By: magnifficus

Ova skripta je pisana po pitanjima s foruma, to znai da nema nikakvog

redoslijeda to se tie cjelina iz kojih su pitanja
Mislim da su obraena sva pitanja s nasciturusa, nadam se da de vam biti od
pomodi
Meni je pomogla...
Sadraj
1.

Konvencije:........................................................................................................................................................................ 3

2.

Klauzule.............................................................................................................................................................................. 3

3.

Hipoteka ............................................................................................................................................................................ 3

4. Do kada traje osposobljavanje broda za plovidbu po haakim a do kada po hamburkim pravilima? Koje je
rjeenje kod nas privaeno? .................................................................................................................................................... 4
5.

Odgovornost openito .................................................................................................................................................... 4

6.

Odgovornost za izuzete sluajeve ................................................................................................................................. 4

7.

Razlika udara i sudara ..................................................................................................................................................... 5

8.

Repatrijacija ...................................................................................................................................................................... 5

9.

Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda............................................................................................................. 5

10.

Hrvatski registar brodova .......................................................................................................................................... 6

11.

Koju novinu unosi protokol atenske konvencije iz 2002...................................................................................... 6

12.

odgovornost brodara u prijevozu opasnog tereta ................................................................................................ 6

13.

to je Plovput............................................................................................................................................................... 7

14.

Tko izdaje privremeni plovidbeni list....................................................................................................................... 7

15.

Tko vri popis posade................................................................................................................................................. 7

16.

Brodar ........................................................................................................................................................................... 7

17.

Havarija ......................................................................................................................................................................... 8

18.

Prijevoz u kojem sudjeluje vie prijevoznika.......................................................................................................... 9

19.

Teretnica....................................................................................................................................................................... 9

20. Garantno pismo.................................................................................................................................................................10

20.

Odgovornost brodara za izvanugovorne tete ....................................................................................................10

21.

Odgovornost brodara za prtljagu ...........................................................................................................................11

22.

Odgovornost brodara za tjelesne ozljede ili smrt putnika.................................................................................11

23.

Spaavanje 2 sluaja, kad je ugovoreno i kad ne postoji ugovor .....................................................................12

24.

Direktni i multimodalni prijevoz.............................................................................................................................12

25.

Definiraj putnika i prtljagu vrste prtljage ..........................................................................................................13

26.

Definicija broda, brodice, plovnog objekta, plutajudeg objekta, jahte. .......................................................13

27.

Ugovor o prijevozu stvari morem ..........................................................................................................................14

By: magnifficus
28.

Koja konvencija regulira prijevoz putnika morem, koju novinu unosi protokol iz 2002 ..............................14

29.

Stojnice i vrijeme predaha.......................................................................................................................................14

30.

Pariki memorandum ...............................................................................................................................................14

31.

Badarenje..................................................................................................................................................................15

32.

ISM code .....................................................................................................................................................................16

33.

to je ISPS pravilnik (kod) ........................................................................................................................................16

34.

Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima .................................................16

35.

Koji zakon regulira unutarnju plovidbu.................................................................................................................17

36.

Naknada tete u sluaju sudara .............................................................................................................................17

37.

Upisnici .......................................................................................................................................................................17

38.

Zakoni..........................................................................................................................................................................17

39.

Kada je pomorac (lan posade zatideniji) ...........................................................................................................18

40.

Oevidnik brodica .....................................................................................................................................................18

41.

Bruto tonaa ..............................................................................................................................................................18

42.

Neto tonaa................................................................................................................................................................18

43.

Kategorije plovidbe...................................................................................................................................................19

44.

Svjedodbe koje brod mora imati u skladu s konvencijama (konvencijom) ..................................................19

45.

Upis i brisanje brodova i jahti .................................................................................................................................19

46.

Pretpostavljena krivnja ............................................................................................................................................20

47.

Dokazana krivnja .......................................................................................................................................................20

48.

Obalna straa .............................................................................................................................................................21

49.

Vrste raunanja vozarine.........................................................................................................................................21

50.

Konvencije o teretnici ..............................................................................................................................................22

51.

Konvencije o prijevozu putnika i prtljage .............................................................................................................22

52.

Konvencije o uljima ..................................................................................................................................................22

53.

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda ..........................................................................................................23

54.

Luka uprava ..............................................................................................................................................................23

55.

Koji su uvjeti za isputanje balasta 200 nautikih milja od obale i na 200 metara dubine..........................24

56.

to je podrtina i koja konvencija to regulira ........................................................................................................24

57.

Odgovornosti .............................................................................................................................................................24

58.

IZVANUGO VORNA ODGOVORNOST ......................................................................................................................26

59.

MARPO L......................................................................................................................................................................27

60.

Isprave koje se izdaju temeljem MARPO L konvencije........................................................................................27

61.

Konvencije koje se odnose na pregled i nadzor brodova i spaavanje ...........................................................28

62.

Privilegiji na brodu ....................................................................................................................................................29

By: magnifficus

1. Konvencije:
-

SOLAS konvencija je donesena 1974. Godine. Njen puni naziv glasi Meunarodna konvencija
o zatiti ljudskih ivota na moru
Atenska konvencija o prijevozu putnika i prtljage morem je najvanija konvencija koja
regulira prijevoz robe i prtljage morem. Takoer je donesena 1974. Godine, a posljednji put
izmijenjena 2002. Godine
Puni naziv Hamburkih pravila je Konvencija UN-a o prijevozu robe morem 1978.
Puni naziv Haakih pravila Meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o
teretnici, Bruxelles, 1924
MARPOL Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneidenja s brodova
Londonska konvencija je Konvencija o sprjeavanju oneidenja mora potapanjem
otpadaka i drugih stvari, 1972
Konvencija o traganju i spaavanju MERSAR

2. Klauzule
a. Brisovna daje pravo naruitelju na raskid ugovora ako mu brod ne bude stavljen na
raspolaganje u ugovorenoj luci do isteka vremena naznaenog u samoj klauzuli, u stanju
sposobnom za plovidbu. U tom istom vremenu prijevoznik mora predati i uredno pismo
spremnosti.
b. Kasatorna ako je izdano vie izvornih primjeraka teretnice i ako je netko od imatelja
iskoristio svoje pravo, kako bi se izbjegle neugodne posljedice za brodara, ostali primjerci
gube vanost za brodara, ne obvezuju ga vie.
c. Identitetna ona koja sadri sve podatke o teretu (vrsta, koliina)
d. Marginalna oznake na teretu su nejasne ili nedovoljno trajne, odn u njima nije jasno
navedena vrsta i koliina tereta. Njoj se daje vanost kada ne postoji mogudnost da se
tonost podataka provjeri u teretnici prilikom ukrcavanja tereta
e. Supstitucijska daje pravo brodaru da individualno odreeni brod zamjeni drugim brodom

3. Hipoteka
Razlika izmeu hipoteke u graanskom pravu i pomorskom je u tome to na brodu, osim to ga moe
prodati i naplatiti se iz njegove vrijednosti, vjerovnik moe i gospodarski iskoritavati brod i na takav
se nain naplatiti.
Hipoteka na brodu zalono pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti se iz prodajne cijene
broda, ostvarene sudskom prodajom, a moe namiriti svoje potraivanje i iskoritavanjem broda.
osnova za upis hipoteke je ugovor ili sudska odluka. Hipoteka obuhvada sve sastavne dijelove broda i
njegove pripatke, obuhvada i uzgrednosti broda (materijalni ekvivalent umanjene vrijednosti broda
zbog otedenja)

By: magnifficus

4. Do kada traje osposobljavanje broda za plovidbu po haakim a

do kada po hamburkim pravilima? Koje je rjeenje kod nas
prihvaeno?
Kod nas je prihvadeno rjeenje Haakih pravila.
Brodar je duan pravodobno, do poetka putovanja uloiti panju urednog brodara kako bi brod
osposobio za plovidbu, primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio potrebnim zalihama i
pripremio da se teret moe ukrcati,sloiti, uvati, prevesti i iskrcati u stanju u kojem je primljen na
prijevoz.

5. Odgovornost openito
U pomorskom poduzetnitvu odavno postoji naelo ograniene odgovornosti brodara, to je iznimka
od opdih naela obveznog prava
Ograniena odgovornost postoji kada dunik:
1. Odgovara do unaprijed odreene svote cijelom svojom imovinom
2. Odgovara odreenom vlastitom imovinom
Razlog uvoenja naela ograniene odgovornosti je, prije svega, gospodarski prevelik je rizik
pomorskog pothvata, te bi neograniena odgovornost moga destimulativno utjecati na pomorsko
poduzetnitvo.
U pomorskim odnosima susredemo ugovornu i izvanugovornu odgovornost za tete, a opde naelo
ogranienja odgovornosti se primjenjuje na obje vrste odgovornosti. Osim opdeg ogranienja postoji i
posebno ogranienje odgovornosti koje se zasniva na odreenom ugovoru(npr. Prijevoz putnika).
Opde ogranienje odgovornosti je krajnja granica do koje dunik brodar odgovara.
U novije vrijeme se predvia specifino ogranienje odgovornosti za tete od oneidenja u ljima,
poseban reim odgovornosti i ogranienja odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova, kao i
odgovornosti pri prijevozu neklearnih stvari.
1. Sustav abandona (mediteranski sustav) vlasnik broda ogovara neogranieno i osobno
cijelom svojom imovinom za ine i obveze zapovjednika, ali je i ovlaten rijeiti se
neograniene osobne odgovornosti preputanjem broda i vozarine za ono putovanje na
kojem je nastala obveza. Brod se samo preputa vjerovnicima radi namirenja, a eventualni
viak pripada brodovlasniku. prigovor: moe se prepustiti i bezvrijedna olupina
2. Sustav egzekucije (njemaki sustav) brodar je odgovarao za odreene obveze samo
brodom i vozarinom, a ta se imovina podvrgavala postupku izvrenja da bi se namirili
vjerovnici.
3. Sustav odgovornosti ograniene na odreenu svotu (engleski sustav) brodar odgovara
svojom imovinom, ali samo do unaprijed tono odreene svote (do iznosa utvrenog prema
veliini broda na osnovi tonae)

6. Odgovornost za izuzete sluajeve

U naem PZ-u taksativno se nabrajaju sluajevi, za koje, ako su prouzroili tetu prijevoznik ne
odgovara. To su izuzeti sluajevi, iznimne opasnosti i rizici plovidbenog pothvata za koje se moe
pretpostaviti da ih brodar nije skrivio. Prijevoznik ne mora, kada dokae uzronu vezu izmeu tete i
izuzetog sluaja, dokazivati da nije kriv, nego korisnik prijevoza, ako eli dobiti naknadu od
prijevoznika mora dokazati osobnu krivnju prijevoznika. Ovdje se teret dokaza prebacuje s
prijevoznika na korisnika prijevoza. Na PZ razvrstava takve sluaje ve u 9 skupina:
4

By: magnifficus
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Via sila, ratni dogaaji, meunarodni zloini na moru, nemiri, pobune

Sanitarna ogranienja ili druge mjere ili ogranienja dravnih organa
Radnje ili propusti krcatelja ili osobe ovlatene raspolagati teretom ili osoba koje za njih rade
Obustava rada, trajk, masovno iskljuivanje radnika s posla
Spaavanje ili pokuaj spaavanja osoba i imovine na moru
Skretanje(devijacija)broda u sluajevima spaavanja
Prirodni gubitak u masi ili obujmu tereta ili tete koje nastaju zbog vlastite mane il i skrivene
mane ili posebne naravi tereta
8. Nedostatno pakiranje ili nejasne ili nedovoljno trajne oznake na teretu
9.
Skrivene mane koje se ne mogu dunom panjom otkloniti

7. Razlika udara i sudara

Udar nasilni dodir broda s drugim kopnenim ili pomorskim objektom koji se ne smatra brodom
Sudar dogaaj u kojemu jedan ili vie brodova izravnim dodirom ili neizravno prouzroi tetu
drugom brodu, odnosno imovini i osobama na brodu
a) Sraz ili izravni sudar stvarni sudar izmeu dvaju ili vie brodova, kada se dodirnu trupom ili
pojedinim dijelovima svoje opreme
b) Neizravni sudar jedan brod plovi prevelikom brzinom pravedi valove i tako nanese tetu
drugome brodu privezanom uz obalu. Odredbe o sudaru primje njuju se na odgovornost za
tetu koju jedan brod prouzroi drugome brodu zbog obavljanja manevra ili proputanja da
obavi menavar.

8. Repatrijacija
Pravo pomorca na povratak u luku prebivalita, na troak brodara. Ako brodar ne plati povratak lana
posade on de se isplatiti iz sredstava naeg diplomatsko konzularnog predstavnitva na troak
brodara. Smatra se da je osigurano povratno putovanje i ako je brodar lanu posade osigurao
zaposlenje na odgovarajude poslove na brodu koji plovi u luku njegova prebivalita.

9. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda

Poduzetnik nuklearnog broda je glavna odgovorna osoba. To moe biti osoba koju je drava ovlastila
na iskoritavanje nuklearnog broda, ili to moe biti sama drava koja iskoritava nuklearni brod.
Nuklearna teta je ona teta koja se odnosi na smrt ili svaku tjelesnu ozljedu ovjeka, odnosno teta
koja prouzroi gubitak ili otedenje stvari to nastaju od radioaktivnih svojstava s otrovnim,
eksplozivnim ili drugim opasnim svojstvima nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda ili otpadaka.
Poduzetnik odgovara vrlo strogo, tj. na osnovi objektivne odgovornosti s vrlo ogranienim
mogudnostima za osloboenje od odgovornosti. Poduzetnik ne odgovara jedino za tete koje su
prouzroili:
a. Rat , neprijateljstva, graanski rat i ustanak
b. te ako dokae da je otedenik namjerno prouzroio nuklearnu tetu u cijelosti ili djelomino
sud u takvom sluaju moe djelomino ili potpuno osloboditi poduzetnika odgovornosti
prema takvom otedeniku

By: magnifficus

10.

Hrvatski registar brodova

To je neovisna, neprofitna, prema opdem dobru usmjerena javna ustanova koja obavlja djelatnosti u
svezi zatite ljudskih ivota i imovine na moru, sprjeavanja oneidenja pomorskog okolia i
certifikacije sustava upravljanja kvalitetom
Takoer obavlja:
1. Utvruje sposobnost za plovidbu i badarenje brodova i odreenih vrsta brodica
2. Badarenje i sposobnost za uporabu za plutajude objekte
3. utvruje Sigurnost kontejnera
4. Podobnost ustrojstva broda glede sigurnog rada i zatite okolia tijekom koritenja brodova
5. Sudjeluje u istraivanju uzroka nezgoda brodova
6. Sudjeluje u radu i izvravanju obveza prema meunarodnim organizacijama glede pobrojanih
poslova

11.

Koju novinu unosi protokol atenske konvencije iz 2002

Poboljanje pravnog poloaja putnika u pomorskom prijevozu na meunarodnoj razini povienjem

iznosa ogranienja odgovornosti za tetu zbog smrti i tjelesne ozljede putnika te uvoenjem
obveznog osiguranja odgovornosti prijevoznika za te tete i direktne tube prema osigurateljima.
Protokolom je radikalno izmijenjen sustav odgovornosti atenske konvencije iz 1974. uvoenjem
dvostupanjskog sustava odgovornosti i usvajanjem objektivne odgovornosti za smrt i tjelesne ozljede
putnika prouzroene pomorskom nezgodom.

12.

odgovornost brodara u prijevozu opasnog tereta

Na PZ razlikuje jeli brodar znao ili nije znao za opasna obiljeja tereta kojeg je primio na prijevoz
- Kada brodar nije znao i dao svoj pristanak
a. Nije potrebna odreena opasnost za brod, teret, osobe ved samo naelna mogudnost
ugroavanja
b. Nevano je da li se opasnost manifestirala
c. Brodar zadrava pravo na punu vozarinu bez obzira da li je teret stigao na odredite
d. Brodar ima pravo traiti od korisnika naknadu ukupno pretrpljene tete i podnesenih
trokova
e. Brodar ne odgovara za tetu na teretu
Zapovjednik u ime brodara ima pravo poduzeti navedene mjere te opasan teret u svako
doba i bilo gdje iskrcati ili ak baciti ako brod o toj opasnosti nije bio obavijeten prije
ukrcavanja, dakle ako nije znao niti mogao znati za ta opasna obiljeja
- Prijevoz s pristankom brodara na prijevoz tereta s opasnim osobinama
a. Brodar i naruitelj zajedniki snose rizik
b. Za tete zbog takvog prijevoza robe a koje su zadesile brod, drugi teret, osobe na brodu,
okoli, te za podnesene trokove, korisnik prijevoza nede odgovarati brodaru
c. Za tete na teretu koja je posljedica poduzetih mjera brodar nede odgovarati korisniku
d. Ako se teret iskrca prije dolaska na odredite brodar ima pravo na vozarinu prema
korisno prevaljenom putu
Ako brodar nije bio formalno obavijeten o opasnim osobinama tereta, bit de duan poduzeti
odreene mjere opreza (eventualno odbiti prijevoz), ukoliko su mu svojstva tereta inae bila
6

By: magnifficus
poznata ili su mu morala biti poznata u tom se sluaju smatra da je opasan teret ukrcan s
pristankom brodara.

13.

to je Plovput

Plovput d.o.o. Split je trgovako drutvo s ogranienom odgovornodu u 100% vlasnitvu RH ija je
temeljna djelatnost, sukladno PZ-u i Zakonu o plovputu, vezana za sigurnost plovidbe i kao takva od
interesa za RH, a obuhvada:
- Odravanje i ureenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru
RH
- Postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnom moru RH i osiguranje njihova pravilnog rada
- Obavljanje poslova radijske slube na pomorskim plovnim putovima RH
- Obavljanje istraivanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite djelatnosti

14.

Tko izdaje privremeni plovidbeni list

Izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji jo nema upisnog lista i brodu koji je u inozemstvu, a
izgubio je upisni list. Vrijedi do dolaska broda u prvu domadu luku, ali najdulje 1 godinu od dana
njegova izdavanja. Izdaje ga hrvatsko diplomatsko ili konzularno predstavnitvo

15.

Tko vri popis posade

Imaju ga pomorski brodovi koji obavljaju meunarodna putovanja i drugi pomorski brodovi ija se
posada ukrcala na temelju propisane isprave za ukrcaj. Popisom posade utvruje se koje su se osobe i
kada ukrcale na brod kao lanovi posade i za koje su poslove kvalificirane. Na popisu posade
potvruje se dolazak broda i njegov odlazak iz luke, a izdaje ga luka kapetanija
Pri svakom dolasku broda u luku, popis posade mora se predati lukoj kapetaniji, a u inozemstvu hrv
diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu, ako ono postoji u luci dolaska. Ta tijela zadravaju
popis posade do odlaska broda. Predaja popisa posade nije obvezna za brodove koji odravaju
redovite linije u domadoj plovidbi.

16.

Brodar

To je fizika ili pravna osoba koja je u posjedu vlastitog ili tueg broda i nositelj plovidbenog
pothvata. Dok se ne dokae drukije smatra se da je on u upisnik brodova upisan kao vlasnik broda.
On posjeduje brod, upravlja njime, organizator je i poduzetnik plovidbe. Brodara imenuje i razrjeava
zapovjednika broda.
Brodar je plovidbeni poduzetnik bez obzira na ijem brodu poduzima pothvat.
Za svojstvo brodara potrebna su 2 elementa:
1. Posjed broda mogudnost stvarnog raspolaganja brodom
2. Nositeljstvo plovidbenog pothvata vlastito preuzimanje obveza i odgovornost

By: magnifficus

17.

Havarija

To je dogaaj (ili skup dogaaja) istog porijekla koji uzrokuje gubitak ili otedenje broda, tereta ili
druge imovine na moru ili ostvarenje nekog izvanrednog troka
1. Sudar brodova
2. Nasukavanje
3. Potonude
4. Poar (tu spada i teta na teretu zbog prekomjernog koritenja vode ili pjene za gaenje, a
rije je o robi koja nije zahvadena poarom)
5. Brodolom
6. Nestanak broda
7. Otedenje tereta
8. Oneidenje morskog okolia
Bududi da je rije o sluajno nastaloj pomorskoj nezgodi ili namjernom rtvovanju imovine, havarije
se dijele na:
ZAJEDNIKE HAVARIJE
Ponekad se pomorski pothvat moe uspjeno ostvariti samo ako se namjerno poini teta ili
nametne neki troak jednom od sudionika. Tada vlasnici spaene imovine razmjerno
nadoknauju tetu vlasnicima rtvovane imovine.
- Konstitutivni elementi zajednike havarije:
1. Izvanredna rtva ili troak (izvanredni dogaaj)
2. Namjernost ili razumnost ina
3. Zajednika pogibelj (opasnost)
4. (zajedniki) spas ili korist u istom pomorskom pothvatu
-

Tipini sluajevi zajednike havarije:

1. Bacanje tereta u more
2. Gaenje poara
3. Namjerno nasukavanje i odsukivanje nasukanog broda
4. teta na strojevima i kotlovima (radi nasukavanja)
5. Uporaba tereta , brodske opreme i zaliha kao pogonskog goriva
Likvidacija zajednike havarije provodi se u nekoliko faza:
1. Kronoloki prikaz dogaaja prikupljaju se svi relevantni podaci
2. Pravni prikaz likvidator iznosi uvjete prijevoza
3. Likvidator vri popis dunike i vjerovnike mase
a. Vjerovnika masa ini je imovina otedena ili rtvovana zajednikom havarijom,
kao i trokovi koji se smatraju zajednikom havarijom
b. Dunika masa ine je sve vrijednosti (brod, teret, vozarina, provoznina) koje su
se nale u opasnosti u trenutku zajednike havarije.
Da bi se odredio postotak doprinosa u zajednikoj havariji, mora se odrediti koeficijent, a
formula je sljededa:
K = vjerovnika masa / dunika masa
Jamstva za pladanje doprinosa u zajednikoj havariji:
1. Havarijska obveznica
2. Havarijski depozit
3. Osiguravateljevo jamstvo

By: magnifficus
4. Jamstvo banke

POSEBNE HAVARIJE
Svi izvanredni trokovi koje pretrpe brod ili teret, te sve izvanredne tete koje zadese brod ili
teret viom silom, nemarnodu zapovjednika ili posade, poarom, unutarnjim kvarom tereta
itd.

18.
-

Prijevoz u kojem sudjeluje vie prijevoznika

Vrlo esto jedan prijevoznik ne moe sam obaviti cjelokupnu prijevozniku uslugu zbog
razliitih faza prijevoza, razlika u tehnologiji. Iz tog razloga dolazi do suradnje i vezanosti
prijevoznika koji su vrlo razliiti. Prijevoznici mogu sudjelovati u jedinstvenom prijevozu tako
da jedan od njih izvrava svaku fazu prijevoza. Uzajamna suradnja prijevoznika moe biti
vezana i za razliite grane prijevoza, npr moe dodi do kombinacije u zranom, pomorskom i
cestovnom prijevozu. U tom sluaju govorimo o multimodalnom ili mjeovitom prijevozu.

19.

Teretnica

Teretnica - je isprava kojom brodar potvruje da je radi prijevoza na brod primio teret,te se obvezuje
da de nakon zavretka putovanja teret predati ovlatenom imatelju teretnice. Ona slui kao dokaz o
postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Teretnica je vrijednosni papir, ona predstavlja robu koja je
u njoj naznaena. Ona je tradicijski papir- predaja papira nadomjeta tradiciju predmeta. Izdavanje
teretnice nakon zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju na njegov zahtjev izdati teretnicu,
moe je izdati i zapovjednik ili agent. Brodar mora vlastoruno potpisati teretnicu jer je ona pravni
akt.
ISTA TERETNICA- bez primjedbe na stanje sadraja robe i ambalae; samo se ona moe koristiti kao
dokumentarni akreditiv
Kada brodar ne unese u teretnicu osnovane primjedbe-smatra se, za odnose izmeu njega i tredega
zakonitog i savjesnog imatelja teretnice, da je brodar preuzeo teret onako kako je naznaen u
teretnici (znai u istoj teretnici brodar tredoj osobi koja je u dobroj vjeri ne moe dokazivati da teret
nije primio onako kako to proizlazi iz teretnice. Imatelj teretnice moe dokazivati da je teret predan
brodaru onako kako je to naznaeno u teretnici. Uspije li dokaz, brodar de odgovarati za primljeni
teret iz teretnice bez obzira na klauzule u teretnici.)
NEISTA TERETNICA- ako prijevoznik u teretnicu unese prigovore
Ovakvu teretnicu krcatelj de teko staviti u promet, jer stvara tekode u poslovnom, robnom i
kreditnom poslovanju. Zato de krcatelj nastojati sprijeiti unoenje bilo kakvih primjedbi koje bi
teretnici oduzrlr osobinu iste teretnice. ak i da su te primjedbe osnovane i opravdane, krcatelj de
nastojati dobiti istu teretnicu, nudedi jamevno (garantno) pismo u sluaju da primatelj pozove
brodara na odgovornost zbog eventualnih nedostataka tereta, odn. Zbog neistinitih podataka u
teretnici. Garantnim pismom krcatelj se obvezuje naknaditi tetu brodaru(prijevozniku) koji preuzima
odgovornost ponajprije prema zakonitom imatelju teretnice iz izdane iste teretnice, kada je brodar
mogao unijeti svoje primjedbe u teretnicu, a to nije uinio. Rije je zapravo o pismenom sporazumu o
naknadi tete od krcatelja brodaru koji izdavanjem iste teretnice moe odgovarati primatelju iz
takve teretnice. Garantno pismo prema tredima nikada ne moe proizvesti pravni uinak.
Teretnica isprava koja dokazuje postojanje i sadraj ugovora o prijevozu
- vrijednosni papir, tradicijski papir
- izdaje se samo na zahtjev krcatelja
- sadraj (bitni elementi, razliite klauzule ukljuujudi identitetnu i marginalnu)
- dokazna snaga
- negocijabilnost (prenosi se cesijom, indosamentom ili predajom)
9

By: magnifficus
- odnos teretnice i ugovora (usmeni uvjeti ugovora ne obvezuju imatelja; ne moe te imati ugovor bez
teretnice ili teretnicu bez ugovora)

20. Garantno pismo

garantno ili jamevno pismo je isprava kojom prijevoznik i krcatelj unaprijed ureuju svoje odnose u
sluaju da treda osoba npr ovlateni imatelj teretnice podnese zahtjev za naknadu tete jer je
teretnica pogreno oznaena (podaci u teretnici pogreno navedeni ne odgovaraju stvarnom stanju
tereta). Ta treda osoba je u odnosu s prijevoznikom jer je on izdao istu prijevoznicu(teretnicu), dakle
on odgovara, ali u ovom sluaju prijevoznik je, nazovimo to tako uinio uslugu krcatelju (izdao mu
istu teretnicu da je lake stavi u promet-neista se teko stavlja-,a teretnica nije bila ista. Treda
osoba ne ulazi u nikakvi odnos sa krcateljem, to pismo prema njoj nikada i nikako ne moe proizvesti
pravni uinak. To je interni odnos izmeu krcatelja i prijevoznika. Treda osoba moe se tim pismom
posluiti kao dokazom da je roba otedena.
Sporan je odnos meu krcateljem i prijevoznikom(kada se prijevoznik regresom eli naplatiti od
krcatelja jer je to i cijela poanta pisma, da se oni sami obraunaju ako doe do bil o kakvog spora) jer
Haaka pravila ne priznaju pismo-stalno se naglaava da je zabranjeno umanjivanje ili iskljuivanje
odgovornosti prijevoznika osim u ona 4 sluaja: zakanjenje, prijevoz ivih ivotinja) eventualno ako
se radi o dobrom pismu tj. pismu koje nije prijevarno. Hamburka pravila donekle potvruju to
stajalite. Suma sumarum: prijevoznik umjesto neiste izdaje istu teretnicu, a ako se neto
iskomplicira krcatelj mu nadoknauje tetu ako pismo nije bilo prijevarno.

20.

Odgovornost brodara za izvanugovorne tete

1. Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba u moru koje prouzroi brod odgovara
vlasnik broda, broda, ali i osoba koja u trenutku tetnog dogaaja upravlja brodom. Ipak
nema odgovornosti vlasnika broda ni brodara, ako im je brod protupravno oduzet(odgovara
osoba koje je u trenutku dogaaja upravljala brodom i osoba koja je protupravno oduzela
brod)
a) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u podruju koje je proglaeno kupalitem ili u
kojem je zabranjena plovidba odgovornost uvijek postoji osim ako osoba koja odgovara
ne dokae da je otedenik prouzroio tetu svojom namjerom ili krajnjom nepanjom to
znai da je propisana vrlo stroga objektivna (kauzalna) odgovornost, a odgovorna se
osoba moe osloboditi odgovornosti samo dokazom kvalificirane krivnje otedenoga.
b) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u morskom prostoru od 150m od obale, a taj
pojas nije kupalite niti podruje zabranjene plovidbe niti luke, prilazi lukama, uobiajeni
plovni putovi, a nije ni namijenjen za portsku i slinu plovidbu niti je podruje
zabranjenoga naina ili sredstava plovidbe, tada je odgovornost takoer stroga
objektivna (kauzalna), ali s mogudnodu da odgovorna osoba dokazuje da je nesretni
sluaj prouzroen, pored namjere ili krajnje nepanje otedenoga i viom silom.
c) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u lukama, prilazima luka, na uobiajenim plovnim
putovima, na podruju koje se iskljuivo koristi za portsku ili slinu plovidbu ili na
podruju udaljenom vie od 150m od obale, a to nije morski prostor zabranjenoga naina
ili sredstva plovidbe. U tom sluaju odgovornost je znatno ublaena. Vlasnik broda,
brodar ili osoba koja upravlja brodom, odgovara na temelju dokazne krivnje (nije
postupio s dunom panjom). Ovo je razumljivo jer je tetni dogaaj nastao u podruju
koje je rezervirano za plovidbu, pa se ne mogu (niti smiju) oekivati osobe u moru.
d) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena na podruju u kojemu su zabranjeni pojedini
naini ili sredstva plovidbe(npr. Glisiranje,skijanje,prekoraenje brzine) , a nesreda je
nastupila za obavljanja zabranjenoga naina plovidbe ili plovidbe zabranjenim
sredstvima, odgovornost je takoer opravdano vrlo stroga (objektivna do granica
10

By: magnifficus
apsolutnosti), pa se osoba koja odgovara moe osloboditi te odgovornosti jedino ako
dokae da je otedeni prouzroio tetu svojom namjerom ili krajnjom nepanjom.
2. Odgovornost za otedenje stvari i oneidenje okolia.
Ova odgovornost obuhvada odgovornost broda za tetu koju nanese operativnim obalam,
lukobranima, lukim ureajima i postrojenjima te drugim objektima u luci ili na moru.
Odgovara brodar i brodovlasnik i to na temelju objektivne odgovornosti(odgovara i za viu
silu)
3. Odgovornost za oneidenje od broda izlijevanjem ulja (nafte) koje prevozi kao teret
Ova se odgovornost regulira na meunarodnom planu i domadim propisima. Meunarodna
konvencija o graanskoj odgovornosti za tete nastale oneidenjem naftom (uljima) 1969.
ureuje izvanugovornu odgovornost za materijalne tete oneidenja koje pomorskom
nezgodom nastupi izlijevanjem nafte s brodova. Konvencija se dakle primjenjuje na tankere.
Za materijalne tete tredima odgovaraju brodovlasnik (bez obzira na to jeli ujedno i brodar), i
to na temelju stroge objektivne odgovornosti.
Brodar se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta :
a) Od oneidenja nastala ratom, neprijateljstvima, graanskim ratom, ustankom
b) Rezultat namjernog djelovanja ili propusta trede osobe, a brodovlasnik se moe potpuno
ili djelomice osloboditi od odgovornosti i ako dokae da je teta od oneidenja u cijelosti
ili djelomino prouzroena krivnjom otedenoga.
c) U cijelosti potjee od nemarnog ili drugog tetnog postupka neke vlade ili njezinih organa
koji se brinu za odravanje svjetionika ili drugih objekata za sigurnost plovidbe u
obavljanju te funkcije.

21.

Odgovornost brodara za prtljagu

Odgovornost brodara ovisi o tome radi li se o runoj ili predanoj prtljazi.

Za runu prtljagu, u hrvatskom pravu, brodar odgovara po istim naelima kao i za povredu putnikova
tjelesnoga integriteta. To znai da brodar odgovara u naelu na osnovi dokazane krivnje. Putnik sam
nadzire, sam brine za svoju runu prtljagu, brodaru ne mora biti poznat uzrok tete, pa se putniku
namede dunost da dokae brodarevu krivnju. Meutim, brodareva se krivnja pretpostavlja u sluaju
da su otedenje, manjak ili gubitak rune prtljage nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma,
sudara, nasukanja, eksplozije, poara ili mana broda, dakle u onim situacijama kada tete od
dogaaja nisu u uzronoj vezi s injenicom da putnik sam uva prtljagu.
Ako je rije o predanoj prtljazi, koju brodar uva, njegova se krivnja za tete od otedenja, manjka ili
gubitka prtljage uvijek pretpostavlja dok ne dokae suprotno, bez obzira na prirodu dogaaja koji je
tetu prouzroio. Meutim, za razliku od prijevoza stvari, brodar odgovara za djela i propuste osoba
koje za njega rade, bez obzira na to je li u pitanju nautika djelatnost ili teta od poara.

22.

Odgovornost brodara za tjelesne ozljede ili smrt putnika

Brodar na osnovi Pomorskog zakonika odgovara za povredu tjelesnog integriteta putnika, za tetu
zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika, kad se dogaaj koji je prouzroio takvu tetu dogodio za
vrijeme putnikova prijevoza.( vrijeme prijevoza vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu, vrijeme
za koje se obavljaju radnje ukrcavanja ili iskrcavanja putnika te vrijeme za koje se obavlja prijevoz
putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je cijena tog sporednog prijevoza
uraunata u cijenu putne karte, ili ako brodar stavi putniku na raspolaganje brod za taj prijevoz.
Vremenom prijevoza ne smatra se vrijeme putnikova boravka u putnikoj lukoj stanici ili kakvom
drugom lukom ureaju na obali) Za povredu tjelesnog integriteta putnika brodar odgovara na osnovi
vlastite krivnje ili na osnovi krivnje osoba koje za brodara rade u obavljanju svojih dunosti. Brodar
odgovara u naelu na osnovi dokazane krivnje, osim u sluajevima ako su smrt ili tjelesna ozljeda

11

By: magnifficus
putnika nastali neposredno ili posredno zbog brodoloma, nasukanja, eksplozije ili poara, kada
odgovara na osnovi pretpostavljene krivnje.
Osoba koja zahtjeva naknadu tete, a poziva se na brodarevu odgovornost na temel ju
pretpostavljene krivnje, mora dokazati da je smrt ili tjelesnu ozljedu prouzroio jedan od navedenih
sluajeva, a brodar ako se eli osloboditi odgovornosti mora dokazati da nije kriv, naime da nema
propusta njegove dune panje ili panje osoba za koje brodar ogovara.

23.
Spaavanje 2 sluaja, kad je ugovoreno i kad ne postoji
ugovor
Spaavanje osoba (ljudskih ivota) pravna je obveza da se spaavaju ljudski ivoti.
Spaavanje imovine rije je o spaavanju brodova i stvari s tih brodova. U naelu ne postoji obveza
spaavanja imovine.
Tko duguje nagradu za spaavanje? To ovisi o tome da li se spaava na temelju ugovora ili ne. Ne
mora se zakljuiti ugovor. Ako se zakljui ugovor o spaavanju, u praksi se upotrebljavaju tipizirani
obrasci koji uvelike olakavaju zakljuivanje ugovora (najpoznatiji je od tih obrazaca Loydov
standardni obrazac ugovora o spaavanju s klauzulom bez uspjeha nema nagrade ili no cure no
pay.
Ako je zakljuen ugovor o spaavanju koji je sklopio zapovjednik broda u opasnosti (pogibelji),
nagradu za spaavanje duan je platiti brodar spaenog broda, ako ugovorom drugaije nije
predvieno. Takvo je rjeenje opravdano, jer je brodar nositelj plovidbenog pothvata, a vlasnik
spaenih stvari ili osoba koja ima pravo raspolagati tim stvarima odgovara solidarno s brodarom
samo za dio nagrade koja se odnosi na te stvari. Naprotiv, ako ugovor nije zakljuen, nagradu za
spaeni brod duan je platiti brodar spaenog broda, a nagradu za spaene stvari vlasnik ili osoba koja
ima pravo raspolagati tim stvarima.

24.

Direktni i multimodalni prijevoz

U suvremenoj praksi jedan prijevoznik esto ne moe obaviti cijelu prijevoznu uslugu. Tada je za
izvrenje prijevoza potrebno organizirati vie prijevoznika. Prijevoznici mogu sudjelovati u prijevozu
stvari kada nisu u pravnom odnosu. Korisnik prijevoza sa svakim od njih zakljuuje ugovor
samostalno. Prijevoznici se mogu obvezati da de stvari prevesti samo do odreene toke. On moe
preuzeti obvezu prijevoza do odredita, a u pojedinim fazama prijevoza samovoljno se sluiti drugim
prijevozima to je jedinstveni prijevoz uz sudjelovanje prijevoznika.
Ovakav oblik prijevoza moe biti:
1. Izravan ili uzastopan u njemu sudjeluje vie prijevoznika iste grane prometa
2. mjeoviti u njemu sudjeluju prijevoznici razliitih grana prometa
Izravni prijevoz stvari izravna teretnica - ona ima osobine redovitih teretnica
Jedan primjerak izravne teretnice mora pratiti robu, brodar je zajedno s teretom predaje daljnjem
brodaru. Brodar koji je sklopio ugovor mora odgovarati jer se ugovorom obvezao na to. Svaki brodar
odgovara za svoju dionicu puta. Brodar koji je sklopio ugovor o izravnom prijevozu, brodar koji je
izdao teretnicu i onaj koji je predao teret primatelju odgovaraju solidarno za cijeli put. Za tetu
prouzroenu zakanjenjem odgovaraju: brodar koji je sklopio ugovor i onaj koji je predao teret
primatelju. Onaj koji je podmirio trabine ima pravo regresa od drugih.
Izravni prijevoz putnika i prtljage Brodar koji ugovori ovakav prijevoz mora izdati izravnu putnu
kartu za cijeli ugovoreni put, a ako je preuzeo prtljagu izdaje izravnu prtljanicu. Putniku odgovara
brodar koji je ugovorio izravan prijevoz i brodar na ijem je dijelu puta teta nastala. Za tetu
prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom putnika, solidarna je odgovornost. Brodar na ijem je dijelu
puta nastala teta odgovara za runu prtljagu. Ovdje postoji pravo regresa.

12

By: magnifficus
Mjeoviti prijevoz prijevoz brodovima i drugim sredstvima prijevoza. Brodar je duan
pribaviti usluge ostalih brodara i zakljuiti ugovor o idudem prijevozu. Treba upotrijebiti panju
dobrog gospodarstvenika. On odgovara putniku za svoj izbor.,

25.

Definiraj putnika i prtljagu vrste prtljage

Putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu, ili koja prati vo zilo ili ive
ivotinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari.
Prtljaga je svaka stvar, ukljuujudi i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu , osim:
a) stvari i vozila koja se prevoze na temelju ugovora o zakupu, na te melju teretnice ili ugovora koji se
kao prvo odnosi na prijevoz stvari i b) ivih ivotinja
1) Runa prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju uva i nadzire, ukljuujudi i
prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu.
2) Predana ili registrirana prtljaga prtljaga koja se predaje brodaru na prijevoz. Za ovu
prtljagu brodar je duan, na zahtjev putnika, izdati prtljanicu (potvrda o tome da je brodar
primio prtljagu na uvanje i prijevoz, a putnik njome dokazuje pravo na prtljagu)

26.
Definicija broda, brodice, plovnog objekta, plutajueg
objekta, jahte.
pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan
ili usidren na moru (plutajudi objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomino ukopan u morsko
dno ili poloen na morsko dno (nepomini odobalni objekt)
plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt moe biti brod , ratni
brod, jahta ili brodica
a) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovi dbu morem, ija je duljina
veda od 12 metara, a bruto tonaa veda od 15, ili je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.
Brod moe biti putniki, teretni, tehniki plovni objekt, ribarski, javni ili
znanstvenoistraivaki
b) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, ukljuujudi podmornicu, koji je pod zapovjednitvom
pripadnika Oruanih snaga Republike Hrvatske, a ija je posada vojna, odnosno podvrgnuta
vojnoj disciplini i koji je duan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske
dravne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini poznatim
c) putniki brod jest brod na mehaniki pogon koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika
d) tehniki plovni objekt jest brod, sa ili bez mehanikog poriva koji je namijenjen za obavljanje
tehnikih radova (bager, dizalica, jarualo, pokretni odobalni objekt za istraivanje i
eksploataciju podmorja i sl.)
e) plutajudi objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen
za plovidbu (npr. plutajudi dok, plutajude skladite, plutajudi restoran, plutajuda elektrana,
pontonski most, pontonska marina i sl.)
f) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, ija je duljina
veda od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veda od 5 kW.
Pojam brodica ne obuhvada:
plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili
obavljanja radova,
plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja,
kanue, kajake, gondole i pedaline,
daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima
g) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za
gospodarsku djelatnost, a ija je duljina veda od 12 metara i koji je namijenjen za dulji
boravak na moru, te koji je pored posade ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika
13

By: magnifficus
h) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od
opdeg interesa drave, a iji je vlasnik, odnosno brodar drava ili neko drugo tijelo ovlateno
od drave (npr. policijski brod, brod luke kapetanije, brod Obalne strae, i sl.) i koji slui
iskljuivo u negospodarske svrhe

27.

Ugovor o prijevozu stvari morem

Ugovorom o prijevozu stvari morem brodar se obvezuje da de prevesti stvari brodom, a naruitelj
prijevoza da de platiti vozarinu (provozninu)
Bitni sastojci ugovora: a)stvar koju se vozar obvezuje prevesti
b) prijevozni put
a) stvar se individualizira vrstom i koliinom. Koliina se odreuje po masi, volumenu ili broju komada
b) prijevozni se put individualizira sporazumom stranaka o poetnoj i zavrnoj toki puta.
Te se toke mogu ugovoriti odreeno ili odredivo(kada je predvien nain na koji se mogu odrediti)

28.
Koja konvencija regulira prijevoz putnika morem, koju
novinu unosi protokol iz 2002
Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1976

29.

Stojnice i vrijeme predaha

Stojnica vrijeme kojim raspolae korisnik prijevoza za ukrcavanje ili za iskrcavanje, bez obveze
pladanja naknade brodaru.(eng. lay days). Za vrijeme stojnica korisnik prijevoza ne plada naknad u, jer
je brodar ved ukalkulirao u iznos vozarine predvieno ekanje u luci za ukrcaj ili iskrcaj. Pravo na
stojnice ima krcatelj (primatelj) na osnovi ugovora, zakona ili lukih obiaja.
Stranke mogu ugovorom regulirati poetak stojnica. Nema li o tome odredbe u ugovoru bit de
mjerodavni luki obiaji. Kod nas Luke uzance predviaju:
a) ako je pismo spremnosti predano, odnosno oglaeno do 12 sati, stojnice poinju tedi istoga
dana kada je brod spreman, poslije podne poetkom radnog vremena
b) ako je pismo spremnosti predano, odnosno oglaeno poslije 12 sati, a prije 17 sati,stojnice de
poeti tedi sutradan nakon spremnosti broda, prije podne poetkom radnog vremena.
Znai da stojnice ne poimaju tedi odmah im je pismo spremnosti predano, nego odreeno vri jeme
nakon toga. To se razdoblje zove vrijeme predaha.

30.

Pariki memorandum

lanak 167.
(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno
postupcima utvrenim Parikim memorandumom o suglasnosti o nadzoru drave l uke.
(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi lanka 166. stavka 1.
toke 1) ovoga Zakonika provjerava se ima li brod vaede isprave u skladu s odredbama:
1) Meunarodne konvencije o zatiti ljudskih ivota na moru,
2) Meunarodne konvencije o teretnim linijama,
3) Meunarodne konvencije o sprjeavanju oneidenja mora s brodova,
4) Meunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodbi i obavljanju strae
pomoraca,
5) Meunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovakim brodovima,
6) Konvencije o meunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru,
7) Meunarodne konvencije o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneidenja uljem,
14

By: magnifficus
8) Meunarodne konvencije o badarenju brodova.
(3) Ako dravu iju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 2. ovoga lanka,
inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, koliine i smjetaja
tereta, broja putnika te sveukupnog opteredenja, moe sigurno obaviti namjeravano putov anje.
(4) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 3. ovoga lanka uzima se u obzir prvenstveno, ali
ne iskljuivo, sadraj konvencija navedenih u stavku 2. ovoga lanka.
(5) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvruje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje
broda, ukljuujudi strojarnicu, prostorije za smjetaj posade, te higijenski uvjeti na brodu pravilima i
standardima utvrenim meunarodnim konvencijama iz stavka 2. ovoga lanka.
lanak 168.
(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema vaede isprave iz lanka 167.
ovoga Zakonika, ili da poloaj teretne linije, odnosno nadvoa ne odgovara podacima iz tih isprava, ili
da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno nadvoem, ili da teret nije
pravilno rasporeen, zabranit de se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu
bez opasnosti za ljudske ivote na brodu.
(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka oneiduje
okoli uljem, opasnim kemikalijama ili tetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili
ureaji neispravni, zabranit de mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.
(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi lanka 167. ovoga Zakonika utvrdi da
strani brod nema vaedu ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih ureaja za ukrcavanje i
iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih ureaja nije u skladu s podacima iz te isprave,
zabranit de se ukrcavanje i iskrcavanje tereta ureajima broda.
(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka, o
utvrenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit de se putem diplomatskih, odnosno konzularnih
tijela nadleno tijelo iju zastavu brod vije i Meunarodna pomorska organizacija.
(5) Pored mjera iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka mogu se poduzeti druge mjere predviene
Parikim memorandumom o suglasnosti o nadzoru drave luke.
(6) Odredbe stavka 1. 5. ovoga lanka na odgovarajudi se nain primjenjuju i na brodove ije drave
zastave odnosne konvencije ne obvezuju.
lanak 169.
(1) Ako se iz opravdanih razloga posumnja da stanje stranog broda bitno ne odgovara podacima
navedenima u ispravama iz lanka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakonika, ili da je strani brod ukrcao vedi
broj putnika od doputenog, ili da nema minimalan broj struno osposobljenih lanova posade, i da
oito brod u takvu stanju, odnosno s tolikim brojem putnika ili takvim stanjem posade ne bi bio
sposoban nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske ivote na brodu, zabranit de mu se da isplovi iz
luke dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske ivote na njemu.
(2) Postupak inspekcijskog nadzora stranog broda iz stavka 1. ovoga lanka, te mjere koje se
poduzimaju prema stranom brodu, provodit de se sukladno odredbama Parikog memoranduma o
suglasnosti o nadzoru drave luke.

31.

Badarenje

2. Badarenje brodova
lanak 89.
Badarenje broda obavlja se radi utvrivanja tonae broda.
lanak 90.
Badarenje brodova obavlja priznata organizacija prema Tehnikim pravilima.
lanak 91.
Badarenju podlijeu:
1) svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova,

15

By: magnifficus
2) strani brod koji u hrvatskoj luci podlijee pladanju naknade ija se visina utvruje p rema tonai ako
je badarena prema pravilima ije se odredbe bitno razlikuju od odredbi Tehnikih pravila.
lanak 92.
Badarenje broda obavlja se prije njegova upisa u upisnik brodova.
lanak 93.
(1) Ponovno badarenje broda obavlja se:
1) ako su poslije badarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi
prostora, broju putnika koji je doputen da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvou ili doputenom
gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaa,
2) ako se posumnja u pravilnost ved obavljenog badarenja,
3) ako se brod unutarnje plovidbe upisuje u upisnik pomorskih brodova.
(2) U sluaju ponovnog badarenja, prema odredbi stavka 1. toke 1) ovoga lanka, ovisno o
obavljenim preinakama broda, ponovno badarenje mora se obaviti u cijelosti ili djelomino.

32.

ISM code

to je ISM Pravilnik?
To je Meunarodni standard za siguran rad brodova i sprjeavanje zagaenja.
Ko je na brodu odgovoran za auriranje Prirunika za upravljanje sigurnodu?
Kapetan.
Koje su funkcije imenovane osobe?
Imenovana osoba osigurava vezu izmeu broda i obale, jer ima direktan pristup najviem stupnju
menadmenta. Ona je odgovorna za pradenje aspekata sigurnosti i sprjeavanja zagaivanja svakog
broda i osigurava raspoloivost odgovarajudih resursa i podrke sa obale.
Tko je imenovana osoba?
Vjerojatno kapetan odnosno zapovjednik???

33.

to je ISPS pravilnik (kod)

ISPS Pravilnik je Meunarodni pravilnik o sigurnosnoj zatiti brodova i lukih prostora, 2002

34.

Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama

i talozima

Svrha Konvencije je sprijeiti, minimalizirati i, naposljetku, u potpunosti

ukinuti prijenos opasnih i tetnih vodenih organizama i patogena30 nadzorom i
upravljanjem31 balastnim vodama i taloga s brodova.32 Stranke Konvencije su
dune osigurati punu i cjelovitu primjenu njenih odredbi, kao i odredbi Dodatka,
u cilju spreavanja, umanjenja i konanog uklanjanja prijenosa tetnih vodenih organizama i
patogena upravo kroz nadzor i upravljanje brodskim balastnim
vodama i talozima.
Konvencija se primjenjuje na sve brodove koji plove pod zastavom drave
stranke Konvencije ili koji plove pod njenom jurisdikcijom
Drava iju zastavu brod vije duna je osigurati da brod udovoljava standardima
Konvencije, to se i provjerava tehnikim nadzorom i potvruje izdavanjem
Svjedodbe. Brod na koji se primjenjuju odredbe Konvencije, moe
u bilo kojoj luci ili offshore terminalu bilo koje drave lanice, biti podvrgnut
inspekcijskom pregledu od strane ovlatenih inspektora kojima je cilj utvrditi
udovoljava li brod zahtjevima Konvencije.

16

By: magnifficus
balastna voda je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja zadovoljavajude razine stabilnosti,
uzdunog i poprenog nagiba, gaza i naprezanja plovnog ili plutajudeg objekta

35.

Koji zakon regulira unutarnju plovidbu

U Hrvatskoj je od 1. studenoga 2007. na snazi novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda,
ime je prestao vaiti Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (1998.). I novi Zakon kao i derogirani
ostaju pri istom konceptu o odgovarajudoj primjeni Pomorskog zakonika RH na sva pitanja koja nisu
ureena mjerodavnim zakonom. Praktiki se tako Pomorski zakonik primjenjuje u velikom dijelu u
pravnim odnosima iz unutarnje plovidbe, a osobito je znaajno da za obje plovidbe jednako vrijede i
sve odredbe o ugovorima.

36.

Naknada tete u sluaju sudara

Glede temelja odgovornosti primjenjuje se naelo dokazane krivnje broda. Pod odgovornodu broda
razumijeva se odgovornost vlasnika i brodara (odgovornost broda postoji i onda kada je tetu
prouzroio radnjom ili proputanjem radnje peljar, bez obzira na to jeli peljarenje bilo obvezno)
Dogodi li se sudar iskljuivom krivnjom jednog broda, ukupnu tetu podmiruje taj brod.
Ako je teta prouzroena krivnjom dvaju ili vie brodova, tj. zajednikom krivnjom brodova, svaki
brod odgovara razmjerno svojoj krivnji. Taj razmjer krivnje, na osnovi ukupnoga injeninog stanja,
ocjenjuje sud ili arbitraa. Taj se razmjer redovito izraava u postocima ili razlomkom (npr. Jedan je
kriv 70%, a drugi 30%, pa de jedan brod namiriti 70% a drugi 30% ukupne tete). Ako su brodovi krivi
u sudaru, ali se omjer (opseg) njihove krivnje ne moe ustanoviti, odgovornost brodova za tetu dijeli
se na jednake dijelove(svaki po 50%, npr. Ako je jedan brod pretrpio tetu u iznosu od 30%, a drugi
od 70%, to znai ukupno 100%, svaki od brodova snosi tetu od 50%, ali brod koji je pretrpio tetu
od 30% nadoknauje drugome brodu tetu u iznosu od 20%, tako da oba snose tetu po 30%)

37.

Upisnici

Dakle izgleda 12 upisnika ukupno:

1. za ribarske brodove
2. za trgovake brodove
3. za javne brodove
4. za jahte
5. za plutajude objekte
6. za nepomine odobalne objekte
7. + za sve navedene u gradnji
Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji
Za plutajude objekte postoji upisnik plutajudih objekata, a za plutajude objekte u gradnji upisnik
plutajudih objekata u gradnji
Za nepomine obalne objekte upisnik nepominih obalnih objekata, a za nepomine obalne
objekte u gradnji upisnik nepominih obalnih objekata u gradnji.

38.

Zakoni

1. Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda, 2007

2. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama,2003 ode bude o koncesijama/def morskog
dobra/vrste luka
3. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, 1998
4. Zakon o ugovorima o prijevozu u eljeznikom prometu, 1996
17

By: magnifficus
5. Zakon o obveznim i stvarnim odnosima u zranom prometu, 1998
6. Pomorski zakonik, 2011

39.

Kada je pomorac (lan posade zatieniji)

Kada je pomorac (lan posade) zatideniji, dali prema odredbama PZ-a ili prema odredbama Zakona o
plovidbi i lukama unutarnjih voda o odgovornosti za smrt i tjelesnu ozljedu???
Po PZ-u, jer je tu samo pretpostavljena odgovornost(nema iznimaka), dok kod druge ima dokazana
krivnja kao pravilo (a kako svi znamo da je tee dokazivati nego kada je to po pravu ved uinjeno za
nas pretpostavkom)

40.

Oevidnik brodica

Brodica se upisuje u evidenciju brodica (oevidnik) koju vodi luka kapetanija, odn luka ispostava na
ijem je podruju prebivalite fizike, odnosno sjedite pravne osobe vlasnika brodice. Iznimno,
brodica se moe upisati u oevidnik brodica luke kapetanije na ijem se podruju brodica stalno ili
preteito zadrava ili plovi.
U na oevidnik upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasnitvu fizike ili pravne osobe s prebivalitem,
odn sjeditem u RH. Meutim u oevidnik se moe upisati (dakle fakultativno) brodica koja je u cjelini
ili dijelom u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe; osobe bez dravljanstva ili dravljana RH koji
nema prebivalite u Hrvatskoj ako brodica preteito boravi u moru RH.
U oevidnik brodica ne moe se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane drave.
Brodica upisana u oevidnik brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime.
Brodica se brie iz oevidnika brodica u sljededim sluajevima:
1. Ako propadne ili se pretpostavlja da je propala ili ako bude unitena
2. Ako vie ne udovoljava uvjetima o obveznom upisu u oevidnik
3. Ako se trajno povue iz plovidbe
4. Ako postane pripadnost broda ili drugoga plovnog objekta ili se preinakom skrati na manje
od 3m, odredbe o brodicama ne odnose se na brodice koje su pripadnost broda, portskoveslake brodice i brodice krade od 3m ako nisu brodice posebne konstrukcije i porivnog
ureaja koje im omoguduje da klize po vodi(gliser), kao i na brodice kojima se obavlja
gospodarska djelatnost
5. Ako se upie u neki drugi hrvatski oevidnik brodica.
Vlasnik brodice duan je u roku od 15 dana od nastanka okolnosti koje dovode do brisanja podnijeti
zahtjev lukoj kapetaniji za brisanje brodice iz oevidnika brodica.
Brodica upisana u odgovarajudi oevidnik brodica stjee hrvatsku dravnu pripadnost. Brodice
upisane u oevidnik brodica na podruju RH dune su izvan granica unutranjih morskih voda i
teritorijalnog mora viti zastavu RH

41.

Bruto tonaa

To je mjera veliine broda, utvrena u skladu s konvencijom. Dobiva se mnoenjem vol umena svih
zatvorenih brodskih prostora s jednim promjenjivim faktorom koji je funkcija veliine spomenutih
prostora.

42.

Neto tonaa

To znai mjeru korisnog kapaciteta broda, utvreno u skladu s odredbama konvencije.

18

By: magnifficus

43.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

44.

Kategorije plovidbe
Neograniene plovidbe
Velike obalne plovidbe
Male obalne plovidbe
Obalne plovidbe Jadranskim morem
Nacionalne plovidbe
Nacionalne obalne plovidbe
Nacionalne priobalne plovidbe
Lokalne plovidbe

Svjedodbe koje brod mora imati u skladu s konvencijama

(konvencijom)
1. SOLAS Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih ivota na moru 1974, protokoli 1978 i
1988.
2. LL Meunarodna konvencija o teretnim linijama 1966, protokol 1988.
3. MARPOL Meunarodna konvencija o zatiti mora od oneidenja s brodova 1973,
protokol 1978.
4. STCW Meunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodbi i
obavljanje brodske strae pomoraca 1978.
5. TONNAGE Meunarodna konvencija o badarenju brodova 1969.
6. ILO Meunarodna organizacija rada U veljai 2006. Godine, gotovo nakon 5 god
pregovora izmeu vlada, brodara i pomoraca, donijela je Meunarodna organizacija rada
test nove konvencije o radu u oblasti pomorstva. Ta nova konvencija, koja bi s
konvencijama SOLAS, MARPOL i STCW trebala biti jedan od stupova nosilaca pomorskoga
prava, predstavlja konsolidaciju pravila koje je Meunarodna organizacija rada (ILO
international labour organization) prihvatila od 1920. God do danas. Na taj nain,
Konvencija zamjenjuje 66 konvencija i preporuka.
7. COLREG Konvencija o meunarodnim pravilima izbjegavanja sudara na moru 1972.

45.

Upis i brisanje brodova i jahti

U upisnik brodova moe se upisati:

a) Brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu dravljana RH
b) Brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu dravljana lanice EU ako je kompanija ili
brodar broda hrv pravna osoba
c) Brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu pravne osobe sa sjeditem u RH
d) Brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu pravne osobe sa sjeditem u dr l EU ako je
kompanija ili brodar pravna osoba sa sjeditem u RH
e) Brod koji je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu dravljana dr l EU ili pravne osobe osnovane
sukladno propisima dr l EU i sa sjeditem u dr l EU pod uvjetom da je brod upravljan iz
podrunice u RH
f) Brod koji je u vlasnitvu strane fizike osobe sa sjeditem izvan RH ili izvan dr l EU ako je
kompanija ili brodar pravna osoba sa sjeditem u RH
g) Brod koji je u vlasnitvu strane pravne osobe sa sjeditem izvan RH ili izvan dr l EU ako je
kompanija ili brodar pravna osoba sa sjeditem u dr l EU, a ta kompanija ili brodar ima
podrunicu u RH.
U sluajevima b, d, f, g sa zahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda
UPISNIK JAHTI moe se upisati:
a) Jahta koja je u cjelini ili djelomino u vlasnitvu domade fizike ili pravne osobe
19

By: magnifficus
b) Jahta koja je u cjelini u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe ako se jahta preteito nalazi u
RH
Za upis broda i jahte u upisnik brodova ili upisnik jahti plada se naknada, to odreuje ministar
UPSINIK BRODOVA U GRADNJI mora se upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasnitvu fizike
ili pravne osobe dravljana RH s prebivalitem odn sjeditem u RH.
U upisnik brodova u gradnji moe se upisati brod u vlasnitvu strane fizike ili pravne osobe koji
se gradi u hrvatskom brodogradilitu.
U upisnik jahti u gradnji moe se upisati jahta koja je u cjelini ili djelom u vlasnitvu fiz ili pr osobe
dravljana RH s prebivalitem odn sjeditem u RH, odn jahta koja je u vlasnitvu strane fiz ili pr
osobe koja se gradi u hrv brodogradilitu.
OSTALO- ne moe se upisati brod ni jahta koji su ved upisan u inozemni upisnik brodova/jahti
Ne moe se upisati u hrv upisnik brodova brod koji je stariji od najvie doputene starosti za
odreene vrste brodova, to odreuje ministar.

46.

Pretpostavljena krivnja

Prijevoznik odgovara za tetu koja proizlazi iz gubitka ili otedenja stvari, kao i zbog kanjenja u
predaji ako tuitelj dokae da je gubitak, otedenje ili dogaaj koji je prouzroio ili pridonio tim
tetnim posljedicama nastao u razdoblju prijevoznikove odgovornosti.
Prijevoznik se oslobaa svoje odgovornosti ili dijela odgovornosti ako dokae da se uzrok ili jedan
od uzroka tetnih posljedica ne moe pripisati njegovoj krivnji ili krivnji osoba za koje odgovara.
Prijevoznik je duan prije i na poetku putovanja uloiti dunu panju da: a/ osposobi brod za
plovidbu; b/ brod primjereno opremi, popuni posadom i opskrbi zalihama; c/ osposobi i dovede u
ispravno stanje skladita, ledenice, hladnjae i sve ostale dijelove broda u koje se roba ukrcav a
radi njenog preuzimanja, prijevoza i uvanja. svezi sa sposobnodu broda za plovidbu i
sposobnodu broda da primi i sauva odreeni teret prijevoznik je obvezan upotrijebiti d u n u
p a n j u. U engleskom tekstu govori se o d u e d i l i g e n c e, a u francuskom o diligence
raisonable (moglo bi se prevesti kao duna ili razumna marljivost)

47.

Dokazana krivnja

Iznimni, izuzeti sluajevi opasnosti za koje ako su prouzroili tetu, prijevoznik ne odgovara, osim
ako se dokae njegova krivnja ili krivnja osoba za koje odgovara.
U skladu s Haakim pravilima prijevoznik ne mora, kada dokae uzronu vezu izmeu tete i
izuzetog sluaja, dokazivati da nije kriv, nego korisnik prijevoza, ako eli ostvariti naknadu tete od
prijevoznika, mora dokazati osobnu krivnju prijevoznika ili komercijalnu krivnju njegovih zaposlenika
za tetne posljedice tog sluaja
ZAKLJUAK (pretpostavljena i dokazana krivnja)
Jeli se tijekom viegodinje meunarodne unifikacije prijevoza stvari morem mijenjao temelj
odgovornosti, odgovor je NE. Krivnju kao temeljno naelo propisuju svi meunarodni instrumenti.
Bilo kakva nastojanja u meunarodnoj zajednici da se, po uzoru na kopneni i zrani prijevoz uvede
objektivna (kauzalna) odgovornost NISU uspjela. Zadran je temelj pretpostavljene (predmnijevane)
krivnje kao osnovno naelo, a iskazuje se razliitim pojmovima, formulacijama i izriajima, ali u
nedvojbenom tumaenju uvijek istog znaenja i smisla. Uz pretpostavljenu krivnju kao korektiv, a u
korist prijevoznika, propisuje se i naelo dokazane krivnje prijevoznika. To se naelo normira u
sluajevima estim u plovidbi, izazivaju tetne posljedice, a dogaaji su po svojim osobinama takvi da
se moe pretpostaviti da ih pomorski prijevoznik, ako je postupao kao strunjak (pan jom srednje
sposobnog brodara), nije mogao izbjedi (iznimni, izuzeti sluajevi, tete od poara). To mogu biti i
20

By: magnifficus
postupanja osoba kojima se prijevoznik dodue slui u svom poslovanju (npr. zapovjednik broda), ali
ih u nekim djelatnostima ne moe uinkovito nadzirati (Haaka pravila, nautika odgovornost, poar).
Pomorski zakonik Republike Hrvatske prihvada u cjelini naela Haako-visbyjskh pravila (zajedno s
Protokolom SDR iz 1979.), pa naravno i glede temelja odgovornosti pomorskog prijevoznika.

48.
-

49.

Obalna straa
Sustav nadzora i zatite nacionalnog mora obalne drave to je najede ustrojen oblik
Prva obalna straa ustrojena u vedskoj 1638.
1990 god prijedlog o osnivanju obalne strae
2004 god osnovana Koordinacija vlade RH za usklaivanje obavljanja poslova nadzora i
zatite unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, i ZERP-a sve zadade koje bi kasnije
trebala obavljati obalna straa.
2007 god Zakon o obalnoj stai stupio na snagu 01.11.2007
Utvruje organizaciju i djelokrug rada obalne strae
ZOS prvi nacionalni propis koji na sustavan nain normira problematiku organizacije i
djelovanja rada obalne straenedostatak je neusklaenost postojedih zakonskih propisa i
nedovoljan broj odgovarajudih plovila.
Obalna straa je dio Hrv ratne mornaricesastoji se od zapovjednitva (st), zapovjednika i 2
divizijuna (zapovjednik je asnik HRM, a pripadnici su asnici, doasnici, mornari/vojnici)
TEMELJNE ZADADE OBALNE STRAE
Ona predstavlja glavno sredstvo zatite suverenih prava u ZERP-u, epikontinentalnom pojasu
i otvorenom moru
Suzbijanje i sprjeavanje terorizma , organiziranog meunarodnog kriminala i irenja oruja
za masovno unitenje
Sigurnost plovidbe u obalnom moru RH
Prua potporu lukim kapetanijama, policiji i drugim tijelima dr uprave
Traganje i spaavanje

Vrste raunanja vozarine

a) Vozarina po jedinici tereta

Jedan od najedih naina obraunavanja vozarine je njeno obraunavanje na bazi koliine
tereta. Ta se koliina moe odrediti prema teini,obujmu,broju komada ili u nekim posebnim
sluajevima prema vrijednosti tereta. Koja de se mjera upotrebljavati odreuje se ugovorom.
Tereti se dijele na lake I teke. Laki tereti pladaju obinu vozarinu po svojoj vozarini a teki
tereti po svojoj tezini. Stranke obino ugovaraju obraun vozarine prema iskrcanim
koliinama tereta. Vozarina obuhvada sve trokove,koje brodar ima prilikom prijevoza
robe,pa se u nju uraunavaju svi trokovi koje brod mora platiti tijekom putovanja.
b) Vozarina po jedinici vremena
Vozarina po jedinici vremena se utvruje se od trenutka kada je brod spreman za izvrenje
prijevoza. Ova vozarina nije karakteristina samo za brodske ugovore na vrijeme,ved se
pojavljuje I kod brodskih ugovora na putovanju. Kod brodskih ugovora na vrijeme ovaj nain
obraunavanja vozarine redovna je pojava.

21

By: magnifficus
Vrijeme za koje se placa vozarina zavrava se iskrcajem tereta. Kod brodskih ugovora na
vrijeme,vozarina se placa unaprijed.
c) Paualna vozarina
Paualna vozarina je ona vozarina kod koje iznos utvren bez obzira na koliinu,mjeru I teinu
tereta. Kriterij za utvrivanje paualne vozarine je u jedinici brodskog prostora,koji se stavlja
naruiocu na raspolaganje,bez preciziranja o kakvoj se robi radi. Ova se vozarina placa u
cijelosti,bilo da je brodski prostor iskoriten ili ne. Brodar ce izgubiti pravo zahtjeva na
naplatu paualne vozarine samo u sluaju,ako od ukrcanog tereta nita ne stigne na
odrediste.
d) Mrtva vozarina
Mrtva vozarina odnosno vozarina puno na prazno je takva vozarina,koja se placa bez obzira
na to dali je teret ukrcan ili nije,p I onda nije nita ukrcano ili ukrcaja manje nego sto je
ugovoreno. Do pladanja mrtve vozarine dolazi u praksi samo za manje dijelove neukrcanog
tereta I to u linijskom prijevozu.

50.

Konvencije o teretnici
1. Konvencija o izjednaenju nekih pravila o teretnici, Bruxelles,1924. (CMI, Haka pravila)
Primjena: na sve teretnice izdane u dravi ugovornici,
1.a. Protokol o izmjeni Konvencije o teretnici, 1968. (Hako-Visbyjska pravila) proirenje
primjene (teretnica izdana u ugovornici, prijevoz zapoeo u ugovornici, teretnica predvia
primjenu Pravila Paramount klauzula)
1.b . Protokol o izmjeni Konvencije o teretnici, 1979. (SDR)
2. Konvencija UN o prijevozu robe morem, 1978. (Hamburg, Hamburka pravila, UNCITRAL)
3. Konvencija o ugovorima o meunarodnom prijevozu robe u cijelosti ili djelomino
morem (Rotterdamska pravila, 2009)

51.

Konvencije o prijevozu putnika i prtljage

1.

Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o prijevozu putnika i prtljage morem,

iz 1961.;
Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o prijevozu putnike prtljage morem,
iz 1967.;
Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, iz 1974.;
Protokol Atenske konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage iz 1976.;
Protokol o izmjenama Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage, iz 1990.;
Protokol Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, iz 2002.

2.
3.
4.
5.
6.

52.
1.

22

Konvencije o uljima
Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneidenja uljem 1992,
protokol 2003, tzv. CLC 92

By: magnifficus
2. Meunarodna konvencija o pripravnosti, akciji i suradnji za sluaj oneidenja uljem 1990,
tzv. OPRC 92
3. Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneidenja pogonskim
uljem 2001, tzv. Bunker konvencija 01

53.

Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda

Ovim se Zakonom ureuje plovidba unutarnjim vodama Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe
unutarnjim vodama, pravni status, nain upravljanja vodnim putovima i lukama unutarnjih v oda,
materijalno-pravni odnosi glede plovila, postupci upisa plovila, prijevoz i ugovaranje prijevoza,
plovidbene nesrede, ustroj i rad lukih kapetanija i nadzor te druga pitanja koja se odnose na
plovidbu i luke unutarnjih voda.
Na pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom, na odgovarajudi nain se primjenjuje Pomorski zakonika
odnose koji nisu ureeni ovim Zakonom, drugim zakonima i podzakonskim aktima, primjenjuju se i
obiaji iz podruja unutarnje plovidbe.

54.

Luka uprava

U lukama otvorenim za javni promet osniva se luka uprava kao neprofitna pravna osoba radi
upravljanja, gradnje i koritenje luka. Osniva luke uprave za luke otvorene za javni promet od
osobitog meunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku je Vlada Republike Hrvatske.
U lukama otvorenim za javni promet od upanijskog i lokalnog znaaja osniva se upanijska luka
uprava, a odluku o njenom osnivanju donosi upanijska skuptina.
Na podruju svake upanije moe se osnovati vie lukih uprava na zahtjev opdinskog ili gradskog
vijeda u kojem sluaju su podnositelji zahtjeva i suosnivai.
Odluka o osnivanju upanijske luke uprave moe se donijeti nakon utvrivanja lukog podruja.
upanijska skuptina utvruje luko podruje za sve luke otvorene za javni promet upanijskog i
lokalnog znaaja u skladu s prostornim planom i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Tijela luke uprave za luke upanijskog i lokalnog znaaja su Upravno vijede i ravnatelj.
Luke djelatnosti:
Zakon propisuje vrste lukih djelatnosti u lukama otvorenim za javni promet te u njih ukljuuje:
1.privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica i plutajudih objekata,
2.ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, prijenos i skladitenje roba i drugih materijala,
3.prihvat i usmjeravanje vozila u svrhu ukrcaja ili iskrcaja vozila s ureenih lukih povrina,
4.ukrcaj i iskrcaj putnika uz upotrebu luke prekrcajne opreme,
5.ostale gospodarske djelatnosti koje su u funkciji razvoja pomorskog prometa i djelatnosti prij e
navedenih (npr. opskrba brodova, pruanje usluga putnicima, tegljenje, servisi luke mehanizacije i
ostale servisne usluge, poslovi zastupanja u carinskom postupku, poslovi kontrole kakvode robe i dr.).
Na lukom podruju mogu se obavljati i druge djelatnosti ako je to propisano posebnim zakonom.
Posebno je potrebno upozoriti da pravo na obavljanje lukih djelatnosti, koritenje postojede
infrastrukture i suprastrukture kao i gradnju novih graevina moe se vriti iskljuivo na temelju
koncesije koju daje nadlena luka uprava. Ovlatenici koncesija - koncesionari duni su javno objaviti
luke naknade koje pladaju korisnici luke za dobivenu uslugu u luci otvorenoj za javni promet.

23

By: magnifficus

55.

Koji su uvjeti za isputanje balasta 200 nautikih milja od obale i

na 200 metara dubine

U Konvenciji su razraena pravila kako treba postupati i kako voditi (izdvojeni) brodski dnevnik u vezi
s usisavanjem, izmjenom i isputanjem vodenog balasta. Jedina kontrola koju Konvencija u ovom
sluaju predvia jest teorijska provjera podudarnosti upisanih podataka s pozicijama na ruti
(udaljenost od obale, dubina) i s metodom i potrebnim vremenom za izmjenu. Ukoliko luke vlasti ne
otkriju inkonzistentnost u dnevnikim zapisima, ne mogu uskratiti brodu doputenje za ispumpavanje
balasta radi ukrcavanja tereta. To je povjerenje na rije koje objektivno ne jami zatitu akvatorija od
kontaminacije. K tome, ako zapovjednik odlui da, iz razloga sigurnosti, izmjenu balasta nije razumno
poduzeti, nije ju duan poduzeti i time se ne smatra se da je prekrio Konvenciju.
Izmjena vodenog balasta dozvoljena je na moru koje je od najblieg kopna udaljeno 200 Nm i ima
barem 200 m dubine. Ukoliko nije mogude zadovoljiti ove uvjete vodeni balast moe se izmijeniti i na
50 Nm udaljenosti od najblieg kopna, ali dubina i dalje treba biti najmanje 200 m. Ove uvjete u
Jadranu nije mogude ostvariti.

56.

to je podrtina i koja konvencija to regulira

''Wreck'' ''podrtina'' ;- oznaava posljedicu pomorske nesrede i to:

-a)- potonuli ili nasukani brod,
-b)- bilo koji dio potonulog ili nasukanog broda, ukljuujudi i bilo koji predmet koji se nalazi, ili koji se
nalazio na takvom brodu,
-c)- bilo koji predmet koji je izgubljen na moru sa broda koji se nasukao, potonuo ili pluta morem,
-d)- brod za kojeg se opravdano moe pretpostaviti da de potonuti ili da de se nasukati, kod ega
pokuaj, ili bilo kakva aktivnost da se djelotvorno zatiti i spasi brod ili bilo koji dio imovine u
opasnosti, nije ved u tijeku.
Meunarodna konvencija o uklanjanju podrtina, 2007. The Nairobi International Convention on
theRemoval of Wrecks, 2007

57.

Odgovornosti

1. Odgovornost brodara za tetu koju pretrpi lan posade

a) Tjelesna ozljeda ili smrt lana posade
Krivnja brodara je pretpostavljena oslobaa se odg ako dokae da teta nije nastala
zbog njegove krivnje
b) Tjelesna ozljeda ili smrt lana posade nastala zbog opasne stvari ili opasne djelatnosti
Brodar odgovara na temelju objektivne odgovornosti. Oslobaa se ako dokae da teta
potjee od uzroka koji se nalazio izvan stvari, ije se djelovanje nije moglo predvidjeti,
izbjedi ili otkloniti (via sila). Takoer ako dokae da je teta nastala iskljuivo radnjom
otedenika ili trede osobe, koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao
izbjedi ili otkloniti
c) Tjelesna ozljeda ili smrt lana posade u svezi s radom zbog nepostojanja uvjeta za sigurni
rad
Brodar uvijek odgovara ako ne dokae da je lan posade broda tetu izazvao namjerno ili
krajnjom nepanjom. Odgovornost pootreno kauzalna jedini razlog za osloboenje je
dokazana kvalificirana krivnja lana posade otedenika
24

By: magnifficus
2. Odgovornost poduzetnika nuklearnog broda
Odgovara na osnovi objektivne odgovornosti ne odgovara jedino za one tete koje su
prouzroili: rat, neprijateljstva, graanski rat i ustanakte ako dokae da je otedenik
namjerno prouzroio nuklearnu tetu u cijelosti ili djelomino sud ga tada moe djelomino
ili u potpunosti osloboditi odgovornosti.
3. Odgovornost brodara za tete na stvarima i za zakanjenje
Odgovara za izvrenje dviju osnovnih obveza: teret mora predati u koliini, vrsti i stanju kako
ga je primio i bez zakanjenja
Odgovara za svako otedenje, manjak ili gubitak te za zakanjenje u predaji, osim ako dokae
da su otedenje, gubitak ili manjak nastali zbog uzroka koji se nisu mogli izbjedi panjom
urednog brodara odgovara na temelju pretpostavljene krivnje.
4. Odgovornost brodara u sluaju otedenja tereta na brodu uslijed poara na brodu
Odgovara ako se dokae da je poar skrivio osobnom radnjom ili propustom dokazana
krivnja
5. Sluajevi iskljuenja odgovornosti
U naem PZ su taksativno nabrojani sluajevi za koje, ako su prouzroili tetu, brodar ne
odgovara, osim ako se dokae njegova krivnja ili krivnja osoba koje za njega rade. (izuzeti
sluajevi, iznimne opasnosti, poznati rizici plovidbenog pothvata za koje se moe
pretpostaviti da ih brodar nije skrivio)
Brodar ne mora, kad dokae uzronu vezu izmeu tete i izuzetog sluaja, dokazivati da nije
kriv (dakle ako je postupio sa panjom urednog brodara), ved korisnik prijevoza, ako bi elio
dobiti naknadu od brodara, mora dokazati osobnu krivnju brodara ili krivnju njegovih
djelatnika za tetne posljedice izuzetog sluaja dokazana krivnja.
6. Povreda tjelesnog integriteta putnika
7. Odgovara na temelju dokazane krivnje, osim u sluajevima ako su smrt ili tjelesna ozljeda
putnika nastali posredno ili neposredno zbog sudara broda,nasukanja,eksplozije,poara ili
mana broda, kada brodar odgovara po osnovama pretpostavljene krivnje. Brodar ukoliko se
eli osloboditi (pretpostavljene krivnje) mora dokazati da nije kriv,odn da nema propusta
njegove dune panje ili panje osoba za koje odgovara.(npr. da je mana broda bila skrivena)
8. Odgovornost za slijepog putnika
Odgovara na temelju pretpostavljene odgovornosti
9. Odgovornost brodara za runu prtljagu
Odgovara po istim naelima kao i za povredu tjelesnog integriteta putnika (dokazana putnik
sam brine za prtljagu i brodaru ne mora biti poznat uzrok tete, pa je putnik duan dokazivati
krivnju brodara; pretpostavljena u onim sluajevima kad teta od dogaaja nije u uzronoj
vezi s injenicom da putnik sam uva prtljagu)
10. Odgovornost brodara za predanu prtljagu
Krivnja brodara se uvijek pretpostavlja.
11. Odgovornost brodara za dragocjenosti
Isto ka i za predanu prtljagu odgovara samo kad su dragocjenosti predane na uvanje
brodaru
12. Odgovornost kod drugih plovidbenih poslova
Brodar odgovara za plovidbenu sposobnost na osnovi pretpostavljene krivnje tereti ga
dunost dokazivanja panje urednog brodara.
13. Odgovornost brodara za tete u tegljenju
25

By: magnifficus
Za naknadu tete koja nastane sudarom brodova koji plove u teglju ili izmeu njih i tredih
brodova, primjenjuju se odredbe o naknadi tete zbog sudara brodova dokazana krivnja

58.

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST
1. Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba u moru koje prouzroi brod odgovara
vlasnik broda, broda, ali i osoba koja u trenutku tetnog dogaaja upravlja brodom. Ipak
nema odgovornosti vlasnika broda ni brodara, ako im je brod protupravno oduzet(odgovara
osoba koje je u trenutku dogaaja upravljala brodom i osoba koja je protupravno oduzela
brod)
e) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u podruju koje je proglaeno kupalitem ili u
kojem je zabranjena plovidba odgovornost uvijek postoji osim ako osoba koja odgovara
ne dokae da je otedenik prouzroio tetu svojom namjerom ili krajnjom nepanjom to
znai da je propisana vrlo stroga objektivna (kauzalna) odgovornost, a odgovorna se
osoba moe osloboditi odgovornosti samo dokazom kvalificirane krivnje otedenoga.
f) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u morskom prostoru od 150m od obale, a taj
pojas nije kupalite niti podruje zabranjene plovidbe niti luke, prilazi lukama, uobiajeni
plovni putovi, a nije ni namijenjen za portsku i slinu plovidbu niti je podruje
zabranjenoga naina ili sredstava plovidbe, tada je odgovornost takoer stroga
objektivna (kauzalna), ali s mogudnodu da odgovorna osoba dokazuje da je nesretni
sluaj prouzroen, pored namjere ili krajnje nepanje otedenoga i viom silom.
g) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena u lukama, prilazima luka, na uobiajenim plovnim
putovima, na podruju koje se iskljuivo koristi za portsku ili slinu plovidbu ili na
podruju udaljenom vie od 150m od obale, a to nije morski prostor zabranjenoga naina
ili sredstva plovidbe. U tom sluaju odgovornost je znatno ublaena. Vlasnik broda,
brodar ili osoba koja upravlja brodom, odgovara na temelju dokazne krivnje (nije
postupio s dunom panjom). Ovo je razumljivo jer je tetni dogaaj nastao u podruju
koje je rezervirano za plovidbu, pa se ne mogu (niti smiju) oekivati osobe u moru.
h) Ako je smrt ili tjel. ozljeda prouzroena na podruju u kojemu su zabranjeni pojedini
naini ili sredstva plovidbe(npr. Glisiranje,skijanje,prekoraenje brzine) , a nesreda je
nastupila za obavljanja zabranjenoga naina plovidbe ili plovidbe zabranjenim
sredstvima, odgovornost je takoer opravdano vrlo stroga (objektivna do granica
apsolutnosti), pa se osoba koja odgovara moe osloboditi te odgovornosti jedino ako
dokae da je otedeni prouzroio tetu svojom namjerom ili krajnjom nepanjom.
2. Odgovornost za otedenje stvari i oneidenje okolia.
Ova odgovornost obuhvada odgovornost broda za tetu koju nanese operativnim obalama,
lukobranima, lukim ureajima i postrojenjima te drugim objektima u luci ili na moru.
Odgovara brodar i brodovlasnik i to na temelju objektivne odgovornosti(odgovara i za viu
silu)
3. Odgovornost za oneidenje od broda izlijevanjem ulja (nafte) koje prevozi kao teret
Ova se odgovornost regulira na meunarodnom planu i domadim propisima. Meunarodna
konvencija o graanskoj odgovornosti za tete nastale oneidenjem naftom (uljima) 1969.
ureuje izvanugovornu odgovornost za materijalne tete oneidenja koje pomorskom
nezgodom nastupi izlijevanjem nafte s brodova. Konvencija se dakle primjenjuje na tankere.
Za materijalne tete tredima odgovaraju brodovlasnik (bez obzira na to jeli ujedno i brodar), i
to na temelju stroge objektivne odgovornosti.
Brodar se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta :
d) Od oneidenja nastala ratom, neprijateljstvima, graanskim ratom, ustankom

26

By: magnifficus
e) Rezultat namjernog djelovanja ili propusta trede osobe, a brodovlasnik se moe potpuno
ili djelomice osloboditi od odgovornosti i ako dokae da je teta od oneidenja u cijelosti
ili djelomino prouzroena krivnjom otedenoga.
f) U cijelosti potjee od nemarnog ili drugog tetnog postupka neke vlade il i njezinih organa
koji se brinu za odravanje svjetionika ili drugih objekata za sigurnost plovidbe u
obavljanju te funkcije.

59.

MARPOL

Meunarodna konvencija o sprjeavanju zagaivanja mora s brodova.

Prvo izdanje 1973, vaede iz 1978.
Dijelovi:
sprjeavanje zagaivanja mora
I uljem.
II opasnim rasutim tekudinama.
III opasnim tvarima u zapakiranom obliku.
IV brodskim ispustima (santine, sivi i crni tankovi).
V brodskim smedem.
VI sprjeavanje zagaivanja zraka s brodova (dim)

60.

Isprave koje se izdaju temeljem MARPOL konvencije

Isprave koje se izdaju temeljem SOLAS konvencije

To su razliite svjedodbe koje potvruju da je konstrukcija i oprema broda u skladu sa SOLAS
konvencijom, tj. da je brod siguran za plovidbu. Tu su ukljuene razne svjedodbe koje izdaje HRB:
- Svjedodba o sigurnosti putnikog broda koju mora imati svaki putniki brod koji obavlja
meunarodna putovanja; vrijedi najvie 1 godinu.
- Svjedodba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda koju mora imati pomorski teretni brod
od 500 BT i vie; traje 4-5 godina; prestaje valjati nakon neke havarije, preinake, ili istekom
roka.
- Svjedodba o sigurnosti opreme teretnog broda koju mora imati brod od 500 GT i vie, a
obavlja meunarodna putovanja; traje 2 godine; prestaje valjati nakon neke havarije, ili
preinake opreme na koju se odnosi.
- Svjedodba o sigurnosti radiotelefonijskog ureaja teretnog broda koju imaju brodovi od
1600 BT i vie; traje godinu dana.
- Svjedodba o sigurnosti nuklearnog teretnog broda koju imaju svi teretni brodovi na
nuklearni pogon; traje 1 godinu.
- Svjedodba o najmanjem broju lanova posade utvruje najmanji broj lanova posade i
ovlatenja koja moraju imati.
- Svjedodba o sposobnosti broda za krcanje ita u rasutom stanju temelji se na VI. poglavlju
SOLAS-a. U prilogu mora imati i raznu tehniku dokumentaciju.
Dokument o udovoljavanju zahtjevima za brodove koji prevoze opasne terete temelji se na II
poglavlju SOLAS-a.
- Meunarodna svjedodba o sposobnosti za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju
izdaje se temeljem IBC-Code-a brodovima kojima je kobilica poloena nakon 1.6.86. godine.

27

By: magnifficus
-

Meunarodna svjedodba o sposobnosti za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju

izdaje se temeljem VII poglavlja SOLAS.a brodovima kojima je kobilica poloena nakon 1.6.86.
godine
- Svjedodba o osloboenju zamjenjuje neku od navedenih svjedodba, a izdaje se brodu koji
izvanredno mora izvriti jedno ili vie putovanja u inozemstvo, ili ako vri takva putovanja da
ne mora udovoljavati svim zahtjevima SOLAS-a.
Ove svjedodbe mora imati pomorski teretni brod na kojeg se primjenjuje SOLAS i koji obavlja
meunarodna putovanja. Sastavljaju se na hrvatskom, a mogu biti i na engleskom jeziku. Tijekom
vremena valjanosti (2, 3, 5 g,) moraju se vriti redoviti godinji pregledi kako se ne bi izgubila
valjanost same svjedodbe.

61.

Konvencije koje se odnose na pregled i nadzor brodova i

spaavanje

1. SOLAS 74
Ovo je temeljna konvencija koja obuhvada mnoge teme iz pomorstva. Trenutno vrijedi izdanje iz
1974. koje ima sljedede dijelove.
I. Opde odredbe
II-1. Konstrukcija struktura, pregradnja i stabilnost, strojni i elektrini ureaji
II-2 Konstrukcija Protupoarna zatita, otkrivanje i gaenje poara
III. Sredstva i ureaji za spaavanje
IV. Radiokomunikacije
V. Sigurnost plovidbe
VI. Prijevoz tereta
VII. Prijevoz opasnih tereta
VIII. Nuklearni brodovi
IX. Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti
X. Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove
XI. Posebne mjere za unaprjeenje sigurnosti
XII. Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete
O ovoj konvenciji de biti govora i u ostalim predmetima
2. MERSAR
Merchant Ship Search and Rescue Manual, namijenjen trgovakim brodovima koji sudjeluju u akciji
traganja i spaavanja.
U prvom poglavlju MERSARa nalaze se odredbe o koordinaciji postupaka traganja i spaavanja. U
drugom su poglavlju odredbe o tome kako de postupati brod u nevolji; primjerice, odailjanje poruke
o nezgodi, sastavni dijelovi poruke o nezgodi, kao to su podatci za identifikaciju broda, poziciju
broda, vrstu opasnosti, kurs i brzinu broda, vrstu tereta i dr. U sljededem je poglavlju postupak broda
koji prua pomod, kao to je primanje poziva i potvrivanje prijema poruke o pogibli, zatim pokuaj
odreivanja odakle dolazi poruka, kako brod koji je u opasnosti obavijestiti o svojemu identitetu,
poziciji, brzini i predvienom vremenu dolaska. Vano je poglavlje o voenju traganja, koje obuhvada:
vizualno traganje, traganje radarom, upute za manevriranje i dr.
3. IMOSAR
International Maritime Organization Search and Rescue, prirunik je namijenjen vladama drava
ugovornica kako bi organizirale vlastite slube traganja i spaavanja. S tim u vezi, u prosincu 1998.
28

By: magnifficus
Hrvatska je donijela Nacionalni plan traganja i spaavanja, ime su ispunjene obveze povezane s
uspostavom Nacionalne slube traganja i spaavanja na moru.

62.

Privilegiji na brodu

Privilegiji - trabine koje na temelju zakona imaju pravo namirenja ispred svih trabina, pa i onih koje
su osigurane hipotekom (osim trokova nastali u sudskom izvrnom postupku prodaje broda)
Privilegiji se smatraju zakonskim zalonim pravom na brod i slijede brod u ije god on ruke preao.
Djeluju prema tredima i kada nisu upisani u upisnik brodova dakle nije potreban upis
Privilegirane trabine su samo one koje su zakonski taksativno navedene. Na PZ ih je razvrstao u 5
razreda:
1. trabine za plade i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, asnicima i drugim
lanovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, ukljuujudi trokove povratnog
putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se pladaju u njihovo ime
2. trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s
iskoritavanjem broda
3. trabine s naslova nagrade za spaavanje broda
4. trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim plovnim putovima, te
trokove peljarenja
5. trabine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili otedenja
prouzroena uporabom broda, izuzev gubitka ili otedenja tereta, kontejnera i putnikih
stvari koje se prevoze brodom.
Privilegiji na brodu obuhvdaju i pripadak i vozarinu, prevozninu, tegljarinu te trabine koje se duguju s
osnove nagrade za obavljeno spaavanje na onom putovanju tijekom kojeg je nastala trabina
osigurana pomorskim privilegijem.
Odredbe o pomorskim privilegijama ne primjenjuju se radi osiguranja trabina koje su nastale ili su
posljedica :
- teta nastalih u svezi s prijevozom ulja ili drugih opasnih i tetnih tvari morem za koje se
plada naknada prema meunarodnim konvencijama ili nacionalnom pravu koje predvia
kauzalnu odgovornost i obvezno osiguranje ili drugi nain osiguranja trabine
- radioaktivnih svojstava ili kombinacije radioaktivnih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili
drugim opasnim svojstvima nuklearnih goriva, ili radioaktivnih proizvoda ili smeda
Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda ako ovim Zakonikom
nije drugaije odreeno.
Privilegiji na brodu ne odnose se na trabine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o
osiguranju.
Iznimno od prvenstvenoga reda, pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s naslova za spaavanje
broda imaju prednost pred svim drugim pomorskim privilegijima koji terete brod prije vremena u
kojem su obavljene radnje, zbog kojih je nastao navedeni pomorski privilegij.
Privilegiji na brodu prestaju:
1. utrnudem trabine osigurane privilegijem
2. protekom jedne godine za to.1 rok se rauna od trenutka iskrcaja traitelja s broda
za to. 2-5 rok se rauna od trenutka kad nastanu osigurane trabine
3. prodajom broda u ovrnom ili steajnom postupku
4. osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane privilegijima na brodu koje
su podvrgnute ogranienju odgovornosti
5. Pomorski privilegiji prestaju proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim
plijenom na moru. Ako brod bude osloboen, pomorski privilegiji, koji prema toki 2 nisu
prestali prije nego to je brod zaplijenjen, ponovno de se uspostaviti.

29

By: magnifficus
Odredbe ovoga Zakonika o privilegijama na brodu primjenjuju se i kad brod iskoritava osoba koja
nije vlasnik broda, osim ako je brod vlasniku oduzet nedoputenom radnjom, a vjero vnik koji ima
privilegij za trabinu nije savjestan.
Prestankom privilegija na brodu ne prestaje i trabina koja je bil a osigurana privilegijem.
Ustupanjem trabine osigurane privilegijem na brodu prenosi se i privilegij na brodu.
Privilegij na brodu ne prestaje brisanjem broda iz upisnika brodova.
Ove odredbe o privilegijama na brodu ne odnose se na brodove upisane u upisnik javnih brodova.
Odredbe ovoga PZ o zalonim pravima primjenjuju se i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte u
gradnji koji se nalaze u plutajudem stanju.

30