ivotopis

Barack Obama rodio se na Havajima od majke Amerikanke i oca Kenijca koji su se vjenali na studiju na Havajskom sveuilitu. Kada je Barack
navrio dvije godine roditelji su mu se razveli, a njegov otac vratio se u Keniju te se zaposlio u tamonjem ministarstvu gospodarstva. Dio svog
djetinjstva Barack je proveo sa svojom majkom i ouhom u Indoneziji, no na Havaje se vratio zavriti srednju kolu nakon koje upisuje politoloki
studij na Columbia University gdje u roku diplomira i specijalizira se za vanjskopolitike odnose. Nakon toga upisuje Harvard Law School koju
takoer u roku zavrava.
Nakon kolovanja zapoljava se kao odvjetnik za graansko pravo u Chicagu. Takoer radi i kao predava na Chicago Law School gdje
predaje ustavno pravo.
Obama je objavio i svoju autobiografiju 1995. godine koja je tijekom 2004. postala bestseller. Oenjen je s Michelle Obama s kojom ima dvije
keri: Maliu Ann i Sashu.

Politika karijera
U razdoblju 1994. do 2004. Barack Obama biran je za senatora u senatu drave Illinois na listi Demokratske stranke. 2004. postie prvi vei
politiki uspjeh na razini SAD-a time to je izabran u Senat Kongresa SAD-a kao predstavnik grada Chicaga u dravi Illinois, pri emu je ostvario
70% glasova u borbi s protukandidatom republikancem.
Obamin politiki idealizam, posveenost ljudskim pravima i karizmatini nastupi privukli su na njega veliku panju javnosti prilikom kampanja za
izbor u Senat. Svojom elokventnou i govornikim sposobnostima zadobio je status najveeg osvjeenja i nade Demokratske stranke.

Predsjednika kampanja
Podrobniji lanak o temi: Predsjedniki izbori u Sjedinjenim Amerikim Dravama 2008.
Podrobniji lanak o temi: Rezultati predizbora za predsjedniku nominaciju u Demokratskoj stranci 2008.

Barack Obama govori nakon pobjede pristaama u Junoj Karolini 25. sijenja 2008.

U Springfieldu u dravi Illinois 10. veljae 2007. Barack Obama najavio je svoju kandidaturu Demokratske stranke na predsjednikim izborima
2008. na simobolian nain pred 18.000 sudionika.Abraham Lincoln je prije 149 godina u istom gradu pozvao na ukidanje ropstva.

Stranaki predizbori
Na stranakim predizborima za izbor predsjednikog kandidata Demokratske stranke pobjeuje uIowi. Glavna protukandidatkinja je
senatorica New Yorka Hillary Clinton, supruga biveg predsjednika SAD-a Bill Clintona (1994.-2002.). Ostali kandidati Christopher Dodd, Joe
Biden, Bill Richardson iDennis Kucinich vrlo brzo su odustali od utrke, a trei kandidat, John Edwards, odustao je 30. sijenja 2008.
Nakon velikog utorka (Super Tuesday) Obama pobjeuje u 13, a Clinton u 9 drava, dok je broj izaslanika u korist Clintona. Na odranim
predizborima u dravama Washington, Louisiana iNebraska 9. veljae i Maine 10. veljae 2008. Obama pobjeuje u sve etiri drave. Hillary
Clinton zbog poraza smjenjuje vojeg efa kampanje.

Na predizborima 12. veljae u trima dravama u svima pobjeuje i preuzima vodstvo. U Virginijiosvaja 64%, u Maryland-u 60%, a u District of
Columbia ak 75% stranakih glasova. Nakon pobjede od 76% u svojoj rodnoj dravi Havajima i u Wisconsins 58%, Obama je ostvario
pobjedonosni niz u 10 drava.[1]
Na predizborima u etirima dravava 4. oujka pak Hillary Clinton uspijeva poraziti Obamu - uTeksasu, Ohiou i Rhode Islandu. Jedino
u Vermontu pobjeuje s 59% glasova. No, u Texasu ipak osvaja 48%, a u Ohiou 44% glasova, te tako osvaja dodatne izaslanike za stranaku
konvenciju i uspijeva zadrati vodee mjesto u tijesnoj utrci. etiri dana poslije, 8. oujka, Obama pobjeuje u brojano najmanjoj
dravi Wyomingu s 61% glasova i osvaja dodatnih 7 izaslanika.
Po broju izabranih izaslanika (Pledged delegates) Obama vodi s 1.328 ispred Clinton, koja je osvojila 1.190 izaslanika. Kada se
ubrajajudunosnici (Superdelegates), Obama vodi s 1.527, a Clinton podrava 1.428 svih izaslanika. [2] Za pobjedu potrebno je prikupiti podrku
2.025 izaslanika.

"Mrtva trka" Obame i Clinton[uredi VE | uredi]

S nastavkom izjednaene utrke zaotrava se retorika dvaju tabora. Nakon to su 7. oujka vodili rat oko izjave Obamine savjetnice Samanthe
Power da je Clinton "udovite", zbog ega je Power podnijela ostavku, dan poslije su imali prepirku oko rata u Iraku. [3]
Iz stoera Hillary Clinton novinarima je upuena e-mail biljeka pod naslovom "Obamin plan za Irak: Puste rijei" u kojoj se sugerira da on ustvari
nema plan za povlaenje amerikih snaga iz Iraka, iako mu je to jedna od sredinjih toaka kampanje. Obamin stoer je poslao odgovor u kojem
se suparnici pripisuje cinizam, neulijevanje povjerenja i spremnost na sve da dobije nominaciju. [4]

Obama tijekom objave potpredsjednikog kandidata 23. kolovoza 2008.

Bivi predsjednik Bill Clinton istodobno je na skupu u Mississippiju poetkom oujka izjavio da bi njegova supruga i Obama bili "gotovo
nezaustavljivi" kad bi se za Bijelu kuu natjecali zajedno, kao predsjedniki i potpredsjedniki kandidat. Po njegovim rijeima, Obama bi
osvojio "urbana podruja i bogatije birae" a Hillary Clinton "tradicionalna ruralna podruja", a ako se te stvari spoje bili bi "gotovo nezaustavljiva
snaga".
Obama je odgovorio da on "ne vodi kampanju za potpredsjednika, ve za predsjednika", da je osvojio dvostruko vie drava od Clinton, dobio vie
glasova ukupno te da vodi po broju izaslanika za konvenciju.
Anketa tjednika Newsweek, objavljena u 8. oujka, pokazala je da na nacionalnoj razini Obama i Clinton vode "mrtvu trku" s 45 posto glasova za
Obamu i 44 posto za Clinton. Obama i dalje vodi meu crncima, mukarcima, glasaima ispod 40 godina i fakultetski obrazovanima. Clinton ima
veinu kod bijelaca, ena, glasaa starijih od 60 godina i onih sa srednjokolskim ili niim obrazovanjem.
Podjela meu demokratima mogla bi koristiti republikanskom predsjednikom kandidatu Johnu McCainu, jer mnogi od ispitanih kau da e
glasovati za McCaina ako njihov favorit za demokratskog kandidata ne bude nominiran.

Kraj utrke[uredi VE | uredi]

Poetkom svibnja postajalo je sve jasnije kako e Obama biti demokratski kandidat za predsjednika. Nakon pobjeda na dravnim konvencijama i
izborima u saveznim dravama i samo tri poraza od poetka svibnja, Barack Obama je, uz potporu skoro 400 superdelegata, osigurao kandidaturu
za predsjednika skupivi vie od 2,117 potrebnih delegata. Obama je sa svojim brojem delegata i superdelegata osigurao kandidaturu i pobijedio
na izborima.

Izbori[uredi VE | uredi]

Nakon to je izabran za predstavnika demokrata na izborima 2008., Obama je morao odabrati potpredsjednika koji e zajedno s njim biti na elu
drave. Dana 23. kolovoza 2008., Barack Obama je objavio da je njegov potpredsjedniki kandidat Joe Biden, njegov konkurent na predizborima,
dugogodinji senator iz Delawarea i jedan od najiskusnijih amerikih politiara.[5] Nakon odabira potpredsjednika, Obama je nastavio voditi
kampanju putujui u mnoge savezne drave i odravajui govore iznosei svoj program. Sudjelovao je i u tri predsjednike debate u kojima je,
prema miljenju mnogih kritiara, porazio svog protukandidata Johna McCaina.
Izbori su odrani 4. studenog 2008. godine, no Obama je svoju kampanju prekinuo tek kasnije tog dana. Rano ujutro je izaao na biralita da da
svoj glas, a nakon toga je posjetio Indianu, jednu od kljunih drava. Nakon toga se povukao u predgrae Chicaga sa svojom obitelji i tu je ekao
rezultate izbora. Nakon zatvaranja svih biralita i objave rezultata, Barack Obama je osvojio glasove u 29 saveznih drava, a McCain u 21
saveznoj dravi. Skupivi tako 364 elektorska glasa, nasuprot McCainovih 184, Obama je preao prag, koji je iznosio 270 elektorskih glasova, i
postao je 44. predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava.

Privatni ivot[
Barack Obama je od 1992. oenjen s Michelle Robinson, koju je upoznao tijekom njenog studija na Harvardu. Ona radi, kao i Barack ranije, u
javnoj upravi u Chicagu. Upoznali su se u odvjetnikom uredu u kojem je ona radila poslije zavretka studija. Zaruili su se 1991., a
vjenali1992. godine. Imaju dvije kerke, Maliju Ann (1999.) i Sashu (2001.). Obama je do izbora za amerikog predsjednika ivio s obitelji u
Chicagu.