Professional Documents
Culture Documents
4 SALMEDIN MESIHOVIC - Rimski Vuk I Kineski Zmaj Kinesko Izaslanstvo Augustu-Libre
4 SALMEDIN MESIHOVIC - Rimski Vuk I Kineski Zmaj Kinesko Izaslanstvo Augustu-Libre
Flor ( ili Julius Florus ili Lucius Anneus Florus ili samo Annaeus Florus ili i Publius Annius Florus),
Aivio je za vrijeme vladavina rimskih careva Trajana i Hadrijana (ili moAda i kasnije za vrijeme vladavine cara
Augustove vladavine i ;astima koje je on primio, on spominje i jedno izaslanstvo koje je dolo
od naroda po imenu Seres, ;ije ime bi moglo bukvalno prevesti kao Svileni.
August i Seres
Skoro polustoljetna konsolidacija i transformacija Rimske DrAave provo=ena pod
reAimom Gaja Julija Cezara Augusta2 Oktavijanusa3 (Caius Iulius Caesar Augustus Octavianus4
63 god. p. n. e.14 god. n. e.) je kao jednu od pozitivnih stvari imala i pove@avanje ugleda te
DrAave u odnosima sa vanjskim svijetom. O tome rje;ito govori iznimna diplomatska
aktivnost to se najbolje o;ituje na primjeru isto;nog, par@anskog pitanja. Augustu je
upu@en i niz poslanstava i to ne samo iz neposrednog susjedstva rimskog imperija. I Flor uz
druga izaslanstva (skitsko, sarmatsko, indijsko5) koja su dola Augustu spominje i poslanstvo
Seresa.6 Sude@i po ovome moAda se i u Livijevoj historiji nalazio najmanje jedan podatak u
kome se spominjala zemlja po imenu Seres.7 Naziv Seres se kod gr;ko 8 rimskih pisaca
Marka Aurelija) i uradio je jedan vrlo, vrlo saAeti prikaz Livijevog djela, ali koriste@i i druge izvore. Iako Je Floru
bio glavni izvor, Livije (59. god. p. n. e.817. god. n. e.) nije bio i jedini izvor koji je koristio, pa su izvjesno
upotrijebljeni i radovi Salustija i Cezara, a moAda i Historije starijeg Seneke. v. Introduction u Loeb izdanju Flora,
x8xi. Trideset Livijevih knjiga, naAalost danas izgubljenih, je pokrivalo razdoblje od 44. god. p. n. e. do 9. god. n.
e. Buchan, 1969, 687. O Liviju v. Budimir Flaar, 1963, 397 8 405. Za vie informacija o Floru i njegovom djelu v.
Introduction u Loeb izdanju Flora, ix8xv. O srednjovjekovnim manuskriptima Florovog djela v. Introduction u
Loeb izdanju Flora xii8xv
2
Ime August (Augustus) dobio je 16. I. 27. god. p. n. e.
3
Prije usinovljavanja od strane Gaja Julija Cezara zvao se Gaj Oktavije (Caius Octavius). Nakon
usinovljavanja Gaj Julije Cezar Oktavijan (Caius Iulius Caesar Augustus Octavianus), a od prvog sporazuma sa
Senatom 27. god. p. n. e. dodao je svome imenu i po;asni naziv August (Augustus) =uzvieni. Koristio je i naziv
Imperator Cezar boAanskog (deificiranog Cezara) sin, August (Imperator Caesar divi filius Augustus ). Budu@i prvi
rimski samodrAac i ustanovitelj Rimskog Carstva je ve@ ubrzo nakon svoga ro=enja dobio jedan agnomen Turijski
( Thurinus ), vjerojatno u po;ast pobjede njegovog oca u Turiju nad skupinom pobunjenih robova, posljednjih
ostataka Spartakove i Katilinine vojske koji su bili zaposjeli podru;je oko Turija.
4
Iako je rimska tradicija nalagala usvojeniku da zadrAi kao oznaku na svoje bioloke porijeklo i agnomen
nastao proirivanjem imena roda (nomena) biolokog oca sa nastavkom 8ianus, ne postoje podaci da je August
ianus. Koritenje imena Oktavijan za period od 43. do 27. god. p. n. e. ima ;isto
ikada upotrebljavao ime Octavianus
tehni;ko zna;enje, bez pozivanja na izvornu gra=u. Ipak oblik Oktavijan (u gr;kom jeziku) upotrebljava na
jednom mjesto Kasije Dion (XLVIII, 14, 4 85), a v. i Eutr. VII, I; III; VI VIII i Sex. Aur. Vic. epi. I, 2
5
Dok su trajale posljednje dvije decenije Augustove vladavine i sva zbivanja koja su ih obiljeAila, iza
rimskog horizonta i dohvata isto su se deavali neki prijelomni doga=aji i procesi. Nekako istovremeno sa
pobjedom Oktavijana i isto;na indijska pokrajina Magadha sa glavnim gradom Pataliputrom je za neko vrijeme
izgubila svoju ulogu sile koja ujedinjenu Indiju. Nekadanja mo@ ku@e Maurja je od 187. god. p. n. e. bila
zamijenjena sa dinastijom unga, a od 75. god. p. n. e. do 30. god. p. n. e. nastupilo je doba dinastije Kanva.
Nakon Maurja i Aokinog eksperimenta sa budizmom, vladaju@i slojevi Magadhe su se vratili hinduizmu. A i u
periodu od pada Maurja sjevernu Indiju su obiljeAili prodori i naseljavanja baktrijskih Grka i Saka. I tako je
sjeverna Indija novu eru do;ekala razjedinjena u mnotvo drAavica.
6
Flor. II, 34
7
Zna;enje svile za ostvarivanje kontakta i izme=u dvije krajnje zone Euroazije jasno se ogleda u
terminolokom odre=enju Kine i Kineza od strane anti;kog Zapada pod imenom Seres (), koje se moAe
prevesti kao od svile ili zemlja odakle svila dolazi i moAda se primarno odnosio na sjeverozapadni dio Kine i
njene stanovnike. Ime Seres je vjerojatno izvedenica od kineske rije;i za svilu si, iz ;ega proisti;e i latinski
pojam za svilu sericum, i, n. Sve to ukazuje da je trgovina svilom i njena cirkulacija bila vrlo rano ustanovljena
izme=u krajnjih zapadnih ta;aka kineskog podru;ja i Isto;nog Mediterana, jer kao to je navedeno Seres moAda
spominje i Ktezija na prijelazu iz V. u IV. st. p. n. e. ( Yule, 1866, xxxix, fus. 2. O Kteziji vid. vie, Musi@, 1900, 728
73), te je sasvim razumljivo da je Kina, kao monopolista u proizvodnji svile, morala biti poznata i stanovnicima
onih zemalja kroz koje je svila putovala i u kojima je ta trgovina predstavljala krajnju to;ku. S druge strane i
kineskom svijetu kao proizvo=a;u robe, moralo je biti bar okvirno poznato i kompletno trAite kuda je cirkulirao
njihov vrijedan proizvod, prvo kako bi otvarali i titili ti putovi a zatim i osiguravala i usmjeravala ;itava
trgova;ka aktivnosti. MoAda se i naziv Sinites, za koje Stari Zavjet (Egzodus, 10:17) kaAe da su potomci Kaanana,
sina Hama, sina Noja odnosi na Kineze.
uobi;ajeno odnosi na Kinu.8 Ako se i pod Florovim (ili moAda Livijevim) Seresom krije stvarno
Kina, onda bi taj podatak govorio da je za vrijeme Augusta bio ostvaren neposredni
diplomatski kontakt izme=u dva velika Carstva.
Mogu@nost kontakta
Jo od cara Wu Dia,9 Kinezi su prodirali u srednjoazijske oblasti. Ve@ od 138. god. n. e.
Wu Di je poslao Zhang Qian u Zapadne Regione s ciljem uspostave ;itavog niza kontakata.10
Sude@i po historiji (Zapisi Velikog Histori;ara) prvog pravog kineskog/hanskog histori;ara
Sima Qian (145. 90. god. p. n. e.) velika kineska izaslanstva su bila upu@ivana u Partiju ve@
za vrijeme ovog velikog kineskog cara.11 A do 60. god. p. n. e. uspostavljeno je vojno
upravno podru;je Protektorat Zapadnih zemalja, s ciljem kontrole zapadnih oblasti i puteva,
ali i radi zatite indoeuropskih i azijatskih drAavica na tome podru;ju od napada naroda
Xiongnu12 ili nekih drugih nomadskih zajednica. Kinezi su 36. god. p. n. e. stigli i rasprili
jednim smionim pohodom dio naroda Xiongnu koji im se jo nije bio pokorio. I upravo radi
tih dubokih kineskih prodora i poslanstava u sredinju Aziju, sigurno je da je kineski/hanski
dvor bio upoznat sa postojanjem i snagom Rima. Samo ovi op@i podaci jasno pokazuju
iznimnu kinesku angaAiranost u za njih vaAnom zapadnom pitanju. Sigurno su prijetnja
Xiongnua i njihovi konstantni napadi iz sjevernog stepskog podru;ja uvjetovali sve ja;u
zapadnu politiku hanskog dvora. Prvo da se na=u saveznici, zatim da se nabave dovoljne
koli;ine ferganskih konja i da se osiguraju komunikacije prema zapadu.
Nije nebitno u razmatranju ovog pitanja ni povezati moAda spomenuto poslanstvo sa
sudbinom rimskih zarobljenika nakon kraha Krasovog par@anskog pohoda 53. god. p. n. e. i
moAda njihovom eventualnoj ulozi u svim tim zbivanjima vezanima za rimsko8kineske
odnose druge polovine I. st. p. n. e.13
8
Npr. Strab. Geo. XI, 11, 1; XV, 1, 34; Sen. De Benef. VII, 9, 5; Pomp. Mela, I, 2; III, 7; Plin. NH , VI, 53
55; 88; XII, 2; 84; Ptol. Geo. (Sinae, Serica) citirano iz Yule, 1866, cxlvi 8 cxcxlvii; Op@enito o spominjanu Kine u
starom vijeku (Seres, Serica, Sinae) kod gr;kih i rimskih pisaca v. Yule, 1866; Smith W, 1870, 1028 1029.
9
Svoj vrhunac dinastija Han doAivljava za vrijeme dugotrajne vladavine cara Wu Dia888osobno ime Liu
Che8888 (vl. 141887. god. p. n. e.), estog cara iz dinastije Han, kada je nizom sukcesivnih uspjenih pohoda
slomljena mo@ do tada najve@ih kineskih neprijatelja, nomadskih Xiongnu, od kojih su mogu@e potekli i Huni
koji su u V. st. n. e., odigrali klju;nu ulogu u historiji kasnog Rimskog Carstva, odnosno u njegovom padu.
10
Izaslanstvo koje je predvodio Zhang Qian je poslano prema oblastima koje je drAao narod, u kineskim
izvorima poznat kao Yuezhi, poradi stvaranja alijanse protiv Xiongnua. Yuezhi su bili indoeuropski narod koji se
povezuje sa Toharcima i Kuanima. Uslijed kompliciranja samog putovanja, misija Zhang Qiana se pretvorila u
viegodinju avanturisti;ku puteestviju (od 138 126. god. p. n. e.) po prostorima sredinje Azije. Nakon svoga
povratka Zhang Qian je caru Wu8Diu podnio detaljan izvjetaj o ;itavom nizu zemalja koje je posjetio i u kojima
je boravio. Preduzimljivi car je postao vrlo zainteresiran za razvijanje odnosa sa sofisticiranim urbanim
kulturama Fergane, Baktrije i Partije.
11
Temeljna izvorna literarna gra=a za kinesku zapadnu politiku su ;etiri velika historiografska djela iz
oficijelnog Kanona Dvadeset;etiri Historije ( kolekcija kineskih historijskih knjiga koja pokriva period od
mitskih vremena do XVII. st. n. e.). Spomenuta ;etiri djela ;ine skup :etiri Rane historije :
1.
2.
3.
12
Smatrali smo shodnim da prilikom upotrebe kineskih imena, naziva i termina koji se ne mogu prevesti
ili nisu uobi;ajeni u naem jeziku koristimo njihovu latini;nu transkripciju koju upotrebljava engleski jezik. Sam
izgovor te transkripcije u naem jeziku jo uvijek nije ujedna;en, iako bi se npr. Zhou moAda moglo izgovarati
kao :ou, a Xiongnu kao Ksijanu.
13
Plinije Stariji je u svojoj Naturalis historia ostavio jedan podatak, koji je dovo=enjem u vezu sa
podacima kineske pisane izvorne gra=e, izazvao proizveo jednu od najve@ih nau;nih i javnih kontroverzi po
u razli;itim periodima njegove vladavine. A nakon te re;enice Flor govori o dobivanju imena
August. Radi te kronoloke nedosljednosti u Florovom poglavlju nemogu@e je na osnovi
samog svoga mjesta u kompletnom pogljavlju odrediti me=usobni kronoloki odnos podatka
o Seres prema drugim podacima u ovom poglavlju, odnosno njegovu dataciju.
Datacija poslanstva Indijaca i Seresa bi se mogla odrediti ako bi se utvrdilo njihovo
kretanje. Imaju@i u vidu Florov podatak da je njihov put trajao ;etiri godine izaslanstva su
dola kopnenim putem. Najvjerojatnije je poslanstvo slijedilo onu komunikaciju sa Dalekog
istoka do isto;nog Mediterana koja je ostala poznata kao Put svile.16 :injenica da je put
trajao ;etiri godine jasno ukazuje da je izaslanstvo Seresa dolo sa kineskog teritorija i to
sigurno prije privremenog povla;enja kineske vojske i sluAbenika iz zapadnih protektorata 16.
god. n. e. uslijed uzurpacije Wanga Manga. Na prijelomu era u Kineskom Carstvom 17, tom
isto;nom evroazijskom pandanu Res publicae Romanae, odbrojavale su se posljednje godine
vladavine Rane ili Zapadne dinastije Han. 18 Ve@ na samom kraju I. st. p. n. e. sva stvarna vlast
nalazila se u rukama porodice Wang. I glava porodice Wang Mang poduzeo je kona;ni korak
kad je svrgnuo Ranu dinastiju Han i proglasio se carem. 19 Zna;i ovi pripadnici naroda Seres
koje je primio August su iz svoje zemlje krenuli najvjerojatnije za vrijeme jo uvijek vladaju@e
16
Trgovina izme=u dvije euroazijske krajnje zapadne i isto;ne civilizacije u anti;kom razdoblju odvijala se
i pomorskim putem. I kopnena i pomroska trgovina je imala posredni;ki karakter. Dosta rijetko su pojedini
trgovci sa gr;ko8rimskog podru;ja prelazili ;itavu komunikaciju. Izme=u Rimske DrAave i Kineskog Carstva
dinastije Han nalazila se Partija i Kuansko cartsvo, te niz iranskih i drugih indoevropskih naroda te azijatski
turski i mongolski narodi. Razmjena se vrila na nizu ta;aka, na kopnenom putu postojao je niz stanica u
Centralnoj Aziji na kojima se vrila razmjena i roba prebacivala iz jednih u druge ruke. Na morskoj komunikaciji
postojale su dvije bitne ta;ke, prva se nalazila na Cejlonu te juAnoj indijskoj, malabarskoj obali gdje su se suretali
gr;ki trgovci i Indijci i druga u Malaji i Anamu gdje su Indijci dolazili u kontakt sa Kinezima i Anamitima.
17
Iako kratkotrajna po svome trajanju (2218207. god. p. n. e.) u smislu vladanja nad jedinstvenom Kinom,
dinastija Qin, koja je prethodila Ranoj dinastiji Han, i njeno legalisti;ko ure=enje su odigrali izvanredno veliku
ulogu u oblikovanju budu@eg kineskog razvitka. I drAavni i carski sistem iniciran i formiran u ovom kratkom
periodu postao je uzorom za idu@a dva tisu@lje@a Kineskog carstva. Iz izraza Qin (koji se na naem jeziku moAe
izgovarati kao :in) vrlo vjerojatno vodi porijeklo i moderni naziv Kina (na engleskom China se izgovora :ajna) i
to preko perzijskog jezika, odnosno naziva iranskih naroda za KinuChin. Iranski narodi su sude@i po ovoj
;injenici imali osobite kontakte sa kineskim svijetom u vrijeme kada je njim vladala dinastija Qin, koja je i prije
ujedinjena vladala nad najzapadnijim i najisturenijim kineskim oblastima.
18
Dinastija Han je osnovana od strane porodice Liu. Period dinastije Han se smatra jednim od najve@ih i
najprosperitetnijih razdoblja ;itave kineske historije, radi ;ega je se ovo ime prenijelo i na najbrojniju kinesku
etni;ku zajednicu koja predstavlja 92 % stanovnitva Narodne Republike Kine. Na sjeveru Kine se pripadnici ove
), dok se na jugu upotrebljava i izraz
odnosno
etni;ke zajednice nazivaju Ljudi Hana (
Ljudi/Narod Tanga u ;ast kineske dinastije Tang (6188907. god. n. e.). I kineska skupina muslimana nosi naziv
Hue kao izvedenica od Han. Ovakvo terminoloko odre=enje bi odgovaralo tome da se i danas stanovnici zemalja
koje izlaze na Sredozemno more nazivaju Rimljanima ili Helenima. U naem jeziku se pogreno izraz Kinezi i
kineski odnosi samo na spomenutu etni;ku zajednicu Han ili Tang Kineza, jer se u stvarnom pogledu pod
kineskim podrazumijevaju i druge mnogobrojne etni;ke zajednice i grupe, bez obzira koliki one procent
zauzimale u ukupnoj kineskoj populaciji. Kinezi u nacionalnom odre=enju bez obzira na svoju etni;ku
pripadnost upotrebljavaju frazu
za takvo terminoloko odre=enje.
bi se moglo
prevesti kao Ljudi Sredinjeg Carstva, jer je zvani;ni originalni naziv za drAavu i naciju koju nazivamo Kinom
to bi se na na jezik moglo najjednostavnije prevesti kao Sredinje Carstvo.
Kada se govori o kineskoj civilizaciji i drAavi potrebno je navesti jednu ;injenicu a to je da je Kina jedina
drAava na svijetu koja ima najduAi neprekinuti civilizacijski, drAavni kontinuitet. Taj kontinuitet je star vie
tisu@lje@a. Ona je imala uspone i padove, trpjela okupacije stranih naroda, nekada i vrlo brutalne kao to je bila
mongolska i japanska. Ali uvijek se oporavljala, uzdizala, i uspijevala sa;uvati svoju supstancu. Stara Gr;ka i Rim
su nestali, mnogi kalifati i srednjovjekovno feudalno drutvo Zapada su nestali, Indijske drAave su nestajale, ali
Zhongguo je egzistirao i jo uvijek postoji i uti@e na op@u svjetsku historiju i razvitak snaAnim impulsima.
19
Wang Mang, carski srodnik po Aenskoj liniji, kratkotrajno je uzurpirao prijestolje (9823. god. n. e.) i
osnovao dinastiju Xin, za vrijeme koje su bile izvedene drasti;ne socijalne reforme. Nakon sloma reformi
obnovila se vladavina dinastije Han. Pojava i vladavina Wang Manga ozna;ava i podjelu razdoblja dinastije Han
na Ranu ili Zapadnu dinastiju Han i Kasniju ili Isto;nu dinastiju Han.
Po Kasiju Dionu (LIV, 9, 8 8 10) indijsko poslanstvo je Augusta posjetilo dok je on boravio u Gr;koj 20.
god. p. n. e. Poslanstvo iz Indije spominju jo i Eutr. VII, X i Sex. Aur. Vic. epi. I, 9 (uz poslanstva Skita,
Garamanta i Etiopljana), a u djelu Liber de Caesaribus (I, 1, 7) Sekst Aurelije Viktor spominje i izaslanstvo iz
Baktrije. Poslanstvima indijskih kraljeva se pohvalio i sam August u Res Gestae (V, 31). Po August, Res Gestae,
1955, 395, fus. e spominju se dva takva indijska izaslanstva i to prvo dok je August bio u paniji 26 25. god.
p. n. e. i drugo koje ga je posjetilo na Samosu 20. god. p. n. e. August se isto hvali da je primio i izaslanstva i
Bastarna, Skita, kraljeva Sarmata koji Aive s one strane Tanaisa (Dona), kralja Albana (na Kaspijskom moru), i od
Hibera (dananja Gruzija) i Me=ana.
21
Me=utim, sude@i po Florovom podatku i na;inu na koji je izloAen, mogu@e je pretpostaviti da
predstavnici naroda Seres koje je primio August uop@e nisu bili zvani;no poslanstvo, nego je rije; o privatnom
preduzetnitvu osoba sa kineskog grani;nog zapadnog podru;ja. To bi onda bilo suglasno sa time da kineske
oficijelne historije ne spominju kinesko drAavno izaslanstvo daleko na zapad u zadnjim decenijama stare ere.
22
O tome v. Knjiga o Kasnijem Hanu (historija Isto;ne dinastije Han) od Fan Ye, 86 8 88
Flor.
PAX PARTHORVM ET
CONSECRATIO AVGVSTI
Mir sa Partijom i
posve@ivanje Augusta
23
Bibliografija
Kratice
LCL 8 The Loeb Classical Library, London: William Heinemann LTD 8 Cambridge Mass.:
Harvard University Press
Izdanja izvora
August, Res Gestae 1955.: Res Gestae Divi Augusti, Frederick W. Shipley, LCL
Biblija, Stari i Novi zavjet, 1968.: Biblija, Ljudevit Rup;i@, Zagreb: Stvarnost
Eutropije 1886.: Eutropius's Abridgement of Roman History, John Selby Watson, London :
George Bell and Sons, York street, Covent Garden.
Eutropije 1993.: Eutropius, Breviarium, H.W. Bird, Liverpool : Liverpool University Press.
Flor 1947.: Lucius Annaeus Florus, Epitome of Roman History, Edward Seymour Forster, LCL
Kasije Dion 195481955.: Dio js Roman History in nine Volumes, Earnest Cary, LCL (2)
Livije 1912.: Livius, Ab urbe condita, Canon Roberts, New York,
Livije 1987.: Livy XIV, Alfred C. Schlesinger, LCL
Plinije Stariji 1866.: Naturalis historia, Berlin: ed. Weidmannos
Pomponije Mela 1997.: Pomponius Mela, De Chorographia, Paul Berry, Lewiston : Edwin
Mellen Press
Ptolemej
Klaudije.:
Ptolemej
Klaudije,
Geografija,
koriten
tekst
sa
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Periods/Roman/_Texts/Ptolemy/2/15*.
html, bazirano na transkriptu Dover edition, prvi put izdato 1991, republikacija javnog
rada, originalno izdatog 1932 od The New York Public Library, N.Y. sa naslovom
Geography of Claudius Ptolemy.
Sekst Aurelije Viktor; Sextus Aurelius Victor, edd. F.Pichlmayr i R. Gruendel, Leipzig
Sekst Aurelije Viktor.: Sextus Aurelius Victor, , www.thelatinlibrary.com
Sekst Aurelije Viktor 2000.: A Booklet About the Style of Life and the Manners of the
Imperatores. Abbreviated from the Books of Sextus Aurelius Victor. Thomas M.
Banchich, Buffalo, New York : Canisius College.
koriten engleski prijevod na
Seneka, De beneficiis .: Lucius Annaeus Seneca,
http://www.gutenberg.org/dirs/etext03/bnfts10.txt, ()
Strabon 1954.: The Geography of Strabo, H. L. Jones, LCL
Kineska literarna izvorna gra=a (prevedena na engleski jezik) koritena na web8site:
http://www.fordham.edu/halsall/eastasia/romchin1.html Elektronska verzija se bazira na
printanoj knjizi Friedrich Hirth, China and the Roman Orient: Researches into their Ancient
and Mediaeval Relations as Represented in Old Chinese Records (Shanghai & Hong Kong,
1885), 35896. Skenirano, editirano i modificirano od Dr. Jerome S. Arkenberg, Department of
History, California State University Fullerton.
Literatura
BUCHAN 1969.: John Buchan, Imperator Avgust, izd. Minerva, Subotica8Beograd.
Summary
Rimski pisac Florus u svome djelu spominje da je August
primio i izaslanike koji su doli iz zemlje koja se naziva
Seres. Ovo ime gr;ki i rimski pisci koriste kada govore o
Kini, zemlji izvoznici svile. Nakon analize konkretnog
Florovog podatka (II, XXXIV) moAe se pretpostaviti da je
August ove izaslanike iz zemlje Seres primio najvjerojatnije
nakon 20. god. p. n. e., a prije po;etka nove ere. Ovaj
susret ljudi iz tada dvije najvaAnije civilizacije i imperije na
euroazijskom podru;ju je samo jedan od isje;ak iz
kompleksa me=unarodnih odnosa na euroazijskom
prostoru u starom vijeku, a koji je jo uvijek nedovoljno
istraAen.
Roman writer Florus in his work mentioned that Roman
emperor Augustus entertained envoys who came from
country called Seres. This name ancient greek and roman
writers used for ancient China, because it is linked with
silk. After analysing data of Florus (II, XXXIV), one may
suppose that envoys from country Seres were entertained
by Augustus after 20. BC, a before 1. AD. This connection
people from, in that time, two the most powerfull
euroasiatic empires is only one small part of international
affairs on Euroasia during ancient time, which is still not
enough explored.