Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Arkzin I 2-3

    Uploaded by

    si1rena
    14 views28 pages
    Arkzin 3br

    Original Title

    arkzin_I_2-3

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Arkzin 3br

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    14 views28 pages

    Arkzin I 2-3

    Uploaded by

    si1rena
    Arkzin 3br

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 28
    ‘STUDVZ UINVEWVH NIVELLNY VUORCO CVE AIVAVTUGOd H-WUY WONIAOdNY WUYNIG OS VN3FID ¢ “L6GL “NX “9% BINOWZ © E-Z fous Zo APEL ARK-a HRVATSKOS I SVJETSKOJ JAVNOSTI KAKO DO MIRA Rat se moie okonéati samo svestronim zalaganjem svih domacih i svjetskih aera kojima je isfinsk stolo do mira, a nenastavlianjem rot. Pozivamo sve dau to napory uvae slijededa nagela i zahtjeve: 1, Rati nasilje ne mogu se opravdoti nikakvim poliigkim clfevima ill ovetom neprovdnanesenih nekoj zjednic u prslst, Sloga nema valjonih rozloga 2a nastovek ra, Posizanje primirja | trajnog mira najvaznii je cilj u Hrvatskoj i na jugoslavenskom prostor. 2. Mir se moze uspostaviti samo u dugotrajnom procesu koji zahfijeva odsusho rata i nasil. Primirje mora prethoditi mirovnim pregovorime 3. Uspostova primirja: nemoguca je bez medunarodnog posre- dovanja. Zalazemo se za medunarodno sudjelovanje u postizanju primirja iu mirovnom proces. 4. Ako sukobljene strane ne mogu same postid primirje na temeliu proviénih krterjo, zalazeio se za to da ga medunarodni subjeki nhameiny prijetnjom sankcijoma, 5, Medunarodhi subjelti reboju primijenii sankeije prema ono} stron’ u sukobu koja odbija uspostavfianje pravignog primirja Sankcije moroju biti tako koncipirane da maksimelno pogadaju Yojnu sil, a minimalno civilho slanovrisivo, 6, Primirje se mode odrdavati samo shvaranjem Sirokog demilita- riziranog podruéja bez oruzanih snaga sukobljenth strana, a pod vojnim nadzoromUN-o. Time trebojubiti obuhvaceni sviokupirani dijelovi Hrvatske i prostor sukoba, Bosna i Hercegovina, te zalede fronle u Scbiji (Vojvodina). Medunarodni promatraéi moraju se putt uv sva podruéja na kojima postoji opasnost od meduna- Deca i dezavlianke Jugoslavije v pravily mogu u¢i v Niemacky bez vize i kao turisti boravili uv Njomaéko} tri 'Netalo, is nemajupravonradnudoxvehs kotha ne dobijajv od dréave stan te nemaju pravo na socijalnu promot: U sleaju obavonia nelogeih posona atrag.Vrifede istaprenilakaoi za onekojsviprije ovog rainag sukoba, uNjemackoj radi“ a na lomely avo 1. U Schleswig-Holsteinu, za sve driavijane Jugoslavije bee se po isteku turisticke vize ostanak i do pola ine. perce ere eee reee reer as Hrvatske jos ri mjeseca po isteku turisti¢ke vize. Po isteku og vremena nemaju pravo usluga oko koristenja sana, ali ima i i al je pravo na neki vid socijalne Pomoc 1 dozvolu u tom slugaju ne bi smjeli de ae moguénost: da se po isteku turistidl pravo azila u Njemazkoj. Sam gin perosnia Zahtijeva za azil garantira pravo boravka v Njema loliko dugo dok seis ne rijsi, a sama procedura i ‘tpilke godinu dana, U tom sluéejy osigurane je spa vonjeu ima za azilante {kao primjerice v Schwal- bachu), koje je istodobno i svojevrsna prisila. U nekim sluéajevima se izuzeino lolerra slanovanje kod rodbine ina odredeno vrijeme. Kao iu sluéojevima kada osobe pravo na radnu dozvolu te pravo na dobijanje ‘ocijalne pomoci (Osobe koje odbijaju ici v rat nagelno zbog tog razloga ne ‘mogu dobitiazil. To pravo imajy samo pripadnici jedne ugrozene manjine u Jugoslaviji (Albanci s Kosova). U sludaiu nerijeSenog statvsaazila, osobase odmah vraga Toliko dugo kolko rat u Jugoslejitraje moze se raéunati s rastezlivim zakonskim uredbama., Ako pok dodedo pre- kida vatre vz uzajarmi pristanak svih zaraéenih strana, lim se viSe ne moze raéunali. No, izvjesno je da ée kaz- njavanje dezerterai svih onih koji odbijoju “ratnu sluz- by’, iv vremenu prekida vatre, vrijediti dok armija pos- toji. Ostaje problem dezertera kad ra prestane. Dosada filiudinisv imalivelike moguénosti. Jedaa od moguénosti jeupisna neki od fakulteta, U tom sluéaju potrebna je vi- za 0d njemackog konzulata u zemlja ista se dobija kod njemazkog konzulalau Austr. Sigumo jepoznatodase slranci koji su oZenjeni Njemicama, ne salu natrag, Adresa odvjeiniko u Frankfurtu 2a ove slucajeve: Helmut Backer Schweitzer Sir. 73 6000 Frankfurt 70 tel. 069 610 383 zvan Frankfuria mogu se informacije i kontokti s odvjetnicima dobil preko IAF (Zajednica Zena koje su udate 2a strance). ‘RENNIE Amnesty International vizvjestaj od 23.10.1991. PRIJETNJA SMRTNOM KAZNOM ZBOG PRIGOVORA SAVJESTI Amnesty Inlemational je uputio zahtjev predsjedniatvy Ju- goslavije da promijeni nedavno najavliene uredbe po koj- ma bi netko mogao biti kainjen smréu zbog prigovora sexiest Prema ovim rainim uredbama, nenasilno dielovanie protiv vojnih snaga, ukljuéujuci dezertiranje i nejavljanje na poziv, i ak, smrinom kaznom *Zahijevamo od vlasli da odmah omoguci pravo prigow- ofa savjest svima koji v JNA odbijaju uzeli oruzje zbog razloga savjesti te da povuze smrinu kaznu za ove i druge slcne postupke.” na ili lzvje3taji iz Jugoslavije pokazuju da u ovom trenutky mnogi dezertirajy iz vojske te odbijoju odgovorti na poziv. aumesy Intemational smatra da je priroda sadainjeg kon- fllkia takva da se mnoge osobe u JNA osjecaiu nesposobne uzeli oruzje zhog paliickih, moralnih i sliénih razloga. Amnesty Intemational je profi smrine kazne v svim sluéajevi- ma, rozumijevajuci to kao najokrutnije, neljudsko i ponizava- juce kaznjavanje. Isto tako, Amnesty International smatra te ‘oscbe Zaloéenicima savjesti ako bi poradi medunarodno priznalog prava na prigovor savjesti, bili uhapieni. obrinutost je fim veéa 3to ratne uredbe dozvoljavajy da judi zbog vlastitih uvjerenja budu i ubijeni. U pismu svog generalnog sekretara lana Martina, Amnesty Inlemaionel upezorave da je Jugeslavija ralificala ler nacionalny povelju gradanskih i politickih prava ( ICCFR), koja garantira pravo na Zivot kao i pravo na slobodu misljenja, savjestii religijskih uvjerenja na koje se pozivaju ‘osobe 5 prigovorom saviesti O RATU U JUGOSLA' OTVORENO PISMO MEDIJIMA KRSCANSKOG MIROVNOG VIJECA FREIBURG Upolititkom izvjestaju 0 jugoslavenskoj krizi, koo i uvijek, provladavoju stavovi republizkih rukovodstava, jugotlavenskog "predsjednitiva” tt ukovedsiva "INA". lavnojearmija protiv naroda. Drzavno predsjednistvo jepraktiénobespomodno: jugoslavenska savezna dréava je sada nedjelolvorna. Armijsko vodsivo je potpuno moralno xdsiva pojedinih republika, iako su izabrana, nalaze se nasuprotrastudeg pokreta politizke opozicije koja im potkopava autoritet, posebno u ratom zahvaéenim republikama. Unatoé tome, mirovni pregovori u organizaciji EEZ ovise o Miloseviéu i Tudmanu i ministrima EEZ Treba uzeti na znanje do v svim jugostavenskim publikama ne postoje samo politiéari j stranke v opozicii, Yee i rastuéi mirovni pokret koji ima uopriste u narodu. U prilog tome nekoliko podataka. |...) Posebno bolno dira nas cinjenica da smo zahvaljujud vigestrukom zapostavijanju od strane medija, za3uijeli naogigled ratu. Postaviiajy nam pitanja: gdje su nestole masovne demonstracije kao 3to subila protiv ratav Zaljowu? Zar ste, bududi da se ovaj put ne radi o SAD, ponovo postal slijepi kod ogiju Odlugno odbijamo kritiku! Istina je: mi smo zbunjeni jer sludamo opretna mislienja i ocijene zaraéenih strana, Povijesni razlozi nalazu nam se poseban oprez ...) Unatoé tome ne mozemo ostati tromi: Sirenjem informacija, pokre- fom za jugoslavenske prognanike, sluzbama bozjim za mir ibdijenjima opomene, apele erkvi za pomo¢ u kontaktiranjy sa jugoslavenskim mirovnim grupama, suprostavit demo se besmislenom ratu. Zahtijevamo: Pomozite naé angazman protiv rata @ za mutiikultumo drusive mira v Jugoslaviji i cijeloj Evropi. Moraju jo’ postojati poliizka rjesenja sukoba! Rata ne smije biti, u ime boga i Ku. S$ njemazkog prevela Anka Bosanac Se Topovske éahure na napustenom polozaju u zapadnoj Slavoniji Cannon ammunition shells on left combat position in west Slavonia BORAVAK ZENSKIH MIROVNIH GRUPA U NJEMACKOS KOLIKG SE RAZUMIJEMO? KOLIKO NAS Mirowne inicijative iz Mainza pozvale su predstavnice mi- rownih grupa iz Zagreba i Beograda da povodom “Tjedna mira” y Njematkoj odrée niz tribina, na kojima ée govoriti ‘0 svom viden{u sitvacije v Jugoslaviji jo svom radu. Boravak je organizirao Christian Pohl, U toku 20-tak dana posietle smo Maiz, Minster, Nottuln, Wiesbaden, Offenbach, Frankfurt, Erfurt, Berlin. Kontaktirale smo razlicite mirovne jotve: desta jake miroyne grupe vezane uz evangelicke zojednice, prohtvatske, proalbanske i projugoslavenske Irsku mirovniminicijativamay zem|ji, gradanske tive (zenske, studentske itd), a razgovarale smo isa Zelenimai socijaldemokratima. U Erfurtu smo upo- znale ljude iz Neves Foruma, organizacije koja je izvela *barsunastu revoluciiy’ uv bivsem DDR-v. Njemacka altemativna scena, 80-tih noj- joa v Evropi, danas je u vidljvoj krizi. Zeleni sv postali etablirana stranka s pred- staynicima u gradskim i pokrajinskim parla- mentima, a baviienje ekoloskom prblema- tikom se sve vise profesionalizira i koncen- {rita u institulima. Zene i mirovnjaci su i dale uglamnom na margini i bez novea. Kriza mirovnog pokreta zapoéela je dogov- ‘orom Amera i Sovjeta, i. prestankom utrke u naoruzanju. Zato su danas na mirom- jazkoj sceni nojjate radikalno pacifsticke ‘grupe, vezane ugkamnom uz Pax Christ i evangelicke zajed- nice, koje nastavjaju borbu za svijet bez nooruzanjai nasifa, Javijoju seinove grupe koje povezuju mir, ekologijvinapredak. Kriza alternativne scene ie dijelom uyjetovana i padom socijalizma. Naime, alternativa se idejno vezivala za ljevigarsku tradiciy i postojanje socijalizma (po i real- 1n09) bilo im je vaina moralna potpora. Brze promjene u Evropi zahtijevaju i redefiniranje starih politickih pojmova iznalazenje novih paradigmi. Sve je akivalnija ideja mul kulumog druiiva - vezana uz problem sve veceg broja stronoca v zapadnoevropskim drusivima: kako olvorti in- ialog umjesto getoizacije i ksenofobije (raste broj sh grupo}? Kolije poifckiisocijalhimodel primjeren RAZUMIJU? vigenacionalnim zojednicama® Kriticki se promislia i evropsko ujedinjenje na nagin podi- Zanja visokog zida koji ce dijeliti Evropu od siromaénog “ostatka” svijeta, Zanimanje za na’ posjet bilo je veliko, prvenstveno stoga sto su predstaynice zaracenih strana nastupale zajedno. Nasu- prot cmo-bijeloj sic’ u oficijelnim njemackim medijima, po- ae tribina zanimala je odgovornost i interes hrvatskih vlasti za izbijanje konflikta, loko je vecina ogoréena raza- ranjima i prijavosu rata, smalraju anchronim uspostava- nije Hrvatske kao nacionalne drzave. (Nasuprot tome, ideja o federalizaciji/regionalizaciji kako Hrvatske, tako i Bosne i Hercegovine | Srbije izazvala je veliko zani- mane) Kriticki se promatra i slovenski i hrvat- ski pokuioj bijega od “Bolkana”, odnosno nihovanesprennosdasevisezalozeza eko- norns iticke probleme siromasnijih ju- nore pat republika. Tosu, mozda, neki od razlogarelatimo slabog angazmananjemackih miroynih grupa profiy rata u Hrvatskoj. Jako se sa Zenama iz Beograda nismo mogle sloditi u mnogim politickim procjenama, bilo je vazno Sto smo se nakon vise mjeseci mogli susresii i razgovarali. Susret je pokazao ko~ Tiko, i jedni i drugi, Zivimo u svijety jednodi menzionalnih informacija i koliko malo zna- ‘moo pravom stanju stvari sone strane fronite. Jedan od vecih problema s kojim smo se suotile v susretima $ naim gastarbgjferima bio je ne razlucivanje emocional- nog dozivljavanja Jugoslavije od promatranja Jugoslavije kao politicke zajednice koja se moze i mora mijenjai. lako ‘mogu razumjeti njihov osjeéo| gubljenja korijena, zar je ‘zaista tako tesko rename da lgoslevjvrazbiejvuprave ‘oni koji v njeno ime ubijajut Osim spostaviionjavaznih ‘osobnih kontakata, snjemackim mirovnjacima dogovorile smo vige zajednickih projekato: seminar omirovnom posredovanju (odréati ¢e se od 10°20. sijeénja u Zegrebu], organiziranje miroynog kampa v pro |iece 1992, te pomod svim “dezerterima” koji Niemoéko KOLIKO KRVI CE BITI DOVOLJNO NASIM VAMPIRIMA? dg 8 im osim istorje weeees Cela yut : Nina ‘Senogeaf sam, znati, ko! masina eneseate jets: JA ne tellin dain sud jer mada sam kao Covek raion Onisu sam sebe suc do sada sam svud pod brojem voden Brana Dinko-Arkadas te [Nada sei vjerujem Tenkowski socjalizom pravostayn kormunizamn Svetosavaiagitprop Ne hvala! Mitivje €. (OVO JE EPITAF SLOBODNOM GRADANINU. rncko drugi. SACUVATI SPOSOBNOST DUJALOGA Jo8 jedan pogled: utisci dvojice mirovnjaka iz Minstera Na samom pozetku posjeta Zene su nam kazale da Zele vit od njemazkog mirovnog pokreta, Ubrz0 smo, medutim, copazili da mi od riih mozemo nautiti mnogo vise. To se podjednako lize sadrZajnih pitanja kao i ophodenia jedaih s drugima. Najvige nas se dojmilo da test Zena, koje su u mnogim pitanjima imale razligita misjonja (uzroci rata, sonkcie, dréavna samostalnost, itd), ne samo da su naile zajednicke tocke, nego su ih ekeplicino postavile v prvi plan. Bilo je jasno: * ovaj rat, koji je v prvom redu agresija savezne armije, mora se odmah zustavili i ‘* uprkos svim emocijama i uprkos zameinutoj mrznji mora se naslaviti dijalog preko frontova. Bila nam je zanimljiva upravo druga tocka. Ubrzo smo na- uéili da obje grupe s puno skepse ili bolierezeno, realizma) procjenjuju moguénosti svog djelovanja na tok rata. Odie feu pocetku postojae problem razumijevanjo, buduei lasmounjemackommirovnom pokrety navikli dau srediste stavljamo dirckine kratkoroéne ciljeve (zaustavijanje sta- cioniranja Pershinga, zaustavljanje Zalievskog rata itd). Istovremeno je kod njih bila prisuina nada v razvoj masovnog pokreta koji bi — a tko drugi — mogao zaustaviti ovaj rat. kmoramo navéili kako povezati sumnju sistovremenin uvidom u “tko, ako ne mi”. Naravno, u Beogrady i Zagrebu djeluju mali pokreli pod posve drugacijim uyjetima (rat!) nego sto ih mi poznajemo. A ako promotrimo uspjehe injemazkog mirovnog pokreta (a bilo nas je po stotinu tisuéa na ulicama}, narayno da éemo vidjeti da nasim zahijevima nikada nije bilo direkino udovoljeno, nase je djelovanje bilo indirekino. Kazemo da smo naruiili “sigumosno-politicki konsenzus” u svom drusivu, da smo smanijili prihvalljivost alomskog oruzja, rata kao sredsiva politike, da smo dakle djelovali indirekino Ta iene iz Beagrada i Zagreba indirekino dielovanje od samog je pocelka u prvom planu: oguvanje sposobnosti dijaloga, ovladavanje mrinjom, kao prelpostavke za vri- jeme *poshije", za moguénost civiliziranja podrugja koje se nekoé nazivalo Jugoslovija Naglagavanje ovih principa nije ostavilo jak utisck samo na nas Nijemce, nego je sigurno potaklo na razmisljanje i neke liude iz bivse Jugoslavije koji ovdje zive. Jo za vrijeme njjhova posjeta u Miinstery se odrzala prva ‘demonstracijaprotivralanakojojje predstamicazagrebacke {grupe jo jednom naglasila nuznost dijaloga. Ve¢ ovdie su d li Srbi i Hvali zajedno, U meduvremeny u roliv rata v Hrvatskoj”, kojoj su do ove posjete pripadali samo Hrvati i Nijemci, ‘sajecno djeluju Ijudi iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Taj zojedniéki rad je vrlo tezak, ali da je uopée doslo do rnjega mozemo zahvaliti zajednizko| delegaciji Zagreba i Beograda. Ali el Baya johannes Varwiek TRI PRIEDLOGA ZA JUGOSLAVIJU Apel jodanaestorice knjizevnika: JUGOSLAVIJA JE JEDNAKO VAINA KAO | KUWAIT Jo jednom se narodi Jugoslavije nalaze u bratoubilaékom rolu bez clja, raty koji danas unistava Dubrovniki Vukovar, @ sutra bi se mogao prosiris i dale. Prodlost protiv proslost, religija profiv re naroda, mrtyi protiv mrivih: cijeloj zemlj krvau osvetu bez kraja. Koliko god bila legitimna stvar pojedine strane: kada se izabery oruzje i krv ne smijemo stali na stranu jedne stvari protiv druge, na stranu jednog nacionalizma protiv drugog + éak nit onda, oko je, kao sada, neraynoteza snaga tako velika da je stanovnisivo Hrvatske izruéeno “saveznoi" arniji na milost i nemilost Za sve one koji priznaju da je rot najlotije sredsivo za rjeSavanje poliizkih i udskih pitanja medu zojednicoma, i la je zadaca svih ludi dobre volje da pokusaju barem “rashladiti” kolektivne strasti, namecu se ri imperative: 11.Bududi da do sadanedostoje svaka perspektivapoliizkog pravijanja konfliktom, imperativ broj jedan bezuvjeino je obustavijanje vojnih operacija. Kao drugo, krizna podrugja moraju se staviti pod medunarodno jamsWvo. Neodlvenost Evropliana predugo je trajala. Jugoslavija je jednako vaina kao i Kuwait. Evropa mora interveni- Tali svom snagom, sa ili bez odobrenja sudionika. Niezina vjerodostojnost i buduénost su na kusnj 2. Nikako nije rije%.o tome da se nasilno promijane granice, da se raskomadaju dréave i narodi. Umjesto toga, amo. ge danas previadavaju maksimalne pozicije i snovi o lelintivnim rjesenjima moraju se uspostavili provizori. Put kojim je juéer isla Nova Kaledonija, kojim danas ide Kampucija: to je put i za Jugoslaviju, ukolike treba sprijeéiti opéi masakr. Kad stanoynisivo, zatoéenik poli- Tike i propagande, visene bude stavlialo u prvi plan svoje patnje i rane, onda ¢e se - a to je nuzno - ponovo po- vezali niti zajednickog Zivota. 3. Dabi senaistoku Evrope, ine samo tamo, usporio uspon nacionalizama ibalkanizacije, idabi se ujedno osigura- la prava manjina hitno se moraju pronaci novi oblici udruzivanja naroda, koje moé éinjenica poziva na zojednicki Zivot. Dvostruko dréavijanstvo za mijeano slanovnisivo u Hrvatsko} i drugdje; dvostruka nacional- nost - jedna nacionalna i jedna evropska - za etnicke maniine; evropska nadnacionalnost, privremena ili de- finitivna, za sve ugrozene manjine: za sve one koji odbijaju prihvatiti groznigave snove identiteta i Soviniz~ ma, ne manjka puteva koji se mogy iskuiati Bez obzira na to koja je nata domovina, kakva su naia shvadanja i na’ politicki angazman: u ovo} situacii, mir je ngjdragocjenije zajednicko dobro. On nam je svimai interes i lvanost, Dok broj Zrlava raste iz sala u sat, unistavanje postaje sve brie, mi apeliramo na jugoslavenske vojnike da neodlogno ‘obustave borbu. = Drustvo za waldorfsku pedagogiju, Zagreb Obraéamo se svim roditeljima, onima kojima su djeca povjerena na éuvanie i odgoj, kao i svima koji v ovim tedkim anima kontakdiraju s djecom! Okruzeni smo zebniom, nevjericom, mrénjom i strahom, sa uiilackim prijetnjama samom liudskom zivoly — koje suvecnamnogim miestima postale krvava svakodnevical Najvedi broj liudi, pak, za svoje osnovne moralne i duhovne vrijednost bira i nastoji ostvariti snage izgradnje i afirma- cije Zivota, pozitivne snage razumijevanja i fubavi spram Tjudskog biéa — koje su osnowni pokretaéi razvoja liudske viste, napose snaino istaknut (i toko tesko ostvarit, a mogul istinskom promjenom svijesti svakog éovjeka ponaosob) u temeljnim kréganskim postignuéima nase civilizacie. Podsjecamo Vas na poéetck Povelie UNESCO-a, gdje se mirom ne naziva odsustvo rata, veé je mir svjesni graditeliski ‘odnos koji se zaéinje u srcu svakog od nas, Naga su djeca danas snazno izlozena mrénji, strahovima i niizu negativnih osjecajnih, misaonih i volinih ufjecaja. Molimo Vas u ime njihove buducnosti, buducnosti ove nase domovine i citave planete da prihvatite ovaj nas Apel: Djeca su bice koje kao uzor za odrastanie birajy nas - odrasle. Svaki dan produzenja napetosti, neverice, straha i mrinje sve vige sakati djetinjstvo nase djece i utjege da oni dobivaiy iz svoje okoline negativne poticaje za rast i razyoj. Pokusajmo to sprijediti! Uznastojmo svojim osvijestenim slavom sprijetiti da naa djeca postanu hencikepirana za ljubav, toleranciju i razbor kad smo wu njihovoj blizini, ‘osvijestimi da oni ele odrast i da nas oponaiaju u naginu kako da to ostvare. Ako im ponudimo mrinju i strah - to ce Apatirame na gradane Jugoslaie, natu evepsky bra, da postanu svjesni svoje odgovomosti za nau zojednicku budcnost. Apeliramo napalticare Evrope da se jos ednom prihvate ove stvari i da prihvate mirovnu misiju koja se tiée medunarodne zajednice. Pozar je podmetnut pod zojednicky kuéy. Gradanski rat u Jugoslaviji bio bi poraz i sramota za sve nas. Polpisnici ovog apelasu:Jean-Toussaint Desanti, Peter Handke, Ismail Kadaré, Gyérgy Konrad, Ber- nard Henri Lévy, Claudio Magris, Edgar Morin, Peter Schneider, Jorge Semprun, Mario Vargas Uosa i Elie Wiesel TAGESZEITUNG, studeni, 1991. Postovani! © Pee postati snage koje ¢e hraniti njihovu voliv. Ako od nas dozive razumijevanie i odluénost, akounatim srcimanoma zlokobne osude, ako prepoznaju uv nama dostojanstveni stay spram slobode individve i naroda - tada ¢e izabrati kao duteyno hranu (koja je npr kod djece predékolske dobi toliko snaéna da odreduje zdravw izgradnju unvtamjih ‘organa ili_njihov poremecaj) - one snage koje nose i afirmiraju Zivot. Budimo snaini v ovoj svijesti: unutamjom snagom govjek- ceca pr nee Poe Soe truju nasu djecu, a koja se ne mogu zoititili bez naie pomodi pred nagomilanomnegativnoéukojanas esnasla Isinsko opredieljenje za pozitivan i zaiticujuci stav spram ugrozenih mladica- osnazitéeinaskao “vrllare” duianaie djece, a time pripomoci konano| pobjedi Dobra v nama - i oko nas, Syellost, toplina i éudo Zivola darovi su koji su uvijek iznad tame, straha i sri i koji ih preobrazavajut Neka naia djeca dozive da smo i mi sluge Zivola! Goethe- ova je misao: “Oko ne bi vidjelo sunce da nije sungano.” Dajmo sungevim ogima nae djece zdraviie mudrost i spoke ubavi!lako je to danas vrlotetko- svako oslvarenje U fom smjoru nepenisive je i troje pokojenjima, Za covime nate potomke u svim Zivotnim letkogama. BRECHT: NA ZIDU JE KREDON NAPISANC aes Oe en MIROVNA INICIATIVA | jedna utopija Na Balkanu povijest kasni. Nagim Zivotima upravijajy sile v zapadnoj i srednjoj Evropi polisnule prije nekoliko gen- eraracija: duboko nepovjerenje prema drugim etnickim i vierskim skupinama, teznjaza osvajanjem|eritoria. Evropa je izvukla pouke iz vlastih krvavih ratova; okrenula se raz~ yojudemokraciie, kulture ekonomi. Ratovi za terlorij danas se vide ne vode jer snaga suvremenih drava ne ovisi oveligini teritorie, broju podanika koji plaéoju porez i idu v vojsku. ‘Mozemo liu ove doba uzaso, razviti viziju trajnog mira na Balkanu? Demokracija, blagostanje i mir ciljevi su koji se mogu ostvariti samo sinkronizirano. Ukorijenjenost ratovanja i nasilja u tradiciji_balkanskih naroda, koiidanas dolaze doizrazojapoliéari,nacionalni lideri i obiéni judi politiku i dalje smatraju kao pripre rat, Zak i kada se toga Zele otresti) problem se moze samo ako mu se pride radikalno. Ne mozemo se zadovoljti eljama za postupnim napredovanjem, jer ée to dovesti do suproinog: ekonomskog, kullumog i svakog drugog naza- dovanja. Jedino radikalne teznje imoju Sansu, jedino biti utopist znadi biti realan. Prema tome, ci mora biti: Balkan bez oruijat Demili- tarizacija svih balkanskih dréava (bez obzira koliko ih bude}, fj. ukidanje vojske i vojne industrije. Inicijaliva se mora prosiriti na sve bolkanske dréave, jer danas reaino opasnostne rjetizvanated tale, Madarske, Turske ...) nego samo jednima od drugih... $ druge strane, Hivati neée pristati na razoruzanje ako to istodobno ne uéine i Srbi, Srbija nece ako to ne ucini i Bugarska isl. Razoruzavanje mora idi postupno i sinkronizirano. Balkan- ske zemlje moraju pozvati Ujedinjene narode i drzave- potpisnice Helsinskog dokumenta o miru i suradnji v Evropi da nadgledaju proces i uvjete razoruzanja. Jedan od kljuénih preduvjeta jeste priznanje danainjih granica, bez obzira [otko ve netko zolio da sunepravedne. Svaki zchijev za promjenom granica vuze za sobom lavinu novih zahifeve i bez rola je ilo koju promjenu nemoguce jawed. Da bi se gronice jednom mogle ukinuti, danos i valja ostaviti kokve jesu. ‘Medusobnim sporazumima i pod mecunarodnom kontrolom, balkanske dréave morati ée jamé1i prava svih_ manjina, olvorene granice za promet liudi i informacia itd. Posebno, Srbija i Hrvatska moraju jaméiti nepovredivost granica Bosne i Hercegovine, koja je specifigan shiéoj {nije nacionalna dréava). Srbija ée neminovno morati osigurati ono 30 i Hivaiska Kraji Svi gradani, bez obzira na nacionalnost, duzni su minimal- nugradansty lojalnostdrzaviv kojoj Zive, akljuena promjena U odnosu na povijest balkanskih drzava mora biti njthova unutraénja liberalno-demokratska konstitucija na principy puzke, ane etnicke suverenosti (kao nacionalne drzave one haslupaju samo prema van, a 13 ne smije imati nikakvog bljecaja na unutrainju konstituciy, fj. pripadnici ve¢ine!e nacije ne smiju biti ni ka koji nazin privilegirani) U prijelaznom razdobliv, mogao bi se postici dogovor 0 jela Bosna i Hercegovina, Krajina, Istra U njima bi se smjestile mirovne snage UN te nuzne jjske snoge. pol © ovome ée se, naravno, voditi dugotrajni, visegodisnj mukolrpni pregovori. Medusobnog povjerenia je malo i fo se ne moze proko nodi izmijeniti, Pomoé obrazovanih Inika, koji ée obe strane upoznali sa melo- Inog umjesto pozicioneg pregovaranja, pri tome ée biti od kljuéne pemoei. Prije svego, liudi moraju jasno sagledati svojeistinske interese. Npr. jedinslvena dr- Zava za sve Srbe je samo sredsivo da se postigne sigumost i mozda i duhoyno nacionalno jedinslvo. To je sredsivo me- dutim sasvim neadelvaino. Za demilitarizaciju drzava, jedan od klivénih trajnih uvjeta je demilitarizacija civilnog drustva. reba preokrenuti logiku da je somo naoruéan narod slobodan narod - naprotiv, on je rob svojeg oruzja, koje ga prijedi da mimo zivi sa svojim susjedima. jedan od hivenih i hitih zodatoka v Hrvatskoj jes bio tril uvjete za dobivanje oruzjo, koji sudanasneshvatljivo Frag. Iso naramo reba napravi i drugdle. Osim ovih dicekinih mjera, biinoje inti odgojiobrazovanje za nenasilje. Odnosi se to na sadréje od djegieg vrliéa do Instituta za mirovna post nj. U relativno kratkom roky od nekoliko mjeseci, mogla bi se slvoriti grupa ludi koji ée se obrazovali u metodama mi: rovnog posredovanja i kao posrednici uporno odlaziti u krizna, podrugia i policati pregovore i druge kontakle za- rie narod. Walia u tome bili uporan i dovitljv, jer lrugoga nagina, jednostavno, nema. Zamirovno: posredovenie, ipak, postoje tradicije i unas, koje relativno uspjesni dogovori izmedu Senja koji se ovom temom 7 Treéa vrsta djelovanja na ovom pol jest posredna: upomo v jaynosti natural leme koje se ne figu oklualne politike i 3ve na posve pragmatigan n ‘medunacionalnih prepucavanja, teme na kojima liudi mogu suradivati tako da svako zadovolji svoj interes, a da dolazi do nopretka za sve. Rijeé je prvenstveno o privredi. Suvremena privreda bazira se na Irgovini koja obogacuje obe strane. Tu je uzrok da- nainjeg mira u Evropi: isplativije je sa suparnikom na svjetskom trdisty trgovati, nego ratovati. Drugo bitno podrucje je za3tita prirode i okolia, koja nudi ‘optimalan spoj brige za lokalno, nacionalno i globalno {Zelena Hrvatska na zelenom planetv isl.) i koja liude spoja éak i bez onog antagonizma koji je latentan v trgovini. Naravno, fu su feme iz kulture isl, jer kultura je tokoder istovremeno individualni, nacional mada je tu kod nas danas znaino feze inzistirati na tom globalnom aspektu. Konaéno, od golemog je znaéaja i znanost koja je po svojo} prirodi univerzalna, sa svim njenira éudesnim dostignucima, od éipa do teorijaonastanku univerzuma - koga obuzmy te teme, vistinu nece imal yremena da se bavi rasplitanjem évorova tko je koga zadnii Jakloo naovimprostorima, Koje pri poteoi tkoje sadana redu da se sveti. Zoran Ostrié PROBLEMI PRIMIRJA 0. Bitan je razlog dosadainith neuspjeha v pregovaranju 0 ‘miru u Jugoslavij v fomu ito Haaéka konferencija polazi cod pogresnih prefpostavki da je: a) moguée postidi mirovni sporazum {a to znaéi frajno po- éko rjeienje upravo onog sklopa politickih i drugih jenja koji su doveli do rata) za vrijeme trajanja ratnih sukoba. b) tekst mirovnih sporazuma to smisleniji to je kompletnii kompromisniji, to, medutim, somo prosiruje tekst, doslovce sa svakom novom rijedi raste moguénost nespo- razuma i novih nezadovoljstava medu sudionicima pre- govora; )josno da ée sudionici sadainjih sukoba (i nuzno sudionici sporazuma o prekidu vatre i primirju) biti ujedr dionici trajnog (mirovnog) rjekenja jugoslavenskih prob- lema (premda se iz povijesti, npr. iz situacije nakon prvog syjelskog rata, pokazuju posve drukéija iskustvo]; to kako ce prekid vatre, primirjo i uvjai za njih sljoditi iz skloplenih mirovnih aranimana, a ne obmulo; ©} moguce je o¢ekivat sporazum o frajnome miru medu stranama nesposobnima da odrie vec tucet primirja sklopljenih upravo pod pretpostavkom ovih mirovnih pre- govora, d) 1. Zhog ovoga je nuzno koncentrirali sve napore me~ dunarodne zajednice i odgovornih politi¢kih snaga u Ju- 1a dosizanje prekida vatre i primirja koje bi, jerojaino skoro opadarie intenziteta vojnih ‘operacija zbog pogorsanja vremenskih prilika, nastojalo ispuniti sliedece pretpostavke: a) eee rojno, kako bi omoguéilo koncentriranje svih strana na mirovne pregovore nakon prestonka neposred- nih roth opesnoslt i dalo im vijeme polrebno de odista vote viastle pozicije, perspektivneinlerese i stategiska polazista (rije? je, realno, o razdobliu od nekaliko go 1a), stime da se v tome razdobliu na podruéju Jugoslav moze barem djelomice normalno zivjeli, komuniciral, Irgovati i obnavijati unisteno; b)da ne prejudicira nijedno od mogucih rjegenja problema koji su doveli do rata; ¢) da sadrzi elemente koje svaka od sukobljenih strana drzi dijelom svojih ciljeva. 2. Da bi ove pretpostavke mogle biti zadovoljene primirje bi moralo sadrzavatisliedece politicke elemente : ‘) hitan prekid vatre uz medunarodnu kentroly njegova odréavanja i razdvajanja trupa koje neposredno shijedi; b) povlagenje svih jedinica JNA v kasame iz kojth su krenule usukobe koji su prekinuti prekidom vatre, povlagenje svih ostalih jedinica v sukobu v dogovorena stalna boravista; 10g ofpustanja svih regruta i dobrovoljaca; neposredni prekid svih regrutiranja/novaéenja i obusta- va prihvata dobrovoljaca na svim stranama; ¢) odlazak jedinica JNA iz republika koje Zele da one napuste njihowu teritoriju, u roku od dva mjeseca nakon prekida atre,uzistovremeno raspuitanje svih ostalih voj- nih jedinica, s izuzetkom policijskih, te minimalnih vojnih konfingenata o kojima se ne ‘medusobno dogovore; d) raspustanje JNA, s time da dio profesionalaca iz njezinih redova prelazi v redove republickih jedinica uz obostrani dogovor, dio ostaje u republikama koje eventualno prih- vaéoju stacioniranje ovih jedinica u okviry medusobno dogovorenih kontigenata; vz financijsku pomo¢ inozem- nih eimbenika ofpozinje program umirovlienja, odnosno rekwalficranja nojveceg djela armijskh profecionclaca, ¢) stacioniranje medunarodnih mirovnih trupa (peace keep- ing forces) na teritorijima u Hrvatskoj s mijeganim sta- noynisivom, av kojimasu vodene borbe, stimedate trupe kontrolirajy ova podrugja u cjelini - od granica opisonih 30d f} do foklcke crto prokida vatre, te da (u policaino} Finkeii nadomjeste sve orvzane snagenaovim podrutir ma. Funkcija bi ovih jedinica bila jamsive i osiguranje reda i himog povratka svih izbjeglica. Povlatenje trupa UN kao celine bit de moguée samo nakon - i koo dio - konaénog sporazuma o buducnosti jugoslavenskog pros- fora. Hino slanje promatraza u podrueja v kojima postoji neposredna opasnost konflikta (Bosna i Hercegovina, Sandzak, Kosovo) f) priznavanje postojecih gronica medu republikama u Jugoslavij{stanje pozetkom 1990) kao de facto granica,uz naéelnu suglasnest da je niihova izmjena moguca pris- tonkom zointeresiranih republika te odluku odgovara- juceg stanovniiva na referendumy; sve se republike ‘obvezujy da v razdobly od tri godine ova pitanja nece postavijati ni na kakay formalno obvezujuci nacin; 2) medusobno priznanje republikama prava na zastupanje i eventualnu zaitity sunarodnika koji su v manjinskome po- lozaiu u bilo kojoj drugoj republic (zbog specifignosti us- Javnog uredenjatto se pravo, ni aktivno, nil pasimo, ne od- nosi na BiH), s fime da je to pravo jednako pravu kakvo je Austrijskim drzavnim ugovorom iz 1955, u danu 7, bilo da- no Jugoslaviji v odnosu na hrvatsky i slovensku manjinu u Austr h) suspenzija svih saveznih organa i predstavnistava Jugo- slavije u inozemstvu {osim ako sve republike u konkret- nome sluéajy ne odluée drukéie) za vrijeme trojanja rownih pregovora, stimeda nijedna republika republika u meduvremenu nema ekskluzimno pravo nate organe i predstavnistva; i) uspostava prijelaznih organa za upravijanje i kontrol interr th komunikacijskih procesa {politikih i privrednih), te za nadgledanje vlasnistva i dugova Fede~ rocije (uz pomoé struznih kontrola iz inozemstva ufunkeiji zojednicki prihvacene arbitraze); osnow ovih organa ni Prijlazno koordinaeijsko vijec, sastevlieno od pred republizkih vlada i predsjednika SIV-a, te di- jelovi republkih i saveznih organa sto ih ovo flo aktivira za polrebe svojega rada; i) osnivanje stalne pregovarazke konferencije u kojoj sudje- Iyju predstavnici svih republika, kao i predstaynici svih nacionalnih skupina uv zemlj Zarke Puhovs! MIROVNI SUSRET U STADTSCHLAINIGU UZMAK CIVILNOG DRUSTVA Zakljuéna diskusija intenacionalne konferencije Nenasilno rjesavanje konflikta v Jugoslaviji odrzana 17. studenog v Stadtschlainigy, trebala je postati i dijalog protivnika. Od mjerodavnih politigara koji sudjeluju u konfliktu pojavio se samo" sluibeni jugoslovenski predsjednik. Dok je Zarko Puhovski (Filozofski fakultet Zagreb) od mi- rownog istrazivanja zahtijevao jasan odgovor na pitanje o ‘agresoru i Zvi i osudu jugoslavenske voiske, Vesna Pesié {Sociolotkiinstiny, Beograd izjosila se 2ainteracioncing nadziranu demilitarizaciju Jugostavije koja bi morala obu- bvaliti koko saveznu armiju, tako i sve paravojne formocije. Programi za dalinje prekvalificiranje armijskog kadra mogli biim ponuditiizlaz iz egzistencijalne dileme i pridobitithza mirovni proces. Puhovski se zalagoo za Irenutaéno suspendiranje termina “Jugoslavija” u medunarodnoj upotrebi i za delegitimiranje svihjugoslavenskih saveznih organa. Zahtijevaoje trenulaéno povlagenjesvih stranth ambasadaiz Beograda, Ponjegovom miiljenju, tko god se zalaze za zajednicki Zivot na jugo- slavenskom prostoru mora nastupati protiv svega sto se danas jo uvijek naziva “jugoslavensko". rozio je sumnju v zohijev za dele- gitimiranje Jugoslavije. Posliedica takvog gina mogla bi biti FEEEEEEEEeEEEEED Bosnai Hercegovina: Seid Hukovi¢, Marko Orsolié, Slobodan Svrzo, Ivica Pjani¢, Mirko Skrbié, Nebojsa Milideag, Edin Saréevie, Sefko Kadrie, NebojiaBosni¢, Sanda -urbuzovié, Slavko Erié, Franjo Likar, Anis Barjaktarevié, Dusko Tomié, brahim Spahié Hrvatska: Branko Horvat, Milorad Pupovac, Ivan Zvonimir Ciéak, Ivan Prpié, Milan Ko3uta, Danijel Win, Suzana Kulovié, Lino Veljak, Bozidar Knezevic, Aleksandra Lazarevié, Vesna Jankovié Cra Gora: Miodrag Vichovie, VujicaLazovie, Branka Ljeskovic, Rade Bojovié, Miodrag Perovié, Danilo Burzan, Zeliko Ivanovic, Mihailo Radojizié, Dino Ramovié, Veselin Pavievié, Bozidar Sisevic, Nebojsa Rediié : Srbija: Miladin Zivotié, Vesna Petié, Sonja Biserko, Sonja Prodanovi¢, Primoz Bebler, Miodrag Zupanc, Zarko Dragojevié, Aida Rodié, Julija Mostov, Obrad Savi¢, Nenad Dakovié, Milorad Belanéié, Zarko Ko- raé, Miodrag Mili, [jubinka Trgovéevié, Natasa Kandié, Tanja Petovar, Stojan Cerovié, Goran Cvetkovié, Sonja Licht Slovenija: Dora SkriancPatelli, Roberto Patelli,Franco Juri, Rastko Moénik, Tomaz Mastnak, Tonéi Kuzmanié, Vlasta Jalusic, Marko Hren, Saio Gazdig, Gregor Tomc, Miroslav Stanojevié, Darko Strain, Svetlana Slopsak, Janko Rozié, Polona Rozman dalinja eskalacija i val uzojamnih “delegitimirania” Medunarodno priznatiistrazivaé mira i sukoba govorio je © oZiglednom deficit rjesenja u jugoslavenskom sukobu, koji je paralizirao i evropski mirovni pokret. Peace keeping trupe UN mogu se angazirati prije nego ito je uspostavlieno, je na

    You might also like