Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Arkzin I 1

    Uploaded by

    si1rena
    11 views20 pages
    Arkzin 2 br.

    Original Title

    arkzin_I_1

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Arkzin 2 br.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    11 views20 pages

    Arkzin I 1

    Uploaded by

    si1rena
    Arkzin 2 br.

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 20
    FANZIN ODBORA ANTIRATNE KAMPANJE ZAGREB potpomaiete Antiratnu kampanju N° Broj Zagreb, 23. listopada 1991. October 23% 1991 aia Vukovara: / / IZLAZ U SLUCAJU oN I¢2 A scene from Vukovar: a ats Misimmnogo nasvevas, pose nalebejor peeposeam da jos uvek sino mistimo. Dobila som aba felagrama, «smo od be i Aide jute (10. oktbro) ito uz do grubje. Posto je bilo expres, doneo ga je postar posebno ujutro, trazio mi lénu karty, i— zapisao bro}! Kao ito vidis, ovde podinje ihc, foje sam se pla vee és go- dine. Sledecu postu Sale obiéno. Pisma, na: ‘po ovr, brn meron do im MMi 30 ovde fesio osedoro been i ber: nadine, neetho, mada ove vama moz “at roniéno — i nbezbedn. Znam da mnogo od nas ogee, ol ne znam da Se sre kako malo mozemo da uinimo To ito treba u Beogradu uéinii mogu neki drug ud, a ne mirornjod. Ja lino scan malo premorena, imam ponekad po zeit tesiorka i akaie u tl dona, a droge aakivnosti da i ne pominjem, Zosed, nas, mirovncka ne dic, al ne znarndokle da de ve flr 10: demoleatjom. Smetjy indirekino, Saji (ine spregavoju) pro- vokatore nanateckcie, ainimi seponekad ipa some sostonke. Sreéom nova Zanska coktimosti som “Centar za antiraine okcie" cokuplojuzaisiadivne lide, pre svega zene. PiSem i zbrkano, Zutim da zavegim jerimam sasionak sa Kesnom koja ee bil kur 2a ‘ovo pismo. Ne smem da ga Saljem postom. Henalkepirancs nedostotelefonsk hveza, UUtslovinablokade informadia ne mogu ni zai fone fa se Hrvaskoj dogoda (da li ‘znate ivi, u svim krajevima). Mi od pogetka tpozoravemo na meds at éok sma: mo da se spisak ont ko reba da odgov- ‘arojy za roti zlogin mora prosirt ina me- Usosan je oseéaj da zivisu klopci, pot: puno|neizvesnoststako malo nade usko 1 (dobar) rasplet. Ues nam se svima uu- kao w kos ako je malo smeha nauk jos od potatha godine, Svakoko, to se ne maze red sabombardovanem ivotom wus vim sina, to nam je Eok tek fda 20- rmislimo, Da li éete nam, posle rata, uopste dlrvolti da poselimo Zagreb ti Dolmaciy {kao it je sNemeima u Kragujevcu)?lzvini, jaumesto da vas okrabrim, prosipam joe Mnogo vas voli Lina Fanzin Odbora antiraine ki ODN Rat je. Taj nedvojbeni sud i dosadasnje njegove utase nece promijeniti ovo ili ono mnijenje o njegovim uzrocima. Rat mora prestati. Uostalom, jednom ¢e stati. Bitno je da to bude sto prije. Smart i razaranje mogu biti smisao tivota i djelovanja samo pervertiranih umova koji, uz sve, imaju i mo¢. Mir, medutim, nije stanje odsutnosti rata. Jednako kao sto ni zdravlje nije stanje odsutnosti bolesti. Glavni cilj antiratnoga pokreta nije da rat naprosto prestane, nego kakav ce biti mir. Naime, jesmo li uopée na dobitku ako rat imperativno ne zamijeni drustvo tolerancije, pluralizma, demokracije. Nasiljeizrata, dute ili kra¢e, silomnjegovazamaha, nastavija se i poslije prestanka ratnih operacija. Rat je, za sve sukobljene, faustovski demon koji ¢ovjeku eli oteti dusu i kada oruzje usuti. To} su zarazi osobito skloni oni koji iz rata izadu kao ‘nos modi. Rat — iako u njemu gube svi — mote zavesiti tako danetko bude proglasen pobjednikom. Ratna pobjeda, medutim, nikome ne osigurava pravo da rat zamijeni diktaturom. Zato se i usred rata valja zalagati za mir, onakav kakay sumnogi sanjali prije pluralisti¢kih izbora. To u ratunitko ne smije smetnuti s uma! U hrvatskim medijima danas mnogi pitaju gdje je srpska demokratska inteligencija? Pitaju, ali ne trude se previse dabi potratili odgovor. Mislise, valjda, da bie oni najprije morali oboréunati sa svojom vlascu, Mozemo zamisliti kako se, jednako beznadno, isto pitanje postavlja i u srpskim medijima, Rat je, inije realno o¢ekivati da vojni¢ki postrojeni informatiéki sustavi, bez interesa i prevelikih rezervi, poklanjaju prostor nekome tko je apriori protiv svakog nasilja, u ratu i u miru. No, mi postojimo, ravnomjerno rasprseni. Svima kojima je mrskonasilje,a zalatu se za suvislu itolerantnu gradnju porusenih codnosa medu Ijudima, orvaramo nase stranice. Ohrabrujuce je sto postoje jos mnogi koji nisu dopustilida ih mediji tolikozagade da se, kao Ijudska biéa, reduciraju na golo pretivijavanje, s mrénjom kao jedinim pogonskim gorivom. Prirodno je, onda, sto se bar Ijudi koji ude 2a mirom ne obziru na to u kojem su se zaracenom taboru nasli. lonako ne svojom voljom! ay? jbroj su uredil: Miroslav Ambrut De eNO ce ee eee eek eT ore ce eee Pe: ern Ee eem ry andra Ostojie, Vasvija Oraséanin, Jagoda Savi¢, Robert Svarc te Centar 2a mir Sarajevo i Centar 2c anfirane akelje See vou athe Oe eaeiemtiraa Peete oi theater INSTRUKTORI MIRA i Savez za Drustvenu obranu (Bund fir Soziale Verteidigung), osno- ‘van prije on godine, sadinjava tridesetak org icija, te vi stotina pojedinaca. U njemu su i Savez za pomirenje, Pax Chri elon... Osnovni simucten rezred crue bron vkidanje vojske v Njematkoj, pronalagenje nenasilnih nagina rjesevanja kobaw ragitim vohim pocrutima. Seminar onenasinimak- cijama za élanove Anfiraine kampanje u Zogrebu vedi su Erie Bachman i Christine Sweitzer. Chrisie ji sti shologje, uv miromem pelea dhe cd vrmena pokrea prof poskrenia amerckih veka sede cdometaprije desetak godine. Odnedavno jeu wjecu organizac War Resistance International. Eric je odrasiao u SAD, ali sebe smatra gradaninom svijeta, U irovni je pokret dospio odbivii da stupi u vojnu sluzbu u vrijeme ieramskog rala. U Njemotlu je dotao 1969. radii u jednom ‘mioynom centrvu rforda (Friedenskotton Hiddenhauson). Svih th godina vatan aspekt njegova rada bio je trening za nenasilne akeije u Zapadnoj Evropi, Sjevernoj Irskoj i Juknoj Alrici ARK2/r: Eric, reci nam nesto 0 svom radu u tim zemljama, osobito. 0 Juznoj Africi? Erle: Na jugu Afrike bio sam nokoliko mjeseci. Pozvali su me u vTjerekodsjo JAR rebalo sil svju 20 godine, dal, kako ‘rijame nakon sto su student i uéenici ponove pocsli pruzat olpor. Neki su ljudi mislili kako bilo dobro imati pomoé u treningu za poradi udeljenost,o takoder i xzbog nadzora , bila vo tetka. Prje nego So sam frenvo zaprevo risam fogno znoe Ho me éeka, Hao som, 20 ppotetak, somo na tri mjeseca. Velo sam brzo tamo osjetio veliki Infores za nenasilnu akciju. Takoder sam primjatio da ved pos ‘mnoge okfivnosf uv fom praveu,lako ih on nau oko nazivall, ‘lo avai i mnoge od principe nenasilnog dielovania provodil su udielo u éitavom nizu akcija. Bilo je, naravno, i nasilnih grupa koje su djalovale u fo vrijame. Uspostevio som kontakt s grupama i bijeloca vite s ernagkim grupama. Proradi smo razlite sivocije, probleme, konfikie i, zapravo, Heiko je kazati kkakav uspieh takvo nesto donosi. Tetko je vidjti kratkoroéno dostizne uspjehe. Vidio sam da je to pridonijelo dobrom startu kampari, Blom j sno da od seg posta nomagu okt = rmelite promjene, pa to nisu uspjesi, nego tek mali koraci. Ali, ne- drojbono, bilo je vazno naprewt lekaw posje. Otade post kontakt izmedu nenasilneg, pacifisickog pokreta U Evropi iu Juzno| Ahic. ARKe/t: Kali su vasiutsi iz Zagrebot Erie: see valikinteres za ove teme. Nojvece tesko¢e susreo rakieno} (0 drdaii oko neprestano lazit u skloniste. Osim toge, nije bilo zapreko. Takve sam seminare dréco u uvjetima s mnogo vise represie, gdje se nije Jotake otoreno govoritotim tema, ito etl, jake tada som nije bio toliko emelan neprestanim prijetiama, kao ovdje, zragnog napado. RRIZ/1: No kojim su poljima nenasilne akcije nojdjeloworije, uv Fiecvanju individvalnih sukoba, medu grupame ili za rjetovonje sukoba medu drfavamna? Erie: Ukratko, ina individvalnoj razini,izmedy grupa livdi, oi 'NTERViEy, OD JUINE AFRIKE DO HBVATSKE ee ae izmedu zemalja, izmedu dréava. Ne postoj rere pripron ljenaza obranu nenasilnim metodama. Ipak, iu taki pokzuje so da nencilne metode mogu bit djelotvome, pa da se ema koja se nao od, vrle dobro maze braniti. Ne vjerujam da ase stopostoino moroju soja iza toga. St i je vite to bole, ali rs Sovjetskog Saveza vidjelo se da nije polrabno mnogo i dab se oborio put. Bio je fo samo djelié ukupnog stanovnishva Zam. uc koj 5s fain dice imal so presutru podko vecine, Git 2cprave je smo rai dob sana civan, Taleo Be deje if ppuno nade u nenasilne meted. Christine: Postoj cit spektor moguénost nenesilnog Fietavanja konflkata na internacionalinog razini. Mislim da je npr. u Zak jevskom raty bilo moguée nafjerat Irak na povladenje iz Kuvajto, da ga se ne napadne vojno, pomocu bojkokai drugih dugoroei inkcija. Nenasilno rjesavanje konflikta zahtijeva, v pravily, vise ‘remand. Vianjem U nerenius ruven brane: do se ‘nek ema (poput Kestarike) razoruta, nema vojsku, ali da ima pri- premljone i razradene oblike nenasilnog ofpora u sluéaju da je ug barem potencijalno ugrozena . Eric: Viijereu kojemytraju vojne, raine operacije moze se skrafi, cali problemi uiom vremenu nikada nisu rijefeni, nego su uglavnom vilestruko uveconi. Za nenasilno rjekavane tek naizgled treba vise vein, opr, fom wrens mate deci do samog rie Jenja, bolieg od voinega rietenja. S vojskom iz re0 ids, rales peonjore rds dopadjy, cl mpries tome pe donose ‘jeSenje. U nenasilim tehnikama razradane su metode podr2ava- nije minimuma dobre volje uv sukobljenim sranama, Christine: Problem jv espn Tok je ilo Zar shom aly: postovi se ulimatum s rokom. li ovde, u roku u Hrvatsko} dolete posredhnicii ondabi se.u roku od dvanaest sof reboo sklopiti dogovor. Oni potom lete dalie, jer ve¢ drugi dan negdje drugdje imaju nok trmin RKZ/1. Mote lise otekivati povedan priisck evropskih mirovnih ppokreta na viade da pokuéajy smanjti opasnost od oruzanog rje- avanja konflkata® Christine: To bi morao bili pozitivan nazin reagiranja. Svijest © tome de v Evropi bukti rat, da se jof uopée moze dogoditi d razriedenje konfikaia medu blokovima ne doje nodu u mirnije doba, fa svijest bi mogla pruZiti now motivaciju mizownom pokrety dapojataprtisak Scruge strane na alos vilivojedase ivojska rnanovo legitimira, istim razlozima, Evforija da nam vise nije Prirbna vs, da jo storan mii sj, prin je oli jn seca pred enasonsaitarsihe pla kaw smo vee imali prije drugog svjtskog rata. sitvaciji kad se Evroplianima éini da viada mir, otigledno, {8 wvijek postojiniz konfikaia s kojimea se treba suo’. U mirnim ‘remenima narotito je van nastavit srodom i pronalaziti nove ine rjeScvanja konfikata, Za Mirovni cantar, u kojemu radim, rekii su mi: "Sada sve to motete spakirati, nopokon imamo mir." 54 10 kratko vrijame vod Zalievskog rata. Razgovorale: Aida Bagié Vesna y Soledad Jankovié SA SVEDSKOM DELEGACLIOM U ISTOCNOJ SLAVONUI ISTRAZIVACI BUDUCNOSTI U PAKLU PROSLOSTI predkafigimakomentiraloraineizviestoe, smjenjvalo ministre Podetkom rujna Jugoslaviju je posfetila troglana misija u sas- favdan Oberg (vodomisije), MartaH. CullbergiSren Sommelius, clanovi organizacije Transnational Founda- tion for Peace and Future Research. Misiju je uputilo i financi- ralo Ministarsto vanjskh poslova Svedske, kako bi na fe. renu, iz "prveruke", prikupili ete eechuaienie vv Jugoslaviii, prvenstveno u Hrvatskoj u kojoj se odvijaju ‘oruzani sukobi. Svrha njthova posjeta bila je natin kompe~ fentnu nezavisny analizy, teistraZiti méguénosti za rjekavanje konfiikata i nastaviianje zojedni¢kog zZivota naroda koji nastanjuju podrugja sada zahva¢ena ratnim vihorom. Bili smo im domacini za boravka v Zagrebu. Susreli su se i razgovorarali vie istaknutih pojedinaca, pripadnika hrvat skog i srpskog naroda, predstavnicima razligtih politickih stranaka, zagovornicima razliéitih pristupa rjesavanju prob- ema, tes pojedinim izvanstranackim grupama i organizaci- jama. Rate bio jo8 daleko od Zagreba. Jos je mnostvo Zagrepéana i Zivjeti i umrjeti vu strackom domy, Pakrac. To ive and din retirement house, kro. | i anficipiralo razvoj ratnih operacija... Nasi prijateli sv ispr- ‘va yjerovali da je ova} rat propagandna izmisljotna| Hace moénika, Odveli smo goste blize pravom ratu. Nojprije krenusmo u Osijek, gdje je viestina opasnog ziviien- je postola ljudska svakodnevnica, U naéem renta-cary nismo imali radio. Policijske kontrole pred Dakovom zaiekle su nas nepripremliene. Tog 3. ruina Peto je dod noite nopad na Oki okaliu;Osekio ozalvoren grad Uljudno smo abavietteni da ne modem dalie, jer nam ne mogu zajameéit siguenost, ni dati zasttna yoztlau pratnju. Bili smo bili uporni a nai prijatlj nisu od- ich shvatilineizvjesnost avanture v koju se upuétaju. lsira- Zvene buns (sekn unaziranjhovg sive me glo je zdpotet bas tu gdje soda oiljava mraéna proslos \riieme drugog svjetskog rata Nakon brojnih kontrola utulali smo se v Osijek. Zestina palj bee enival oko nam rekote, no ita je dovalno xonila u usima nenaviklim na kanonady arriljerije, metaka, gronata Dok smo ispijali kavu u uredu atipie- nag i odmjerenog gradonaéelnika a te Hata Krorara nent nox jaéao. Granate su padole pe ear 19] gradskoj jezgri, a og- lasio se i signal uzbune za zraéni napad. Koo i obiéno, gradonael- nik Kramarié je ostao u uredu, iz- viestivai nas o tragiénoj bilanci ra- zaranja toga dana: 14 mrvih i vedi broj ranjenih, Propjetagili smo naputtenim vlica- madekoriranim vrecama spijeskom i odlomlienim dijelovima proéelja koje su u im proviziranim sklonistimadekale kraj zraénog napada, Naiyjerodostojnije svjedodenje njthove Golgote bila je ost koju sv pokazali prije nego smo se propisno identificiral Izbiegli liudi nigdje na svijetu ne os- je¢aju se posve sigurno... Pojeljeli smo posietiti Sarvas. U Po- liciskoj upravi grade Osijeka nas- fojali sunasodtoga odgovoriti zbog stalpe tamoinje minobacatke vatre ipuenjave. jpak, kad su vvidjli da smo odluéilipreuzet riz, liubazno $0 poduzel sve da nos nihove pe trole provedy najsigurnijim pulem Gradom su i dalje odjekivale pot mule detonaxije i rafaina pueniava BDoorat Els, Vukovar ‘esi vicakin oem Fonerdvcen scream kascinim bombama Svedske proixvodne. Castle Eltz in Vukovar, A-rated cultural monument, « library with 80 thousand books, desreyed in repeated ci bombordements with fori bombs, Swedish origin, svojnog “Poligona C’. Pod budnom paskom gardista stigli smo u Sarva8. Proviaéili smo se razorenim ulicama nekad tipiénog slavonskog sela. Razaranja su puno je te2a i sravignija nego sto dogarava TV slika. Poznata katoligka erkva v Sarvasu pretrpjela je najveca razaranja. Ostedeno je i katoligko groblie, kojemu zbog igurnosti nismo mogli pri¢i. Razaranja nije bila postedena ravoslavna erkva, tik uz katoliéku, iako u manjoj meri. ‘Mnogi od branitelja Sarvaia su mjestani, organizirani u NG. Medutim, jedan od zapovjednika bivsi je oficir JNA, koji je u srpnju napustio njene redove. —ladali su me — kaze — onda kad su mi zopoviedili da uperim onugje u vlasfiti narod. Foto-aparatom ivideokamerom nati su Svedani dokumentirali ostatke Sarvasa. Kolaz razorenih kuéa, minobacaékih gelera razbocanih po ulicama, napustenih pasa koji se umiljavaju. Gardisti se jo8 jedini brinu © njima i ostavijenoj stoci; zapa ljene svijede vostacimakatoligke crkve, praénjava iizblijedjela hrvatska zastava na proteliy kuée izbugene mecima i gra- rnatama, krateri ponekada njegovanim vrtovima... USarvasu, ratza svakog posietitelia doista postoje vrlo opipiiv i sivaran. Jon Oberg, voda misije, na odlasky bio je zoéuden kada mu jevoinik na prv9j ini fronte citirao —B. Rusella! Tek nakon fakvoga iskusiva éovjek v uniformi prestaje biti puka brojka, jedan od mnogih, i postaje biée koje osje¢a, pati, misi.. Vozeti prema Dakovu, 3utke smo stojali i promatrali molitvs pred tada jos netaknutom dakovackom Katedralom. Prikla- dan zavréelak dana ispunjenog pucnjavom, granatama, jima. Stofine ljudi okupljenih v molitvi za mir, dok ko desetaka kilometara dalje umjesto svijeca nebo osvjetliavaju plamenovi rata. Umorni, brzo smo vozili auto-cesiom prema Zagreby, potpu- no nesrjesni mase lenkovai origi, koja se pod okeilem magle prijeteci valjala iza nas. Rat se priblizewao Zagrebu. Drazenka Dobrié ODBOR ANTIRATNE KAMPANJE ZAGHER ‘Foruka gradanima Bosne 1 Hercegovine Gradant! ‘Medunacionain! sukobl u Hryatake) oskaliralt su pos- Yeda}th nekoliko mesect u potpun! raskol | Zestoke oru- 2ane sukohe, u kajima masovno gini i Hrvatl1Srb}. Obje btrane Krijiz evoje gubitike; ukupan bro) poginulth dé an. da Je vardjatno oko 5.000. Bro) IzhJeglisa je ves preko 300.000, & nanesene ou goleme inaterijalne stots ‘Bez obzirs na povode i ciljeve, u ovakvom besmisienim Patis he moze biti bobjedntka. U vriome ada se bivie s0- oljallatidke zemije okrecu demokreel}, bratsty, oevajaniu novih telinotogyja | yegavanju ekologigh problema, rat 0 Hrvatoka} bacio Je ovli republiku 1 nene firddane deset godina inatrag, Gradani Muslimani, Srbi j Hrvatil Odbor antiratie kampanje oltuplja kolektivne f individu. alne élanove iz evih jugoslavenskth republika, kao | iz thozemstvs. Reznjh smo politiciah uvjerenié, ali amo Jedinstvent u uvjerenja ‘sda 60, progsyor! Jedino racionaino sredstvo za Je Savanije Konflikata; ‘da si pojedinc} {evi narod imaju jedinstwend temelt nal interes za slobedam, pravdom | blagostaniem za sve; _tda Je Zajodnigkt rad na razvola demokracije | po atizanju ekonomskog, socijainog | ekolosiog blagostanja Jedina tzgledne pettapektiva, bez obzita kako bada tijeBen! odags! medu republikama. ‘Gradani Repubilke Bosuie 1 Heroogovine! ‘Medunacionaliai fukob! podeli su 1 u vai) Fepublicl, koja poshaje stolletnu tradiclja aajednickog Zivijanja musi mana { krécina, Hirvata, Grba i ostalih naroda, Pate su prve ijudoke artve. Ako raskoll eksplodirayu i imasovni ‘oruzant sukob, bro) poginulih é sigurno ubrzo bit! vect ego u Hrvatakl. dos Iinate Vremena da ae eprijedite ketastroful Ne dozyolite propoyjedniciia mranje dé vas savade ‘Yasim siisjediina druge nasionainostil Ako im podleg- oto, perepektive za dug) hia godine ista je Ze ave: rat | glad, kew 1 bieda, naglovoda 1 umtrante, Prloilite vase politicke vode da ae okanu igara s orugjem, da ge proveds opda demilitarizacya 1 potny razvijati ‘ekonomaki, spcljaini { ekologki program koji ée evima donyjeti dobrobit Ne dozyolite da vas saviadaju oda) 1 apatijal Svaxi ‘Pojedinac moze dati syqj doprinos da se suzbijn snage inraka, mrdnje { razapanja, da se potaknu stvaralastvo, tolerancija { solidarnestt Pridrugite 69 Odboru abtiratne kampanje { drugiin an turetniin organizactanial Odrzavajte t obnavyaite pria- teijstva sa Yudtina dragih Hactondinosty. Ne podlezite predragudame i kolektvoim ostidainia, cyehite evakog Govjeke po njegovim odebaim djelima. SVI ZAJEDNO MOZEMO SPASITI Mm Zagreb, 28. rujna 1002 SRI SATHJA SAI papa’ ak a L svatijeg srca dite se vapaj 2a mirom. Mita Svi trate i Zeljni su mira, od ministra do prosjaka! —* $ Ali mir se ne mote proizvesti poput industrijske robe. 3 Mir se mote zadobiti postupcima i djelanjem koje je ispunjeno éistom Ijubaviju. Drais li u ruci éasu slane vode, neces uspjeti da je ueinis pitkom i slatkom samo pustim rjetima! STO SE ZBIVA U BEOGRADU? “"izedea Usprkos pritisku vlast i prijetecem rastu eksiremnog naciona lizma u Stbiji, Centar za antiraine akeije i druge, za mir copredieliene organizacije i grupe, hrabro izlaze u javnost sa sxojim “izdajni¢kim” stavovima. Sa eskalacijom rata i oni pojaéavaju aktivnost. U Hrvatskoj se éulo jedino o demon- stroctjama za zaustavijanje rata u Dubrovniku u suboly 5, listopada, kada se okupilo oko 2.000 ljuci: © Od utorka 8. listopada, svake veéeri od 8,30 do devet sati, profivnici rala okupligju se sa svije¢ama i transparentima u “Pionirskom parku", ispred Skupétine Srbije. © Dan kasnije prvi put je organizirana protesina akcija Zene ucmom, koja ée se ponavijati svake srijede izmedu 16,30 i 17,30 sati. Taj fip antiramnih akcija zapoéele su grupe Zena ulzraelu, Jevrejke i Palestinke zajedno. Za vrijeme rata v Za |jevu taj nagin protivlienja raty organiziran je u nizu evrop- skih gradova: swake srijede, u isto vrijeme, grupe Zena stoje 3utke na nekom promeinom miestu, pod velikim crnim za- slavama i transparentima kojima se zahtijeva okonéanje sukoba, dok nekoliko drugih osoba dijeli letke. Sada na isti atin zahtijevaju prekid rata u Hrvatsko}, © U éelvrick 10. listopoda Srpska liberalna stranka orga- nizirala je v kazalistu Dusko Radovi¢tribiny na kojoj je sud- jelovao skavni pla¢enik Kapetan Dragan, Zojedliva pitanja i olvorena suprotstavijanja iz publike natjerali su ga de prije kraja uvrijeden napusti skup. * Centar za antiraine akeije pokusava organizirati pomo¢ ‘onima koji edbijoju iéi u rat. U Beograd se samo 15 posto pozvanih rezervista odazvalo pozivy za mobilizaciju, v ci jeloj Stbiji oko 50 posto. Clanovi porodica rezervista poslanih na frontu uHrvatsku éesto se okupligjyi raze njihoy povratak, narotito_u Vojvedini. Prema istrazivanju javnog mnijenj mntlces"™” hoje je ovih dana obavio Institut drusvenih nauka, 80 posto gradana protivi se ratu. Mnogi ljudi otvoreno nose mirovne bedzeve, koje prodaju aktivisti Centra. Prodali su i 30 pri- mjeraka nultog broja ARKzina koje smo im poslal ‘* Umedijima se stalno pojavijujy novi otpori i pokrecy nove istke. Vlasti su sve nervoznije, opresija sve veta {vidi Linino pismo na 2. stranil), Seéeljevi cetnici i druge grupe ekstrem- ista imaju sve vecu slobodu dielavanja, va puta silom su sprijecili odrzcxanje Alternativnog TV-dhevnika na Terazij skoj Gesmi, akcija koju je pokrenuo nezavisni sindikat novi- nara krajem kolovoza (vidi v nultom broju ARKzina napis o boravku Bedema ljubavi v Beogradul), dok je policija mirno promatrala. Isto se dogodilo kada su tu akciju preuzeli ak- fivisti Gradianske akcije za mir: €etnici su ih pretukl i unistili im zevénike. Srbija, koju su njeni politick lideri zaslieplieni manijom ve: ligine poveli vagresivan, nepravedan i prljavi rat, danas pro- 2Zivjava vierojaino najsramnije dana svoje pavijesti. Oni koji ima snage, seein se ome suprotstave zasluzuju na’u zahvalnost i podréku, iako spagavaiu prije svega cast ee tmonjine dobro od- slikava grafit sa jednog beogradskog zida: Separatisti svih _zemalja, ujedinite se! Komunikacija i suradnja, koju usprkos svim eshogama koliko-tolike uspijevamo odr2ati, sjeme je 2a buduce normaine odnose izmedu Hrvata i Srba, odnosno: Hrvaiske i Srbije. No temelju pisama, poruka koje su prenijli kurir i posrednih poruka putem telefona i telefaxa, prikaz sastavio ran Ostrié [PISMO CENTRA ZA ANTIRATNE AKCWE BEOGRAD PREDSJEDNICIMA REPUBLIKA I REPUBLICKIH BKUPSTINA Gospodine predsedniée, |civiina 1 demokrateka kontrola nad JNA Je danas kijuéno pl- tanje obustavljanja rate | uspoctavilanja mire, Iskodlval lz ot ‘ilnog okvira delovanja, armija jo preuzela politiéku arbitrazu 1u gukobu imedu republika { naroda, éto joj ne pripada niti po \postojedem Ustaru SFRJ nit po bilo kojim drugim normama de ‘moktatek! uredene dréave. Do toga Je doslo prestankom funk ‘lonisanja saveznh organs, 28 Sta snose odgovornost republic. ‘Smatramo krajnje neodgovornim da najaél stub bivSeg sistema + JNA, KO8, SDB -Jo8 uvek opstaje, dineci ogromne stote demo- ‘kratsko transformacy} syih republika, Problem je jod tet, er 50, tz vaslisiih razloga, izbegavaju moguél putev! da se uspo- stavi kontrola nad tim organizacljama, narcéito nad JNA. Tako J data mogusnost Arm da bire etranu u sukobu, vodedi pri tom raduna samo 0 sopstvenom pretivyjavanju. 8vi narod, srpski, hrvatski, muslimansk, makedonskl, a modda | slove ‘nadki, su njen! tao ‘S obzirom da nekontrolisana JNA, makar Ine tele to, izaziva ogroman bro) udskib értava na svim stranama u sukobu, to ‘Vas molimo, ako hoéete | preklinjemo, da 10. oktobra 1991 redstaynie! Vase Republikousestvujuu radu Savemeskupstine. Jedina tagka dneviog reda u ovo) situacii treba da bude us- postavYJanjo skupétinske kontrole nad JNA.Time bise onemogu- ‘lla manipulacija Predsedniitva SFRWJ, Kola se ogleda izbegava- ‘njuustayne uloge vrhovnog komandanta lraspustanju Savezne skupétine, ‘Vovom pravnom | politiékom vakumu, sve republiéke skupstine G Vojvodine) snose morainu odgovornost za izgubljene Z1vote fogromne razaranja, Jer propustaju legalnu moguénost da pre luzmn svoje obaveze U pogledu Kontrole JNA. To mesto jeste Sa. ‘vemna skcupstina. Ovom nagom molbom ne prejudioiramo tuduénost republika, te nylhov ostanak u jugoslovenska) zajednict, vec samo apelujemo da 60 do dogovora dode mirnim putem, a to znaé! stavijanjom Armije pod Kontrolu kroz delovanje Savezne skupstine. Ako to ne uradimo sam! v to) Institue, Hag nam nede mnogo pomoct. | Podsedamo Vas da se 12. oktobra 1901. u Sarajevu odraava, Okruglt sto vlastl 1 opozicije, kao alternstivne instituclje koja. mote da regava sva sporna pitanja, pa i ona koja se odnose na oiviinu kontrol JNA. Molimo Vas da uéestvujete u radu ove in stituelle. ie ere ei hy Aula od ie Sib v Beograd Miromne demonstacjispred Skupitin KAKO DA NE POLUDITE U USLOVIMA SULUDOG RAT _apoubeg uy Ayquessy uOH0s yo Juayly suoyousUOWp 22034 ee z (letak Centra 20 antiraine okie Beograd) Posto je potrebno da budete informisani, svedite vesti na ne- cophodnu meru, mozde jedanput u toku dana. Pritom birajte cone izvore kojima bar malo mozete da vervjete {moda B-92 il Studio B radio). U uslovima potpune kontrolisanih media, usa sami da donosite zakljueke, anajbolje bi bile kada ste mogli da saslutate i “drugu stranu” radi poredenia. Izbegavaite udorne vest, narotito TVB, TV Novi Sad i vest v 15 €asova | programa Radio Beograda, Kad god ujete strainu vest ili straénu sltky na TV, duboko Ldahnite i do kraja izdahnite. To ponovite vite puta dok se ne budete bolje ose¢ali. zbegavajete TV vest, narocito kade se prikazuju straviéne scene masakra. Saslutajie sve argumente koje vam neko iznosi, nemojte di rekino da se suprotstevlate jer éele go jos vige ubediti v njegovo mialenje. Pokuaite da ga navedete dai som posum- nja u svoje argument. Vas odgovor moze da bude da ratom mote de bude samo gore, « ne bolje. Pokazite mogucnos! bora. Rat nije izbor- mir moze da bude izbor. Silom ne mogu dase ree konflkt. Sila rada olpor i sve se samo pogoréava. Kad éujete neku generalnu ocenu, npr. *Hrvali su genocidan narod”, sete se neke osobe iz tog naroda i njegovih ili njenth dobrih osobina. OdrZavajle vezu s nekim druge nacionalno- sti, Ovorenim razgovorom saznacele neéto io problemima conog drugog. Raziiaiesolidarnos,potev od koméiluka dojavnog prevo- za, Time cole se bolje osecati, a delovatete na nojblizu okoliny ohrabrujuce. lz svog ormana izaberite veselije, svelle boje. Pokusaite do bar jedan sat u toku dana mislite 0 pozitivnom reenju ituocije u koj9j se nalazite. To ce podstaci va optimizam, a i dobro ¢e delovati na okolinu, Budite svesni da se vodi veliki medijski rat komme je te8ko odupreti se i koji vas kao lignost razara. Cilj takvoga rata je da se ljudi opredele za njihovu ideju, da se zaplase kako bi se sprecio svaki organizovani otpor. Bolje se Setajte ili razgovarajtes prijateljima, nego da sedite pred TV ekranom kao Sto ste novikl U svakom problemu postoji i druga sirana. Ako ne znate njihov ugao gledanja, ne mozete ni oéekivati da oni razumeju vas. Ne posioji samo jedna istina, Vasa pozitivna akcija je moguénost izlaza, Priéaite sto vige o mogucnostima mira. Mnogo ljudi je protiv rata, ali ne veruju da mir ima Sonsu. Ako uspete da th ohrabrite i objasnite da je vano da se ba’ oni angazuju protiv rata, Sansa za mir se ovecava. Upravo sada je Sansa nojveéa. Nosite mirovnu poruku, npr. bed, Negemo da budemo jadhni, jer to nismo! Ako ste muskarac, ne dozvolite da vas demoraligu tako sto ¢e ae razmislianje svojom glavom i egzistencijalnu Zeliu da prezivite, da ne postanete ubica ida se ne slazete srazlogom i potrebom da se ratuje, proglasiti kukavi¢lukom. Vi imate pravoda branite ideju da se ratovat ne mora, dase time nigta ne postize i da rat ne¢e nikome dobra doneti. Ako imate svoje ideje kako da delujete kao mirovnjak, okupite oko sebe istomislienike i potnite da bisle nesio zajedni¢ki utinil BOSANSKA DUBICA KAKO JE PRETUGEN MIROVNI POKRET eevee erento Narodni mirovni pokret, sa sjedistem u Bosanskoj Dubici, nastao je 1. avgustakao ofan’ pokusgjuplasenog sianovrisiva Bosanske iHrvatske Dubice do sprijege nadolazecy katastrofu razaranja i ubijanja koja se neumitno priblizavala iz pravca Kostojnice. Po scenariju ramnih hutkaéa, bez sivarnog povo- da, potaknuti glasinama, Srbi su bjedali s hrvatske na bo- sansku strony. § desne (bosanske) strane Une potela je mo- bilizacija rezervnog sastava JNA i milicije, te naoruzavanje seoskog stanovnisiva (iskutivo Srbo}. Veé 4. avgusta organiziran je mirovni-zbor s pozivom svim miroljubivim ljudima da ne uzimaju, ii do odloze veé uzelo Grazie. Okupio se se 15.000 Srbo, Musimana’ Hrveta, koji su preili print dana opusijeli most na Uni, most koji je jek spajao tr naroda, U Hrvaiskoj DubiciZene izkolone su cvijeée ucijevi puSaka hrvatskih gardista, o oni su is nimi ne Zelimo rat, neka se glavonje gore dogovore pada idemo kuti, svojoj obitei! Tojprizor s Dubickog mos- ta obifao je putem tel . Tog dana u Narodni miroyni pokretupisalo se 1500 lanova, Srba, Hrvata i Muslimana iz Bosanske i Hrvaiske Dubice, Zogrebo, Sarajeva, Gline, Perinje, Kostajnice... Svojy podrsky prutle su 42 mirowe 1 druge orgenizoci¢. Usiealle sv zajednike akcije: Bobisvanie Povelje mira na Dubitkom mostu izmedu legalnih vlasti i oruzanih formacija dviju Dubica (11. avgusta, polpisola samo hrvatska strona), prelazak mosta izmedu dvije Kostajnice (12. avgustl, pri manie u Predsjednistvu SFRI (14. evgusta, delegaciju primio potpredsjednik Branko Kosti¢), Mar mira Bosanska Dubica = Zagreb—Beograd (17. avgusta, Povelju mira potpis Franjo Tudman, a Slobodan Milogevié je odbio}, zatim finzi za mir v Banjaluci i Novom Sadu, zajednicki sastanak: eee eSATA miroynjaka i Prve djetje ambasade u Medasima itd Sredstva javnog informiranja sve dubieke iniciative popratile su dobro. Srbijanski medi reagirali su od osude (Politika i RIV), do pohvale (Revija 92, Studio B92, Bazar}. Sirani novinari (Independent, Guardian, Times, WISNEWS, BBC} realno su prikazali pomenute akcije. 19. septembra uputl smo generalnom sekretarv Ujedinjenih narod Javieru Perezu de Cuellaru pismo i video kazete nash kia, koje mu je osobno predao Sabshudin Vukdalié,élan Izvrsnog odbora medunarodne organizacije Veliki humani Ijudi svijeta, a sepia RIV Soraivs zine. Utom yismu mirovni pokreti ljeni su kao jedina stala pone nese narod rarodhost Jugoslavie, Koil ele da rade u miru, koji Zele povraick medunacionalnog jo i slobodno kolanje fc, kepiol, robot dejo, z obzira na politck’ ishod jugoslavenske krize, Nakon prijetnji, fizigkog napada i oruzanog incidenta na dlanove Lzvrénog odbora Nerodnog mirovnog pokreta, rad vu Bosanskoj Dubici je onemogucen, pa smo morali preseliti na sigurno. Za sada se nalazim v Livbliani i nastavjam radii kao koordinator Pokreta, zahvaljujuti svesrdno| pomoci Gibona 2 kur ian penasif. Priprmaro suse mi rovnjaka svih republika i pokrajina sa Lordom Carringlonom i sa specijalnim izaslanikom Javiera Pereza de Cvellara v Jugoslavii t miting u Srasbourgu. Vasvija Oragéanin Sead Ladarevié-Bedi, komandir milciske stonice, bio je jedan od éelnika Narodnog mirovnog pokreta iz Bosanske Dubice; ujedno je bio i jedini Musliman na nekoj znoéajnijoj funkiji uv svom mjestv. No njega je nekoliko puta pokusan alentot, a konagno su ga nepoznati napadaci pretukli. Mo- rao je dati ostavky i otidi iz Dubice. Vasvijin muz Hazim ostaa je jos nekoliko dana v Bosanskoj Dubici, ali je na njego ppucano ispred njihovoga stana. Nedavno je bila pretuéeno i Namka Tatié, koordinatorica Pokreta v Bosanskoj Ko- stojnici. Uslijedecem broju ARKzino objavjujemo opsezniji okst 0 isukstww mirovnog pokreta na dso sro Ue i kolovoro godine. | Dragi prieteli, S Dobio san vatu pristy trenutno zavisavarn $ kasami RL “Lora”. nic 22 antirety Kampanjuy, kao shutenje vojnog roka u spitskoj Posto smo svi mi svedoci jedne krvave epizodte u sukobu ive nacije, ja kao i svi vi pokusavam da unesem razurn medu ude: Prikljueujem se vasoj kampanji, a po otpustanju iz JNA kad vratim u Pangevo pokusati cu da prosirim ovu Kampaniu mite pao pairava od vateg ekolosko i mironog orca Dejana Mihajlova + POKRET ZA MIR | NENASILJE RIJEKA Pokretzta mirinenasiljeuRijciformiranje priikomosnivanja Demokratskog foruma gradana 5. lipnia. Tom priltkom pri= hvadena je Delloracija za mir, U protekla éefiri mjeseca najuspjednija akcije bila je potpi- sivanje peticije WEDINIMO SE ZA MIR, odmah nakon su- koba v Slovenij. U njoj se kaze: "U Jugoslavijinisu sukobleni narod veé se rat vodi oko podiele vlasti, uvlageti nas sve u taj smrtonosni vrilog - stvaranjem mrznje i nepovjerenio...”, Potpisalo ju je 15.000 Rijeéana - svih nacionalnosti, uzrasta, profesija, pa i poliiékih uvjerenjo. Kritiéni moment za labilni mir u Rijeci {kao iu Isti} nastupio je nalogom za blokiranje kasamni. Napetost u gradu bila je velika, srasti suse uzburkale naobe strane. Aktivistimirovnog pokreta ofslisu v gradsky Komandy JNA traze¢i garancije zamir, apotom udva navrata u Krizni stab grado. Zahtijevali ‘smo od gradske viade/kriznog staba da odbije zahtieve za provociranjem vojske, te je pozvali na duznost da zastiti Zivole, kultura i materijalna dobra, dréedi se mimog, ne- -orudanog nagina rjesavanja pitanja vojske u gradu. Glavni cngumen 2 zahijev imal smo u éinjenici da se u Rijeci laze tri giganta kemijske industrije cija bi eksplozija predstavijala ekocid s nesogledivim posliedicama, Zanimlj- vo jeda su nas iu Komandi iu Kriznom stabu primil srdaéno, ak sa olakianjem. Moglo se primjetiti da dijele nase sirep- nie i Zelie, ali zbog pritiska ekstremista sa obe strane ne znaju kako odréati barem minimalno medusobno povierenie, ko- munikoci >. Mislimo da su dali dogadaji pokazali opravdanost nate inicijative. S hrvatske strane, onima koji 2zchijevajy prosirenje zona rainih operacija reba odgovoriti da je nuzno odrzati neka podrugja mirnim i na njima organizirati redovnu proizvodnju, koja je nuzna iu roty iu mmirv. Pokusaj da, sa sindikalnim organizacijama grodu, orge- riiziramo minutu Suinje protiv rata, te sa sindlkatima “3, ma jo" ibrodogradilsta v Kraljevici, nije uspio (nas je zaklivéak, iz ovoga pokusaja, da sindikali nisu nezavisni). Pokutali smo se povezati sa svim mirovnjacima v Jugoslaviji. Prekid telefonskih i postanskih veza je glovna prepreks efikasnijem komuniciranju. 25. rujna organizirali smo doéek Karavane mira. Tom prili- kom nismo naisl na podréku i razumijevanje u gradu prije bi se moglo reci da je iskorstena pilika da se rijeki rovnjaci javno napadnu. No, to je sudbina mnogih koji se angaziroju, a nisu se uklopili u neku hijerarhiju. Prepreke najvise prove ke stranke, koje u svojoj ograniéenosti nisu sposobne da razluée stranacko- politi¢ko od drugih vrsta ‘ongazmana, nti razumiju sto je gradanin, gradansko udru- Zenje i gradanska inicijativa, Nojnovija je akcija naeg Pokreta za mir i nenasilje zojed- nigki apel, {Istarskim demokratskim saborom, kojim trazimo da Istra i Kvarner budu demilitarizirane zone. Osnovni je or- ument da bi se time polakao ponovi dolazak turista v ove ‘ajeve. U toku je razrada programa demilitarizacije Isre i Kvarnera, u éemu ogekujemo pomoc talijanskih mirovnjaka fe mirovnih grupa u Hrvatskoj. Sura Dumanié ee Gibonie Sakae nin irons iio Ob izteku moratorija Yojrana Hevaikem je preila v pln esklacj in odptspopod, vkaterm JA in Srbsko-Crmagorse enat sisteatieno uniguejo ju materian in kulturne dobrine na Hrvaikem, ter stem izyojajo osvojalno brutalno vojno brez primere ‘vdanainjem set. Zavedamo se, da jena elo desl in desljakopicono sovraiNvo,zaslepljenos in umonjkanje tdi minimalnega posuha za nasprotne tare v pet, hr da jo bel epcteno prebndsv, ke jone Krone

    You might also like