVA ZA OBRADU PODATAKA
- Ulazne jedinice tastatura, italo kartica, italo buene vrpce, italna dokumenta, italo
linijskog koda, jedinica za govorni ulaz
- Izlazne jedinice ektran, buio kartica, builo papirne vrpce, tampa, jedinice za govorni
izlaz, jedinice za izlaz na mikrofon
- Ulazno-Izlazne jedinice jedinica magnetskih vrpca, jedinica magnetskih disketa, jedinica
magnetskog bubnja, jedinica magnetskih kartica, jedinica za dijalog izmeu korisnika i centralne
jedinica satelitska raunala.
18. MIKROPROCESORI I MIKRORAUNALA
- Mikroprocesor je procesor minijaturnih dimezija smjeten u jednom komadiu i zatvoren u
kuite iz kojeg izlazi odreen broj elektrinih kontakata. U svaki procesor ugraen je odreeni
broj naredbi koje on zna izvriti. Mikroprocesor moe automatski obaviti niz naredaba, ako su

mu unaprijed pripremljene i smjetene u memoriji. Taj unaprijed pripremljen niz naredaba zove
se program, a proces njegove izrade zove se programiranje.
- Mikroraunala su raunala koja u svojoj centralnoj jedinici imaju mikroprocesor, a radna
memorija im je razmjerno malena. Sastoji se od centralne jedinice i perifernih jedinica. U
centralnoj jedinici odvija se automatski proces obrade, dok periferne jedinice slue za
komunikaciju sa vanjskim svijetom, zatim za spremanje podataka na ureaje kao to su disketa,
gdje podaci mogu biti trajno sauvani. Centralna jedinica mikroraunala sastoji se od 4 osnovnih
dijelova: mikroprocesora, radne memorije, memorije sa programima i dijela za saobraaj sa
perifernim jedinicama.
19. DEPNA, PRIJENOSNA I OSOBNA RAUNALA
- Svoju najveu primjenu mikroprocesori nalaze u informatikim ureajima, od depnih
kalkulatora do velikih raunala.
20. PRIMJENA MIKROPROCESORA I MIKRORAUNALA
- iroka primjena mikroprocesora posljedica je njihove jednostavne primjene u raznim
okolnostima, kao i mogunost da se pomou njih rjeavaju vrlo sloeni problemi. U televizijskom
sustavu mikroprocesori su doprijenijeli brem prodoru teleteksta. U prometu se mikroprocesori
ugrauju u vozila radi kontrole i efikasnijeg koritenja pogonskih mehanizama. Kontrola
prometnih semafora takoer se sve vie obavlja programirano s pomou mikroprocesora.
Mikroraunala su iskljuivo bazirana na mikroprocesorima, dok se kod velikih raunala
mikroprocesorima rjeava komunikacija centralnog ureaja sa prenosnim kanalima i na njih
vezanim ureajima.
21. NAINI OBRADE PODATAKA
- Serijska obrada podataka, multiprogramska obrada (multiprogramiranje, obrada s podjelom
vremena, obrada metodom neposrednom pristupa), simultana obrada, daljinska obrada podataka,
distribuirana obrada podataka.
22. KOMUNIKACIJSKI KODOVI
- U daljinskoj se obradi podataka podaci prenose u razliitim kodovima. Mnoga raunala rade u
8-bitnom EBCDI kodu, a za prijenos podataka uzimaju se i druge vrste kodova, npr. 5-bitni, 6bitni i dr.
23. TERMINALI VRSTE TERMINALA
+- Terminali ili daljinske stanice su ureaji s pomou kojih je korisnik u vezi sa centralnim
sustavom za obradu podataka. Prema smjeru prenoenja podataka terminale moemo podijeliti
na: ulazne, izlazne i ulazno-izlazne.
24. DISTRIBUIRANA OBRADA PODATAKA

- Cjelokupan je raunalni sustav distribuiran, a to znai da vie pojedinanih raunala ini

jedinstvenu mreu, premda su ta raunala instalirana goegrafski dislocirano.
- U sustavu dolazi do distribucije podataka, jer se oni generiraju na razliitim mjestima,
memoriraju se distribuirano i koriste se decentralizirano.
- U osnovi mogu se razlikovati dvije vrste komunikacijskih mrea: mree koje se slue
materijalnim komunikacijskim vezama i mree koje se slue elektromagnetskim valnim
komunikacijskim vezama.
- Zatita podataka, postoje dvije alternativne mogunosti: centralizacija kontrole nad pristupom i
upotrebom podataka, te decentralizacija funkcija kontrole. Obje alternative imaju i prednosti i
nedostataka.
- Struktura sustava, koristi se: zvjezdasto struktuirani distribuirani sustavi i distribuirani sustavi s
punom strukturom.
25. ON-LINE I OFF-LINE OBRADA PODATAKA
- U on-line sustavu obrade podataka daljinske stanice rade pod kontrolom centralne jedinice
centralnog raunala. S obzirom na smjer kretanja signala u on-line sustavu, razlikujemo: sustave
za zahvat podataka, sustave za podjelu podataka informacija i konverzacijske sustave.
- u prijenosu podataka izmeu terminala i centralnog raunala postoje ove faze: uspostavljanje
veze, zahtjev za prijenos podataka, prijenos, zavretak prijenosa alju se odreeni upravljaki
signali da se prekine prijenos i eventualno veza.
- On-line sustav daljinske obrade podataka sadrava ove materijalne komponente: centralno
raunalo, komunikacijske ureaje i linije, terminale.
- U komunikacijske ureaje ubrajamo: multipleksore, modeme, linijske adaptore i koncentratore.
- Off-line sustavi slue za zapis podataka za potrebe kasnije raunalne obrade ili za izlaz
rezultata obrade u konvencionalnom obliku. Ureaji koji rade u off-line sustavu nisu direktno
povezani sa centralnim raunalom pa to utjee i na vrijeme dobivanja rezultata obrade. Vrijeme
odgovora znatno se skrauje ako se koriste u off-line sustavu satelitska raunala, koja nakon
odreene obrade rade u on-line sustavu.
26. NOSIOCI ULAZNIH PODATAKA
- Buena kartica, buena vrpca, obrasci s markirnim oznakama, obrasci s magnetskim zapisom,
obrasci s optikim zapisom, magnetska vrpca, magnetski disk, magnetski bubanj, magnetska
kazeta, magnetska disketa.
27. STRUKTURA SISTEMA ZA ELEKTRONIKU OBRADU PODATAKA
- Prema principu rada razlikuju se dva tipa elektronikih raunala, i to analogna i digitalna.
Njihove se komponente mogu meusobno kombinirati pa se dobiva hibridno raunalo. Analogna
raunala se upotrebljavaju za praenje i upravljanje procesima, gdje je potrebna brza reakcija radi
regulacija procesa. Digitalna raunala prikazuju informacije s pomou sreenog slijeda diskretnih
stanja.
28. TEHNIKE I MATEMATIKO-LOGIKE OSNOVE HARDWARE-A

- Moderna elektronika raunala sastavljena su od tisuu logikih sklopova koji slue za

obavljanje aritmetikih i logikih operacija te za kontrolu tokova podataka i informacija.
29. NABROJITE I OBJASNITE BROJEVNE SUSTAVE
- Baza brojevnog sustava bazom su odreene mjesne vrijednosti zapisa kao i broj potrebnih
znamenaka za formiranje bilo kojeg zapisa u tom sustavu.
- Dekadni brojevni sustav baza binarnog brojevnog sustava jest broj 2, skupa znamenaka jest
Z (0, 1), tj. ima dva elementa, a mjesne vrijednosti u binarnom zapisu potencije su broja dva.
- Oktalni brojevni sustav oktalni brojevni sustav ima za bazu broj osam, skup znamenaka
sadrava osam elemenata Z (0,1,2,3,4,5,6,7), a mjesne vrijednosti jesu potencija broj osam.
- Heksadecimalni brojevni sustav Baza heksadecimalnog jest broj esnaest. Tako skup
znamenaka u heksadecimalnom brojevnom sustavu izgleda ovako Z
(0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E). To znai da cijeli brojevi imaju, promatrajui zdesna ulijevo
jedinice, 16, 256, 4069.
30. KOMUNIKACIJA OVJEKA I STROJA
- Razlikujemo: runu obradu podataka, strojnu obradu podataka, obradu podataka podjelom
poslova izmeu ovjeka i raunala na nain da svaku ispuni svoje zadatke, koji su organizacijski
meusobno usklaeni, obrada podataka direktnom interakcijom ovjeka i raunala.
- Posredne komunikacije ovjeka i stroja uspostavljaju se ako je posao organiziran tako da je
zadatak podijeljen izmeu ovjeka i stroja, a izmeu njih nisu uspostavljeni neposredni odnosi.
- Neposredne komunikacije ovjeka i stroja mogu se uspostaviti na razliite naine. Za potrebe
neposrednih komunikacija raunalo mora biti ovjeku neposredno na raspolaganju.
31. NOSIOCI IZLAZNIH INFORMACIJA
- To su: trenutni nosioci podataka-akustiki izlaz, privremeni nosioci podataka-optiki ekrani,
trajni nosioci podataka dijelimo u dvije grupe: papirni nosioci podataka, a to su: papirne
liste, obrasci, buene kartice i optiki itljivi dokumenti, i mikrofilm.
32. PROGRAMIRANJE BLOK DIJAGRAMI
- Proces programiranja obuhvaa vie faza, koje zapoinju s definiranjem i analizom zadatka to
ga valja rjeavati s pomou raunala. Svaki je zadatak programiranja u tome da ulazni podaci
budu transformirani u eljene izlazne rezultate.
- Svrha i namjera blok-dijagrama je dvojaka: - oni predstavljaju univerzalan jezik
sporazumijevanja izmeu analitiara i programera, - izuzetno je vana njihova primjena u
funkciji sredstava dokumentacije izvornih raunalnih programa.
33. SISTEMSKI SOFTWARE
+- Sustavni software jedan je od temeljnih, nunih elemenata elektronikog raunala kao
sustava. To su svi oni programski moduli, programi i programski paketi bez kojih se raunalo
ope ne bi moglo aktivirati i bez kojih ono ne bi moglo izvravati zadatke to ih ovjek postavlja.
Napori da bi se sustavni software kategorizirao i da bi se tako formirane kategorije rangirale

prema njihovoj relativnoj vanosti za korisnika. Takva kategorizacija bi bila sljedea: operativni
sustav, programi prevoditelji i programi za posluivanje.
34. ORGANIZACIJA PODATAKA
- Jedinstvo podataka jedna je od najvanijih zadaa to ih moraju ostvarivati suvremeni
informacijski sustavi. Potrebno je da svi podaci relevantni za neko podruje primjene budu
registrirani, pohranjeni tako da se do njih po potrebi moe jednostavno doi.
+35. BANKE PODATAKA
- Banka ili baza podataka je ureeni skup podataka relevantnih za neko podruje primjen,
pohranjen u nekoj zajednikoj raunalskoj memoriji i organiziran tako da se njegovi elementi
mogu bez posebnih zahvata koristiti u razliitim obradama. Razlikujemo dvije vrste banaka:
formatizirane banke podataka i neformatizirane banke podataka.
+36. ELEMENTI STRUKTURE PODATAKA
- Pristup organiziranju i struktuiranju formatizirane banke podataka mora pomiriti dva
konfliktna zahtjeva: potrebe korisnika i zahtjeve stroja
- Mogu se razlikovati dvije razliite strukture istog skupa podataka i to: logiko-semantika
struktura i fizika struktura.
+37. HIJERARHIJSKE, MRENE I RELACIJSKE BAZE PODATAKA
- Hijerarhijska struktura podataka moe se uspostaviti onda kada meu podacima vladaju
stanoviti logiki odnosi nadreenosti i podreenosti. Hijerarhijska logika struktura moe biti:
jednostavna i vie razinska.
- Mrene su strukture logiki najsloenije, ali upravo zbog te sloenosti njihova primjena je sa
stajalita pronalaenja podataka u memoriji najefikasnija.
38. OSIGURANJE I ZATITA PODATAKA
- Tonost raspoloivih podataka treba osigurati. Do izopaenja sadraja podataka, odnosno do
njihova potpuna gubitka ili unitenja moe doi zbog razliitih razloga. Ti se razlozi mogu
grupirati u sljedee grupe: pogreke u obuhvatu izvornih podataka, pogreke u prijenosu
podataka, pogreke u obradi podataka, fiziko unitenje podataka zbog utjecaja vie sile.
- Potrebno je stoga osigurati i tajnost podataka, a metode to se pri tome koriste obino se
nazivaju metodama zatite podataka. Podatke je potrebno zatiti od pristupa neovlatenih osoba.
+39. OPERATIVNI SUSTAV
- Pojam operativnog sustava u klasinom smislu oznauje se software potrebom za izvravanje
programa i za koordinaciju aktivnosti raunalnog sustava. Operativni sustav djeluje poput
posrednika izmeu korisnikih programa i fizikog raunalnog hardware-a. Funkcijama
operativnog sustava treba smatrati: funkcije upravljanja memorijom raunala, funkcije

upravljanja centralnim procesorom raunala, funkcije upravljanja perifernim ureajima, funkcije

upravljanja podacima i procedure optimizacije kompleksa navedenih funkcija.
40. PROGRAMI ZA PREVOENJE I POSLUIVANJE
- Programi za posluivanje predstavljaju korisnike operativnog sustava, pa ih zato operativni
sustav i tretira slino aplikativnim programima. Teko je rei koji sve programi ine biblioteku
programa za posluivanje, jer njezin sadraj varira od jednog do drugog raunalnog sustava.
Najvei broj biblioteka obino ukljuuje razliite programe za sortiranje podataka, za
manipulaciju datotekama podataka, za voenje odreenih statistikih evidencija o radu
raunalnog sustava, za generiranje razliitih standardnih izvjetaja.
41. VIRTUALNI SUSTAVI
- Raunalo bez sustavnog software-a je prazan stroj. Kada se u njega implementira neka koliina
sustavnog software-a, situacija se iz korijena mijenja, tako da se moe rei kako je samo raunalo
sa sustavnim softwareom kompletan, osmiljen sustav. Obrade podataka dovele su do
uobliavanja jedne nove filozofije raunalnog sustava tzv. virtualnih sustava. Kljuni element je
monitor virtualnog stroja. Virtualni sustav komunicira sa strojem i operativnim sustavom,
odnosno posreduje izmeu te dvije komponente raunalnog sustava.
42. PERSPEKTIVE I BUDUNOST INFORMATIKE
- Vrijednost informacija proricanja vea je od vrijednosti informacija realnog vremena, dok
informacije o prolosti brzo zastajuju. Stoga svaka informacija ima nekoliko podruja u kojima se
razlikuje po vrijednosti za primaoca.
+43. UPOTREBA I ZLOUPOTREBA ELEKTRONSKOG RAUNALA
- Razvojem raunala razvija se i zlouporaba raunala, tj. zlouporaba podataka i informacija koje
se obrauju suvremenim informacijskim tehnologijama. Masovna uporaba raunala u
najrazliitijim prilikama omoguuje sve vei broj lopova, nestrunih i neovlatenih osoba koji
probijaju zatitne ifre ovlatenih korisnika i svojim ulaskom u sustave stvaraju velike tete i
uzrokuju nesagledive posljedice.
+44. POJAM KRIMINALITETA POINJENOG UZ KORITENJE ELEKTRONSKOG
RAUNALA
- Razlikovanje raunalnog kriminaliteta od drugih vrsta kriminaliteta, vezano je uz specifian
nain izvrenja, pomou raunala. Za utvrivanje raunalnog kriminaliteta, bitno je utvrditi one
elemente koji ukazuju da je pomou raunala izvreno krivino djelo. Raunala kao sredstva za
izvrenje kriminalnog akta postaju sve vie aktualni. U suvremenom elektronskom bankarstvu
transakcije putem raunala obavljaju se u vie od 80% sluajeva.
+45. POSTANAK I RAZVOJ KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA

- Masovna uporaba raunala omoguuje sve vei broj lopova. Raunalni kriminalitet je u stalnom
porastu. Tako je 1965. g. u svijetu zabiljeeno samo 5 sluajeva raunalnog kriminala, a 1975. g.
ve 292 sluaja. Svega 1% delikata raunalnog kriminaliteta je otkriveno, 14% otkrivenih
sluajeva su prijavljeni sluajevi, a od 2000 sluajeva, samo 1 bude izveden pred sud. Sustav
zatite valja uvijek preispitivati i dograivati, jer se neprestano razvijaju nove metode zatite, a
razvoj informatike tehnologije omoguuje da se stariji sustavi zatite uine ranjivim.
+46. OBLICI MANIPULACIJA NA ELEKTRONSKOM RAUNALU I NAINI
MANIPULIRANJA RAUNALOM
- Upad u raunalni sustav ne mora imati nuno elemente krivinog djela. Zaraza virusima je
veliki problem dananjice. Virusima zovemo obino manje programe koji imaju zadau izvriti
odreenu manipulaciju na raunalnom sustavu. Manipuliranje podacima u raunalnom sustavu
mogue je prilikom prikupljanja i unosa podataka u sustav, a mogue je i kasnije. Cilj takve
manipulacije je stjecanje protupravne imovinske koristi. Umetanje seta programskih instrukcija
pomou drugih programa metodom tzv. trojanskog konja, predstavlja oblik manipulacije raunala
kod kojeg se nedozvoljeni, odnosno prikriveni dio instrukcija umee u neki od programa koji se
izvode na sustavu.
47. ODNOS ELEKTRONSKOG RAUNALA I PRAVNOG PORETKA
- Policija SAD-a prva je u svijetu uvidjela prednosti koritenja raunalne tehnologije u suzbijanju
kriminala. Policijskim patrolama koje su radiom povezane sa policijskim stanicama, na
raspolaganju stoje baze podataka s popisima ukradenih vozila, potjernicama, nalozima za
hapenje i sl. Nadalje postoje baze podataka s podacima o svim prometnim nezgodama,
pogrenom parkiranju, hapenjima, kriminalnim prijestupima i sl.
48. PRISLUKIVANJE I KOMPJUTERSKA PIJUNAA
- Jedan od naina kako se domoi podataka koji su na sustavu, jest prislukivanje. Dovoljno je
snimiti zvuk pisaa u radu, pa da se kasnijom obradom doe do teksta koji je otisnut pisaem.
Prislukivanje se moe izvesti i na svim komunikacijskim linijama koje su povezane sa sustavom.
49. OTKRIVANJE KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA
- Otkrivanje raunalnog kriminaliteta zahtjeva specijalne strategije istragije, dobru obuenost i
istreniranost osoblja. U borbi protiv raunalnog kriminaliteta valja utvrditi niz sigurnosnih mjera,
kao to su povremene kontrole: - usporedbe podataka kod sudionika transakcija, ovjera isprava
unositelja podataka, runa i instrumentalna kontrola pribavljaa podataka, ovjera rezultata rada
raunala i testiranje integriteta raunala, analiza spisa i dr.

Generacije raunalnih sustava Raunalne sustave s obzirom na hardware-sku strukturu

moemo klasificirati na: 1. Von Neumannov model raunala doao je do 4. generacije, 2.
model nove gradnje raunalnog sustava (5. Generacija).
I. GENERACIJA 1950.-1958. god. Najvaniji predstavnik je UNIVAC (univak).
ASSAMBLER simboliki jezik namijenjen programerima da bi lake programirali na svom
jeziku.
II. GENERACIJA 1959.-1964. god. osnovni cilj izgradnje 2. generacije jest implementacija,
ugradnja poluvodikih ureaja (tranzistora) koji je izazvao pravu revoluciju u proizvodnji
raunalne tehnologije. Kao memorijske elemente koristili su MAGNETSKE JEZGRICE. U
ovom periodu primjenjuju se tzv. simboliki programski jezici COBOL i ALGOL.
III. GENERACIJA 1965.-1972. god. karakteristika je uporaba integriranih krugova i
monolitne tehnike. Obrada raunala odvija se u TIME SHARINGU s podjelom vremena i
multiprogramiranja uz logiku podrku viih programskih jezika. Predstavnici: IBM
360, CDC 3000 itd.
GENERACIJA 1972. danas temelji se na primjeni tehnologije visoko integriranih krugova
(LSI tehnologija LARGE SCALE

Graa raunala - Sastavni dijelovi racunala su:

1. SABIRNICA - je snop provodnika koji slue za prijenos biranih podataka.
2. MEMORIJA - je dio racunala koji slui za pohranu podataka.
Imamo:
Glavna ili radna memorija - namijenjena je pohrani raunalnih programa i podataka koje se
trenutno izvode ili obrauju.
Stalna memorija (ROM- Read Only Memory)- je posebna vrsta memorije koja se u pravilu
moe samo itati i sluiti za trajnu pohranu podataka. Takvi se podaci moraju zatiti od
brisanja.
Vanjska memorija - kad se raunalo iskljui svi podaci pohranjeni u RAM nestaju. Za
pohranu podataka koriste se razliiti oblici vanjske memorije: diskete, CD-ovi
(eng.''Compact Disk''), DVD-ovi (eng.Digital Versatile Disk) i druge magnetske trake.
Memorijski diskovi - dijele se na tvrde diskove (eng.hard disk) i diskete (eng.floppy disk).
Na tvrdom disku stane veliki broj podataka i on osigurava veliku brzinu pristupa podacima.
Disketa je prijenosni medij, nainjen od tanke plastine folije krunog oblika presvuene
tankim magnetskim slojem i zatiene plastinom kutijicom - zato se naziva i mekani disk.
Procesor je elektroniki snop koji ima sposobnost obrade podataka u skladu s programskim
naredbama. Suvremena raunala temelje se na posebnoj vrsti procesora koji se nazivaju
mikroprocesori.
Uzlazno / Izlazni ureaji - su: tipkovnica (ureaj za unos alfanumerikih podataka) i mi
(ulazna jedinka ije se pomicanje po ravnoj podlozi oitava na zaslonu kao pomicanje
grafikog pokazivaa).

Modeli baze podataka najei su: Multidimenzionalna baza podataka je dodatna baza podataka koja
omoguava krajnjem korisniku da brzo pregleda i prikae sloene podatke koji imaju vie dimenzija. Deduktivne
baze podataka hijerarhijski, mreni i relacijski DBMS-ovi se koriste godinama da bi korisnicima olakali pristup
podatcima. Objektno orijentirane baze podataka da bi se radilo u objektno orijentiranoj sredini neophodno je
koristiti OO (engl. Objest Oriented) programiranje i OO baze podataka. Multimedijske i hipermedijske baze
podataka ove baze podataka su analogne suvremenim bazama podataka za tekstualne i numerike podatke, one su
skrojene da zadovolje specijalne zahtjeve kako bi mogle raditi s razliitim tipovima medijskih materijala

Mree lokalnog podruja LAN (lokalne mree) Potreba za koritenjem LAN-a predstavlja logian razvoj
raunalnih tehnologija u kontekstu ljudske elje za razmjenom informacija. Prije pojave prvih mikroraunala
postojale su tek male potrebe za podjelom raunalnih izvora. Osnovni problem rada u vremenskoj podjeli rada bila je
sporost slanja informacija telefonskim linijama. 70-tih god. pojavom mikroraunala izbjegao se taj problem.
Znaajan pad cijena doveo je do njegove popularizcije, te ga je svaki ured mogao priutiti. Probeme vezane za
cjelovitost podataka bilo je mogue rijeiti primjenom LAN-a. Umreavanjem, tj. povezivanjem pojedinanih radnih
stanica (mikroraunala) pomou koaksijalnog kabela ili parnica ili pak beine veze, uz uvjet postojanja mrene
aplikacije na svakoj radnoj stranici, gradili su se LAN-ovi. Administrator mree je osoba odgovorna za upravljanje
cijelom mreom.
Mree irokog podruja WAN (globalne mree) Internet je idealan primjer WAN-a. Internet je mrea u kojoj
uestvuju svi koji imaju potrebu za razmjenom bilo kakve vrste podataka. To je mrea koju nitko ne kontrolira, nego
se sama oblikuje. Naela TCP/IP skupa protokola je skup protokola, na kojima poiva suvremeni svijet INTERNETa, namjenjen za komunikaciju izmeu raunala povezanih u heterogene mree na osnovi povezivanja vor-vor.
Internet je najvea mrea na svijetu koja se sastoji od mnogo nacionalnih mrea spojenih u jedinstvenu raunalnu
mreu.
World Wide Web (www) je sustav Internet servera koji podrava hipertekst da bi se prikupilo nekolicini protokola
Interneta na jednom interface-u. Sastoji se od datoteka koje se nazivaju stranice i sadre veze do dokumenata i izvora
po cijelom Internetu.
E-mail omoguuje korisnicima raunala irom svijeta da razmijenjuju poruke. Svaki korisnik elektronike pote
ima vlastitu adresu potanskog pretinca na koju se alju poruke koje mogu stii u roku od nekoliko sekundi.