Professional Documents
Culture Documents
Genocid
Genocid
se u cijelosti ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska
skupina kao to je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanoenje teke
ozljede ili duevne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje
skupine ivotnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomino fiziko
unitenje; (d) nametanje mjera s namjerom spreavanja raanja unutar
skupine; (e) prisilno premjetanje djece iz jedne skupine u drugu.
IZJAVE
1. Vojsku RS-a moramo neprekidno opremati, obuavati, disciplinovati i pripremati
za vrenje tog odluujueg zadatka:proterivanje Muslimana iz enklave Srebrenica.
Oko enklave Srebrenica nema povlalenja, ve se mora ii napred. Neprijatelju treba
zagorati ivot i initi nemoguim opstanak u enklavi, da bi to pre organizovano
masovno napustio enklavu shvatajui da mu u njoj nema opstanka.
- komandant Bratunake brigade VRS, Slavko Ognjenovi, naredba
3. Evo nas, 11. Jula 1995. U srpskoj Srebrenici, uoi velikog srpskog praznika, i
konano je doao as da se osvetimo Turcima na ovom prostoru od bune protiv
dahija.
- Ratko Mladi, pred kamerama televizije bosanskih Srba
Krici, puana paljba i drugi zastraujui zvuci mogli su se uti tokom cijele noi i
niko nije mogao spavati. Vojnici su izvlaili ljude iz gomile i odvodili ih. Neki bi se
vratili, a neki ne. Jedan je svjedok ispriao da su te noi odveli trojicu brae, od kojih
je jedan bio tek dijete, dok su ostali bili adolescenti. Kada ih je majka krenula traiti,
nala ih je zaklane.
Te noi je bolniar Nizozemskog bataljuna naletio na dvojicu srpskih vojnika koji
su silovali jednu mladu enu:
"Vidjeli smo dvojicu srpskih vojnika, od kojih je jedan uvao strau, a drugi je,
skinutih hlaa, leao na jednoj djevojci. Vidjeli smo da djevojka lei na tlu, na
nekoj vrsti dueka. Na dueku je bilo krvi, ak je i ona bila pokrivena krvlju. Na
nogama je imala modrice. I po nogama joj je tekla krv. Bila je u
potpunom oku. Bila je potpuno izbezumljena."
Tokom noi i rano idueg jutra masom su se proirile prie o silovanjima
i ubojstvima, pa je u logoru zavladao jo vei strah.
https://www.youtube.com/watch?v=Hvu1geXgmm8
Srbi su htjeli sacuvati Bosnu i Hercegovinu kao sastavni dio bive drave. Njihov cilj
je bio da ive u istoj dravi sa drugim Srbima.
Strateki ciljevi srpskog naroda u BiH su bili:
1. Dravno razgranienje od druge dvije nacionalne zajednice;
2. Koridor izmeu Semberije i Krajine;
3. Koridor u dolini rijeke Drine, kako bi se eliminisala granica izmeu srpskih
drava;
4. Uspostavljanje granica na rijekama Uni i Neretvi;
5. Podjela Sarajeva na srpski i muslimanski dio, a u svakom dijelu uspostavljanje
efektivne dravne vlasti i
6. Izlaz Republike Srpske na more
7.
Veliku vanost je za njih imalo podruje Podrinja, jer bez srednjeg Podrinja ne bi bilo
teritorijalnog integriteta srpskih etnikih teritorija. Umjesto toga, srpsko bi
stanovnitvo bilo prisiljeno prihvatiti takozvani status enklave na svojim etnikim
teritorijama. Teritorij bi bio podijeljen na dva dijela, cijelo podruje bi bilo razbijeno i
bilo bi odvojeno od same Srbije i podruja nastanjenih gotovo 100% srpskim
stanovnitvom.
U martu 1993. Francuski general, zapovjednik zatitnih snaga UN-a Phillipe Morillon
je posjetio Srebrenicu. Ve u tom periodu, Srbi su uznapredovali sa svojim
planovima. Nije bilo tekue vode, struja se dobijala iz imrovizovanih elektrinih
generatora. Hrana, lijekovi i druge esencijalne stvari bile su rijetkost. Morillon je prije
odlaska na javnom skupu rekao da je grad pod zatitom UN-a, i da ih on nikada nee
napustiti.
PRESUDE
Meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije (ICTY) je
za zloine u Srebrenici optuio ukupno 21 osobu. Nekadanji general Drinskog
korpusa Radislav Krsti je 2001. postao prvi optuenik osuen za genocid te je dobio
46 godina zatvora, koja je nakon podignute albe 2004. smanjena na 35 godina
zatvora;
Slobodan Miloevi je takoer bio optuen za razne zloine u Bosni, meu njima i za
Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.
Pukovnik Vidoje Blagojevi je u januaru 2005. proglaen krivim za ratne zloine u
Srebrenici te je osuen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute
albe smanjena na 15 godina.
10. jula 2010., ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dunosnika
bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i epi, u najveem suenju te ustanove to
tada.
CTY je takoer 2005. optuio Milorada Trbia - izmeu ostalog, da je odgovoran za
pogubljenje oko 1.000 Bonjaka u Orahovcu u jednom danu, 13. srpnja 1995.
godine, te mnoge druge zloin - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i
Hercegovine.
Radovanu Karadiu poelo se suditi u Haagu 2009. a Zdravku Tolimiru 2010.
Optueni general Ratko Mladi je uhapen 26. maja 2011.g.
Obiljeavanja poprita zloina ima veliki znaaj u procesu pomirenja naroda Bosne i
Hercegovine i ostvarivanja trajnog mira. Misija Fondacije Srebrenica-Potoari je da
zatiti budunost Bosne i Hercegovine, tako to e osigurati da najvei zloin iz njene
nedavne prolosti bude upamen i obiljeen.
rtve zloina zasluuju da budu pokopane i da im, bar na taj nain, bude vraeno
oduzeto dostojanstvo; njihovi potomci, da znaju gdje su njihovi najblii pokopani; a
ova zemlja zasluuje da se Srebrenica ne ponovi vie nikad. Fondacija Srebrenica
Potoari posvetila je svoje znanje, resurse i energiju tom tekom, munom, ali
svetom zadatku.